U Crnoj Gori rijetko postoje pojave ili odluke oko kojih se može postići konsenzus. Ali ono čemu svjedočimo ovih dana je da ne postoji politička partija niti slobodan građanin koji ima pozitivno mišljenje o Bošnjačkoj stranci, osim, naravno, nekolicine prvih ljudi BS-a i njihove bliže i šire familije, prijatelja i kumova, okupljenih oko fotelja i ličnih interesa.
Nabrajati nepočinstva, propuste i poniženja ove male Dražine družine, za nešto više od godinu dana služenja velikosrpskoj ideologiji, postaje degutantno i dosadno. No, ovih dana svjedoci smo, pored besprizornih gafova lidera BS, i sve češćih napada na BS od strane njihovih koalicionih partnera.
Poniženje BS-a počelo je samim ulaskom u vlast s Oskarovcima, bilo u glavnoj ili sporednoj ulozi, koji se utrkuju ko će prije do Oskara, boreći se za nedosanjani san o „srpskom svetu“. To je bio samo vrh ledenog brijega, a posljedice su evidentne i ponižavajuće, što im je i Reis predskazao: „Vječno pognuta glava, vremenom počne da pase.“
Zato ne čudi sve češća polemika s koalicionim partnerima. Kad ponizno uđeš u vlast i staviš interes ispred dostojanstva, gubiš pravo na mišljenje, jer to kosi s percepcijom koalicionih partnera. Tako smo doživjeli da šef poslaničkog kluba PES-a, tzv. „dormeo poslanik“, BS, partiju s kojom participira u vlasti, naziva inkriminišućom.
To ne samo da govori o njegovom odnosu prema BS-u, već i o njemu samom, jer se, u suštini, ne razlikuje od targetirane grupacije koja, uzgred rečeno, ne radi ništa suštinski.
No vrhunac paradoksa dolazi kada poslanica PES-a, od milošte nazvana „patika“, na legitiman zahtjev poslanika Adrovića pravi skečeve i manjine grupiše na mizerni način, nedostojan običnog čovjeka, a kamoli nekog ko obnaša funkciju poslanice. Pitanje je, gdje je granica ovakvom ponižavanju – i poslanika, i predstavnika manjinskih naroda, a posredno i samog naroda kojeg ovi predstavnici, nažalost, zastupaju.
Gospodo iz vlasti, prirodno je da opozicija koristi svaku grešku, pogrešan postupak ili nezakonitost za kritiku vlasti i vladajuće većine. Ali nije prirodno da se ovako odnosi prema manjinskim narodima koje ovi nesrećni poslanici predstavljaju.
Bošnjačka stranka je spremna sve otrpjeti radi sitnog interesa, ali narod kojeg predstavlja pamti.
Nije vam dovoljno što su se gospoda iz BS-a priključili vašoj politici širenja velikosrpske ideje, ni što, svjesno ili nesvjesno, koriste retoriku blisku vama, kao lider BS-a u Rožajama koji poziva na borbu protiv antifašizma – već želite da ponizite i narod kojeg predstavljaju.
Zato ovim putem tražim pravdu za Bošnjačku stranku – da ih njihovi koalicioni partneri bar poštede kritike i poniženja, jer su svojom poslušnošću i poniznošću zaslužili bar toliko.
Nama ostaje da se nadamo boljem vremenu i boljim predstavnicima u parlamentu, a lideru i poslanicima BS-a možemo poručiti u stilu Pantelije iz kultnog filma „Maratonci trče počasni krug“: „Žao mi je što ste moji, a ne sunarodnici nekog mog neprijatelja.“
(Autor je jedan od osnivača Bošnjačkog demokratskog pokreta)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pravda za Bošnjačku stranku

Bošnjački demokratski pokret (BDP) najoštrije je osudio izjavu predsjednika Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, kojom je, kako navode, pokušao Rožaje predstaviti kao grad fašizma, a bošnjački narod koji dominantno živi u ovom gradu kao saradnike okupatora.
- Ovakva poruka nije samo politički gaf, već duboko uvredljiva kvalifikacija koja vrijeđa građane Rožaja i njihovu istorijsku borbu za slobodu. U civilizovanim društvima, izjava ovakvog karaktera neizostavno bi podrazumijevala ostavku onoga ko ju je izrekao, bez obzira na funkciju koju obavlja. Javne riječi nose odgovornost, a kada one narušavaju dostojanstvo zajednice nemaju opravdanje ni u nepažnji - poručili su iz BDP-a.
Iz ovog pokreta podsjećaju da je Rožaje grad duboko ukorijenjen u antifašističkoj tradiciji.
- Građani ovog kraja dali su ogroman doprinos borbi protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata, a mnogi su svoje živote položili na strani slobode i pravde. Upravo zahvaljujući toj žrtvi, Rožaje baštini identitet slobodarskog i antifašističkog grada, čija istorija i kulturno nasljeđe obavezuju sve njegove predstavnike da se odnose sa najvećim pijetetom i poštovanjem - navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, svaki pokušaj da se ovaj grad i njegovi građani povežu sa fašizmom predstavlja grubo prekrajanje istorije i nepravdu prema svima koji su ga branili i gradili.
- Zato još jednom jasno poručujemo: Rožaje je bilo i ostaće grad antifašizma - zaključili su iz BDP-a.

BDP: Rožaje jeste i ostaće grad antifašizma

Uprava za statistiku objavila je konačne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu, koji značajno mijenjaju sliku ekonomije Crne Gore, no podaci o revidiranom javnom dugu i dalje se kriju od javnosti, saopštilo je Društvo statističara i demografa Crne Gore.
Prema novim podacima, crnogorska privreda je u 2024. godini stvorila 185 miliona eura više vrijednosti nego što su pokazivali preliminarni rezultati iz marta ove godine.
- Najveća korekcija zabilježena je u sektoru umjetnosti, rekreacije, zabave, ostalih usluga i usluga koje domaćinstva pružaju sama sebi – čija je dodata vrijednost uvećana za čak 71% ili 132 miliona eura. Riječ je o segmentu ekonomije koji se dominantno zasniva na statističkim procjenama i imputacijama prilikom obračuna BDP-a - naveli su iz Društva.
Revidirani podaci BDP-a povoljno su uticali i na fiskalne pokazatelje. Iako se državni dug nije smanjio i krajem prošle godine iznosio je 4,57 milijardi eura, njegov udio u BDP-u pao je sa 61,3% na 59,3%, čime je, formalno gledano, ostvaren Mastrihtski kriterijum.
Iz Društva, međutim, upozoravaju da ovakav rezultat ne treba tumačiti kao trajno poboljšanje, jer obračun javnog duga i deficita još nije usklađen sa evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010).
- Za razliku od BDP-a, javni dug i deficit i dalje se ne obračunavaju po evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010). To znači da je nivo duga koji se sada prikazuje niži nego što bi bio u slučaju primjene istih pravila koja se koriste za obračun BDP-a - upozorili su.
Društvo statističara i demografa pozvalo je Ministarstvo finansija, koje je do marta 2025. glavni i odgovorni proizvođač statistike državnih finansija, da objavi vremensku seriju podataka o javnom dugu i deficitu do 2025. godine u skladu sa ESA 2010 metodologijom.
- Ignorisanje evropskih pravila u prikazivanju stanja javnih finansija ne predstavlja samo statistički problem. Ne smijemo zaboraviti da su prikrivanje stvarnog stanja javnih finansija i manipulacija statistikom doveli do prikrivanja finansijskog kolapsa Grčke 2009. godine. Kada su tačni podaci konačno izašli na vidjelo, bilo je prekasno – povjerenje investitora se urušilo, a mjere štednje najviše su pogodile najranjivije slojeve društva, ostavljajući dugoročne socio-ekonomske posljedice - naglašava se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Društvo statističara i demografa: Revidirani BDP popravio sliku ekonomije, revidirani javni dug i dalje se krije od javnosti

Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Orhan Mujević pozvao je javno predsjednika Opštine Rožaje i funkcionera Bošnjačke stranke Rahmana Husovića, da bez odlaganja vrati visoko odlikovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Mujević je podsjetio javnost da je predsjednik opštine Husović ovo priznanje dobio povodom obilježavanja 30. godina od osnivanja crkve Ružice i osvećenja ikonopisa, a koje mu je uručeno kao znak zahvalnosti za podršku Crkvenoj opštini Rožaje.&nbsp; - Međutim, u trenutku kada Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni velikodostojnici javno veličaju ratnog zločinca Pavla Đurišića, smatramo da je nedopustivo da prvi čovjek našeg grada zadržava ovakvo priznanje. Zadržavanje ovog odlikovanja baca sjenu na antifašističku tradiciju Rožaja i na vrijednosti istinskog multietničkog sklada koje naš grad ponosno baštini - naveo je Mujević.&nbsp; On je apelovao na Husovića da vrati odlikovanje i time jasno pošalje poruku da Rožaje ostaje grad antifašizma, dostojanstva i dosljednog zalaganja za mir i međusobno poštovanje svih svojih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540" data-rendition-name="original" width="1600" height="1516" loading="lazy" alt="Husović i Metodije "> </figure>

Mujević: Husović da vrati visoko odlikovanje SPC koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija

Everin Čekić iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) pitao je da li je današnje podizanje spomenika ozloglašenom četniku i fašisti Pavlu Đurišiću, krvniku bošnjačkog naroda, samo kompenzacija za glasove i mandate Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima u Beranama?
- Čovjek bi pomislio da je Kenana daltonista – ne vidi dalje od zelene boje, pa joj je i "crvena linija" postala nedokučiva. Važno je da Draža Ibrahimović izađe u medije i osudi događaj – pro forme – na isti način na koji se poigrao sa rezolucijom o Šahovićima - kazao je Čekić.&nbsp;
Šta drugo očekivati od ljudi koji su spremni da doprinesu genocidu u Gazi – koje ni ne smiju da osude- naoružavajući Izrael da bi mogao nesmetano ubijati nevinu djecu i civile?
- Sve ovo smo predvidjeli još u trenutku kada je nastajala ova pročetnička vlada – vlada stvorena kao izraz velikosrpske ideje, sa jasnom namjerom da uruši sve civilizacijske vrijednosti i baci Crnu Goru na koljena. Vlada kojoj podršku i legitimitet daju vazali iz manjinskih naroda, čija se politika temelji isključivo na ličnim interesima i udobnim foteljama - poručio je funkcioner BDP-a.&nbsp;
Zato ovim putem poručujemo i našim sunarodnicima i svim slobodnomislećim građanima Crne Gore, koji baštine civilizacijske i antifašističke vrijednosti: "Sloboda i pravda se ne dobijaju – one se osvajaju!"
- Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala – svim legitimnim sredstvima - zaključio je Čekić.

Čekić poručio: Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala iz manjinskih partija

Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom. Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“. <h2>Derogacija zakona</h2> Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp; Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića i predśednika parlamenta Andrije Mandića samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik Miloševićevog SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp; Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori! <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, Milivoje Katnić, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik Saša Čađenović, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici(Photo: Screenshot/Viši sud)</figcaption> </figure>  Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija. Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori. Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti? <h2>Platni deficit</h2> Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica. Hana Arendt piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer Spajić govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp; Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp; Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp; Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Odlazeća njemačka vlada je smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini sa 0,3 odsto na nulu - što znači da očekuje stagnaciju privrede.
Vlada u Berlinu sada očekuje privredni rast u narednoj godini od približno jedan odsto, a ona je takođe revidirana naniže sa januarskih 1,1 odsto, prenosi B92.
Pred budućom saveznom vladom Njemačke je veliki izazov, pošto je očekivani budući kancelar Fridrih Merc obećao ekonomski preokret. Nova vladajuća koalicija mora da odmah otkloni neizvjesnost, obezbijedi kratkoročni ekonomski podsticaj i zaštiti potencijal njemačke privrede na srednji rok.
Dalji razvoj njemačke privrede u preostalih osam mjeseci ove godine trenutno je posebno teško predvidjeti zbog carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako Trump ponovo poveća carine Evropskoj uniji na 20 odsto, njemačka privreda će vjerovatno biti još više pogođena.
Prema proračunima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfV) i IFO instituta iz Minhena, carine u punom obimu bi mogle da Njemačkoj u ovoj godini nanesu ekonomski gubitak od oko 13 milijardi eura.

Njemačka smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda na nulu

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Podgorica je zvanično proglašena Evropskom prijestonicom mladih 2028, što za nas predstavlja uspjeh koji obavezuje, kao i jasan signal da se rad i energija mladih u našem gradu prepoznaju i cijene na evropskom nivou - poručila je koordinatorka Mladih Evrope za Podgoricu Nikolina Račević.&nbsp;
Ovaj rezultat, prema njenim riječima, dobija dodatnu težinu jer se 2028. godina prepoznaje kao realan horizont punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji što ovu titulu, ističe ona, čini još simboličnijom i značajnijom.
- Kao organizacija koju čine aktivni i posvećeni mladi ljudi, ponosni smo na ovaj uspjeh i zahvalni svima koji su doprinijeli procesu kandidature. Titula Evropske prijestonice mladih nije samo priznanje, već i obaveza: ona otvara prostor da se politike za mlade podignu visoko na agendi, da grad ulaže u savremene sadržaje i infrastrukturu, te da mladi dobiju još veći uticaj u kreiranju odluka koje ih se direktno tiču. Kao najmlađa i najbrže rastuća politička snaga u Crnoj Gori, uvjereni smo da je ovo ključni trenutak da se mladima obezbijedi centralno mjesto u razvojnim procesima grada - navela je Raičević.
Posebnu zahvalnost upućuju, kaže, gradonačelniku Saši Mujoviću na kontinuiranoj podršci i posvećenosti tokom cijelog procesa kandidature.&nbsp;
- Njegov doprinos bio je važan dio uspjeha koji danas sa ponosom ističemo - dodala je Raičević.
Mladi Evrope ostaju, kaže ona, potpuno posvećeni partnerskom radu sa Gradom Podgoricom i svim akterima koji rade u interesu mladih.
- U godinama koje dolaze, fokusiraćemo se na to da program Evropske prijestonice mladih pretvorimo u stvarne, mjerljive i dugoročne koristi za svaku mladu osobu u Podgorici - jer 2028. nije samo godina prestiža, već godina evropske budućnosti Crne Gore - zaključila je Raičević.

Raičević: Podgorica Evropska prijestonica mladih - uspjeh koji obavezuje

Ovo je izuzetan uspjeh koji potvrđuje snagu vizije, posvećenosti i timskog rada svih koji su učestvovali u procesu kandidature - poručili su podgorički odbornici Stranke evropskog progresa (SEP) Jelena Knežević i Ilija Mugoša čestitajući Glavnom gradu dobijanje statusa Evropske prijestonice mladih 2028. godine.Posebno, kažu, ističu neprocjenjiv doprinos tima Kancelarije za mlade Glavnog grada.- Čija je energija, kreativnost i istrajnost bila ključna u ostvarivanju ovog prestižnog priznanja - naglasili su oni.Mladi su, podvlače, jedan od najvažnijih pokretača razvoja savremenog društva.- Njihova inovativnost, otvorenost ka novim idejama i spremnost da pokreću promjene čine ih temeljom budućeg napretka. Upravo zato, status Evropske prijestonice mladih 2028. godine predstavlja ne samo priznanje dosadašnjem radu, već i obavezu da zajednički stvaramo okruženje koje podstiče kreativnost, preduzetništvo i društvenu odgovornost mladih - poručili su Knežević i Mugoša.Kao Stranka evropskog progresa snažno se, kažu, zalažu za suštinsko, a ne deklarativno unapređenje položaja mladih.- Vjerujemo da mladi moraju biti ravnopravni učesnici u društvenim procesima i zato se zalažemo za njihovu veću i stvarnu uključenost u donošenje odluka - od lokalnog do državnog nivoa. Samo tako možemo graditi društvo koje se razvija u skladu sa evropskim vrijednostima i potrebama generacija koje dolaze - zaključili su u saopštenju.

SEP: Status Evropske prijestonice mladih izuzetan uspjeh, energija, kreativnost i istrajnost tima bili ključni

Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, zajedno sa članovima Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika, pridružio velikoj volonterskoj akciji pošumljavanja Golog brda kod Sutomora.
Ova akciju organizuje Savez izviđača Crne Gore, uz podršku Opštine Bar, Vojske Crne Gore, Mornarice i Vatrogasaca Bara.
- Zahvaljujem Savezu izviđača na ovoj izvanrednoj inicijativi i na svemu što rade za našu zemlju. Ovdje su i predstavnici Vojske Crne Gore, Mornarice i Opštine Bar, i upravo ta sinergija institucija pokazuje našu zajedničku odgovornost da obnovimo ovu zemlju. Ekološka Crna Gora je u temelju naše državnosti i dužni smo da je čuvamo, prije svega kroz ovakav konkretan, ekološki pristup - naveo je Milatović.
Na mjestu gdje su ožiljci požara još vidljivi danas je, kako su kazali u Milatovićevom kabinetu, posađeno 8000 mladih crnih borova.
 - Prvi pravi korak u vraćanju boje i života jednom od najpogođenijih područja barske opštine - dodali su oni.
Milatović je istakao da akcija predstavlja primjer kako institucije i građani mogu da djeluju zajedno u zaštiti prirode.
Organizatori su zahvalili predsjedniku i učesnicima na podršci, poručujući da je današnja akcija dio dugoročnog napora da se Golo brdo obnovi i zaštiti od budućih požara.
- Predsjednik Crne Gore i Savjet Omladinskih inicijativa nastaviće da aktivno učestvuju i podržavaju inicijative koje doprinose obnovi opožarenih područja, jačanju volonterizma i razvoju ekološke svijesti u društvu - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović sa mladima i izviđačima učestvovao u pošumljavanju Golog brda u Sutomoru: „Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora“

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Država udara na džep građana: Platićemo skoro 150.000 eura više da se SDT-u adaptira stara zgrada Vlade?

Nije logično da država, koju vode dominantno proruske partije, prednjači u procesu evropskih integracija, ocijenio je Balkan Integration Forumu predsjednik Upravnog Odbora CEMI-a Zlatko Vujović i dodao da se to upravo događa Crnoj Gori. To, kako naglašava, izaziva zabrinutost u Briselu i nekim partnerskim zemljama.
- Na primjer, ministar odbrane je osoba koja je vrlo agresivno bila protiv NATO članstva, a sada sjedi sa ostalim ministrima odbrane NATO-a i učestvuje u donošenju odluka. Moguće su promjene političkih stavova, ali mi smo zabrinuti i očekujemo aktiviranje mnogih političkih tempiranih bombi - kaže Vujović.
Crna Gora se, kaže, suočava kako sa izazovima iznutra, tako i sa onima iz tri susjedne države.
- Veoma agresivne Srbije, podržane od Rusije, jer režim u Srbiji definitivno ne želi da Crna Gora uđe u EU. S druge strane imamo i jednu tihu, diplomatski zapakovanu, ali prisutnu dinamiku iz zvanične Tirane i od premijera Rame — ne da blokira, ali da uspori dinamiku ulaska Crne Gore u EU, kako bi Albanija ušla paralelno ili bar bila percipirana kao zemlja koja treba da uđe zajedno sa Crnom Gorom. To je veoma zabrinjavajuće za poziciju Crne Gore, jer pregovaramo mnogo duže. Ja želim da vidim Albaniju što prije u EU, ali realno, Crna Gora je postigla mnogo više rezultata - pojašnjava Vujović.
Proruske snage u Crnoj Gori se, navodi dalje Vujović, udružuju sa onim albanskim partijama koje podržava Edi Rame, i izazivaju situacije kao što je ona u Botunu.
- Ekološki protesti koji zapravo nijesu ekološki, već pokušaj da se blokira završetak procesa. Dakle, vidimo interes Rusije, Srbije i sada, u ovoj završnoj fazi, i albanskih partija u vladajućoj većini, podržanih od zvanične Tirane, da rade u korist proruskih struktura da blokiraju Crnu Goru - &nbsp;navodi Vujović.
Albanija ne slijedi moskovsku agendu, pojašnjava dalje Vujović, ali im se interesi preklapaju iz različitih razloga.
- Sa jedne strane, Srbija želi da zaustavi makar Crnu Goru da brže uđe u EU — zbog svojih razloga, zbog političke dinamike u zemlji, itd. Sa druge strane, Rusija želi da to blokira i možda da natjera Crnu Goru da napusti NATO kako bi dala strateški značaj Srbiji kao svom partneru, omogućavajući joj izlaz na more. Jer Srbija nikada ne bi mogla biti stvarno efikasan, snažan saveznik Moskve bez izlaza na more. Sa druge strane, Albanija ima interes koji je taktički — da smanji rizik ulaska u EU tako što će biti u paketu sa Crnom Gorom, koja je na korak od članstva. Na taj način bi oni ubrzali proces, jer Rama sada zaista želi da ubrza. Takođe, bilo je spekulacija u diplomatskim krugovima o lobistima angažovanim u Briselu, pa čak i o zahtjevu da i Crna Gora ima istu lobističku grupu kao Albanija. Te lobističke grupe zagovaraju da obije zemlje uđu u istom trenutku - navodi Vujović.
Na djelu, kaže, vidimo i konkretne slučajeve.
- Vodeća albanska partija u Crnoj Gori, članica vladajuće koalicije, pridružila se Kneževićevoj partiji. Dakle, albanska partija, čiji je lider potpredsjednik Vlade, veoma blizak Rami i uživa njegovu podršku, sada organizuje proteste govoreći da Tuzi, kao većinski albanska sredina, treba da se udruži sa Zetom, koja je — ne sasvim, ali uglavnom — srpski dominantna sredina, da blokiraju izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Da albanska partija u Crnoj Gori podrži Kneževića, ekstremnog srpskog nacionalistu —to niko nije mogao ni da zamisli, vjerujte mi - naglašava Vujović.
Vidimo, kaže Vujović, mnogo ovakvih „tempiranih bombi“ i scenarija kako da se spriječi ulazak Crne Gore u EU 2028. godine. Crna Gora mora iskoristitu priliku koja joj se pruža za učlanjenje, jer ukoliko ne postane nova članica EU, to bila veoma loša poruka za cijeli Zapadni Balkan, zaključuje Vujović.

Tag: bdp