U Crnoj Gori rijetko postoje pojave ili odluke oko kojih se može postići konsenzus. Ali ono čemu svjedočimo ovih dana je da ne postoji politička partija niti slobodan građanin koji ima pozitivno mišljenje o Bošnjačkoj stranci, osim, naravno, nekolicine prvih ljudi BS-a i njihove bliže i šire familije, prijatelja i kumova, okupljenih oko fotelja i ličnih interesa.
Nabrajati nepočinstva, propuste i poniženja ove male Dražine družine, za nešto više od godinu dana služenja velikosrpskoj ideologiji, postaje degutantno i dosadno. No, ovih dana svjedoci smo, pored besprizornih gafova lidera BS, i sve češćih napada na BS od strane njihovih koalicionih partnera.
Poniženje BS-a počelo je samim ulaskom u vlast s Oskarovcima, bilo u glavnoj ili sporednoj ulozi, koji se utrkuju ko će prije do Oskara, boreći se za nedosanjani san o „srpskom svetu“. To je bio samo vrh ledenog brijega, a posljedice su evidentne i ponižavajuće, što im je i Reis predskazao: „Vječno pognuta glava, vremenom počne da pase.“
Zato ne čudi sve češća polemika s koalicionim partnerima. Kad ponizno uđeš u vlast i staviš interes ispred dostojanstva, gubiš pravo na mišljenje, jer to kosi s percepcijom koalicionih partnera. Tako smo doživjeli da šef poslaničkog kluba PES-a, tzv. „dormeo poslanik“, BS, partiju s kojom participira u vlasti, naziva inkriminišućom.
To ne samo da govori o njegovom odnosu prema BS-u, već i o njemu samom, jer se, u suštini, ne razlikuje od targetirane grupacije koja, uzgred rečeno, ne radi ništa suštinski.
No vrhunac paradoksa dolazi kada poslanica PES-a, od milošte nazvana „patika“, na legitiman zahtjev poslanika Adrovića pravi skečeve i manjine grupiše na mizerni način, nedostojan običnog čovjeka, a kamoli nekog ko obnaša funkciju poslanice. Pitanje je, gdje je granica ovakvom ponižavanju – i poslanika, i predstavnika manjinskih naroda, a posredno i samog naroda kojeg ovi predstavnici, nažalost, zastupaju.
Gospodo iz vlasti, prirodno je da opozicija koristi svaku grešku, pogrešan postupak ili nezakonitost za kritiku vlasti i vladajuće većine. Ali nije prirodno da se ovako odnosi prema manjinskim narodima koje ovi nesrećni poslanici predstavljaju.
Bošnjačka stranka je spremna sve otrpjeti radi sitnog interesa, ali narod kojeg predstavlja pamti.
Nije vam dovoljno što su se gospoda iz BS-a priključili vašoj politici širenja velikosrpske ideje, ni što, svjesno ili nesvjesno, koriste retoriku blisku vama, kao lider BS-a u Rožajama koji poziva na borbu protiv antifašizma – već želite da ponizite i narod kojeg predstavljaju.
Zato ovim putem tražim pravdu za Bošnjačku stranku – da ih njihovi koalicioni partneri bar poštede kritike i poniženja, jer su svojom poslušnošću i poniznošću zaslužili bar toliko.
Nama ostaje da se nadamo boljem vremenu i boljim predstavnicima u parlamentu, a lideru i poslanicima BS-a možemo poručiti u stilu Pantelije iz kultnog filma „Maratonci trče počasni krug“: „Žao mi je što ste moji, a ne sunarodnici nekog mog neprijatelja.“
(Autor je jedan od osnivača Bošnjačkog demokratskog pokreta)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pravda za Bošnjačku stranku

Bošnjački demokratski pokret (BDP) najoštrije je osudio izjavu predsjednika Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, kojom je, kako navode, pokušao Rožaje predstaviti kao grad fašizma, a bošnjački narod koji dominantno živi u ovom gradu kao saradnike okupatora.
- Ovakva poruka nije samo politički gaf, već duboko uvredljiva kvalifikacija koja vrijeđa građane Rožaja i njihovu istorijsku borbu za slobodu. U civilizovanim društvima, izjava ovakvog karaktera neizostavno bi podrazumijevala ostavku onoga ko ju je izrekao, bez obzira na funkciju koju obavlja. Javne riječi nose odgovornost, a kada one narušavaju dostojanstvo zajednice nemaju opravdanje ni u nepažnji - poručili su iz BDP-a.
Iz ovog pokreta podsjećaju da je Rožaje grad duboko ukorijenjen u antifašističkoj tradiciji.
- Građani ovog kraja dali su ogroman doprinos borbi protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata, a mnogi su svoje živote položili na strani slobode i pravde. Upravo zahvaljujući toj žrtvi, Rožaje baštini identitet slobodarskog i antifašističkog grada, čija istorija i kulturno nasljeđe obavezuju sve njegove predstavnike da se odnose sa najvećim pijetetom i poštovanjem - navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, svaki pokušaj da se ovaj grad i njegovi građani povežu sa fašizmom predstavlja grubo prekrajanje istorije i nepravdu prema svima koji su ga branili i gradili.
- Zato još jednom jasno poručujemo: Rožaje je bilo i ostaće grad antifašizma - zaključili su iz BDP-a.

BDP: Rožaje jeste i ostaće grad antifašizma

Uprava za statistiku objavila je konačne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu, koji značajno mijenjaju sliku ekonomije Crne Gore, no podaci o revidiranom javnom dugu i dalje se kriju od javnosti, saopštilo je Društvo statističara i demografa Crne Gore.
Prema novim podacima, crnogorska privreda je u 2024. godini stvorila 185 miliona eura više vrijednosti nego što su pokazivali preliminarni rezultati iz marta ove godine.
- Najveća korekcija zabilježena je u sektoru umjetnosti, rekreacije, zabave, ostalih usluga i usluga koje domaćinstva pružaju sama sebi – čija je dodata vrijednost uvećana za čak 71% ili 132 miliona eura. Riječ je o segmentu ekonomije koji se dominantno zasniva na statističkim procjenama i imputacijama prilikom obračuna BDP-a - naveli su iz Društva.
Revidirani podaci BDP-a povoljno su uticali i na fiskalne pokazatelje. Iako se državni dug nije smanjio i krajem prošle godine iznosio je 4,57 milijardi eura, njegov udio u BDP-u pao je sa 61,3% na 59,3%, čime je, formalno gledano, ostvaren Mastrihtski kriterijum.
Iz Društva, međutim, upozoravaju da ovakav rezultat ne treba tumačiti kao trajno poboljšanje, jer obračun javnog duga i deficita još nije usklađen sa evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010).
- Za razliku od BDP-a, javni dug i deficit i dalje se ne obračunavaju po evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010). To znači da je nivo duga koji se sada prikazuje niži nego što bi bio u slučaju primjene istih pravila koja se koriste za obračun BDP-a - upozorili su.
Društvo statističara i demografa pozvalo je Ministarstvo finansija, koje je do marta 2025. glavni i odgovorni proizvođač statistike državnih finansija, da objavi vremensku seriju podataka o javnom dugu i deficitu do 2025. godine u skladu sa ESA 2010 metodologijom.
- Ignorisanje evropskih pravila u prikazivanju stanja javnih finansija ne predstavlja samo statistički problem. Ne smijemo zaboraviti da su prikrivanje stvarnog stanja javnih finansija i manipulacija statistikom doveli do prikrivanja finansijskog kolapsa Grčke 2009. godine. Kada su tačni podaci konačno izašli na vidjelo, bilo je prekasno – povjerenje investitora se urušilo, a mjere štednje najviše su pogodile najranjivije slojeve društva, ostavljajući dugoročne socio-ekonomske posljedice - naglašava se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Društvo statističara i demografa: Revidirani BDP popravio sliku ekonomije, revidirani javni dug i dalje se krije od javnosti

Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Orhan Mujević pozvao je javno predsjednika Opštine Rožaje i funkcionera Bošnjačke stranke Rahmana Husovića, da bez odlaganja vrati visoko odlikovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Mujević je podsjetio javnost da je predsjednik opštine Husović ovo priznanje dobio povodom obilježavanja 30. godina od osnivanja crkve Ružice i osvećenja ikonopisa, a koje mu je uručeno kao znak zahvalnosti za podršku Crkvenoj opštini Rožaje.&nbsp; - Međutim, u trenutku kada Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni velikodostojnici javno veličaju ratnog zločinca Pavla Đurišića, smatramo da je nedopustivo da prvi čovjek našeg grada zadržava ovakvo priznanje. Zadržavanje ovog odlikovanja baca sjenu na antifašističku tradiciju Rožaja i na vrijednosti istinskog multietničkog sklada koje naš grad ponosno baštini - naveo je Mujević.&nbsp; On je apelovao na Husovića da vrati odlikovanje i time jasno pošalje poruku da Rožaje ostaje grad antifašizma, dostojanstva i dosljednog zalaganja za mir i međusobno poštovanje svih svojih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190828_271b52164c8ebc75e8499ad1763ffe5263b105587dc10eb321fccfecd4366540" data-rendition-name="original" width="1600" height="1516" loading="lazy" alt="Husović i Metodije "> </figure>

Mujević: Husović da vrati visoko odlikovanje SPC koje je primio od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija

Everin Čekić iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) pitao je da li je današnje podizanje spomenika ozloglašenom četniku i fašisti Pavlu Đurišiću, krvniku bošnjačkog naroda, samo kompenzacija za glasove i mandate Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima u Beranama?
- Čovjek bi pomislio da je Kenana daltonista – ne vidi dalje od zelene boje, pa joj je i "crvena linija" postala nedokučiva. Važno je da Draža Ibrahimović izađe u medije i osudi događaj – pro forme – na isti način na koji se poigrao sa rezolucijom o Šahovićima - kazao je Čekić.&nbsp;
Šta drugo očekivati od ljudi koji su spremni da doprinesu genocidu u Gazi – koje ni ne smiju da osude- naoružavajući Izrael da bi mogao nesmetano ubijati nevinu djecu i civile?
- Sve ovo smo predvidjeli još u trenutku kada je nastajala ova pročetnička vlada – vlada stvorena kao izraz velikosrpske ideje, sa jasnom namjerom da uruši sve civilizacijske vrijednosti i baci Crnu Goru na koljena. Vlada kojoj podršku i legitimitet daju vazali iz manjinskih naroda, čija se politika temelji isključivo na ličnim interesima i udobnim foteljama - poručio je funkcioner BDP-a.&nbsp;
Zato ovim putem poručujemo i našim sunarodnicima i svim slobodnomislećim građanima Crne Gore, koji baštine civilizacijske i antifašističke vrijednosti: "Sloboda i pravda se ne dobijaju – one se osvajaju!"
- Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala – svim legitimnim sredstvima - zaključio je Čekić.

Čekić poručio: Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala iz manjinskih partija

Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom. Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“. <h2>Derogacija zakona</h2> Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp; Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića i predśednika parlamenta Andrije Mandića samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik Miloševićevog SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp; Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori! <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, Milivoje Katnić, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik Saša Čađenović, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici(Photo: Screenshot/Viši sud)</figcaption> </figure>  Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija. Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori. Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti? <h2>Platni deficit</h2> Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica. Hana Arendt piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer Spajić govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp; Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp; Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp; Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Odlazeća njemačka vlada je smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini sa 0,3 odsto na nulu - što znači da očekuje stagnaciju privrede.
Vlada u Berlinu sada očekuje privredni rast u narednoj godini od približno jedan odsto, a ona je takođe revidirana naniže sa januarskih 1,1 odsto, prenosi B92.
Pred budućom saveznom vladom Njemačke je veliki izazov, pošto je očekivani budući kancelar Fridrih Merc obećao ekonomski preokret. Nova vladajuća koalicija mora da odmah otkloni neizvjesnost, obezbijedi kratkoročni ekonomski podsticaj i zaštiti potencijal njemačke privrede na srednji rok.
Dalji razvoj njemačke privrede u preostalih osam mjeseci ove godine trenutno je posebno teško predvidjeti zbog carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako Trump ponovo poveća carine Evropskoj uniji na 20 odsto, njemačka privreda će vjerovatno biti još više pogođena.
Prema proračunima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfV) i IFO instituta iz Minhena, carine u punom obimu bi mogle da Njemačkoj u ovoj godini nanesu ekonomski gubitak od oko 13 milijardi eura.

Njemačka smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda na nulu

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv državljanke Bosne i Hercegovine M. M. (36) zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgodina ljudima na štetu svojih maloljetnih sinova (11 i 16 godina), saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava podnijeta je, kako se navodi u saopštenju, u saradnji sa službenicima Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija.
- M. M. se sumnjiči da je od septembra do oktobra ove godine, sa ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi, oštećene tjerala na prinudni rad, zloupotrebljavajući njihove teške životne prilike i odnos zavisnosti, na način što im je pripremala hranu koju su oni prodavali prolaznicima, ispred jednog tržnog centra u Podgorici, nakon čega su zarađeni novac predavali osumnjičenoj - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije će nastaviti sa prioritetnim djelovanjem na identifikaciji žrtava, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti trgovine ljudima, kao jednog od nacionalnih prioriteta, uz pojačane aktivnosti u borbi protiv svih oblika trgovine ljudima i kršenja osnovnih ljudskih prava.
- Fokus Uprave policije usmjeren je na maloljetne žrtve trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava dostojanstvo, sigurnost, zdrav i bezbjedan razvoj djece - istakli su u sauopštenju.

Krivična prijava protiv državljanke BiH: Osumnjičena da je tjerala djecu na prinudni rad

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je dva vozača na auto-putu zbog prekoračenja brzine.
Uhapšen je Beranac Đ.L. (19) koji je upravljao vozilom brzinom od 215 km/h.
Takođe, priveden je i M.T. (35) iz Tuzi koji se kretao brzinom od 189 km/h.

Dva hapšenja na auto-putu: Vozili 215 i 189 km/h

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Šefica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u subotu da SAD ostaju najveći saveznik Evrope, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa u važnom strateškom dokumentu navela da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" i da bi jednog dana mogla da izgubi status pouzdanog saveznika.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, objavljena na sajtu Bijele kuće rano u petak, kritikuje Evropsku uniju kao antidemokratsku, navodeći da Evropi nedostaje samopouzdanja, kao i da cilj SAD treba da bude da "pomognu Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju".
- Ima mnogo kritika, ali mislim da su neke od njih i tačne, ako pogledate Evropu, ona je potcjenjivala sopstvenu moć prema Rusiji - rekla je Kalas na panelu na Doha forumu u Kataru.
Navodeći da bi Evropa trebalo da bude samouvjerenije, ona je rekla da su "SAD i dalje naš najveći saveznik".
- Mislim da se nismo uvijek slagali po različitim temama, ali mislim da je opšti princip i dalje tu. Mi smo najveći saveznici i trebalo bi da se držimo zajedno - rekla je Kalas.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija Vašingtona kritikuje Evropu uz ocjenu da je previše regulisana i da se suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije.
U dokumentu je praktično stavljen na papir zaokret Trampove administracije u odnosu na Evropu, koju su SAD optužile da zloupotrebljava američku velikodušnost, u radikalnom odstupanju od prethodne politike SAD.

Kalas: SAD ostaju najveći saveznik Evrope

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: bdp