Na zvaničnim nalozima Bijele kuće danas je objavljena fotografija generisana uz pomoć vještačke inteligencije, na kojoj je prikazan američki predsjednik Donald Tramp kako vodi pingvina sa američkom zastavom, uz poruku „Prigrli pingvina“, dok se u pozadini vidi zastava Grenlanda.
Iz Vašingtona se nastavlja plasiranje provokativnih sadržaja usmjerenih ka Grenlandu i njegovim stanovnicima, pri čemu je u posljednjoj objavi Bijele kuće izostavljen ključni detalj.
Na fotografiji generisanoj vještačkom inteligencijom Tramp vodi pingvina koji nosi američku zastavu po terenu koji bi trebalo da predstavlja Grenland, uz opis „Prigrli pingvina“. Međutim, iako je ostrvo prekriveno ledom, na Grenlandu ne žive pingvini. Najsjevernije područje na kojem obitavaju pingvini nalaze se na Galapagoskim ostrvima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F2014819683757678654%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014819683757678654%7Ctwgr%5Eec7f65a7381cab6adfb7aa468aa9e2fb7ab26c18%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatno, platforma X je, nakon provjere vjerodostojnosti sadržaja, ispod objave Bijele kuće dodala napomenu da pingvini ne naseljavaju Grenland.
Istovremeno, na nalogu Ministarstva domovinske bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država na platformi X objavljen je video-snimak u kojem se usamljeni pingvin iz popularnog mema poziva na pridruživanje SAD-u, uz prikaz američke vojne moći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća ismijana zbog AI generisane fotografije Trumpa s pingvinom na Grenlandu: Oni ne žive tu

Bijela kuća je objavila imena nekoliko lidera koji će, kako je navedeno, "imati ulogu u nadzoru narednih koraka" u Pojasu Gaze kao osnivači tzv. "Odbora za mir" za to područje, među kojima su državni sekretar SAD Marko Rubio i bivši britanski premijer Toni Bler.
Predsjednik SAD Donald Tramp će djelovati kao predsjedavajući odbora koji je deo njegovog plana od 20 tačaka da se okonča rat između Izraela i Hamasa.
Odbor treba, kako se očekuje, privremeno da nadzire upravljanje Gazom i da upravlja rekonstrukcijom te teritorije, prenosi BBC.
U osnivačkom odboru su pored Rubija i Blera, i Trampov izaslanik Stiv Vitkof, njegov zet Džared Kušner, generalni direktor firme Apolo Global menadžment Mark Rouan, predsjednik Svjetske banke Edžej Banga i zamjenik Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, saopštila je Bijela kuća.
Ostali članovi odbora će biti imenovani narednih nedjelja.
Prethodno je objavljeno formiranje odvojenog Palestinskog tehnokratskog komiteta od 15 članova, zvanog Nacionalni komitet za upravljanje Gazom (NCAG) zaduženog za dnevno upravljanje u posleratnoj Gazi, a na čijem čelu je Ali Šaat, inženjer i bivši zamjenik ministra u Palestinskoj upravi.
Prema Trampovom planu, Šaatov tehnokratski komitet će voditi svakodnevne poslove u Gazi pod nadzorom "Odborom za mir", na čijem čelu je Tramp. Izvršni odbor će sprovoditi viziju Odbora za mir.
Bijela kuća je takođe saopštila da će Nikolaj Mladenov, bugarski političar i bivši izaslanik UN za Bliski istok, biti predstavnik izvršnog odbora na terenu u Gazi koji će raditi zajedno sa Palestinskim tehnokratskim komitetom.
Po Trampovom planu, Međunarodne stabilizacione snage (ISF) će takođe biti raspoređene u Gazi da obučavaju i podrže provjerene članove palestinskih policijskih snaga. Bijela kuća je saopštila i da će američki general Dažsper Džefers voditi te snage koje treba da da uspostave "bezbjednosst, očluvaju mir i ustanove okruženje bez terorizma".
Bijela kuća je saopštila i da će odvojen "Izvršni odbor za Gazu" biti formiran kao pomoćno tijelo sa zadatkom da podrži vlasti, a u tom tijelu se neka od imena iz osnivačkog izvršnog odbora, a biće i novih imenovanja.
Američki mirovni plan stupio je na snagu u oktobru i od tada je ušao u drugu fazu, ali i dalje nije jasna budućnost Gaze i 2,1 milion Palestinaca koji tamo žive, prenosi BBC.
U prvoj fazi Hamas i Izrael su se dogovoril o primirju, u oktobru, kao i o razmjeni talaca i zatvorenika, djelimično povlačenje Izraela i pojačan dotok pomoći u Gazu.
Ranije ove nedjelje Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof objavio je da će se u drugoj fazi sprovoditi rekonstrukcija i puna demilitarizacija Gaze, uključujući razoružanje Hamasa i drugih palestinskih grupa.

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

1250x600

1084x550

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenosi BBC.
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je poručio da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
Dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.

Preminuli pripadnici Nacionalne garde upucani blizu Bijele kuće

U blizini Bijele kuće, sjedišta predsjednika SAD, došlo je do pucnjave u kojoj je upucano nekoliko vojnika Nacionalne garde, piše Daily Mail.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo nakon pucnjave, na društvenoj mreži X, oglasio se i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp.
- Životinja koja je pucala u dvojicu službenika nacionalne garde, obojica teško povrijeđeni i sada su u dvije različite bolnice, takođe je teško povrijeđena, ali uprkos tome platiće vrlo visoku cijenu. Bog blagoslovio našu veliku nacionalnu gardu i sve naše vojne i policijske službenike. To su zaista divni ljudi. Kao predsjednik Sjedinjenih Država, ja i svi koji smo povezani sa predsjedništvom smo sa vama! Predsjednik Donald Dž. Tramp - navodi se u poruci Trampa.&nbsp;

Tramp o pucnjavi u blizini Bijele kuće: Životinja koja je pucala će platiti

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost ne održavaju se, iako je to realna potreba, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Iz Ministarstva odbrane jutros je saopšteno da je Vojska Crne Gore (VCG) otkazala učešće na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi „INOCHIOS 26“ u Grčkoj, zbog nedonošenja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o učešću jedinica Vojske u međunarodnim vježbama i obukama za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcrnogorska-vojska-otkazuje-ucesce-na-vjezbama-u-grckoj-savjet-za-odbranu-i-bezbjednost-nije-donio-odluku-o-medunarodnim-vjezbama-i-obukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vuksanović je, u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), rekao da sa žaljenjem konstatuje da se sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost ne održavaju, iako je to realna potreba.
On je naveo da je za održavanje sjednice potrebno da se na poziv predsjednika države Jakova Milatovića odazovu predsjednici Skupštine i Vlade, Andrija Mandić i Milojko Spajić.
- Koliko znam, predsjednik Skupštine se odazvao, ali premijer ne može da nađe adekvatan termin - kazao je Vuksanović, prenosi portal RTCG.
Milatović je nedavno podnio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o VCG, navodeći da osporene norme derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednika države.
Vuksanović je rekao da ranije loše prakse nijesu ispravljene ni u prethodnom periodu.
On je naveo da se preklapaju ingerencije Savjeta za odbranu i bezbjednost i Ministarstva odbrane, dodajući da se anomalije moraju rješavati kako ne bi bilo nedoumica.
- Konkretno se odnose na zloupotrebu vojske u pojedinim situacijama, a prije svega na imenovanja, odnosno kadriranja unutar vojnog sistema. To je po Ustavu obaveza Savjeta za odbranu i bezbjednost i Vlada ne može biti izuzeta, ali sa druge strane postoji jasna neadekvatna upotreba instituta vršioca dužnosti i imamo situaciju da se Savjet zaobilazi od strane Ministarstva odbrane - rekao je Vuksanović.
Govoreći o hapšenju bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, on je kazao da Ustav daje pravo predsjedniku države da odobri pomilovanje i da je sama procedura definisana Zakonom o pomilovanju, prema kojem predsjednik ima mogućnost da abolira onoga ko je krivično gonjen, u bilo kojoj fazi postupka.
Vuksanović je rekao da procesu pomilovanja prethodi mišljenje Ministarstva pravde.&nbsp;
- Predsjednik je pozvao Ministarstvo pravde da se u tom dijelu izjasni, odnosno da prikupi sve podatke, formira predmet i da preporuku u vezi sa konkretnim slučajem. Ministarstvo pravde još nije odradilo taj dio posla, moguće da je za to potrebno vrijeme, a Bratić je dobila kućni pritvor preinačenjem - naveo je Vuksanović.
On je ocijenio da u praksi postoji neproporcionalnost kada su u pitanju sudske presude.
- Njoj je zbog opasnosti od bjekstva određen pritvor, a da presuda nije bila za ono što joj se stavlja na teret. Sa druge strane, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je osuđena na deset godina, a ona je na slobodi - kazao je Vuksanović.
On je rekao da su to stvari koje veliki dio javnosti primjećuje i da je sa opravdanjem dio javnosti digao glas u ovom slučaju.
- I predsjednik je insistirao da se eliminiše selektivnost - naveo je Vuksanović.

Vuksanović nakon što otkazivanja učešća VCG na vježbama u Grčkoj: Sjednice Savjeta se ne održavaju iako je to realna potreba

Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirano je 45 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba teže, dok je 13 prošlo sa lakšim tjelesnim povredama.
U istom periodu, službenici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 215 prekršajnih prijava, izdali 1.824 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 18 pari registarskih oznaka, a isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšene su 94 osobe, od kojih 38 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, a 21 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju.
Trideset i pet vozača je uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja, najviše je uhapšenih u Podgorici – 42 vozača, devet u Nikšiću, dok je sedam vozača lišeno slobode u Herceg Novom.

Tokom vikenda uhapšene 94 osobe: Vozili pod dejstvom alkohola i droga, odbijali testove...

U krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici juče je uspješno izvedena taktičko-pokazna vježba pod nazivom “IRON EAGLE” u organizaciji Uprave policije i Ambasade SAD-a, Kancelarije za bezbjednost, u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja i Hitnom medicinskom pomoći - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223120240_97cca8edc894714689644c67576e6d7172923f34f8e61a2d6c74f1db16771631.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223120240_97cca8edc894714689644c67576e6d7172923f34f8e61a2d6c74f1db16771631" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Specijalci specijalna jedinica policije PJP"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  Vježba je, kažu oni, obuhvatila simulaciju oružanog napada na objekat Ambasade, kroz zahtjevan i realističan scenario sa više naoružanih napadača raspoređenim na različitim lokacijama unutar kruga Ambasade. - U realizaciji su učestvovali pripadnici Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije, zatim službenici Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata - Grupe za protivdiverzivonu zaštitu i Odsjeka za obezbjeđivanje objekata I diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a sve u skladu sa savremenim protokolima odgovora na krizne situacije - naveli su u policiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223120240_3cbcba1b7bdbc341d762e9f7a613ce23c672028b8e2eb6e58c7a23d95b6d7cac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223120240_3cbcba1b7bdbc341d762e9f7a613ce23c672028b8e2eb6e58c7a23d95b6d7cac" data-rendition-name="original" width="1280" height="1079" loading="lazy" alt="iron eagle akcija"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  Uspješna realizacija vježbe, prema njihovim riječima, potvrdila je operativnu spremnost, adekvatno reagovanje na krizne situacije, efikasnu koordinaciju, komunikaciju i sinhronizovano djelovanje svih angažovanih elemenata, odnosno nadležnih službi, kao i dosljednu primjenu savremenih procedura u odgovoru policije na savremene bezbjednosne izazove i prijetnje koje mogu predstavljati terorističke ili druge ekstremne grupacije. - Istovremeno, potvrđena je i opredijeljenost Uprave policije da nastavi sa ulaganjima u proces obuke i opremljenosti kako specijalizovanih timova tako i redovnog sastava policije - naveli su u policiji. Ova aktivnost, prema njihovim riječima, predstavlja potvrdu kvalitetne i produktivne međuinstitucionalne saradnje, uz posebno isticanje komunikacije sa Ambasadinom kancelarijom za regionalnu bezbjednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223120240_f2f1a93a1efb385639250e9ea66fd546518eaea3d24d6d98f0eec8e40a94a557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223120240_f2f1a93a1efb385639250e9ea66fd546518eaea3d24d6d98f0eec8e40a94a557" data-rendition-name="original" width="1280" height="721" loading="lazy" alt="Iron eagle pokazna vježba"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  - Kao i potvrdu kontinuiranog unapređenja spremnosti bezbjednosnog sistema za odgovor na savremene bezbjednosne izazove i prijetnje koje mogu predstavljati terorističke ili druge ekstremne grupacije - dodali su u policiji.

Realizovana taktičko-pokazna vježba „IRON EAGLE“ u krugu Ambasade SAD u Podgorici

Apelacioni sud Crne Gore pravosnažno je okončao višegodišnji spor između slovenačkog „Primorja“ u stečaju i podgoričkog „Monteputa“, potvrdivši presudu Privredni sud Crne Gore kojom je dosuđena odšteta od 54.650 eura, dok je zahtjev za dodatnih 1,6 miliona eura odbijen kao neosnovan.
Apelacioni sud odbio je žalbe stranaka i potvrdio presudu Privrednog suda od 17. novembra prošle godine u sporu po tužbi privrednog društva “Primorje” DD u stečaju iz Slovenije protiv “Monteput” doo Podgorica.
Na taj način pravnosnažno je okončan sudski postupak koji se vodio više od jedne i po decenije u prvom stepenu, po tužbi za naknadu štete proistekle iz Ugovora o izvođenju radova na rekonstrukciji puta Kolašin-Mateševo od 14. oktobra 2005.godine.
Privredni sud je djelimično usvojio tužbeni zahtjev tužioca “Primorje” DD u stečaju i obavezao tuženog “Monteput” doo Podgorica, da mu na ime naknade materijalne štete po navedenom ugovoru, isplati 54.650,55 eura. Kao neosnovan odbio je tužbeni zahtjev kojim je tužilac tražio da mu se isplati još 1.597.204,53 eura.
Apelacioni sud je ocijenio da su obje žalbe neosnovane.
Prvostepeni sud je, po ocjeni Apelacionog, na osnovu provedenih brojnih dokaza i vještačenja, pravilno utvrdio da je rekonstrukcija puta Kolašin-Mateševo izvedena nakon isteka ugovorenog roka sa zakašnjenjem od 190 dana, kao i da su za kašnjenje u izvođenju radova odgovorne i jedna i druga ugovorna strana. 
- U odnosu na radove na mostu Đurašević, prvostepeni sud je utvrdio da je do prolongiranja roka za oko 35 dana došlo uslijed neizvršenja ugovornih obaveza investitora. Pri ocjeni opravdanosti troškova koje je uslijed toga imao tužilac, pravilan je zaključak prvostepenog suda da tužiocu pripadaju stvarni troškovi koji, kako je utvrđeno vještačenjem putem vještaka građevinske struke, obuhvataju troškove režije gradilišta, troškove nastale zbog neiskorišćenosti planiranih kapaciteta mehanizacije i troškove zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa prilikom predaje trase, u ukupnom iznosu od 54.650,55 eura, dok je u preostalom dijelu pravilno ocijenjeno da je tužbenih zahtjev neosnovan - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Presuda od 10. februara ove godine sa detaljnijim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Tag: bijela-kuca