Atletičarke i atletičari Gimnazije “Niko Rolović” iz Bara ekipni su pobjednici Državnog prvenstva 42. Školskih sportskih igara u “kraljici sportova” za srednje škole, koje je održano na stadionu “Topolica” u Baru.&nbsp;
Takmičari su se nadmetali u sedam disciplina, koje su se bodovale za ekipni plasman.
UČENICI
<h4>100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Matija Vojvodić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 11.27</li>
 <li>&nbsp;Uroš Kotlaja (SSŠ – Pljevlja) – 11.72</li>
 <li>&nbsp;Luka Marković (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.55</li>
</ol>
<h4>400m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Mihailo Roćenović (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 50.30</li>
 <li>&nbsp;Andrej Đukanović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 53.65</li>
 <li>&nbsp;Amin Kolić (Gimnazija Ulcinj) – 57.18</li>
</ol>
<h4>1000m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Boban Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 2:50.65</li>
 <li>&nbsp;Stefan Durković (SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica) – 2:51.79</li>
 <li>&nbsp;Enes Erović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:52.21</li>
</ol>
<h4>Štafeta 4x100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 45.36</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 49.12</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 49.37</li>
</ol>
<h4>Skok u dalj</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Stefan Džaković (SSŠ – Pljevlja) – 5.96</li>
 <li>&nbsp;Nemanja Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 5.74</li>
 <li>&nbsp;Sergej Rogić (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 5.37</li>
</ol>
<h4>Skok uvis</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Radovan Sošić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 185</li>
 <li>&nbsp;Ilija Ćuzović (SSŠ Pljevlja) – 165</li>
 <li>&nbsp;Filip Baljević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 160</li>
</ol>
<h4>Kugla</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Mihailo Miljković (Elektro škola Nikšić) – 13.15</li>
 <li>&nbsp;Matija Damjanović (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 12.88</li>
 <li>&nbsp;Vaso Abramović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.74</li>
</ol>
<h4>Ekipno – učenici</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 20 bodova</li>
 <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 17 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 17 bodova</li>
</ol>
<h3>UČENICE</h3>
<h4>100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Amra Hubanić (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 13.42</li>
 <li>&nbsp;Nikolina Ćaušević (Ekonomska škola “Mirko Vešović” – Podgorica) – 13.74</li>
 <li>&nbsp;Elena Dacić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 14.87</li>
</ol>
<h4>400m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Anabela Mujović (SSŠ Bar) – 1:01.62</li>
 <li>&nbsp;Sanja Andrijašević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 1:08.62</li>
 <li>&nbsp;Slavka Madžgalj (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 1:10.20</li>
</ol>
<h4>800m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Jovana Simunović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 2:51.75</li>
 <li>&nbsp;Anita Zoronjić (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:53.72</li>
 <li>&nbsp;Ena Kovačević (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 2:55.74</li>
</ol>
<h4>Štafeta 4x100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Ekonomska škola Nikšić – 57.23</li>
 <li>&nbsp;SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica – 57.86</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 1:00.89</li>
</ol>
<h4>Skok u dalj</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Anđela Stanišić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 4.47</li>
 <li>&nbsp;Andrijana Malović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 3.87</li>
 <li>&nbsp;Maša Ražnatović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 3.62</li>
</ol>
<h4>Skok uvis</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Marija Nikezić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 140</li>
 <li>&nbsp;Luna Zečević (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 135</li>
 <li>&nbsp;Sara Sarić (Ekonomska škola Nikšić) – 110</li>
</ol>
<h4>Kugla</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Antonela Gazivoda (Gimnazija Ulcinj) – 11.76</li>
 <li>&nbsp;Anđelina Lašić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 10.95</li>
 <li>&nbsp;Anja Popović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 10.13</li>
</ol>
<h4>Ekipno – učenice</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 18 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 15 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica – 7 bodova</li>
</ol>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Barska gimnazija najbolja u obje konkurencije sportskih igara u atletici

Atletičar barskog Mornara Matija Vojvodić postavio je novi crnogorski juniorski rekord u trci na 110 metara sa preponama. 
 
On je prvog takmičarskog dana pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore u Baru, trku istrčao za 14 sekundi i 42 stotinki. 
 
Najviše uspjeha imali su atletičari barskog kluba 11 medalja, ispred pljevaljskog Rudara sa osam i Mornara sa sedam medalja. 
 
Pojedinačno prvenstvo Crne Gore za mlađe juniore i juniorke okupilo je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić. 
 
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Atletika: Vojvodić popravio crnogorski rekord na 110 metara sa preponama

Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Vuković je do zlatnog odličja došla skokom od 180 centimetara.
Istu visinu, ali iz više pokušaja, preskočila je Tatjana Gusin iz Grčke, dok je bronzana bila Natalija Kostova iz Bugarske sa preskočenih 187 centimetara.
Drugi predstavnik Crne Gore na šampionatu Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara zauzeo je 18. mjesto sa rezultatom 7,13 sekundi.
Vuković se ove sezone uspjesno vratila na atletsku scenu, nakon višemjesečne pauze zbog povrede.
Na otvaranju sezone preskočila je 190 centimetara i osvojila drugo mjesto na dvoranskom mitingu u Beogradu.
Vođa crnogorske reprezentacije bio je selektor Osman Erović, a sa Marijom Vuković bio je i njen trener Vasilikos Dimitros.

Šampionat Balkana okupio je više od 250 atletičara iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Marija Vuković zlatna na dvoranskom prvenstvu Balkana

Miltiadis Tentoglou i Jaroslava Mahučih proglašeni su za najbolje atletičare Balkana, u tradicionalnom izboru Balkanske atletske federacije u Sofiji.
Nagrade za zvijezde u usponu dobili su Angelina Topić i Aldin Ćatović.
Svečanost je održana u okviru Kongresa te asocijacije, na kojem je crnogorsku atletiku predstavljao predsjednik Atletskog saveza, Milorad Vuletić.
Delegati su usvojili godišnji izvještaj o radu i aktivnostima Balkanske atletske federacije i kalendar takmičenja, a određeni su i organizatori takmičenja u organizaciji te asocijacije.
Na prethodnom kongresu, prošle godine u Istanbulu, 21 članica Balkanske atletske federacije dala je saglasnost da se sjediste te asocijacije premjesti u Beograd.
Saglasnost je u Sofiji dalo i Kosovo, kao 22. članica.
Odlučeno je jednoglasno da se iz Statuta briše član da federacija koja želi biti organizator Balkanskog prvenstva mora imati sertifikovanu stazu po IAAF standardima, jer do sada šest država Balkana nije imalo taj sertifikat.
Vuletić je tokom boravka u Sofiji imao više razgovora sa predstavnicima država regiona, na kojima je poseban akcenat dat na izgradnji atletskog stadina u Podgorici.

Tentoglou i Mahučih najbolji atletičari Balkana

Kenijska atletičarka Rut Čepngetič pobijedila je na maratonu u Čikagu i postavila novi svjetski rekord. 
 
Čepngetič je trijumfovala rezultatom dva sata, devet minuta i 57 sekundi. 
 
To je za minut i 56 sekundi bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda Etopljanke Tigist Asefi (2:11,53). 
 
"Osjećam se sjajno. Veoma sam ponosna na sebe, dobro sam radila za pobjedu i svjetski rekord. Ostvario mi se san. Borila sam se misleći na svjetski rekord, zahvalna sam", rekla je Čepngetič. 
 
To je drugi svjetski rekord u posljednje dvije godine na maratonu u Čikagu, nakon što je prošle godine najbolji rezultat postavio Kenijac Kelvin Kiptum, koji je u februaru poginuo u saobraćajnoj nesreći. 
 
Čepngetič je rekord posvetila njemu. 
 
"Sjvetski rekord posvećujem Kelvinu Kiptumu, pošto je možda mogao da odbrani titulu i ponovo postavi novi rekord. Ovaj svjetski rekord se vraća u Keniju. Toliko sam srećna, ne znam kako to da objasnim", navela je Čepngetič. 
 
Kao drugoplasirana završila je Sutumi Kebede iz Etiopije sa sedam minuta i 36 sekundi zaostatka, dok je kao treća bila Kenijka Irina Čeptaj (2:17,51). 
 
U muškoj konkurenciji pobijedio je Kenijac Džon Korir sa rezultatom dva sata, dva minuta i 43 semunde.

Kenijska atletičarka pobijedila u Čikagu

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je prvog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup vožen danas u Zeldenu.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede na otvaranju sezone došao je u ukupnom vremenu minut, 56 sekundi i tri stotinke.&nbsp;
Odermat, koji je prošle sezone bio je najbolji u toj disciplini, zabilježio je 27. pobjedu u veleslalomu, ukupno 46. u Svjetskom kupu u karijeri.
Sa 24 stotinki slabijim vremenom od pobjednika kao drugoplasirani završio je Austrijanac Marko Švarc, dok je treći bio Norvežanin Atl Li Mekgrat sa 27 stotinki zaostatka.
Na četvrtom mjesto završio je Austrijanac Štefan Brenštajner, peto vrijeme imao je Francuz Tibo Favro, a šesto Austrijanac Rafael Hazer.
U konkurenciji skijašica juče je slavila Austrijanka Julija Šajb.&nbsp;

Odermat najbrži u Zeldenu

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je porasla, najviše prema jenu jer se očekuje da će vlada premijerke Sanae Takaiči voditi vrlo podsticajnu fiskalnu politiku.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 98,93 boda. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1625 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američka valuta je ojačala i u odnosu na japansku, i to 1,5 odsto, pa je cijena dolara skočila na 152,85 jena (JPY). Slabljenje jena traje od utorka, kada je japanski parlament podržao novu čelnicu Liberalno-demokratske stranke, za prvu premijerku u istoriji te zemlje, Sanae Takaiči. Takaiči je najavila vrlo podsticajnu fiskalnu politiku, a vjeruje se i da će pokušati uticati na centralnu banku da ne zaoštrava monetarnu politiku, uprkos visokoj inflaciji.
&nbsp;Sve to pozitivno utiče na tržište dionica, pa je prošle sedmice japanski Nikkei indeks dostigao rekordan nivo, ali to negativno utiče na japansku valutu. Podršku dolaru pružile su i vijesti o popuštanju trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine. Bijela kuća saopštila je da će se naredne sedmice predsjednik SAD-a Donald Tramp tokom turneje po Aziji sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom. To je podstaklo nadu ulagača u popuštanje trgovinskih tenzija, pa je popustio i pritisak na dolar.
&nbsp;Međutim, u petak je američka valuta izgubila dio prethodnih dobitaka, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u septembru porasle 0,3 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou. Premda je to nešto veća inflacija nego mjesec prije, manja je nego što su analitičari očekivali.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Sud za prekršaje u Budvi je, od početka godine do 15. oktobra, u radu imao 372 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a riješeno je 236 ili 63,4 odsto. 
U predmetima je procesuirano 340 okrivljenih, pri čemu se kao žrtve nasilja pojavilo 309 osoba, od čega 57 maloljetnika. 
- Ukupno 150 predmeta je okončano osuđujućim odlukama ili skoro dvije trećine, dok je ostatak rezultirao uglavnom oslobađajućim odlukama ili odbacivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
U predmetima koji su rezultirali osuđujućom odlukom, izrečene su 72 zaštitne mjere od kojih dominiraju: zabrana uznemiravanja i uhođenja, zabrana približavanja žrtvi nasilja i udaljenje nasilnika iz stana ili drugih prostorija za stanovanje. 
Tri četvrtine, odnosno 176 okončanih predmeta završeno je u roku do pola godine, od čega najveći broj na prvom ročištu, a po 30 u roku do jedne, odnosno nakon jedne godine.
- To znači da je sud ažurno i efikasno postupao u ovim, po prirodi hitnim predmetima, dok su duža odlaganja mahom bila proizvod objektivnih okolnosti na koje sud nije imao uticaja - kazali su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekšaje u Budvi: Riješeno 63,4 odsto predmeta nasilja u porodici, dvije trećine osuđujućih presuda

U Crnoj Gori se procjenjuje da ima više od 100.000 nelegalnih objekata, a u Herceg Novom skoro 10.000. Primjena novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, od prije dva mjeseca, zaustavila je samo promet nekretnina, ali ne i divlje graditelje.
Novljani su svakodnevni svjedoci onoga što se dešava na terenu. Obraćaju se Sekretarijatu za urbanizam i Službi komuinalne policije i inspekcijskog nadzora, ali bez konkretnog rezultata.
Jedan od brojnih primjera sporne gradnje je u naselju Gomila, u Igalu, gdje su stanovnici uočili da investitor gradi objekat mimo onoga što je predstavio na građevinskoj tabli. Zgrada niče brzim tempom, jer radnici rade i noću, vikendima i praznicima. I laici vide razliku od onog što je predstavljano i što se gradi, još jedan, moguće dva i više spratova. Pano sa obavještenjem o prodaji stanova i brojem telefona je djelimično oboren, ali i bez njega je jasno da invetsitor namjerava da prodaje nekretnine. Mada, novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata strogo zabranjuje promet nekretnina.
Sekretar za urbanizam u Opštini Herceg Novi, Vladislav Velaš za Novski portal objašnjava da samo ono što je predstavljeno na tabli ima dokumentaciju, odobren projekat, odnosno urbanističko tehničke uslove.
- Za ostalo nemamo evidenciju u ovom slučaju - rekao je Velaš.
<h2>Strogi kriterijumi za angažovanje građevinskih inspektora u opštinama</h2>
Novi Zakon, na žalost, nije zaustavio divlje graditelje, potvrđuje Velaš, jer informacije sa terena govore suprotno.
- Namjera zakonodavca je vjerovatno bila da se divljoj gradnji stane na put. Zakonom više od ovog nije moglo da se uradi. Ali, problem u tom zakonskom aktu jeste to što je veoma strog kriterijum za zvanje građevinskog inspektora. Zakon o lokalnoj samoupravi takođe predviđa da na tu poziciju može da dođe onaj ko ima iskustvo, ko je građevinske , elektro ili mašinske struke. Malo je takvih zvanja. Imali smo za posljednja tri mjeseca dva neuspjela konkursa, a moje mišljenje je da bi i pravnik mogao obavljati posao građevinskog inspektora - kazao je Velaš.
Osim toga, ljudi nisu motiivisani, dodaje Velaš, ako se zna da početna plata kod privatnika danas iznosi 1.500-2.000 eura, a u Opštini je plata 800 ili 900 eura.
- Takođe, sada se na konkursima traži od kandidata odmah i državni ispit. Ranije je neko mogao da se zaposli, a da u roku od od pola godine ili godinu ima rok da ga položi - istakao je on.
Lokalnim upravama je povjereno formiranje građevinske inspekcije koja je do skoro bila pod resornim Ministarstvom. I tada je to bila slaba tačka, nedovoljna kontrola i suviše malo inspektora da bi pokriili cijelo Crnogorsko primorje.
<h2>Bez prelaznog rješenja</h2>
Ima li prelaznog rješenja dok lokalne uprave, konkretno hercegnovska, ne zaposli građevinske inspektore, jer očigledno, investitori koriste i ovu situaciju?
- Prosto nevjerovatno, ali nema prelaznog rješenja na bar pola godine ili godinu. Na novom konkursu imamo potencijalne kandidate za građevinske inspektore, ali nemaju položen državni ispit, pa se sada čeka da to završe. Na žalost, do tada ovaj period nije pokriven kontrolama građevinske inspekcije. Međutim, komunalna inspkcija ima po Zakonu nadležnost da do kraja godine, 31. decembra, donese rješenje o zatvaranju gradilišta, ako investitor nema uredne papire - tvrdi Velaš.
To bi onda značilo da bi stotine objekata u Herceg Novom u ovom momentu mogla da zatvori Služba komunalne policije I inspskcijskog nadzora. U tom opštinskom resoru su na prijavu koju je Novski portal dostavio u ime građana, kazali da je komunalna inspekcija ranije već jednom izlazila na gradilište velikog objekta na Gomili, te da je proslijedila nadležnoj državnoj građevinskoj inspkeciji zapisnik. Obećano je da će to uraditi ponovo i da će dati imati povratnu informaciju.
Kakav interes je investitora da i dalje rade nelegalno, a ne mogu daprodaju nekretnine?
Nije bilo lako ni do sada uposliti stručnog i beskompromisnog građevinskog inspektora, a pogotovo nakon izmjena zakonskih rješenja kada je njihovo angažovanje palo na lokalne samouprave.
- Investitori su posljednjih petnaestak godina prosto navikli da rade dosta nelegalno. Sve što su izgradili suprotno zakonu im je prošlo, legalizovano je. Ostvarili su velike profite. Onaj ko ima dozvolu za dva sprata, na primjer, a dogradi još jedan ili više, računa se da ima kompletan nelegalni objekat. Zakon ga ograničava da prodaje stanove, da sklapa kupoprodajne ugovore kod notara. Naš Sekretarijat ne odlučuje i ne definiše da li neki objeklat ima mogućnost da se dograđuje, &nbsp;u ovom slučaju taj na Gomili. Ukoliko na osnovu važećeg planskog dokumenta on ima mogućnost da se dograđuje, da pravi dodatne etaže, procedura je jasna. Podnošenje zahtjeva za UT uslove , novo idejno rješenje, novi glavni projekat, građevinska dozvola… Ako pričamo o objektu na Gomili, investitor nije podnosio nikakav zahtjev za dogradnju - obrazlaže Velaš.
On kaže da razumije građane i to što oni iz njihove vizure prebacuju često odgovornost na Sekretarijat za slične ekscese u prostoru. Ali pitanje je i šta će investitor uraditi sa novoizgrađenim nelegalnim objektom, jer više ne može da prometuje izgrađene stanove.
U ovom momentu u Herceg Novom se računa da ima blizu 8.000 nelegalnih objekata, a uz minimalna ili djelimična prekoračenja gabarita i do 10.000, navodi Velaš.
Više od 2.500 objekata biće legalizovano po novom Zakonu jer su izvadili kompletnu dokumentaciju. Ostali moraju da pokernu postupak. Čekaju od jula novi ORTO foto snimak koji &nbsp;još nije objavljen i mogu iskoristiti mogućnost za legalizaciju.
- Problem je što ostali ne mogu da se knjiže u katastru, niti da se legalizuju niti da prometuju nekretnine. Nije onda jasno i šta postižu investitori koji danas uporno grade &nbsp;nelegalno. Kada bismo imali od tri do pet inspketora imali bismo mogućnost da reagujemo i zaustavimo divlje graditelje - poručuje Velaš iz čijeg su resora uputili zahtjev Ministarstvu da se kriterijumi za anžovanje građevinskih inspektora “malo spuste”.

Građani svakodnevno prijavljuju divlju gradnju u Herceg Novom, građevinske inspekcije nema

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je bio na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: atletika