Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Badnji dan i predstojeći Božić.
Božićni dani, kako navodi, nam ukazuju koliko su bliskost među ljudima, uvažavanje i solidarnost važni za očuvanje temelja na kojima počiva naše društvo.&nbsp;
- U te temelje su utkane vrijednosti tolerancije i poštovanja različitosti - kazao je Milatović i istakao i značaj međuvjerskog i multietničkog sklada koji predstavlja našu snagu i trajnu vrijednost.
Duh Božića, prema njegovim riječima, poziva na ličnu odgovornost.
- Na to da svako od nas, u okviru svojih mogućnosti, treba da doprinese stvaranju humanijeg, kohezivnijeg i pravednijeg društva, u kojem se različitost doživljava kao bogatstvo, a dijalog kao put ka stabilnoj i sigurnoj budućnosti - poručio je Milatović.
Dodaje da je u vremenu u kojem se svijet suočava sa složenim društvenim i bezbjednosnim izazovima naročito važno da biramo put mira, razumijevanja i saosjećanja, te da svojim djelima zastupamo vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje.
- Sa željom da vam božićni dani donesu blagostanje, zdravlje i sreću, svim pripadnicama pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori čestitam Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović: Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra

Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom. Za pripemu ove šarene i ukusne posne salate neophodne namirnice su: marinirani krap, tunjevina, kukuruz, grašak, pasulj, spanać, maslinovo ulje, posni majonez, so, biber, limunov sok - rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E kuvar Branko Radonjić.
Svake godine od malih nogu, kaže Radonjić, pomaže i u spremanju praznične trpeze u roditeljskoj kući, pa je ovog puta odlučio da jedan takav recept podijeli sa gledaocima emisije Srećan dan.
Za posnu salatu neophodne namirnice su, kaže Radonjić, marinirani krap, kukurus, spanać, kuvana tjestenina, grašak, pasulj, tunjevina, maslinovo ulje i posni majonez i limun.&nbsp;
- Za posni majonez je potrebno ulje, senf, so i biber, pažljivo mutiti dok se ne dobije homogena smjesa. Marinirani krap se sprema tako što ga očistimo, uklonimo krljušti i iznutrice, operemo i na kraju kuvamo 12 sati u dubokom ulju, na tihoj vatri, nakon toga je mariniran - rekao je Radonjić.
U posudu se dodaje prvo, kaže Radonjić, kukuruz, obareni na 90° pasulj i grašak u posoljenoj vodi, što su namirnice koje su korištene uvijek i u prošlosti, dodaje on, za spremanje trpeze, ranije je to bilo osnovno jelo.
- Začiniti biberom i maslinovim uljem, dodati posni majonez, dodati komadiće tunjevine, makarone (ovog puta su to fusili, a mogu po izboru bilo koji), dodaje se spanać prethodno posoljen, pobibereno, začinjen maslinovim uljem, ko voli može dodati aceto balsamico. Salatu servirati na velikom plitkom tanjiru, a sa strane dodati komade već pripremljenog mariniranog krapa, po želji posuti limunovim sokom - zaključio je Radonjić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq2wRQujv2YA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom

Rođenje Hristovo nije samo događaj iz prošlosti, već vječna poruka čovječanstvu da se tama pobjeđuje svjetlošću, nasilje smirenjem, a mržnja ljubavlju, kazao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo.
- U ovoj svetoj noći rođenja gospoda našega Isusa Hrista, kada se nebo spustilo na zemlju, a ljubav božja obukla ljudsku prirodu, sabrani smo da još jednom obnovimo svoju vjeru, nadu i odgovornost pred bogom i pred sobom - naveo je Mihailo u Božićnoj poslanici.
On je rekao da rođenje Hristovo nije samo događaj iz prošlosti.
- Već vječna poruka čovječanstvu: da se tama pobjeđuje svjetlošću, nasilje smirenjem, laž istinom, a mržnja ljubavlju. Hristos dolazi među nas kao novorođeno dijete – tih, nenametljiv, ali silniji od svake nepravde - dodao je Mihailo.
On je rekao da se i danas u Crnoj Gori svjedoči nepravdi i diskriminacije.&nbsp;
- CPC, uprkos svom istorijskom i duhovnom utemeljenju, trpi osporavanja, poniženja, napade i institucionalno nasilje. Naše sveštenstvo i vjernici su često dovedeni u položaj građana drugog reda, a pravo na slobodu vjere i identiteta nam je uskraćeno ili relativizovano - naveo je Mihailo.
On je rekao da je snaga u vjeri i pravednosti.
- Ali, braćo i sestre, Hristos nas uči istrajnosti, a ne ogorčenju! Uči nas istini i očuvanju dostojanstva. Naša snaga nije u galami, nego u vjeri. Nije u mržnji, nego u pravednosti. Nije u odricanju od Crne Gore i njene crkvenosti, već u našem cjelokupnom duhovnom preporodu - kazao je Mihailo.
On je pozvao Crnogorce da se vrate Bogu.
- Zato danas, više nego ikad, pozivamo Crnogorce i sve ljude dobre volje da se vrate Bogu. Jer bez Boga čovjek gubi mjeru, a narod bez duhovnog temelja lako postaje plijen tuđih interesa i zabluda. Okrenimo se Hristu ne samo riječima, nego djelima: poštenjem, brigom za bližnjega, ljubavlju prema domovini i poštovanjem istine - dodao je Mihailo.
On je rekao da „nas Božić uči da se Bog rađa tamo gdje ima smirenja“.&nbsp;
- Neka se, zato, Hristos rodi u našim srcima, u našim domovima i u našoj državi Crnoj Gori. Neka nam podari mudrost da razlikujemo istinu od obmane, snagu da istrajemo u pravednim djelima i vjeru da nijedna nepravda nije vječna - poručio je Mihailo.

Mihailo: Rođenje Hrista vječna poruka da se tama pobjeđuje svjetlošću

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

1250x600

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu

Želim vam da u dobrom zdravlju ostanete na putu najvećih učitelja i prosvjetitelja Cetinjske mitropolije, čiji kult je, na temelju univerzalnih vrijednosti pokajanja i praštanja, postao neraskidivi dio nacionalne tradicije, kulture i identiteta - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Badnji dan i Božić sveštenstvu, građankama i građanima koji ovaj praznik slave po julijanskom kalendaru 
- Rođenje Hristovo i prosijavanje svjetlosti usred vitlejemske noći, simboli su prosvjetljenja, neugasive nade u pravdu i stremljenja ljudskoj dobroti i samilosti. Ova slika pruža utjehu i uliva snagu kako na individualnom, tako i na planu kolektiviteta - naveo je Spajić u čestitki.
Pred svakim čovjekom, kako je naglasio, stoji šansa ličnog progresa i obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta. Isto tako, kako dodaje, svako društvo nalazi se pred istim izazovima i svi subjekti i institucije, poučeni istorijskim iskustvima, dužni su da šire duh dijaloga, inkluzivnosti, tolerancije i sloge.
- Siguran sam da ćemo svi ponaosob, ličnim primjerom, ponašanjem i djelovanjem nastaviti da doprinosimo razvoju demokratskog društva, dosljednom poštovanju ljudskog dostojanstva, prava i sloboda - kazao je Spajić.

Spajić: Pred svakim čovjekom obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Uoči Božića slamom se posipa pod, a domovi pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.
U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak. Kuće se posipaju žitom.
Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Danas je Badnji dan

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris će sa svještenstvom blagosloviti badnjake i naložiti ih na Cetinju i Nikšiću u skladu sa situacijom koja je zadesila Cetinje i Crnu Goru.
Badnjak će na Cetinju biti naložen u porti crkve Svetog Ivana Crnojevića u kojoj počivalju mošti svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog u 21:30 sati. Mitropolit i svještenstvo će u porti Episkopskog dvora u Nikšiću blagosloviti i naložiti badnjak u 17:30 sati.
- Molimo sve koji budu uzeli molitveno učešće u nalaganju Badnjaka, da u miru i dostojanstveno obavimo ovaj Sveti obred, poštujući tradiciju, i odajući počast žrtvama koje su tragično stradale na Cetinju. Neka toplina Badnjeg ognja unese toplinu u naše duše zagrijavši ih ljubavi prema bližnjima - poručeno je u saopštenju CPC-a.

Nalaganje badnjaka u porti crkve Svetog Ivana Crnojevića i Episkopskog dvora uz poštovanje tradicije i odavanje počasti stradalima na Cetinju

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je Badnji dan i predstojeći Božić prije svih sprskom patrijarhu Porfiriju, pa mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju,episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
Mandić je istakao da Božić ove godine dočekujemo uz osjećanje duboke žalosti zbog tragičnog događaja koji je pogodio Cetinje, našu prijestonicu.
Dodao je da se ovih dana molimo za duše stradalih, ozdravljenje ranjenih, kao i da njihove porodice u ovom teškom trenutku pronađu mir, nadu i utjehu.
- Božić treba uvijek da nas podsjeća na važnost zajedništva i ljubavi prema bližnjima. Proslavljanje rođenja našeg Spasitelja daje nam podsticaj za ujedinjenjem i pomirenjem među ljudima. Upravo ove vrijednosti, kao i molitva za mir i razum su nam najpotrebniji u ovom trenutku - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je zaključio da su bratska ljubav i zajednički život ključni u našoj današnjici.
- Jer samo njima možemo prebroditi velika iskušenja koja su se dogodila i izgraditi zajednicu koja će biti otporna na sve izazove koje budućnost sa sobom neminovno nosi - poručio je Mandić.

Mandićeva čestitka Porfiriju, pa svima ostalima

Pravoslavni vjernici obilježavaju Badnji dan, koji najavljuje hrišćanski praznik, Božić – rođenje Isusa Hrista.
Ove godine 6. januar će u Crnoj Gori proteći u tišini zbog stravične tragedija na Cetinju u kojoj je život izgubilo 12 ljudi, među kojima dvoje djece.&nbsp;
Veliki Crkveni savjet Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) je odlučio da se ove godine ne organizuje tradicionalno nalaganje badnjaka na Cetinju i u drugim opštinama.
- Kao istorijska Crkva, koja odgovorno vrši svoju ulogu, smatramo da je u ovakvim okolnostima najprikladnije obilježiti praznik Hristovog Rođenja u krugu porodice, bez masovnijih okupljanja. Veliki Crkveni Savjet Crnogorske Pravoslavne Crkve je, s obzirom na tragične okolnosti, kao i u znak poštovanja prema stradalima i njihovim porodicama, donio odluku da se ove godine ne organizuje tradicionalno nalaganje badnjaka na Cetinju i u drugim gradovima – kazali su u CPC.
Vjernici CPC iz bratsta Bajica odlučili su da u potpunoj tišini danas pred naloženim badnjakom izraze najdublji pijetet prema sjenima 12 nevino stradalih Cetinja u krvavom piru 1. januara.&nbsp;
- Duboko potrešeni i svjesni razmjera tragedije, pred ogromnim bremenom jednog bezumnog čina, ujedinjeni u neizrecivom bolu, na Badnji dan pred vatrom svetog drveta koje donosimo, u potpunoj tišini, izražavamo najdublji pijetet prema sjenima stradalih i pomolićemo se za duše Jovana i Vukana i naših sugrađana, rođaka i komšija sa čijim porodicama istinski osjećamo i dijelimo trajnu tugu i žalost Bajica - navedeno je u obraćanju Bajica.
Napominju da nema riječi da opiše, ni boli da iskaže, niti moći da vrati izgubljeno.&nbsp;
- Da nam ovi dani usliše vječne molitve i uzdignu ljudske vrline da se ovo više nikad ne ponovi - zaključuju u obraćanju.
Vjernici Mitropolije crnogorsko-primorske će nalagati badnjake na platou podgoričkog Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, ali, kako su saopštili, “isključivo u skladu sa bogoslužbenim poretkom i u molitvenom raspoloženju, bez planiranih muzičko-scenskih nastupa”.
Javnog okupljanje ispred Cetinjskog manastira neće biti već će se, kako je najavljeno, običaj nalaganja badnjaka obaviti u odžakliji manastira sa predstavnicima Bajica.

Badnji dan u tišini

24.02.&nbsp;
18:03h&nbsp;
Zove me profesor Univerziteta Crne Gore i pita me da li sam gledao danas na skupštinskom zasjedanju i slušao šta priča Vasilije Čarapić (dodaje i epitet koji nije za ovu prigodu) i kaže da se krstio jer je ovaj pominjao Moldavku.
 
A onda ja njemu kažem.
Dva problema imaju dvorske lude.
 
Prvi, odsustvo stida, jer ga, naravno, nemaju, i odsustvo straha koji ga čini dalekim od čovjeka.
Kod Kralja Lira imamo dvije lude.
Prva je zaista luda bila, druga luda je Edgar koji se pravi lud pred ludim kraljem.
 
Znate dijalog između kralja Lira, lude i Kenta, kada ovaj naveden u sredini, na pitanja odgovara stihoklepačkim pjesmama.
 
Kralj Spajke koji nije Lir, ima svoju ludu. Nije dvorska. Iz Skupštine je. Ima inicijale V.Č. dakle, nije S.Č.
 
Ali mu se kao ludom Moldavka S.Č. učinjela bitnom jer jedino ona može spasiti brod kojem se svi smiju. Pa, veli, daj makar i nju da malo relaksiramo svakodnevnu sprdnju.
 
Luda nema stida, jer da ga ima pitala bi kolegu mu Lakovića šta on zna i misli o S.Č.
I da nije poslanička luda, ostalo bi mu da je raznosač bureka u Bemaxu, a ponekad i madraca u gepeku od službenog auta.
 
P.S: U skupštinskoj sali, sa 80 poslanika i jednom poslaničkom ludom, ambijent neće određivati njih 80, već ona jedna luda.
On će određivati i na plenumu gdje je 80 mudraca, a samo on lud.
P.S.2: 2003. godina je godina uzleta S.Č.
Godina egzaltacije mojih CG Srba, njoj u čast.
V.Č. je tada imao 55 godina.
 
Kako se kod lude godine pameti sabiraju unazad, to je ovaj sada kada je napunio 20 manje nahranjenog mozga razabrao šta je sve valjalo u tom slučaju i kako može spasiti PES, koaliciju i vlast.
 
Za 10 godina, kada napuni 15, kakva će to tek luda da bude. Od pameti.
 
P.S. 3: Nesrećnom čovjeku, posebno ako nije čovjek, malo znače razlozi njegove nesreće.

V.Č. i S.Č.

Donji dom britanskog parlamenta danas je odobrio objavljivanje dokumenata vezanih za imenovanje bivšeg britanskog princa Endrua Mauntbaten‑Vindzora za trgovinskog predstavnika zemlje.
Za sada nije poznato kada će dokumenta postati dostupna javnosti, s obzirom na to da je bivši princ uhapšen prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javnog položaja. Vlada je jasno poručila da ne želi da se miješa u istragu.
Ed Dejvi, lider opozicionih Liberalnih demokrata i poslanik koji je podnio zahtjev za objavljivanje dokumenata, kazao je da je vrijeme za transparentnost.
- Na mnogo načina ovo je prvi zaista globalni skandal – od Bijele kuće i Silicijumske doline do Osla i Pariza – ali je to ujedno i duboko britanski skandal koji doseže do samog vrha britanskog establišmenta- rekao je Dejvi otvarajući raspravu.
Mlađi brat kralja Čarlsa Trećeg, kojem je prošle godine oduzeta titula princa nakon otkrića o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uhapšen je prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije, uz navode da je dijelio povjerljive dokumente sa Epstinom dok je obavljao dužnost trgovinskog izaslanika.
Endru Mauntbaten-Vindzor, kako se sada vodi, pušten je nakon 11 sati ispitivanja u policiji bez podizanja optužnice, a istraga je i dalje u toku.
Rasprava u britanskom parlamentu uslijedila je nakon što su u milionima stranica dokumenata povezanih sa Epstinom, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, otkriveni detalji o tome kako je bogati finansijer koristio međunarodnu mrežu uticajnih i moćnih poznanika kako bi stekao uticaj i seksualno eksploatisao mlade žene.
Posljedice tih otkrića posebno su se osjetile u Velikoj Britaniji, gdje je skandal otvorio pitanja o načinu na koji se moć koristi u aristokratiji, među visokim političarima i uticajnim poslovnim ljudima, zajednički nazvanim „establišment“.

Britanski poslanici odobrili objavljivanje povjerljivih dokumenata u vezi sa bivšim princom Endruom

Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - kazali su iz Juventasa i pozdravili inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva.&nbsp;
Iz Juventasa su, povodom aktuelnih najava izmjena zakonskog okvira u oblasti roditeljskog odsustva i javne debate koja se tim povodom vodi, istakli da je važno da se razgovor usmjeri ka suštinskim pitanjima ravnopravnosti, sistemske podrške porodicama i najboljeg interesa djeteta.
- Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - naveli su iz Juventasa u saopštenju.
Oni su kazali da uključivanje očeva u ranu brigu nije dovoljno podstaknuto, pa roditeljsko odsustvo uglavnom koriste žene, često uz ozbiljne profesionalne i ekonomske posljedice.
Iz Juventasa su istakli da se porodice sa malom djecom istovremeno suočavaju sa nedostatkom sistemske podrške.&nbsp;
- Značaj ranog razvoja i dalje se potcjenjuje, dok roditelji balansiraju između ekonomske nesigurnosti, nedostatka servisa podrške i nedovoljnog razumijevanja potreba primarnog njegovatelja - kazali su iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, mentalno zdravlje majki, podrška dojenju i programi podrške mladim roditeljima ostaju nedovoljno razvijeni.
Iz Juventasa su naglasili da institucionalna briga o djeci predstavlja poseban izazov.
- Jaslice su prebukirane i uglavnom primaju djecu tek nakon navršenih 12 mjeseci života, dok produženi boravci u školama nemaju kapacitete za svu djecu. Teret usklađivanja rada i roditeljstva zato ponovo najviše snose majke - kaže se u saopštenju.
Navodi se da evropska praksa jasno pokazuje da obavezno roditeljsko odsustvo za oba roditelja predstavlja savremeni standard koji jača ravnopravnost, stabilnost porodice i razvoj djece.
Ističe se da države sa razvijenim sistemima socijalne politike omogućavaju odsustvo jednom roditelju u trajanju do maksimalnih 12 mjeseci.&nbsp;
- Direktiva EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života propisuje najmanje četiri mjeseca odsustva po roditelju, od čega su dva mjeseca neprenosiva. To predstavlja evropski minimum - dodaje se u saopštenju.
Iz Juventasa su rekli da univerzalna zdravstvena zaštita, dostupno obrazovanje, kvalitetni vrtići, sigurna socijalna i penziona zaštita i najmanje 12 mjeseci roditeljskog odsustva nijesu privilegija, već temelj stabilnog društva.
- Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva, uz jasno očekivanje da se postojeće trajanje odsustva ne skraćuje, već da država pravednije rasporedi resurse i unaprijedi dostupnost i kvalitet servisa za djecu i porodice - kazali su iz Juventasa.

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

Ovo nije izolovan incident, već dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare/ke. Dugotrajni postupci i učestala odlaganja doprinose osjećaju nekažnjivosti i dodatno opterećuju ionako zahtjevan ambijent u kojem mediji rade - ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) izražavajući zabrinutost zbog ponovnog, već petog, odgađanja suđenja u slučaju napada na fotoreportera „Vijesti“, Borisa Pejovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudenje-za-napad-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme-raicevic-trazi-izuzece-sudije-dosljaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predmet se, kako su kazali, odnosi na događaje u Gornjem Zaostru (Berane) iz avgusta 2025. godine, kada je, prema optužnici, prijetnjama i pritiscima pokušano da se spriječi njegovo izvještavanje, uključujući i zahtjeve da obriše fotografije. Ovakvi incidenti, podvlače u CGO, predstavljaju direktan udar na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana.
- Posebno brine što slična odugovlačenje i obesmišljavanje procesa obilježava i druge predmete, uključujući slučaj istraživačke novinarke Olivere Lakić, koji traje godinama - naglasili su u CGO.
CGO ukazuje da napadi na medijske radnike i radnice zahtijevaju učinkovit institucionalni odgovor i pravdu u razumnom roku.
- Samo tako se može graditi povjerenje u institucije i obezbijediti bezbjedan prostor za slobodno i profesionalno novinarstvo - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2026335066763215118&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: badnji-dan