Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Studija sugeriše da topljenje arktičkog leda povećava nivo azota, što bi moglo obogatiti morski život.
Nova studija koju je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu otkrila je iznenađujuću korist topljenja arktičkog morskog leda, prenosi Anadolija.
Proces topljenja mogao bi ojačati lanac ishrane Arktičkog okeana povećanjem nivoa azota - hranljive materije neophodne za morski život, objavio je „Eurasian Review“.
Po prvi put, međunarodni tim istraživača otkrio je da se proces poznat kao fiksacija azota – hemijska reakcija u kojoj određene bakterije pretvaraju azotni gas u amonijum – odvija ispod arktičkog morskog leda, pa čak i u centralnim djelovima okeana.
Amonijum je oblik azota koji podstiče rast algi, koje čine osnovu morskog ekosistema.
- &nbsp;Do sada se vjerovalo da se fiksacija azota ne može odvijati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da su uslovi života za organizme koji sprovode taj proces previše teški. Pogriješili smo - rekla je glavna autorka studije Liza V. fon Frizen, bivša doktorantkinja na Odjeljenju za biologiju.
Prema studiji, bakterije odgovorne za fiksaciju azota u Arktičkom okeanu nisu cijanobakterije, koje dominiraju procesom u toplijim regionima, već potpuno drugačije necijanobakterijske vrste.
Najveće stope fiksacije zabilježene su duž ivica leda, gdje se topljenje odvija najbrže. Kako globalno zagrijavanje uzrokuje povlačenje morskog leda, očekuje se da će se zone topljenja proširiti, stvarajući povoljnije uslove za fiksaciju azota.
- Drugim riječima, količina dostupnog azota u Arktičkom okeanu vjerovatno je potcijenjena, i danas i u budućim projekcijama - rekla je fon Frizen.
To bi, dodala je, moglo značiti da je i potencijal za proizvodnju algi potcenjen, jer klimatske promjene nastavljaju da smanjuju pokrivač morskog leda.
Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije na globalni ciklus ugljenika. Alge apsorbuju ugljen-dioksid (CO₂) tokom fotosinteze.
Zato bi povećanje proizvodnje algi moglo poboljšati sposobnost Arktičkog okeana da apsorbuje ugljenik.
- Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički okean će apsorbovati više ugljen-dioksida jer će se više vezivati u biomasi algi - rekao je viši autor studije, profesor Lase Riman.
Međutim, istakao je da su biološki sistemi veoma složeni, pa je teško dati precizne prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Istraživači su naglasili da fiksacija azota mora biti uključena u buduće klimatske i ekosistemske modele.
- Još ne znamo da li će neto efekat biti koristan za klimu. Ali jasno je da moramo uzeti u obzir važan proces kao što je fiksacija azota kada pokušavamo da predvidimo šta će se dešavati s Arktičkim okeanom u narednim decenijama, kako se morski led bude smanjivao - rekao je Riman.
Otkriće pokazuje da brzo promenljivi Arktik i dalje može iznenaditi naučnike i podseća da prilagodljivost prirode i dalje može mijenjati ravnotežu između života i klime, čak i na krajnjem sjeveru planete.

Studija: Otapanje arktičkog leda moglo bi da ojača morski život

Predsjednik SAD Donald Tramp želi kontrolu nad Grenlandom. Time je skrenuo pažnju na geopolitičko žarište od globalnog značaja. Nisu uzalud tu umiješane velike sile, piše Dojče vele.
U julu i avgustu 2024. led Arktičkog mora pucao je pod čelikom tri teška ledolomca: Suelong 2, Ji Di i Džong Šan Da Šue Dži Di. Ta tri broda isprobavala su nesmetanu plovidbu Sjevernim morem – što je bilo praktično, ali prije svega simbolično: Kina je prisutna u Arktiku i to trajno, poručivali su brodovi. Poruka je bila jasna i nije prošla nezapaženo – ruska državna novinska agencija RIA Novosti objavila je u oktobru 2024. članak pod naslovom: „Arktik postaje kineski“, prenosi Dojče vele (DW).
Kina je odavno aktivna u Arktiku, kaže Mihael Pol, iz berlinskog instituta Nauka i politika (SWP).
- Još od ranih 2000-ih Kina je veoma angažovana u regionu, naročito na Islandu. Međutim, Peking se potom suočio s otporom Danske i SAD. Od tada se Peking okreće drugim državama u regionu, prije svega Rusiji. Ipak, zbog rata u Ukrajini, Rusija je oslabljena – i sve više je u ulozi podređenog partnera Kine, pa i u Arktiku - ocjenjuje sagovornik Dojće velea.
Kina, kao i druge zemlje regiona, angažuje se u Arktiku zbog klimatskih promjena, koje su u tom dijelu svijeta posebno izražene. Globalna prosječna temperatura u 2024. bila je oko 1,5 stepeni Celzijusa viša nego u predindustrijskom periodu. Međutim, prema podacima Alfred-Vegener-Instituta za polarna i morska istraživanja, Arktik se zagrijava čak četiri puta brže od ostatka planete. Posljedica toga je ubrzano topljenje arktičkog leda.
Ako se sadašnje prognoze obistine, u ljetnjim mjesecima između 2030. i 2040. led bi se mogao gotovo potpuno povući, čime bi se otvorile tri nove pomorske rute između Pacifika i Atlantika. To bi značajno skratilo postojeće trgovačke puteve.
<h2>Tri nove pomorske rute</h2>
Jedna od tih ruta, takozvani Sjeveroistočni prolaz, koji prolazi blizu ruske obale, već sada se razvija kao trgovački i transportni put za sirovine između Kine i Rusije.&nbsp;
- Posebno je važan za transport gasa s poluostrva Jamal, na zapadu Sibira, ka Kini - kaže politikolog Klaus-Peter Zalbah sa Univerziteta u Osnabriku.&nbsp;
Međutim, ovaj prolaz ne koristi se mnogo. Kaže da trenutno tamo prolazi samo nekoliko desetina brodova godišnje.
Još manje prohodan je Sjeverozapadni prolaz, koji prolazi duž kanadske obale. On se smatra znatno težim za plovidbu u poređenju sa Sjeveroistočnim prolazom.
- Naučna služba američkog Kongresa sumnja da će ikada postati ekonomski isplativ za komercijalnu upotrebu - kaže Zalbah.&nbsp;
Takođe, politički gledano, ovaj prolaz predstavlja izazov za Rusiju i Kinu.&nbsp;
- Naime, prolazi kroz područja koja Kanada smatra svojim teritorijalnim vodama i zadržava pravo da reguliše plovidbu tim dijelom okeana - objašnjava on.
S obzirom na ubrzano topljenje leda, očekuje se da će se tokom ljetnjih mjeseci otvoriti i takozvana transpolarna morska ruta. Ova ruta prolazi najkraćim putem između kopnenih masa na sjeveru, direktno kroz okean, što olakšava navigaciju.
- Na toj ruti bi Island mogao igrati značajnu ulogu kao logističko čvorište. Kina je već izgradila ogromnu ambasadu na Islandu, što ukazuje na snažno kinesko prisustvo u budućnosti. Island, s druge strane, nastoji da ojača veze s Evropskom unijom, ali i sa Rusijom i Kinom - dodaje Zalbah.
<h2>Tramp uporno hoće Grenland</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo razmatra mogućnost da Grenland stavi pod kontrolu SAD, projekat koji je već pokušao da ostvari tokom svog prvog mandata. Pored toga, taj projekat je u skladu s opštom američkom politikom od kraja Drugog svjetskog rata.
U stvarnosti, saradnja Kine i Rusije na sjevernoj pomorskoj ruti vodi ka tome da te dvije zemlje određuju koje će druge države ubuduće moći da je koriste, kaže Mihael Pol.
- Zbog toga je razumljivo da bi Tramp mogao da reaguje izuzetno osjetljivo na ovu temu. Sličnu reakciju imao je i kada je riječ o Panamskom kanalu, čija su dva glavna pristaništa – na ulazu i izlazu – ranije kontrolisale kineske kompanije. Međutim, sada su ta pristaništa prodata američkom konzorcijumu. Takođe, Japan i Južna Koreja žele da koriste sjevernu pomorsku rutu, ali pritom ne žele da se potčine ruskom ili kineskom režimu - objašnjava Pol.
<h2>Bogata nalazišta sirovina</h2>
Istovremeno, topljenje leda omogućava lakši pristup ogromnim zalihama prirodnih resursa u ovom regionu. Američki Geološki zavod (USGS) procijenio je još 2008. da se oko 30 odsto neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog gasa i 13 odsto neotkrivenih rezervi nafte nalazi na Arktiku.
Grenland posjeduje značajna nalazišta rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju visoke tehnologije, uključujući pametne telefone, elektromotore i baterije.
Osim toga, u arktičkom regionu nalaze se i značajne količine metala, dijamanata, uglja i uranijuma.&nbsp;
- Sve to dodatno pojačava trku za dominaciju nad ovim područjem - kaže &nbsp;Zalbah.
Međutim, eksploatacija tih resursa nosi sa sobom ozbiljne izazove, upozorava Pol.&nbsp;
- Rudarenje se odvija u ekstremnim klimatskim uslovima i zahtijeva logističku infrastrukturu koja, bar za sada, praktično ne postoji. Na Grenlandu su neka nalazišta ispala komercijalno manje isplativa nego što se prvobitno pretpostavljalo. Takođe, u pojedinim djelovima Arktika prava na korišćenje resursa još nisu u potpunosti razjašnjena - dodaje Pol.
<h2>Vojna dimenzija</h2>
Arktik je i sa vojnog aspekta od velikog značaja. Budući da predstavlja najkraću rutu između Rusije i Sjeverne Amerike, u slučaju ruskog napada, rakete bi prolazile preko ovog područja. Na bazi Tule, koja je prije skoro dvije godine preimenovana u svemirsku bazu Pitufik, SAD održavaju sistem za rano upozorenje na moguće raketne napade iz Rusije ili drugih regiona. Osim toga, baza služi i kao logistički centar za američke i NATO avione.
Međutim, SAD i NATO će se sve češće suočavati i sa vojnom prisutnošću Kine u ovom regionu. Još 2015. pet kineskih ratnih brodova ušlo je u američke teritorijalne vode kod Aljaske. Od 2021. kineski ratni brodovi redovno patroliraju tim područjem.
Godine 2022. američka mornarica registrovala je flotu ruskih i kineskih brodova na udaljenosti od samo 160 kilometara od ostrva Kiska, koje pripada Aljasci. Među njima je bio i razarač Nančang klase 055, sposoban da nosi do 112 krstarećih raketa ili hipersonične protivbrodske rakete.
- Sjeverna Amerika više nije bezbjedna zona - zaključuje Pol u svojoj studiji.

Strateška trka Kine, SAD i Rusije na Arktiku, bogatom nalazištima sirovina

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: arktik