U Crnoj Gori rijetko postoje pojave ili odluke oko kojih se može postići konsenzus. Ali ono čemu svjedočimo ovih dana je da ne postoji politička partija niti slobodan građanin koji ima pozitivno mišljenje o Bošnjačkoj stranci, osim, naravno, nekolicine prvih ljudi BS-a i njihove bliže i šire familije, prijatelja i kumova, okupljenih oko fotelja i ličnih interesa.
Nabrajati nepočinstva, propuste i poniženja ove male Dražine družine, za nešto više od godinu dana služenja velikosrpskoj ideologiji, postaje degutantno i dosadno. No, ovih dana svjedoci smo, pored besprizornih gafova lidera BS, i sve češćih napada na BS od strane njihovih koalicionih partnera.
Poniženje BS-a počelo je samim ulaskom u vlast s Oskarovcima, bilo u glavnoj ili sporednoj ulozi, koji se utrkuju ko će prije do Oskara, boreći se za nedosanjani san o „srpskom svetu“. To je bio samo vrh ledenog brijega, a posljedice su evidentne i ponižavajuće, što im je i Reis predskazao: „Vječno pognuta glava, vremenom počne da pase.“
Zato ne čudi sve češća polemika s koalicionim partnerima. Kad ponizno uđeš u vlast i staviš interes ispred dostojanstva, gubiš pravo na mišljenje, jer to kosi s percepcijom koalicionih partnera. Tako smo doživjeli da šef poslaničkog kluba PES-a, tzv. „dormeo poslanik“, BS, partiju s kojom participira u vlasti, naziva inkriminišućom.
To ne samo da govori o njegovom odnosu prema BS-u, već i o njemu samom, jer se, u suštini, ne razlikuje od targetirane grupacije koja, uzgred rečeno, ne radi ništa suštinski.
No vrhunac paradoksa dolazi kada poslanica PES-a, od milošte nazvana „patika“, na legitiman zahtjev poslanika Adrovića pravi skečeve i manjine grupiše na mizerni način, nedostojan običnog čovjeka, a kamoli nekog ko obnaša funkciju poslanice. Pitanje je, gdje je granica ovakvom ponižavanju – i poslanika, i predstavnika manjinskih naroda, a posredno i samog naroda kojeg ovi predstavnici, nažalost, zastupaju.
Gospodo iz vlasti, prirodno je da opozicija koristi svaku grešku, pogrešan postupak ili nezakonitost za kritiku vlasti i vladajuće većine. Ali nije prirodno da se ovako odnosi prema manjinskim narodima koje ovi nesrećni poslanici predstavljaju.
Bošnjačka stranka je spremna sve otrpjeti radi sitnog interesa, ali narod kojeg predstavlja pamti.
Nije vam dovoljno što su se gospoda iz BS-a priključili vašoj politici širenja velikosrpske ideje, ni što, svjesno ili nesvjesno, koriste retoriku blisku vama, kao lider BS-a u Rožajama koji poziva na borbu protiv antifašizma – već želite da ponizite i narod kojeg predstavljaju.
Zato ovim putem tražim pravdu za Bošnjačku stranku – da ih njihovi koalicioni partneri bar poštede kritike i poniženja, jer su svojom poslušnošću i poniznošću zaslužili bar toliko.
Nama ostaje da se nadamo boljem vremenu i boljim predstavnicima u parlamentu, a lideru i poslanicima BS-a možemo poručiti u stilu Pantelije iz kultnog filma „Maratonci trče počasni krug“: „Žao mi je što ste moji, a ne sunarodnici nekog mog neprijatelja.“
(Autor je jedan od osnivača Bošnjačkog demokratskog pokreta)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pravda za Bošnjačku stranku

Bošnjački demokratski pokret (BDP) najoštrije je osudio izjavu predsjednika Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, kojom je, kako navode, pokušao Rožaje predstaviti kao grad fašizma, a bošnjački narod koji dominantno živi u ovom gradu kao saradnike okupatora.
- Ovakva poruka nije samo politički gaf, već duboko uvredljiva kvalifikacija koja vrijeđa građane Rožaja i njihovu istorijsku borbu za slobodu. U civilizovanim društvima, izjava ovakvog karaktera neizostavno bi podrazumijevala ostavku onoga ko ju je izrekao, bez obzira na funkciju koju obavlja. Javne riječi nose odgovornost, a kada one narušavaju dostojanstvo zajednice nemaju opravdanje ni u nepažnji - poručili su iz BDP-a.
Iz ovog pokreta podsjećaju da je Rožaje grad duboko ukorijenjen u antifašističkoj tradiciji.
- Građani ovog kraja dali su ogroman doprinos borbi protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata, a mnogi su svoje živote položili na strani slobode i pravde. Upravo zahvaljujući toj žrtvi, Rožaje baštini identitet slobodarskog i antifašističkog grada, čija istorija i kulturno nasljeđe obavezuju sve njegove predstavnike da se odnose sa najvećim pijetetom i poštovanjem - navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, svaki pokušaj da se ovaj grad i njegovi građani povežu sa fašizmom predstavlja grubo prekrajanje istorije i nepravdu prema svima koji su ga branili i gradili.
- Zato još jednom jasno poručujemo: Rožaje je bilo i ostaće grad antifašizma - zaključili su iz BDP-a.

BDP: Rožaje jeste i ostaće grad antifašizma

Uprava za statistiku objavila je konačne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu, koji značajno mijenjaju sliku ekonomije Crne Gore, no podaci o revidiranom javnom dugu i dalje se kriju od javnosti, saopštilo je Društvo statističara i demografa Crne Gore.
Prema novim podacima, crnogorska privreda je u 2024. godini stvorila 185 miliona eura više vrijednosti nego što su pokazivali preliminarni rezultati iz marta ove godine.
- Najveća korekcija zabilježena je u sektoru umjetnosti, rekreacije, zabave, ostalih usluga i usluga koje domaćinstva pružaju sama sebi – čija je dodata vrijednost uvećana za čak 71% ili 132 miliona eura. Riječ je o segmentu ekonomije koji se dominantno zasniva na statističkim procjenama i imputacijama prilikom obračuna BDP-a - naveli su iz Društva.
Revidirani podaci BDP-a povoljno su uticali i na fiskalne pokazatelje. Iako se državni dug nije smanjio i krajem prošle godine iznosio je 4,57 milijardi eura, njegov udio u BDP-u pao je sa 61,3% na 59,3%, čime je, formalno gledano, ostvaren Mastrihtski kriterijum.
Iz Društva, međutim, upozoravaju da ovakav rezultat ne treba tumačiti kao trajno poboljšanje, jer obračun javnog duga i deficita još nije usklađen sa evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010).
- Za razliku od BDP-a, javni dug i deficit i dalje se ne obračunavaju po evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010). To znači da je nivo duga koji se sada prikazuje niži nego što bi bio u slučaju primjene istih pravila koja se koriste za obračun BDP-a - upozorili su.
Društvo statističara i demografa pozvalo je Ministarstvo finansija, koje je do marta 2025. glavni i odgovorni proizvođač statistike državnih finansija, da objavi vremensku seriju podataka o javnom dugu i deficitu do 2025. godine u skladu sa ESA 2010 metodologijom.
- Ignorisanje evropskih pravila u prikazivanju stanja javnih finansija ne predstavlja samo statistički problem. Ne smijemo zaboraviti da su prikrivanje stvarnog stanja javnih finansija i manipulacija statistikom doveli do prikrivanja finansijskog kolapsa Grčke 2009. godine. Kada su tačni podaci konačno izašli na vidjelo, bilo je prekasno – povjerenje investitora se urušilo, a mjere štednje najviše su pogodile najranjivije slojeve društva, ostavljajući dugoročne socio-ekonomske posljedice - naglašava se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Društvo statističara i demografa: Revidirani BDP popravio sliku ekonomije, revidirani javni dug i dalje se krije od javnosti

Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Orhan Mujević pozvao je javno predsjednika Opštine Rožaje i funkcionera Bošnjačke stranke Rahmana Husovića, da bez odlaganja vrati visoko odlikovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Mujević je podsjetio javnost da je predsjednik opštine Husović ovo priznanje dobio povodom obilježavanja 30. godina od osnivanja crkve Ružice i osvećenja ikonopisa, a koje mu je uručeno kao znak zahvalnosti za podršku Crkvenoj opštini Rožaje.&nbsp; - Međutim, u trenutku kada Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni velikodostojnici javno veličaju ratnog zločinca Pavla Đurišića, smatramo da je nedopustivo da prvi čovjek našeg grada zadržava ovakvo priznanje. Zadržavanje ovog odlikovanja baca sjenu na antifašističku tradiciju Rožaja i na vrijednosti istinskog multietničkog sklada koje naš grad ponosno baštini - naveo je Mujević.&nbsp; On je apelovao na Husovića da vrati odlikovanje i time jasno pošalje poruku da Rožaje ostaje grad antifašizma, dostojanstva i dosljednog zalaganja za mir i međusobno poštovanje svih svojih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540" data-rendition-name="original" width="1600" height="1516" loading="lazy" alt="Husović i Metodije "> </figure>

Mujević: Husović da vrati visoko odlikovanje SPC koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija

Everin Čekić iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) pitao je da li je današnje podizanje spomenika ozloglašenom četniku i fašisti Pavlu Đurišiću, krvniku bošnjačkog naroda, samo kompenzacija za glasove i mandate Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima u Beranama?
- Čovjek bi pomislio da je Kenana daltonista – ne vidi dalje od zelene boje, pa joj je i "crvena linija" postala nedokučiva. Važno je da Draža Ibrahimović izađe u medije i osudi događaj – pro forme – na isti način na koji se poigrao sa rezolucijom o Šahovićima - kazao je Čekić.&nbsp;
Šta drugo očekivati od ljudi koji su spremni da doprinesu genocidu u Gazi – koje ni ne smiju da osude- naoružavajući Izrael da bi mogao nesmetano ubijati nevinu djecu i civile?
- Sve ovo smo predvidjeli još u trenutku kada je nastajala ova pročetnička vlada – vlada stvorena kao izraz velikosrpske ideje, sa jasnom namjerom da uruši sve civilizacijske vrijednosti i baci Crnu Goru na koljena. Vlada kojoj podršku i legitimitet daju vazali iz manjinskih naroda, čija se politika temelji isključivo na ličnim interesima i udobnim foteljama - poručio je funkcioner BDP-a.&nbsp;
Zato ovim putem poručujemo i našim sunarodnicima i svim slobodnomislećim građanima Crne Gore, koji baštine civilizacijske i antifašističke vrijednosti: "Sloboda i pravda se ne dobijaju – one se osvajaju!"
- Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala – svim legitimnim sredstvima - zaključio je Čekić.

Čekić poručio: Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala iz manjinskih partija

Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom. Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“. <h2>Derogacija zakona</h2> Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp; Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića i predśednika parlamenta Andrije Mandića samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik Miloševićevog SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp; Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori! <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, Milivoje Katnić, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik Saša Čađenović, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici(Photo: Screenshot/Viši sud)</figcaption> </figure>  Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija. Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori. Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti? <h2>Platni deficit</h2> Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica. Hana Arendt piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer Spajić govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp; Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp; Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp; Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Odlazeća njemačka vlada je smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini sa 0,3 odsto na nulu - što znači da očekuje stagnaciju privrede.
Vlada u Berlinu sada očekuje privredni rast u narednoj godini od približno jedan odsto, a ona je takođe revidirana naniže sa januarskih 1,1 odsto, prenosi B92.
Pred budućom saveznom vladom Njemačke je veliki izazov, pošto je očekivani budući kancelar Fridrih Merc obećao ekonomski preokret. Nova vladajuća koalicija mora da odmah otkloni neizvjesnost, obezbijedi kratkoročni ekonomski podsticaj i zaštiti potencijal njemačke privrede na srednji rok.
Dalji razvoj njemačke privrede u preostalih osam mjeseci ove godine trenutno je posebno teško predvidjeti zbog carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako Trump ponovo poveća carine Evropskoj uniji na 20 odsto, njemačka privreda će vjerovatno biti još više pogođena.
Prema proračunima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfV) i IFO instituta iz Minhena, carine u punom obimu bi mogle da Njemačkoj u ovoj godini nanesu ekonomski gubitak od oko 13 milijardi eura.

Njemačka smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda na nulu

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: bdp