Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

1250x600

1084x550

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenosi BBC.
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je poručio da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
Dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.

Preminuli pripadnici Nacionalne garde upucani blizu Bijele kuće

U blizini Bijele kuće, sjedišta predsjednika SAD, došlo je do pucnjave u kojoj je upucano nekoliko vojnika Nacionalne garde, piše Daily Mail.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvise-osoba-upucano-u-blizini-bijele-kuce-medu-njima-i-pripadnici-nacionalne-garde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo nakon pucnjave, na društvenoj mreži X, oglasio se i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp.
- Životinja koja je pucala u dvojicu službenika nacionalne garde, obojica teško povrijeđeni i sada su u dvije različite bolnice, takođe je teško povrijeđena, ali uprkos tome platiće vrlo visoku cijenu. Bog blagoslovio našu veliku nacionalnu gardu i sve naše vojne i policijske službenike. To su zaista divni ljudi. Kao predsjednik Sjedinjenih Država, ja i svi koji smo povezani sa predsjedništvom smo sa vama! Predsjednik Donald Dž. Tramp - navodi se u poruci Trampa.&nbsp;

Tramp o pucnjavi u blizini Bijele kuće: Životinja koja je pucala će platiti

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Rušenje Istočnog krila Bijele kuće, popločavanje ružičnjaka Žakline Kenedi, pozlata Ovalnog kabineta i Linkolnovog kupatila, izgradnja balske dvorane veće od same Bijele kuće - sve je to dio radova na novom uređenju rezidencije američkog predsjednika koje Donald Tramp izvodi bez dozvole nadležnog tijela. Sada je na red došlo uređenje fasade Ajzenhauerovog kabineta, objekta preko puta kompleksa, koji će Tramp da pretvori u "bijelu fleku", piše N1 Beograd.
Šetajući sa novinarkom "Foks njuza" po svom pozlaćenom Ovalnom kabinetu Tramp je mahao papirima i pokazivao šta je sljedeće što će promijeniti u okviru kompleksa Bijele kuće, hvaleći se da gradi bolje od bilo koga drugog.
- Izgradio sam mnogo plesnih dvorana i mnogo zgrada, i to je zapravo moja najveća snaga. (…) Gradim bolje od bilo koga drugog. Niko ne može da gradi kao ja - rekao je Tramp novinarki "Foks njuza" Lori Ingram.
Ingram je upitala američkog predsjednika, koji je trenutno u naletu graditeljskih i estetskih promjena po Bijeloj kući, da li planira da promijeni i boju fasade zgrade Izvršnog kabineta, dodajući da je „čula glasinu“ o tome. Tramp je novinarki tada pokazao nacrt, vizuelni prikaz zgrade snježno bijele boje - od krova do ulaznog stepeništa.
- Ne brinete da bi moglo da izgleda kao velika bijela mrlja - upitala je Ingram Trampa s grimasom na licu dok je gledala rješenje za ovu zgradu.
Američki predsjednik je odbacio tu mogućnost. 
- Ne, ne. Time se ističu svi detalji… Pogledajte kako je ovo lijepo. A sivo je za sahrane - odgovorio je, pokazujući na sadašnju fasadu poznate zgrade.
Većina ljudi o Bijeloj kući razmišlja kao o jednom velikom bijelom stambenom objektu koji se nalazi iza visoke ograde i dugačkog travnjaka. Međutim, predsjednička rezidencija pored tog zdanja za koje zna cijeli svijet, podrazumijeva i takozvano Zapadno i Istočno krilo, mada Istočnog više nema jer ga je Tramp krajem oktobra srušio.
Preko malog parkinga koje pripada Zapadnom krilu Bijele kuće stiže se do ogromne zgrade koja se zove Zgrada Ajzenhauerovog izvršnog kabineta (EEOB). Zdanje je tokom godina imalo više naziva, a mnogi Amerikanci ga pamte i kao Stari izvršni kabinet. Republikanci su zgradu 1999. preimenovali u čast predsjednika Dvajta Ajzenhauera.
Upravo tu zgradu, čija fasada je od sivog kamena, a krov od bakra je s vremenom dobio zelenu patinu, Tramp sada želi da potpuno prekreči u bijelo. Novinarki Foks njuza je rekao da „trenutno prikuplja ponude“.
<h2>Šta je Tramp do sada uradio?</h2>
Trampovi radovi u Bijeloj kući obuhvataju: uklanjanje Istočnog krila, popločavanje ružičnjaka, postavljanje brojnih zlatnih dekorativnih elemenata u Ovalnom kabinetu, najava gradnje nove plesne dvorane, ugradnja izrazito visokog jarbola za zastavu, rekonstrukcija Linkolnovog kupatila, uklanjanje djelova vrta Žakline Kenedi, rušenje istorijskih stabala, postavljanje instalacije nazvane „Predsjednička staza slavnih“ uz Zapadnu kolonadu i postavljanje oznake „Oval Office“ na zid izvan predsjedničkog kabineta.
Prvo što je uradio kada se vratio u Bijelu kuću bilo je da Ovalni kabinet, koji je izgradio Frenklin Ruzvelt 1934. ukrasi mnoštvom zlatnih detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAcyn%2Fstatus%2F1988783946101059715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1988783946101059715%7Ctwgr%5E34fb09b496412fa2b1e01739f4c3347b3712984e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Potom je popločao Kenedijev ružičnjak, pretvorivši ga u terasu sa raskošnim žuto-bijelim suncobranima. Objašnjenje je bilo da je trava smetala ženama, kojima su štikle propadale u zemlju.
Tramp je postavio i dvije ogromne američke zastave na travnjake Bijele kuće, kao i džinovsko ogledlao na kolonadi Zapadnog krila u kojem može da se ogleda dok napušta Ovalni kabinat.
Linkolnovo kupatilo je presvukao u bijeli mermer sa crnim šarama. Sve što u kupatilu nije bijelo je - zlatno. Od slavina i rešetki za odvod i ventilaciju, preko kukuca za peškire i vješalice za predsjednikov bade mantil, do zlatne vaze za bijelu orhideju.
Na kraju je ostalo Istočno krilo, za koje je u junu ove godine rekao da ga neće rušiti.
<h2>Šta je istočno krilo?</h2>
Istočno krilo je prvo bilo poznato kao Istočna terasa i bila je izgrađena za vrijeme mandata Teodora Ruzvelta 1902. godine. Frenklin Ruzvelt je 1942. godine terasu pretvorio u Istočno krilo, kakvo je do skoro postojalo, kako bi obezbijedio dodatni radni prostor za vrijeme rata, ali i da bi se prikrio podzemni bunker koji je sagrađen za predsjednika i njegovo osoblje.
Tokom decenija Istočno krilo je postalo radni prostor prve dame i njenog osoblja. Kod Istočnog krila nalazi se i bašta Žakline Kenedi.
Ovaj dio predsjedničke rezidencije predstavljao je „društvenu stranu“ Bijele kuće i mjesto koje mogu da posjete turisti i drugi gosti prilikom različitih događaja.
Tramp je riješio da sve to promijeni i pretvori u balsku dvoranu koja će svojim gabaritima zasijeniti samu Bijelu kuću. Prema originalnom planu, Istočno krilo je trebalo da ostane takvo kakvo jeste. Tramp je najavljivao da će to biti mjesto gdje će se gosti sretati, ispijati koktele i jesti kanapee, prije nego što budu pozvani da pristupe večeri u balskoj dvorani.
Međutim, u oktobru su stigli buldožeri i sravnili sve sa zemljom.
Predstavljajući svoj projekat balske dvorane, Tramp se požalio da Bijeloj kući nedostaje veliki prostor za zabave jer je trenutna Istočna dvorana suviše mala sa kapacitetom za samo 200 ljudi.
Nova balska dvorana, veličine 8.400 kvadratnih metara, moći će da primi 999 ljudi. Modeli koje je objavila Bijela kuća ukazuju da će u velikoj mjeri ličiti na pozlaćenu balsku dvoranu u Mara a Lagu, Trampovoj privatnoj rezidenciji u Palm Biču u Floridi.
Prema Trampovim riječima, ovaj raskoš neće platiti poreski obveznici, već će biti finansiran iz privatnih sredstava od „mnogo darežljivih patriota, velikih američkih kompanija" i njegove "malenkosti“.
Iza ovih velikih riječi kriju se velike tehnološke kompanije koje, prema riječima kritičara, na ovaj način pokušavaju da obezbijede sebi povlastice kod predsjednika. Donatori su Epl, Amazon, Meta, Majkrosoft i Gugl. Uključile su se i kompanije iz oblasti naoružanja i vojne industrije, kao i telekomunikacione kompanije T-Mobajl i Komkest.
<h2>Bez dozvole Nacionalne komisije</h2>
Tramp je rušenje Istočnog krila i izgradnju balske dvorane počeo bez dozvole Nacionalne komisije za kapitalna planiranja, izvršne agencije koja je nadležna za izgradnju i veće rekonstrukcije vladinih zgrada.
Nacionalni trast za očuvanje istorije zatražio je od Trampove administracije da se radovi odloži dok se ne završi izvještaj komisije za planiranje. Trast je u svom pismu istakao zabrinutost da bi balska dvorana svojom veličinom mogla da zasijeni samu Bijelu kuću.
Još jedna Trampova nevjerovatna ideja je izgradnja trijumfalne kapije preko puta Linkoln Memorijal centra u Vašingtonu. Luk treba da bude podignut povodom 250. godišnjice postojanja SAD, koja će biti obilježena 2026. godine, piše BiBiSi (BBC). I ovaj projekat trebalo bi da finansiraju investitori bliski Trampu.
Tramp je u oktobru u Ovalnom kabinetu predstavio javnosti modele trijumfalne kapije, a BiBiSi je pisao da američki predsjednik želi da ovaj spomenik podsjeća na Trijumfalnu kapiju u Parizu i da „poželi dobrodošlicu ljudima u glavnom gradu sa Nacionalnog groblja Arlington dok prelaze Memorijalni most“.
Jednom prilikom Tramp je poveo svjetske lidere, među kojima su bili predsjednik Finske i premijer Izraela, u obilazak Bijele kuće kako bi se pohvalio šta je sve uradio do tada. Tada se pohvalio „Predsjedičkom stazom slavnih“ koja se proteže uz Zapadnu kolonadu. U pitanju je niz portreta 45 američkih predsjednika, među kojima je i on, u zlatnim ramovima okačenim na bijeli spoljni zid zdanja.
<h2>Šta su drugi predsjednici mijenjali na Bijeloj kući?</h2>
Već duže od dva vijeka američki predsjednici su dodavali, oduzimali i mijenjali po Bijeloj kući u skladu sa sopstvenim potrebama i potrebama vremena u kojem su živjeli.
Zgrada je sagrađena 1792. godine, a Tomas Džeferson joj je dodao istočne i zapadne kolonade.
Endrju Džekson je sagradio Sjeverni trem sa strane Avenije Pensilvanija. Trem je postavljen tako da bude paralelan sa Južnim tremom koji je Bijeloj kući dodao Džejms Monro tokom velike rekonstrukcije pošto su Britanci zapalili Bijelu kuću 1812. godine.
Teodor Ruzvelt je sagradio Zapadno krilo kako bi obezbijedio prostor za predsjednika i starije osoblje, dok je Frenklin D Ruzvelt podigao Istočno krilo.
Jedna od najznačajnijih rekonstrukcija Bijele kuće desila se za vrijeme Harija Trumana, kada su na kući uočeni strukturalni nedostaci i problemi. Zato je naložena kompletna rekonstrukcija i promjena enterijera, što je trajalo od 1948. do 1952. godine. Truman je tada Bijeloj kući dodao i balkon na drugom spratu, a cjelokupan projekat je u to vrijeme bio veoma kontroverzan.
Druge promjene koje su se dešavale podrazumijevale su sadnju ružičnjaka za vrijeme Džona Kenedija. Ričard Nikson je naložio da se unutrašnji bazen, koji je služio za fizikalnu terapiju Frenklinu D. Ruzveltu, pretvori u radni prostor za sve veću pres službu Bijele kuće.

Tramp pravi pozlaćeni "Trampolend": Zida i ruši po Bijeloj kući bez dozvole

Predsjednik Donald Tramp je, na sebi svojstven način, odgovorio na kritike zbog radova na Bijeloj kući, odnosno rušenja jednog dijela ove građevine kako bi se izgradila "njegova" plesna dvorana.
Tramp je reakciju uputio putem Instagram naloga Bijele kuće, gdje su prikazane fotografije prijašnjih renovacija ove zgrade tokom prethodnih nekoliko decenija.
- Pozdrav za hejtere - pisalo je u opisu ove fotografije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQNJmY4j75d%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, kako je to istaknuto u nekoliko navrata, uključujući i u komentarima ispod objave, ranije renovacije su provođene pod drugačijim okolnostima.
Bivši predsjednici koji su se odlučili na renovacije ili druge radove u samom kompleksu su za to konsultovali širi krug eksperata te dobijali potrebne saglasnosti.
Uz to, vrijedi istaći i da su te renovacije sprovođene uz punu transparentnost. Za izgradnju plesne dvorane novac dolazi od još nepoznatih donatora, koje Tramp ne želi da otkrije.

Tramp pokušao opravdati rušenje dijela Bijele kuće, ukazao na ranije rekonstrukcije

Muškarac je priveden u Vašingtonu nakon što se automobilom zaletio u ogradu Bijele kuće, saopštile su tamošnje vlasti.
Američka Tajna služba saopštila je sinoć da je muškarac nešto prije 23 sata udario automobilom bezbednosna vrata na ulazu u Bijelu kuću, nakon čega je uhapšen.
Istražitelji su pretražili njegov automobil i procijenili da je bezbjedan, saopštili su zvaničnici te službe.
Dodatne informacije o nesreći i njen motiv nijesu poznati.

Muškarac uhapšen nakon što se automobilom zaletio na ulaz Bijele kuće

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Iranska vojska je trenutno borbeno mnogo spremnija i koordiniranija nego što je bila prije oružanog sukoba sa Izraelom u junu 2025. godine, izjavio je vrhovni komandant iranskih oružanih snaga general-major Amir Hatami.
- Iranske oružane snage su sada znatno spremnije za borbu nego prije "Dvanaestodnevnog rata", koji je bio jedinstveno iskustvo za iransku vojsku i doprinio je razvoju vojnih sposobnosti, obuci trupa i koordinaciji između pojedinačnih jedinica - rekao je Hatami, prenio je portal "Bagdad tudej".
On je naveo da je iskustvo borbenih dejstava u junu 2025. godine „ojačalo sposobnost iranskih oružanih snaga da se suprotstave različitim potencijalnim agresivnim scenarijima i da zaštite bezbjednost i suverenitet Islamske Republike“, prenosi Tass.
Hatami je naglasio da su, prema njegovom mišljenju, trenutne američke prijetnje "realne“ i dodao da se iranske oružane snage prema njima odnose "sa najvećom ozbiljnošću i na najvišem nivou pripravnosti“.
- Obuka iranske vojske u potpunosti je u skladu sa prirodom prijetnji - rekao je Hatami.

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Tag: bijela-kuca