Predsjednik Donald Tramp je, na sebi svojstven način, odgovorio na kritike zbog radova na Bijeloj kući, odnosno rušenja jednog dijela ove građevine kako bi se izgradila "njegova" plesna dvorana.
Tramp je reakciju uputio putem Instagram naloga Bijele kuće, gdje su prikazane fotografije prijašnjih renovacija ove zgrade tokom prethodnih nekoliko decenija.
- Pozdrav za hejtere - pisalo je u opisu ove fotografije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQNJmY4j75d%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, kako je to istaknuto u nekoliko navrata, uključujući i u komentarima ispod objave, ranije renovacije su provođene pod drugačijim okolnostima.
Bivši predsjednici koji su se odlučili na renovacije ili druge radove u samom kompleksu su za to konsultovali širi krug eksperata te dobijali potrebne saglasnosti.
Uz to, vrijedi istaći i da su te renovacije sprovođene uz punu transparentnost. Za izgradnju plesne dvorane novac dolazi od još nepoznatih donatora, koje Tramp ne želi da otkrije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp pokušao opravdati rušenje dijela Bijele kuće, ukazao na ranije rekonstrukcije

Muškarac je priveden u Vašingtonu nakon što se automobilom zaletio u ogradu Bijele kuće, saopštile su tamošnje vlasti.
Američka Tajna služba saopštila je sinoć da je muškarac nešto prije 23 sata udario automobilom bezbednosna vrata na ulazu u Bijelu kuću, nakon čega je uhapšen.
Istražitelji su pretražili njegov automobil i procijenili da je bezbjedan, saopštili su zvaničnici te službe.
Dodatne informacije o nesreći i njen motiv nijesu poznati.

Muškarac uhapšen nakon što se automobilom zaletio na ulaz Bijele kuće

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, ovog puta u Budimpešti. Grad je poznat po tome što je Rusija prije trideset godina obećala da neće napasti Ukrajinu ukoliko se odrekne nuklearnog oružja.
- Naći ćemo se u Mađarskoj. Viktor Orban će biti domaćin - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu, nakon telefonskog razgovora s Putinom i uoči sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Na pitanje Huffington Posta ko je predložio Budimpeštu, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit odgovorila je: "Tvoja mama", a direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čeung dodao je isto: "Tvoja mama."
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje Putina i drugih visokih ruskih zvaničnika zbog ratnih zločina u Ukrajini. Većina evropskih zemalja poštuje odluke suda, dok Sjedinjene Države to ne čine.

Portparolka Bijele kuće na pitanje novinara ko je predložio sastanak u Budimpešti: "Tvoja mama"

Bijela kuća saopštila je danas da se vode "osjetljivi razgovori" o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
- Mogu vam reći da se vode neki veoma osjetljivi razgovori, ali svakako ne želim da pretičem bilo kakva saopštenja sa ove govornice. Prepustiću specijalnom izaslaniku (Stivenu) Vitkofu i predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država da se time pozabave - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit na redovnom brifingu za novinare, prenio je Rojters.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je za BBC da će ta palestinska grupa vjerovatno odbaciti mirovni plan američkog predsjednika, tvrdeći da on "služi interesima Izraela" i "ignoriše interese palestinskog naroda", prenosi Tanjug.
Mirovnim planom Bijele kuće za Gazu, koji je objavljen u ponedjeljak, predlaže se kraj sukoba između Izraela i pripadnika palestinske militantne grupe Hamas, kao i povratak svih talaca koje ta grupa drži, živih i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati sporazum.
Planom je, pored ostalog, predviđeno da će se izraelske snage se povući na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca, a kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Prema tom planu, Pojas Gaze bi bio stavljen pod kontrolu međunarodnog tela, na čijem čelu bi bio Tramp, a u koje bi bio uključen i bivši britanski premijer Toni Bler.

Bijela kuća: Vode se osjetljivi razgovori o Trampovom prijedlogu za okončanje rata u Gazi

Bijela kuća je ponovo izrazila protivljenje odlukama zapadnih država koje su ove sedmice priznale palestinsku državu.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit tokom obraćanja novinarima na brifingu izjavila je da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp jasno i otvoreno ne podržava ovakve poteze.
– Predsjednik Tramp je bio izričit po tom pitanju. Ne podržava tu odluku i o tome je govorio u Velikoj Britaniji, stojeći odmah pored svog prijatelja, premijera (Kira Starmera) – kazala je Levit.
Dodala je da Tramp smatra kako glavni prioritet u Gazi treba biti oslobađanje talaca, a da priznanje palestinske države ne doprinosi tom cilju.
– Iskreno, on vjeruje da je to zapravo nagrada za Hamas. Smatra da su ovakve odluke više retoričke prirode, a da nedostaje konkretna akcija od strane nekih naših saveznika i prijatelja. O tome će, uostalom, govoriti i sjutra na sjednici Ujedinjenih nacija – poručila je Levit prisutnim novinarima.

Portparolka Bijele kuće: Tramp se protivi priznanju Palestine

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Savezni sudija SAD je naredio Bijeloj kući da agenciji vijesti Asošiejted pres (AP) vrati potpuni pristup predsjedničkim aktivnostima, potvrđujući na osnovu Prvog amandmana Ustava SAD, o slobodi govora, da država ne može da kazni neku novinsku organizaciju zbog sadržaja njenog izvještavanja.
Predstavnici Asošijeted presa su krajem marta tražili od saveznog suda SAD da naredi administraciji predsjednika Donalda Trampa da joj vrati pun pristup Bijeloj kući, koja joj ga je oduzela polovinom februara jer je AP odbila da Meksički zaliv naziva „Američkim“ kako je naredio Tramp.
Američki okružni sudija Trevor N. Mekfaden, iako ga je postavio Tramp, presudio je da država ne može da kazni AP zbog toga što ne poštuje izvršnu naredbu predsjednika o promijeni naziva Meksičkog zaliva.
Ova odluka, iako nije konačna, „donijela je AP-u veliku pobjedu u vrijeme kada Bijela kuća napada novinare“, piše uprava te agencije.
Ne zna se da li će Bijela kuća sprovesti presudu, a u utorak reporteru i fotografu AP-a nije dopušteno da uđu kako bi pratili jedan govor Trampa.
Tramp je krenuo agresivno protiv medija na nekoliko frontova otkako je ponovo preuzeo dužnost.
On je AP, osnovan 1846, nazvao „grupom radikalnih levih ludaka“ i rekao da će ih „držati podalje dok ne prihvate naziv Američki zaliv“ za zaliv koji se vekovima naziva Meksičkim.
Federalna komisija za komunikacije vodi sudske postupke protiv televizija ABC, CBS i NBC News. Administracija je pokušala da prekine finansiranje vladinih novinskih servisa kao što je Glas Amerike i preti ukidanjem finansiranja javnih emitera PBS i NPR jer su navodno previše liberalni.

Agencija AP na sudu dobila pravo da ponovo izvještava iz Bijele kuće

Predstavnici američke agencije vijesti Asošijeted pres su od saveznog suda SAD tražili da naredi administraciji predsjednika Donalda Trampa da joj vrati pun pristup Bijeloj kući koja joj ga je oduzela prije mjesec i po jer AP neće da Meksički zaliv naziva "Američkim" kako je naredio Tramp.
Savezni sudija je 24. februara odbacio žalbu po skraćenom postupku koju je podnio AP, stub američkog novinarstva, da joj vrati puni pristup Bijeloj kući, bez odlučivanja o meritumu spora. Zamolio je obije strane da mu u pisanom obliku iznesu argumente i zakazao novo ročište da bi se o njima razgovaralo.
Ali, prošlog četvrtka sudija nije donio odluku, već rekao da će to učiniti "u odgovarajuće vrijeme".
Agenciji je posebno zabranjen pristup Trampovoj Ovalnoj kancelariji i zvaničnom predsjedničkom avionu "Air Force One" zbog odbijanja da se pridržava novog američkog naziva Meksičkog zaliva, preimenovanog u "Američki zaliv" dekretom koji je potpisao Tramp.
AP je 21. februara podnio tužbu protiv Suzi Vajls, šefice kabineta Bijele kuće, Tejlora Budoviča, jednog od njenih zamjenika, i Karolajn Livit, predsjedničke portparolke.
Advokat agencije Čarls Tobin osudio je "podlu odmazdu" koja je imala "zastrašujući efekat na sve novinarske aktivnosti" u Sjedinjenim Državama.
- Od našeg izbacivanja, imali smo mnogo teškoća da ostanemo u trci - s konkurentskim medijima, svjedoči šef fotografa AP-a u Bijeloj kući Evan Vuči.
Advokat Ministarstva pravde, Brajan Hudak, odgovorio je u ime Trampove administracije da je odobravanje pristupa novinara pravo Bijele kuće.
- Ne postoji pravo na pristup štampe (državnim ustanovama) po Prvom amandmanu na Ustav SAD koji garantuje slobodu štampe i izražavanja - rekao je on.
Trampova administracija u svojim pisanim argumentima podnijetim sudu kaže da se u ovom slučaju "radi o tome da li Ustav zahtijeva od predsjednika Sjedinjenih Država da favorizuje Asošiejted pres u odnosu na sve druge medije i da mu da trajne prednosti i poseban pristup samo zato što su prethodne administracije tako odlučile" i zaključuje da je "odgovor kategorično 'Ne!' ".
U uredničkoj napomeni, AP je objasnio da izvršna naredba američkog predsjednika o promjeni naziva Meksičkog zaliva u "Američki zaliv" važi samo u Sjedinjenim Državama, dok Meksiko i druge zemlje i međunarodne institucije nisu obavezne da je poštuju.
- Asošiejted pres će ga nazivati prvobitnim imenom, a istovremeno će uvažiti nov naziv kojeg je izabrao Tramp - kaže je agencija, podsjetivši da se Meksički zaliv tako zove više od 400 godina.
Agencija AP, koju je 1846. godine osnovala grupa njujorških novina, zapošljava više od 3.000 ljudi širom svijeta, je po podacima za 2023. godinu objavila više od 375.000 tekstova, 1,24 miliona fotografija i 80.000 video-snimaka.

Agencija AP preko suda traži da se vrati u Bijelu kuću

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp „u potpunosti podržava Izrael i izraelsku vojsku i akcije preduzete posljednjih dana“ u Pojasu Gaze - izjavila je danas portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit. 
 
Američki predsjednik je, kaže ona, „jasno stavio do znanja palestinskom pokretu Hamas da će živjeti u paklu ako ne oslobodi sve taoce, a Hamas je nažalost izabrao da igra medijsku igru sa ljudskim životima“.
Portparolka Bijele kuće je dodala da je Hamas „u potpunosti kriv za ovu situaciju zbog svog nasilnog napada na Izrael 7. oktobra“ 2023. godine.
Taj palestinski islamistički pokret saopštio je da je danas ispalio rakete na Tel Aviv, što je prvi odgovor od nastavka izraelskih vazdušnih i kopnenih operacija u ponedjeljak uveče.
Prema podacima Civilne odbrane Gaze, najmanje 504 osobe, uključujući više od 190 maloljetnika, ubijeno je od nastavka izraelskih napada.
Neprijateljstva su prestala 19. januara prema sporazumu koji je postignut uz posredovanje Katara, SAD i Egipta.
Prva faza primirja, koja je istekla 1. marta, omogućila je povratak u Izrael 33 taoca, uključujući osam mrtvih, i oslobađanje oko 1.800 palestinskih zatvorenika.
Od tada su pregovori bili u zastoju.
Hamas želi drugu fazu sporazuma, koja predviđa trajni prekid vatre, izraelsko povlačenje iz Gaze, ponovno otvaranje prelaza za humanitarnu pomoć i oslobađanje preostalih talaca.
Izrael, međutim, želi produženje prve faze do sredine aprila i, da bi prešao na drugu, zahtijeva „demilitarizaciju“ Pojasa Gaze i odlazak Hamasa, koji vlada tom teritorijom od 2007. godine.
U napadu 7. oktobra 2023. godine je 1.218 ljudi poginulo na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima i uključujući taoce koji su umrli ili ubijeni u zatočeništvu.
Kao odgovor, Izrael je pokrenuo ofanzivu u Gazi u kojoj je poginulo najmanje 49.617 Palestinaca, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatra pouzdanim.

Bijela kuća: Tramp u potpunosti podržava vojne operacije Izraela u Pojasu Gaze

Portparol Bijele kuće Karolin Livit izjavila je danas, povodom zahtjeva francuskog političara Rafaela Gluksmana da SAD treba da vrate Kip slobode, da je to apsolutno nemoguće.
Livit je rekla da samo može da podsjeti Gluksmana, koga je nazvala francuskim političarem nižeg ranga, da Francuzi samo zbog pomoći Sjedinjenih Američkih Država trenutno ne govore njemački, prenio je Glas Floride.
- Dakle, trebalo bi da budu veoma zahvalni našoj velikoj zemlji - poručila je Livit.
Njena izjava aludira na ulogu SAD u oslobađanju Francuske tokom Drugog svjetskog rata, posebno kroz iskrcavanje u Normandiji 1944. godine.
Kip slobode bio je poklon Francuske SAD 1886. godine, povodom stogodišnjice američke nezavisnosti i kao simbol prijateljstva između dvije nacije.
Izradu Kipa slobode dijelom su finansirali građani Francuske, dok su Amerikanci prikupili novac za postolje.
Od postavljanja na ostrvu Liberti u Njujorku, postao je univerzalni simbol slobode i dobrodošlice migrantima.

Bijela kuća: Apsolutno je nemoguće da SAD vrate Kip slobode Francuskoj

Parlament Francuske je danas odobrio obustavljanje nepopularne reforme penzionog sistema iz 2023. godine, vodećeg projekta drugog mandata predsjednika Francuske Emanuela Makrona.
Ta odluka je donijeta sa 255 glasova "Za" i 146 "Protiv", uz većinsku podršku socijalista, Zelenih i ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Uzdržani su bili iz koalicione Makronove stranke Renesansa, dok su protiv bili radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska i komunisti, koji su osudili kašnjenje sprovođenja te reforme.
Ta reforma, koja postepeno povećava zakonsku starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala je velike ulične proteste još prije nego što je prihvaćena s velikim teškoćama i postala tačka okupljanja opozicije.
Usvojeni zakon obustavlja postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje na 64 godine do januara 2028. godine, kao i planirano povećanje obaveznog najmanjeg broja uplata mjesečnog penzionog doprinosa.
U praksi, generacija rođena 1964. godine bi se penzionisala sa 62 godine i devet mjeseci (kao i prethodna generacija), umjesto sa 63 godine, koliko je bilo predviđeno reformom. Oni bi se penzionisali sa bar 170 mjesečnih uplata doprinosa umjesto sa 171.

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Gimnazija Cetinje danas je svečanim programom, u prisustvu učenika, profesora i brojnih gostiju, obilježila 145 godina postojanja, jubilej koji podsjeća da znanje i obrazovanje ostaju temelj svake budućnosti.
Kao prva gimnazija u Crnoj Gori, ova škola već skoro vijek i po podstiče i usmjerava generacije da misle slobodno, da sumnjaju i preispituju, hrabro traže svoj put i mijenjaju svijet oko sebe.
U svečanoj sali, riječi i tonovi odzvanjali su ponosom i zahvalnošću prema školi koja stvara generacije čija djela mijenjaju lice Crne Gore u nauci, umjetnosti, obrazovanju i javnom životu.
Kada je na Cetinju osnovana prva gimnazija u Crnoj Gori, to nije bio samo čin otvaranja škole. Bio je to čin državničke mudrosti i vizije, uvjerenja da bez obrazovanja nema slobode, bez znanja nema napretka, da bez škole nema države. Kroz našu školu prošli su mnogi koji su oblikovali identitet Crne Gore, državnici, pjesnici, naučnici, profesori, umjetnici. Njihova imena su utemeljena u istoriji, ali njihova djela žive kroz generacije koje su stasavale upravo ovdje – kazala je direktorica Gimnazije Cetinje, Sanja Jelić podsjetivši da je ova ustanova od 1880. godine svetionik znanja i prosvjete u Crnoj Gori.
Svečanosti je prisustvovala i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović koja je čestitala jubilej i poručila da grad koji ima ovakvu gimnaziju ima i sjajnu budućnost.
Trud i posvećenost direktora, profesora i učenika čine temelj na kojem i danas stoji cetinjska Gimnazija. Ulaganje u obrazovanje jeste ulaganje u našu budućnost, u društvo koje poštuje znanje, rad i istinske vrijednosti. Neka ovaj jubilej bude podsjetnik da je Cetinje oduvijek bilo, i ostalo prijestonica znanja, kulture i slobodarskog duha – poručila je Novović.
<h2>Učenici u glavnoj ulozi: umjetnost, riječ i sjećanje</h2>
Potom su gimnazijalci preuzeli scenu. Oni koji nose svjetlost pred sobom i tradiciju iza sebe.
Uz pomoć profesora, priredili su program u kojem su se prošlost i sadašnjost sastavile u isti stih i isti akord.
Školski hor pod upravom profesorice Andree Stanković, otvorio je program.
Učenici Mare Martinović, Sofija Stevanović, Anja Šofranac, Milica Borilović, Valentina Perović, Petar Perišić, Boris Jovanović, uz podršku profesorice istorije Milene Kaluđerović, umjetničkim prikazom o istorijatu škole podsjetili su da je cetinjska Gimnazija bila “kolijevka obrazovanja”.
Video zapis o istorijatu škole, prikazan na francuskom jeziku, pripremljen uz podršku profesorice Tatjane Zeković, istakao je znanje i angažovanost učenika koji su kroz govor na stranom jeziku predstavili posebnu priču ove obrazovne ustanove.
Jedan od najzapaženijih dijelova programa bio je umjetnički segment inspirisan „Balkanskom caricom“. Ideju je osmislila profesorica Danijela Bokan, a izveli su ga: balerine Sofija i Ivona Martinović, vokal Lana Kaluđerović, klavirska pratnja Mia Martinović, te recitatori Pavle Samardžić, Blagota Stanojević, Maša Borilović, Mia Martinović, Srna Jovetić i Nađa Stanojević.
U spoju poezije, muzike i pokreta publika se vratila u daleku 1877. godinu.
Maturant Đorđe Koljević, izveo je dio govora premijera Engleske Vilijama Gledstona, „Apoteza Crnoj Gori” inspirisan junačkom borbom Crnogoraca protiv Osmanskog carstva. Nastup je realizovan uz podršku profesorice Aleksandre Vujović.
Program su ispunile recitacije i muzičke tačke, a na sceni su se smjenjivale Mia Bracanović i Milica Borilović, Darija Banović i Mina Jablan, potom Maša Borilović, Sofija Stevanović i Iva Vučinić, svaka svojim izrazom i energijom, uz podršku mentorki, profesorica Biljane Orlandić i Danijele Bokan.
Nastupima su donijele iskrenost, toplinu i posebnu gimnazijsku mladost koja se ne može naučiti iz knjiga, već samo živjeti. Program su vodili Mia Bracanović i Stanko Kaluđerović, smireno i prirodno prateći tok svečanosti.
U atmosferi koja je nosila miris istorije i energiju mladosti, Gimnazija Cetinje još jednom je pokazala zašto je mnogo više od obrazovne ustanove.

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica uhapsili su ginekologa P. J. nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se navodi u saopštenju, sumnjiči za nedozvoljene polne radnje.
- Sa događajem su službenici podgoričke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Od P. J. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen ginekolog u Podgorici: Osumnjičen da je nakon pregleda pacijentkinju neprimjereno dodirivao

Inspektori beranske policije ušli su oko 12.30 časova u konak manastira Đurđevi stupovi i uručili mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju rješenje o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenosi TV Vijesti.
Prema nezvaničnim saznanjima TV Vijesti, Metodije je nakon uručenja sudskog rješenja omogućio ulaz u prostorije konaka manastira i u toku je pretres prostorija.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Policija ušla u manastir Đurđevi stupovi, Metodiju uručili rješenje o privremenom oduzimanju spomenika Đurišiću

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Tag: bijela-kuca