Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenosi BBC.
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je poručio da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
Dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.

Preminuli pripadnici Nacionalne garde upucani blizu Bijele kuće

U blizini Bijele kuće, sjedišta predsjednika SAD, došlo je do pucnjave u kojoj je upucano nekoliko vojnika Nacionalne garde, piše Daily Mail.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo nakon pucnjave, na društvenoj mreži X, oglasio se i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp.
- Životinja koja je pucala u dvojicu službenika nacionalne garde, obojica teško povrijeđeni i sada su u dvije različite bolnice, takođe je teško povrijeđena, ali uprkos tome platiće vrlo visoku cijenu. Bog blagoslovio našu veliku nacionalnu gardu i sve naše vojne i policijske službenike. To su zaista divni ljudi. Kao predsjednik Sjedinjenih Država, ja i svi koji smo povezani sa predsjedništvom smo sa vama! Predsjednik Donald Dž. Tramp - navodi se u poruci Trampa.&nbsp;

Tramp o pucnjavi u blizini Bijele kuće: Životinja koja je pucala će platiti

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Rušenje Istočnog krila Bijele kuće, popločavanje ružičnjaka Žakline Kenedi, pozlata Ovalnog kabineta i Linkolnovog kupatila, izgradnja balske dvorane veće od same Bijele kuće - sve je to dio radova na novom uređenju rezidencije američkog predsjednika koje Donald Tramp izvodi bez dozvole nadležnog tijela. Sada je na red došlo uređenje fasade Ajzenhauerovog kabineta, objekta preko puta kompleksa, koji će Tramp da pretvori u "bijelu fleku", piše N1 Beograd.
Šetajući sa novinarkom "Foks njuza" po svom pozlaćenom Ovalnom kabinetu Tramp je mahao papirima i pokazivao šta je sljedeće što će promijeniti u okviru kompleksa Bijele kuće, hvaleći se da gradi bolje od bilo koga drugog.
- Izgradio sam mnogo plesnih dvorana i mnogo zgrada, i to je zapravo moja najveća snaga. (…) Gradim bolje od bilo koga drugog. Niko ne može da gradi kao ja - rekao je Tramp novinarki "Foks njuza" Lori Ingram.
Ingram je upitala američkog predsjednika, koji je trenutno u naletu graditeljskih i estetskih promjena po Bijeloj kući, da li planira da promijeni i boju fasade zgrade Izvršnog kabineta, dodajući da je „čula glasinu“ o tome. Tramp je novinarki tada pokazao nacrt, vizuelni prikaz zgrade snježno bijele boje - od krova do ulaznog stepeništa.
- Ne brinete da bi moglo da izgleda kao velika bijela mrlja - upitala je Ingram Trampa s grimasom na licu dok je gledala rješenje za ovu zgradu.
Američki predsjednik je odbacio tu mogućnost. 
- Ne, ne. Time se ističu svi detalji… Pogledajte kako je ovo lijepo. A sivo je za sahrane - odgovorio je, pokazujući na sadašnju fasadu poznate zgrade.
Većina ljudi o Bijeloj kući razmišlja kao o jednom velikom bijelom stambenom objektu koji se nalazi iza visoke ograde i dugačkog travnjaka. Međutim, predsjednička rezidencija pored tog zdanja za koje zna cijeli svijet, podrazumijeva i takozvano Zapadno i Istočno krilo, mada Istočnog više nema jer ga je Tramp krajem oktobra srušio.
Preko malog parkinga koje pripada Zapadnom krilu Bijele kuće stiže se do ogromne zgrade koja se zove Zgrada Ajzenhauerovog izvršnog kabineta (EEOB). Zdanje je tokom godina imalo više naziva, a mnogi Amerikanci ga pamte i kao Stari izvršni kabinet. Republikanci su zgradu 1999. preimenovali u čast predsjednika Dvajta Ajzenhauera.
Upravo tu zgradu, čija fasada je od sivog kamena, a krov od bakra je s vremenom dobio zelenu patinu, Tramp sada želi da potpuno prekreči u bijelo. Novinarki Foks njuza je rekao da „trenutno prikuplja ponude“.
<h2>Šta je Tramp do sada uradio?</h2>
Trampovi radovi u Bijeloj kući obuhvataju: uklanjanje Istočnog krila, popločavanje ružičnjaka, postavljanje brojnih zlatnih dekorativnih elemenata u Ovalnom kabinetu, najava gradnje nove plesne dvorane, ugradnja izrazito visokog jarbola za zastavu, rekonstrukcija Linkolnovog kupatila, uklanjanje djelova vrta Žakline Kenedi, rušenje istorijskih stabala, postavljanje instalacije nazvane „Predsjednička staza slavnih“ uz Zapadnu kolonadu i postavljanje oznake „Oval Office“ na zid izvan predsjedničkog kabineta.
Prvo što je uradio kada se vratio u Bijelu kuću bilo je da Ovalni kabinet, koji je izgradio Frenklin Ruzvelt 1934. ukrasi mnoštvom zlatnih detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAcyn%2Fstatus%2F1988783946101059715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1988783946101059715%7Ctwgr%5E34fb09b496412fa2b1e01739f4c3347b3712984e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Potom je popločao Kenedijev ružičnjak, pretvorivši ga u terasu sa raskošnim žuto-bijelim suncobranima. Objašnjenje je bilo da je trava smetala ženama, kojima su štikle propadale u zemlju.
Tramp je postavio i dvije ogromne američke zastave na travnjake Bijele kuće, kao i džinovsko ogledlao na kolonadi Zapadnog krila u kojem može da se ogleda dok napušta Ovalni kabinat.
Linkolnovo kupatilo je presvukao u bijeli mermer sa crnim šarama. Sve što u kupatilu nije bijelo je - zlatno. Od slavina i rešetki za odvod i ventilaciju, preko kukuca za peškire i vješalice za predsjednikov bade mantil, do zlatne vaze za bijelu orhideju.
Na kraju je ostalo Istočno krilo, za koje je u junu ove godine rekao da ga neće rušiti.
<h2>Šta je istočno krilo?</h2>
Istočno krilo je prvo bilo poznato kao Istočna terasa i bila je izgrađena za vrijeme mandata Teodora Ruzvelta 1902. godine. Frenklin Ruzvelt je 1942. godine terasu pretvorio u Istočno krilo, kakvo je do skoro postojalo, kako bi obezbijedio dodatni radni prostor za vrijeme rata, ali i da bi se prikrio podzemni bunker koji je sagrađen za predsjednika i njegovo osoblje.
Tokom decenija Istočno krilo je postalo radni prostor prve dame i njenog osoblja. Kod Istočnog krila nalazi se i bašta Žakline Kenedi.
Ovaj dio predsjedničke rezidencije predstavljao je „društvenu stranu“ Bijele kuće i mjesto koje mogu da posjete turisti i drugi gosti prilikom različitih događaja.
Tramp je riješio da sve to promijeni i pretvori u balsku dvoranu koja će svojim gabaritima zasijeniti samu Bijelu kuću. Prema originalnom planu, Istočno krilo je trebalo da ostane takvo kakvo jeste. Tramp je najavljivao da će to biti mjesto gdje će se gosti sretati, ispijati koktele i jesti kanapee, prije nego što budu pozvani da pristupe večeri u balskoj dvorani.
Međutim, u oktobru su stigli buldožeri i sravnili sve sa zemljom.
Predstavljajući svoj projekat balske dvorane, Tramp se požalio da Bijeloj kući nedostaje veliki prostor za zabave jer je trenutna Istočna dvorana suviše mala sa kapacitetom za samo 200 ljudi.
Nova balska dvorana, veličine 8.400 kvadratnih metara, moći će da primi 999 ljudi. Modeli koje je objavila Bijela kuća ukazuju da će u velikoj mjeri ličiti na pozlaćenu balsku dvoranu u Mara a Lagu, Trampovoj privatnoj rezidenciji u Palm Biču u Floridi.
Prema Trampovim riječima, ovaj raskoš neće platiti poreski obveznici, već će biti finansiran iz privatnih sredstava od „mnogo darežljivih patriota, velikih američkih kompanija" i njegove "malenkosti“.
Iza ovih velikih riječi kriju se velike tehnološke kompanije koje, prema riječima kritičara, na ovaj način pokušavaju da obezbijede sebi povlastice kod predsjednika. Donatori su Epl, Amazon, Meta, Majkrosoft i Gugl. Uključile su se i kompanije iz oblasti naoružanja i vojne industrije, kao i telekomunikacione kompanije T-Mobajl i Komkest.
<h2>Bez dozvole Nacionalne komisije</h2>
Tramp je rušenje Istočnog krila i izgradnju balske dvorane počeo bez dozvole Nacionalne komisije za kapitalna planiranja, izvršne agencije koja je nadležna za izgradnju i veće rekonstrukcije vladinih zgrada.
Nacionalni trast za očuvanje istorije zatražio je od Trampove administracije da se radovi odloži dok se ne završi izvještaj komisije za planiranje. Trast je u svom pismu istakao zabrinutost da bi balska dvorana svojom veličinom mogla da zasijeni samu Bijelu kuću.
Još jedna Trampova nevjerovatna ideja je izgradnja trijumfalne kapije preko puta Linkoln Memorijal centra u Vašingtonu. Luk treba da bude podignut povodom 250. godišnjice postojanja SAD, koja će biti obilježena 2026. godine, piše BiBiSi (BBC). I ovaj projekat trebalo bi da finansiraju investitori bliski Trampu.
Tramp je u oktobru u Ovalnom kabinetu predstavio javnosti modele trijumfalne kapije, a BiBiSi je pisao da američki predsjednik želi da ovaj spomenik podsjeća na Trijumfalnu kapiju u Parizu i da „poželi dobrodošlicu ljudima u glavnom gradu sa Nacionalnog groblja Arlington dok prelaze Memorijalni most“.
Jednom prilikom Tramp je poveo svjetske lidere, među kojima su bili predsjednik Finske i premijer Izraela, u obilazak Bijele kuće kako bi se pohvalio šta je sve uradio do tada. Tada se pohvalio „Predsjedičkom stazom slavnih“ koja se proteže uz Zapadnu kolonadu. U pitanju je niz portreta 45 američkih predsjednika, među kojima je i on, u zlatnim ramovima okačenim na bijeli spoljni zid zdanja.
<h2>Šta su drugi predsjednici mijenjali na Bijeloj kući?</h2>
Već duže od dva vijeka američki predsjednici su dodavali, oduzimali i mijenjali po Bijeloj kući u skladu sa sopstvenim potrebama i potrebama vremena u kojem su živjeli.
Zgrada je sagrađena 1792. godine, a Tomas Džeferson joj je dodao istočne i zapadne kolonade.
Endrju Džekson je sagradio Sjeverni trem sa strane Avenije Pensilvanija. Trem je postavljen tako da bude paralelan sa Južnim tremom koji je Bijeloj kući dodao Džejms Monro tokom velike rekonstrukcije pošto su Britanci zapalili Bijelu kuću 1812. godine.
Teodor Ruzvelt je sagradio Zapadno krilo kako bi obezbijedio prostor za predsjednika i starije osoblje, dok je Frenklin D Ruzvelt podigao Istočno krilo.
Jedna od najznačajnijih rekonstrukcija Bijele kuće desila se za vrijeme Harija Trumana, kada su na kući uočeni strukturalni nedostaci i problemi. Zato je naložena kompletna rekonstrukcija i promjena enterijera, što je trajalo od 1948. do 1952. godine. Truman je tada Bijeloj kući dodao i balkon na drugom spratu, a cjelokupan projekat je u to vrijeme bio veoma kontroverzan.
Druge promjene koje su se dešavale podrazumijevale su sadnju ružičnjaka za vrijeme Džona Kenedija. Ričard Nikson je naložio da se unutrašnji bazen, koji je služio za fizikalnu terapiju Frenklinu D. Ruzveltu, pretvori u radni prostor za sve veću pres službu Bijele kuće.

Tramp pravi pozlaćeni "Trampolend": Zida i ruši po Bijeloj kući bez dozvole

Predsjednik Donald Tramp je, na sebi svojstven način, odgovorio na kritike zbog radova na Bijeloj kući, odnosno rušenja jednog dijela ove građevine kako bi se izgradila "njegova" plesna dvorana.
Tramp je reakciju uputio putem Instagram naloga Bijele kuće, gdje su prikazane fotografije prijašnjih renovacija ove zgrade tokom prethodnih nekoliko decenija.
- Pozdrav za hejtere - pisalo je u opisu ove fotografije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQNJmY4j75d%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, kako je to istaknuto u nekoliko navrata, uključujući i u komentarima ispod objave, ranije renovacije su provođene pod drugačijim okolnostima.
Bivši predsjednici koji su se odlučili na renovacije ili druge radove u samom kompleksu su za to konsultovali širi krug eksperata te dobijali potrebne saglasnosti.
Uz to, vrijedi istaći i da su te renovacije sprovođene uz punu transparentnost. Za izgradnju plesne dvorane novac dolazi od još nepoznatih donatora, koje Tramp ne želi da otkrije.

Tramp pokušao opravdati rušenje dijela Bijele kuće, ukazao na ranije rekonstrukcije

Muškarac je priveden u Vašingtonu nakon što se automobilom zaletio u ogradu Bijele kuće, saopštile su tamošnje vlasti.
Američka Tajna služba saopštila je sinoć da je muškarac nešto prije 23 sata udario automobilom bezbednosna vrata na ulazu u Bijelu kuću, nakon čega je uhapšen.
Istražitelji su pretražili njegov automobil i procijenili da je bezbjedan, saopštili su zvaničnici te službe.
Dodatne informacije o nesreći i njen motiv nijesu poznati.

Muškarac uhapšen nakon što se automobilom zaletio na ulaz Bijele kuće

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, ovog puta u Budimpešti. Grad je poznat po tome što je Rusija prije trideset godina obećala da neće napasti Ukrajinu ukoliko se odrekne nuklearnog oružja.
- Naći ćemo se u Mađarskoj. Viktor Orban će biti domaćin - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu, nakon telefonskog razgovora s Putinom i uoči sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Na pitanje Huffington Posta ko je predložio Budimpeštu, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit odgovorila je: "Tvoja mama", a direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čeung dodao je isto: "Tvoja mama."
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje Putina i drugih visokih ruskih zvaničnika zbog ratnih zločina u Ukrajini. Većina evropskih zemalja poštuje odluke suda, dok Sjedinjene Države to ne čine.

Portparolka Bijele kuće na pitanje novinara ko je predložio sastanak u Budimpešti: "Tvoja mama"

Bijela kuća saopštila je danas da se vode "osjetljivi razgovori" o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
- Mogu vam reći da se vode neki veoma osjetljivi razgovori, ali svakako ne želim da pretičem bilo kakva saopštenja sa ove govornice. Prepustiću specijalnom izaslaniku (Stivenu) Vitkofu i predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država da se time pozabave - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit na redovnom brifingu za novinare, prenio je Rojters.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je za BBC da će ta palestinska grupa vjerovatno odbaciti mirovni plan američkog predsjednika, tvrdeći da on "služi interesima Izraela" i "ignoriše interese palestinskog naroda", prenosi Tanjug.
Mirovnim planom Bijele kuće za Gazu, koji je objavljen u ponedjeljak, predlaže se kraj sukoba između Izraela i pripadnika palestinske militantne grupe Hamas, kao i povratak svih talaca koje ta grupa drži, živih i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati sporazum.
Planom je, pored ostalog, predviđeno da će se izraelske snage se povući na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca, a kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Prema tom planu, Pojas Gaze bi bio stavljen pod kontrolu međunarodnog tela, na čijem čelu bi bio Tramp, a u koje bi bio uključen i bivši britanski premijer Toni Bler.

Bijela kuća: Vode se osjetljivi razgovori o Trampovom prijedlogu za okončanje rata u Gazi

Bijela kuća je ponovo izrazila protivljenje odlukama zapadnih država koje su ove sedmice priznale palestinsku državu.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit tokom obraćanja novinarima na brifingu izjavila je da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp jasno i otvoreno ne podržava ovakve poteze.
– Predsjednik Tramp je bio izričit po tom pitanju. Ne podržava tu odluku i o tome je govorio u Velikoj Britaniji, stojeći odmah pored svog prijatelja, premijera (Kira Starmera) – kazala je Levit.
Dodala je da Tramp smatra kako glavni prioritet u Gazi treba biti oslobađanje talaca, a da priznanje palestinske države ne doprinosi tom cilju.
– Iskreno, on vjeruje da je to zapravo nagrada za Hamas. Smatra da su ovakve odluke više retoričke prirode, a da nedostaje konkretna akcija od strane nekih naših saveznika i prijatelja. O tome će, uostalom, govoriti i sjutra na sjednici Ujedinjenih nacija – poručila je Levit prisutnim novinarima.

Portparolka Bijele kuće: Tramp se protivi priznanju Palestine

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Austrijanka Julija Šajb pobjednica je četvrtog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u kanadskom Tremblantu.
Šajb, koja je slavila i na otvaranju sezone u Zeldenu, bila je drugoplasirana nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva minuta i 13 sekundi.
Šveđanka Sara Hektor osvojila je drugo mjesto sa zaostatkom od 57 stotinki, dok je treća bila pobjednica jučerašnjeg veleslaloma, Novozelanđanka Alis Robinson.
Ona je bila vodeća nakon prve vožnje, a trku je završila sa 78 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Amerikanka Mikaela Šifrin, a šesta Amerikanka Pola Polcan.
Hrvatica Zrinka Ljutić, koja je juče bila drugoplasirana, završila je na sedmom mjestu.
Robinson je vodeća u poretku veleslaloma sa 292 boda.
Austrijanka Julija Šajb je druga sa 280, dok je treća Ljutić sa 178 bodova.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 458 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 302, a treća Robinsonsa 292 boda.

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Palestinski pokret Hamas je spreman da razgovara o „zamrzavanju ili skladištenju“ svog arsenala oružja kao dio prekida vatre sa Izraelom, izjavio je danas visoki zvaničnik tog pokreta, nudeći moguću formulu za rkešavanje jednog od najtrnovitijih pitanja u sporazumu postignutom uz posredovanje SAD.
Član Hamasovog političkog biroa za donošenje odluka Basem Naim govorio je dok se dvije strane pripremaju da pređu u drugu i komplikovaniju fazu sporazuma.
- Otvoreni smo za sveobuhvatan pristup kako bismo izbjegli dalje zaoštravanje ili bilo kakve dalje sukobe - rekao je Naim za Asošijejted pres u Dohi, gdje se nalazi veliki dio rukovodstva grupe.
Sporazum je zaustavio dvogodišnju izraelsku ofanzivu u Pojasu Gaze, pokrenutu kao odgovor na napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Na pitanje da li je taj napad bio greška, Naim je odgovorio da je to bio „čin odbrane“.
Od stupanja na snagu primirja u oktobru, Hamas i Izrael su izvršili niz razmjena izraelskih talaca za palestinske zatvorenike.
Nova faza ima za cilj da odredi budućnost za razoreni Pojas Gaze i obećava da će biti još teža – baveći se pitanjima kao što su raspoređivanje međunarodnih bezbjednosnih snaga, formiranje palestinskog komiteta u Gazi, povlačenje izraelskih snaga sa teritorije i razoružanje Hamasa.
Međunarodni odbor, na čelu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, trebalo bi da nadgleda sprovođenje sporazuma i obnovu Pojasa Gaze.
Izraelski zahtjev Hamasu da položi oružje obećava da će biti posebno težak. Izraelski zvaničnici smatraju da je to ključni zahtjev koji bi mogao da zaustavi napredak u drugim oblastima.
Ideologija Hamasa je duboko ukorijenjena u onome što naziva oružanim otporom protiv Izraela, a njegovi lideri su odbacili pozive na predaju uprkos više od dvije godine rata u kojem su veliki djelovi Gaze uništeni i ubijene desetine hiljada Palestinaca.
Naim je rekao da Hamas zadržava svoje „pravo na otpor“, ali je dodao da je grupa spremna da položi oružje kao dio procesa koji ima za cilj da dovede do uspostavljanja palestinske države. Dao je malo detalja kako bi to moglo da funkcioniše, ali je predložio dugoročno primirje od pet ili 10 godina za razgovore.
- To vrijeme mora da bude iskorišćeno ozbiljno i na sveobuhvatan način - rekao je Naim i dodao da je Hamas „veoma otvorenog uma“ šta da radi sa svojim oružjem.
Mogu, kako dodaje, razgovarati o zamrzavanju ili skladištenju ili polaganju, uz palestinske garancije, da ga uopšte ne koriste tokom ovog perioda prekida vatre ili primirja.
Nije jasno da li bi ponuda ispunila zahtjeve Izraela za potpunim razoružanjem.
Prekid vatre zasniva se na planu od 20 tačaka koji je Tramp predstavio međunarodnoj zajednici u oktobru.
Plan, koji je usvojio Savjet bezbjednosti UN, ponudio je opšti put naprijed. Međutim, nejasan je u pogledu detalja ili vremenskih rokova i zahtijevaće mukotrpne pregovore u kojima učestvuju SAD i posrednici, među kojima su Katar, Egipat i Turska.

Hamas spreman da razgovara o zamrzavanju ili skladištenju svog oružja

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: bijela-kuca