Nacionalna turistička organizacija Crne Gore biće domaćin 111. Generalne skupštine Evropske komisije za putovanja (European Travel Comission) i 120. sastanka Odbora direktora ETC , koji će se održati u Kotoru, u periodu od 27-29. maja 2026. godine, potvrđeno je na sastanku u Rejkjaviku. Ovo najvažnije i najstarije međunarodno turističko udruženje u Evropi, sa sjedištem u Briselu okuplja kao punopravne članove nacionalne turističke organizacije 35 zemalja Evrope, a Crna Gora punopravna je članica od 2006. godine. Na 110. &nbsp;Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (European Travel Comission – ETC) &nbsp;i 118. sastanku Odbora direktora ETC-a, koji se održavaju 19-20. novembra u Rejkjaviku, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore dr Ana Tripković Marković, koja je ujedno i potpredsjednca ETC-a, obratila se čelnicima evropskih nacionalnih turističkih organizacija i najavila održavanje narednih sastanaka u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120141124_7e89e2a2b42d346202038c8178c5d2620dc04f8dd972c3d053b56cc72f4ea5df.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120141124_7e89e2a2b42d346202038c8178c5d2620dc04f8dd972c3d053b56cc72f4ea5df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="događaj"> </figure>  - Velika je čast ugostiti ključne aktere turizma Evrope, zajedno sa pridruženim članicama ETC iz privatnog sektora iz cijelog svijeta, u Crnoj Gori. Prilika da budemo domaćini sastanaka na najvišem nivou ove vodeće međunarodne organizacije evropskog turizma, priznanje je za crnogorski turizam i šansa da dodatno učvrstimo međunarodnu saradnju unutar sektora koji je od vitalnog značaja za ekonomiju zemlje. Istovremeno ovo je najbolji način da obilježimo jubilarnih 20 godina aktivnog članstva Crne Gore u ETC-ju, zahvaljujući kojem je naša zemlja ravnopravni učesnik kreiranja turističkih politika na nivou Evrope i promocije destinacije u sklopu jedinstvene ponude kontinenta na vanevropskim tržištima - istakla je Tripković-Marković. Na sastancima u Rejkjaviku lideri evropskih nacionalnih turističkih organizacija predvođeni Migelom Sansom, predsjednikom ETC-a i Eduardom Santanderom, izvršnim direktorom ETC-a diskutovali su o postignutim turističkim rezultatima na nivou Evrope u ovoj &nbsp;godini. Konstatovano je da su zabilježeni pozitivni trendovi u poređenju sa prethodnom godinom, porast turizma u Evropi od tri odsto kada je u pitanju broj međunarodnih dolazaka, odnosno porast od 9,9% kada je u pitanju potrošnja turista. Istaknuto je da najbolje rezultate bilježe zemlje Mediterana među kojima je i Crna Gora. Takođe, članovi ETC razgovarali su o glavnim prioritetima akcionog programa ove organizacije za 2026. godinu koji će biti usmjeren na edukaciju, zastupanje interesa evropskog turizma i promotivne aktivnosti u narednoj godini na tržištima SAD, Kanade, Australije, Kine, Japana, Brazila i dr. Ključni fokus je obezbijediti da Evropa nastavi da napreduje kao gostoprimljiva, inovativna i održiva turistička destinacija — sa lokalnim zajednicama i destinacijama u samom centru njene budućnosti. U tom pravcu, u Rejkjaviku je održan Forum turističke industrije na temu „Turizam i lokalne zajednice: izgradnja mostova usred neuravnoteženog razvoja“ u okviru kojeg su na panelima učestvovali predstavnici renomiranih globalnih institucija iz oblasti turizma MMGY Global, BBC Travel, Expedia kao i evropskih nacionalnih turističkih organizacija. Takođe, članice ETC potpisale su Rejkjavik Deklaraciju “Turizam za Evropu, Evropa za turizam” kojom se promoviše vizija turizma usmjerena na ljude, mjesta i svrhu, s primarnim ciljem unapređenja dobrobiti stanovnika širom Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora domaćin Generalne skupštine EK za putovanja u maju 2026.

Izbor dr Ane Tripković Marković u Predsjedništvo Evropske komisije za putovanja (ETC) nije rezultat rotacije ili tehničke zastupljenosti, već direktnog izbora - poručili su u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) reagujući na tekst Portala ETV &nbsp;<a href="https://etv.me/drustvo/neuspjesno-samohvalisanje-demokrata-prvi-put-je-ipak-drugi-put">„NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!“</a>.
Time je, navode oni, još jednom potvrđena važnost i kvalitet liderstva Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na međunarodnoj sceni.&nbsp;
- Povodom netačnih informacija iznesenih u saopštenju, želimo pojasniti činjenice i ukazati na ispravne podatke o izboru direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, dr Ane Tripković Marković, u Predsjedništvo Evropske komisije za putovanja (ETC). Članstvo u bordu direktora ETC-a zemalja koje nemaju stalnu zastupljenost funkcioniše na principu rotacije, pri čemu se članovi biraju na osnovu regionalne zastupljenosti na svake dvije godine. Tako su, među članovima ovog tijela bili, kako bivši direktori Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, tako i sadašnja direktorica, što je rezultat redovne rotacije i zastupljenosti - istakli su u NTO.
Poručili su da se izbor članova Predsjedništva ETC-a odvija isključivo putem demokratskog glasanja, čime se biraju pojedinci prema ličnom ugledu, kompetencijama i doprinosu.
- U tom kontekstu, dr Ana Tripković Marković je, svojim imenom i prezimenom, izabrana za potpredsjednicu ETC-a, što predstavlja značajan uspjeh za Crnu Goru. Ovo je prvi put da je neko iz Crne Gore postao član Predsjedništva ove vodeće evropske organizacije u turizmu. Pozivamo sve aktere javnog života da se prije iznošenja tvrdnji upoznaju sa činjenicama kako bi se izbjeglo širenje netačnih informacija - zaključili su u NTO.

NTO: Izbor Ane Tripković Marković nije rezultat rotacije ili tehničke zastupljenosti

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ivana Grujić govorila je na predstavljanju finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/klimatska-tranzicija-nije-prepreka-razvoju-vec-njegova-prilika">Pobjeda.</a>
Dokument, koji predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama, MERS priprema u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Grujić je kazala da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
- One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana. Upravo zbog toga, dugoročno i strateško djelovanje u ovoj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti - ocijenila je Grujić.
Navela je da Strategija niskougljeničnog razvoja postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
- Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine - kazala je Grujić.
Ovaj dokument se, prema njenim riječima, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima – od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
Poseban značaj Strategije ogleda se u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Istovremeno, ovakva transformacija jača otpornost naše ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove - ukazala je Grujić.
Predočila je da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Grujić je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, dali doprinos izradi ovog dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
- Usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa. Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom - zaključila je Grujić.

Klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika

Njemačka razmatra slanje izviđačkih aviona i ratnih brodova na Grenland za NATO vježbe usmjerene na jačanje sigurnosti Arktika, kazao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane, Mihael Stempfle.
Kako prenosi Anadolija, objava je uslijedila nakon što je njemački vojni izviđački tim otputovao na Grenland kako bi procijenio uslove za potencijalne buduće vježbe sa saveznicima NATO-a u strateški važnoj regiji.
Stempfle je rekao da će tim procijeniti različite vojne opcije u koordinaciji sa Danskom, koja predvodi misiju.
- Pitanje je da li je Arktik siguran i kako možemo doprinijeti zajedno s našim NATO partnerima - rekao je Stempfle novinarima u Berlinu.
On je kazao da razmatraju vježbe s izviđačkim avionima P-8 Poseidon, raspoređivanje fregata ili drugih pomorskih jedinica za pomorski nadzor, a teoretski i raspoređivanje Eurofightera.
Izviđačku misiju predvodi Danska, a u njoj učestvuju Norveška, Švedska, Finska, Velika Britanija, Francuska i Holandija.
Njemačka je poslala više od deset vojnih lica, uključujući stručnjake za logistiku iz različitih grana.
Stempfle je rekao da će tim ispitati lokalne uslove i izazovne vremenske prilike kako bi utvrdio koje vrste vježbi bi se mogle izvoditi na kopnu, moru i u vazduhu.
- Kada uzmete u obzir koje bi se vježbe mogle izvoditi tamo - na moru, kopnu, u vazduhu - morate pogledati lokalne uslove, a to je upravo ono što bi se trebalo dogoditi - rekao je.
Na pitanje da li bi misija mogla dovesti do trajnog stacioniranja snaga, Stempfle je rekao da je prerano za takve procjene.
- Prerano je suditi da li se radi o stacioniranju - rekao je Stempfle.
Kako je dodao, prvenstveno se radi o sagledavanju uslova na licu mjesta.
- Zatim i o razgovorima o vježbama u okviru NATO-a s našim partnerima, a sve ostalo možemo reći tek nakon što se razgovori održe na licu mjesta kao i razgovori u narednim sedmicama - naveo je Stempfle.
Planovi koje predvodi Danska za jačanje vojnog prisustva i provođenje vježbi na Grenlandu dolaze uslijed pojačanih tenzija s američkom administracijom.
Američki predsjednik Donald Tramp dugo je insistirao da Sjedinjenim Američkim Državama "treba Grenland" i nije isključio upotrebu vojne sile za postizanje tog cilja.
Tokom razgovora u srijedu u Bijeloj kući između visokih američkih zvaničnika i danskih i grenlandskih lidera nije riješen spor.

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Američki predsjednik Donald Tramp eskalirao je svoju retoriku o pitanju Grenlanda, poručivši da bi mogao kazniti države uvođenjem trgovinskih carina ukoliko ne podrže planove Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim ostrvom.
Iako Tramp već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske, ovo je prvi put da je republikanski predsjednik eksplicitno pomenuo korišćenje carina kao sredstva pritiska radi ostvarivanja tog cilja.
- Mogao bih uvesti carine državama ako se ne slože sa pitanjem Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost - izjavio je Tramp u Bijeloj kući, ne iznoseći pritom konkretne detalje o tome koje bi države mogle biti pogođene niti kolika bi bila visina potencijalnih carina.
Tramp tvrdi da je Sjedinjenim Američkim Državama Grenland neophodan zbog bogatih mineralnih resursa i kritikovao je Dansku, navodeći da ne čini dovoljno na obezbjeđivanju ovog strateški važnog područja, uprkos tome što je ostrvo pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a.
<h2>Američki kongresmeni u Danskoj: „To je samo jedan čovjek“</h2>
Dok Tramp prijeti ekonomskim mjerama, dvostranačka delegacija američkog Kongresa doputovala je u Kopenhagen kako bi iskazala solidarnost sa Danskom i narodom Grenlanda. Delegacija, koju čine i demokrate i republikanci, nastoji da uvjeri evropske saveznike kako predsjednikovi stavovi ne odražavaju volju američkog naroda.
- Pokazujemo dvostranačku solidarnost sa ljudima ove države i sa Grenlandom. Oni su naši prijatelji i saveznici decenijama. Izjave koje daje predsjednik ne odražavaju ono što osjeća američki narod - rekao je demokratski senator Dik Durbin novinarima.
Senatorka Džin Šahin upozorila je da ovakva retorika podriva NATO i ide naruku glavnim protivnicima, Rusiji i Kini.
Kao odgovor na pritiske, evropski lideri stali su uz Dansku. Danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen ponovio je da američko preuzimanje Grenlanda „ne dolazi u obzir“.
Istovremeno, više evropskih država, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Švedsku, najavilo je raspoređivanje manjeg broja vojnog osoblja na Grenlandu radi vojnih vježbi. Francuska ministarka oružanih snaga Alis Rifo izjavila je da je cilj poslati signal svima, uključujući i SAD, da su evropske države odlučne da brane svoj suverenitet.
<h2>Protesti i podijeljena mišljenja u Vašingtonu</h2>
Uprkos protivljenju Kongresa i anketama koje pokazuju da svega 17 odsto Amerikanaca podržava preuzimanje Grenlanda (rezultate koje je Tramp nazvao „lažnim“), Bijela kuća ne odustaje. Džef Lendri, Trampov specijalni izaslanik za Grenland, izjavio je za Fox News da vjeruje kako će dogovor ipak biti postignut, jer je „predsjednik ozbiljan i postavio je jasne zahtjeve Danskoj“.
Za sjutra su najavljene velike demonstracije širom Danske i Grenlanda, tokom kojih će građani protestovati protiv Trampovih teritorijalnih ambicija.

Tag: ana-tripkovic-markovic