Zdravstveni sistem je stabilan, ljekova ima, potrošnog materijala ima i drugog medicinskog materijala, a naše ustanove svakodnevno pružaju desetine hiljade zdravstvenih usluga. Crna Gora nije nikad imala veći obim savremenih terapija, posebno za karcinome i rijetke bolesti, i nikad više nije imala dostupnih ljekova sa liste, niti više modernizovane dijagnostike. To je rezultat sistemskog rada i jasne vizije - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje. Ovo je nastavak sjednice za koju je predloženo konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", a koja je prethodno bila prekinuta zbog rasprave oko zahtjeva bivšeg direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Vuka Kadića, koji je nedavno smijenjen, da prisustvuje odboru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3932%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadicu-nije-odobreno-prisustvo-sjednici-odbora-za-zdravstvo-rad-i-socijalno-staranje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Šimun je rekao da što se tiče budžeta za ljekove, za prošlu godinu iznosio je 119 miliona eura, a za ovu 140 miliona eura. - Za narednu godinu budžet za ljekove je 172 miliona eura. Tu postoji progresija - istakao je Šimun. Ako se vratimo retroaktivno, kako dodaje, takozvana faktura u decembru koja se plaćala, a koja se odnosi na novembarsku, plaćala se na različite načine. - Tako je 2015. na budžet od 44,9 miliona eura imali smo 19 miliona eura u decembru na isti način, kao i 4,6 miliona eura rebalansa. Na 45 miliona eura budžeta praktično 24 miliona eura je bilo loše planirano. Godinu kasnije 14 miliona eura iz rebalansa, na budžet od 44 miliona eura. Dvije godine kasnije, 2017, obaveze Montefarma su ostale na oko 9,8 miliona eura prenešene u narednu godinu. Godinu kasnije, 2018, rebalans 10,8 &nbsp;miliona eura na budžet od 40 miliona eura, a 2019. godine 55 miliona, rebalansom 9,7 miliona eura, Montefarmu prenešen dug od 20,8 miliona eura. Prije pet godina (2020) opredijeljena su sredstva od 59,7 miliona eura, 5,8 eura rebalansu. Čuvene 2021. 43 miliona eura rebalanson i sedam miliona sa viškom zbog dugova nastalih u prethodnim godinama. Prošle godine u decembru imali smo 18 miliona eura i još 3,5 miliona sa dodatnih viškova u okviru budžeta Fonda. Sve je to bilo na budžetu od 119,5 miliona eura - precizirao je Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111248_e2572eb7b858c864afc95298b0d32681a08f7427fa2eb35262c95fbc6e69c13b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202111248_e2572eb7b858c864afc95298b0d32681a08f7427fa2eb35262c95fbc6e69c13b" data-rendition-name="original" width="1056" height="592" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun"> <figcaption>Vojislav Šimun(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Dodaje da ove godine na budžetu od 140 miliona eura decembarska, odnosno novembarska faktura koja se plaća u decembru, kumulativno je 19,5 miliona eura, a u decembru se mora platiti nekih 13 miliona eura. - Ostalo je servisirano ovog mjeseca. Govorimo o praksi koja je unazad 10 godina često rješavana rebalansom, a često i dodatnim zaduženjima, a prošle i ove godine bez rebalansa. Stiče se utisak da smo ovom problemu, odnosno načinu plaćanju koji se praktikuje godinama, digli na nivo koji ne treba da opterećuje javnost Crne Gore jer su sredstva obezbijeđena, i biće, samo odgovornije - bez rebalansa, kao i uz manji nedostatak. Stvorila se u javnosti fama hoće li biti novca, a očigledno je da ne očekujemo u domenu fakturisanja i isplate rebalans - kazao je Šimun.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.1754%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-trazi-pauzu-kako-bi-na-konsultativno-saslusanje-dosao-kadic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Nestašice su, prema njegovim riječima, svedene na minimum i to ako i dođe do toga je zbog logističkih problema. Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da nema neizmirenih faktura. - Svi zahtjevi su obrađivani u adekvatnom vremenskom periodu. Do kraja godine treba sa Fondom da utvrdimo da li postoje nedostajuća sredstva i u kom iznosu. Za sada govorimo o nekih 15 miliona eura, ali to je nešto što treba precizno da utvrdimo. Ta sredstva će biti dostupna kroz tekuće budžetske rezerve - istakao je Paunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_d3291260b46d7aeecc9b623dffa8914896a562366d501152c59fcd1cbea0df25.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251202111252_d3291260b46d7aeecc9b623dffa8914896a562366d501152c59fcd1cbea0df25" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Vršilac dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Aleksandar Ružić kazao je da je planirano detaljno sagledavanje strukture rashoda, targetiranja segmenta zdravstvenog sistema kod kojih je moguća racionalizacija troškova, a koje neće biti usmjerene na smanjenje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. - Planirane aktivnosti se odnose na unapređenje mehanizama kontrole i praćenja na svim nivoima zdravstvene zaštite. Te aktivnosti će za posljedicu imati potpunu transparentnost u sistemu i pravovremeno targetiranje nepravilnosti, što će u konačnom uticati na zaštitu javnih finansija - istakao je Ružić i dodao da očekuje punu podršku relevantnih institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_7a76d3b3243c257967eeef475a1564daae276a56606128f57023cbb3afd28229.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251202111252_7a76d3b3243c257967eeef475a1564daae276a56606128f57023cbb3afd28229" data-rendition-name="original" width="1057" height="591" loading="lazy" alt="Aleksandar Ružić"> <figcaption>Aleksandar Ružić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac rekao je da imaju stabilan i funkcionalan tim. - Raskinuli smo sve ugovore koje smo smatrali nepovoljnim za Montefarm, zaustavili smo raspisivanje tendera za softver vrijedan 85.000 eura o kom niko ništa nije znao, uveli smo pravila i procedure kojih nije bilo za 33 godine postojanja ustanove već je osnovno pravilo bilo "rekao je direktor", uradili smo novi sajt i postavili sve apoteke na Gugl mape, ukinuli nelegalni prevoz zaposlenima - naveo je, pored ostalog, Bogavac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111244_97028f9b44b1774a2f19feb73faf77db396ea4d744d048e022f32d2be57d3d3b.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251202111244_97028f9b44b1774a2f19feb73faf77db396ea4d744d048e022f32d2be57d3d3b" data-rendition-name="original" width="1053" height="597" loading="lazy" alt="Aleksandar Bogavac"> <figcaption>Aleksandar Bogavac(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je na početku sjednice da mu je žao što su politički interesi bili iznad interesa građana Crne Gore. - Ali mi smo i pored toga odlučili da dođemo i da čujemo argumentaciju - kazao je Eraković osvrćući se na odluku da se Kadiću ne odobri da prisustvuje. Kadić je, prema njegovim riječima, potvrdio da je zdravstveni sistem bio pred finansijskim kolapsom.&nbsp; - Žao mi je što ovaj odbor nije smogao toliko hrabrosti, kad nema hrabrosti jasno je što je dominatno, da čujemo dvije strane u trenutku kad je bilo crveno svjetlo, kad je alarm zazvonio za finansijski sistem - naveo je Eraković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_3e8703c914495f363edf0171eb674e1115c63e86deb3ccc388e91151775e4384.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251202111252_3e8703c914495f363edf0171eb674e1115c63e86deb3ccc388e91151775e4384" data-rendition-name="original" width="1052" height="598" loading="lazy" alt="Jevto Eraković"> <figcaption>Jevto Eraković(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  On je, pored ostalog, pitao odakle su obezbijeđena sredstva s obzirom na to da neće biti rebalansa, te da li je bilo insistiranja Fonda da se odobre sredstva i zid ćutanja u resoru za zdravlje, a tek kad se javnost obavijestila došlo je do odobrenja. Interesuje ih i neracionalna potrošnja u zdravstvenom sistemu. - Iz Fonda imamo informaciju da je upućen dopis Ministarstvu zdravlja u kom su pozvali da se preispita dalje trebovanje vakcina s obzirom na to da ih nijedna zdravstvena ustanova nije tražila. Kao rezultat te akcije uništeno je vakcina u iznosu od 1,5 miliona eura. Ništa od toga ne bismo znali da nije došlo do dijaloga između Kadića i ministra finansija Novice Vukovića - naveo je Eraković.&nbsp; Pitao je i da li su spremni da garantuju da je budžet projektovan za iduću godinu dovoljan za finansiranje zdravstvenog sistema. Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić je rekao da brojne činjenice demantuju da nije sve "med i mlijeko" u zdravstvenom sistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120212120_71d8ceffcbc80463e73983b5309a35300a2dbc447feed250f580fd87ecfd231c.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025120212120_71d8ceffcbc80463e73983b5309a35300a2dbc447feed250f580fd87ecfd231c" data-rendition-name="original" width="1056" height="587" loading="lazy" alt="Zoran Mikić"> <figcaption>Zoran Mikić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Pitao je da li je plaćena oktobarska faktura, koja iznosi oko 15 miliona eura, te ako jeste kada, i kada će biti plaćena faktura koja stiže u decembar okvirno takođe oko 15 miliona eura, s obzirom na to da, prema njegovim riječima, na računu Fonda ima oko osam do devet miliona eura. Pitao je i koliko je Glosariju isplaćeno i koliko im se duguje. - Ako mislite da je ovaj budžet dovoljan, a ispostavi se iduće godine da nije, da li će neko podnijetu ostavku - interesuje, pored ostalog, Mikića. Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je teško reći da je danas stabilno finansiranje zdravstvenog sistema, jer onda ne bi morala da se radi ova "gimnastika" da bi se platilo ono što se potrošilo. Ključna pitanja jesu li zadovoljni građani i zdravstveni radnici, a mnogo je veći procenat pacijenata koji nisu zadovoljni kvalitetom zdravstvene zaštite u smislu da su duge liste čekanja, da neke ljekove moraju sami da kupuju. - Volio bih da vidim jesu li pacijenti zadovoljniji nego ranije, a ja to nisam primijetio, naprotiv - naveo je Mugoša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202121212_f3e080a49c98126ac1f597c27b4272c4544a95c12a238070f56aadf154da62c1.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251202121212_f3e080a49c98126ac1f597c27b4272c4544a95c12a238070f56aadf154da62c1" data-rendition-name="original" width="1052" height="590" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"> <figcaption>Boris Mugoša(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Smatra da je slanje poruke građanima da je sve super nešto što oni ne osjećaju. - Mislim da pacijent zna da ocijeni kakav mu je kvalitet pružene usluge - rekao je Mugoša. Podsjetio je da je pozivao da se ne eksperimentiše s ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. - Podržavam otvaranje novih klinika, ali moram pitati ko će da radi tamo - dodao je Mugoša. Ističe da budžet nije obezbijedila država, nego građani, te da država samo raspodjeljuje sredstva. - Malo je vrijeđenje inteligencije građana kad se kaže "Mi smo obezbijedilI", a od čijih para? Taj budžet pune građana - naglasio je Mugoša. Pitao je Paunovića oko "gimnastike", odnosno oko zaključka Vlade kojim se garantuje 30 miliona eura, te kako je to izvedeno. - Kako možete bez rebalansa da raspisujete tender ako na pozicijama te budžetske jedinice nema tih sredstava. Interesuje me kolika je potrošnja zdravstvenog sistema kad se podvuče crta, jer neće biti ona koju je budžet predvidio i sa potrošnjom koliki je budžet za iduću godinu - upitao je Mugoša. Pitao je i kako budžetska rezerva funkcioniše. - Možemo li jedne godine da budžetiramo stvarna sredstva za zdravstveni sistem - dodaje Mugoša. Poslanik Elvir Zvrko (DPS) kazao je da je za to da se stvari nazivaju pravim imenom i da se ne uljepšava javnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202121232_16ad7b7af8b2c2099057f2980778cd4a5e3dacad8b7c407a48b135a7980cd7cf.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251202121232_16ad7b7af8b2c2099057f2980778cd4a5e3dacad8b7c407a48b135a7980cd7cf" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Elvir Zvrko"> <figcaption>Elvir Zvrko(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Pitao je, pored ostalog, da li je 10. oktobra iz Ministarstva zdravlja upućen odgovor Fondu zdravstvenog osiguranja da nema sredstava i da se pet miliona povuče sa računa Montefarma. Poslanik DPS-a Nermin Abdić rekao je da od "Švajcarske na Balkanu" u zdravstvenom sistemu nismo dobili ni jedan odsto. Govoreći o stimulacijama naveo je da se najviše stimulišu neradnici. - Da li ste analizirali podatke od 2020. koliko građani plaćaju zbog smjena određenih kadrova, pa da vidimo koliko su na svojoj koži građani osjetili osvježenje - rekao je Abdić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202121252_7659a5b52566c4b12fda81b24dc04bc611875a712036d2f4e51328c005c9f521.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251202121252_7659a5b52566c4b12fda81b24dc04bc611875a712036d2f4e51328c005c9f521" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Nermin Abdić"> <figcaption>Nermin Abdić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Pitao je dokle politički revanšizam - Ako neko dolazi iz DPS-a je li gubav, a ako najbolje zna taj posao. Dok sam rukovodio sistemom gledao sam suvi profesionalizam i nije me interesovala partijska knjižica - istakao je Abdić. Podsjetio je da mu se neko iz vlasti nedavno "pohvalio" kako je dobio kolegu koji je za dan završio 12 ispita. Dodaje da je četvoro radnika u Institutu za javno zdravlje suspendovano, od čega dva univerzitetska profesora. - Javnost mora da zna što se tu dešava - ističe Abdić. J. B.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZwp9RLiA67M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šimun: Zdravstveni sistem stabilan, sredstva obezbijeđena, Mugoša: Teško reći da je stabilno finansiranje zdravstvenog sistema

Direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da ne zna na koji način Vlada planira da sprovede odluku premijera Milojka Spajića da računi za struju ne budu veći za 3,41 odsto kako je to predložila Regulatorna agencija za energetiku.
Gostujući u emisiji Reflektor na TV Vijesti on je rekao da svoje stavke na računu za taj iznos može da umanji neka od energetskih kompanija ili da se potrošači subvencionišu iz budžetske rezerve.
- Ukoliko bi država bila ta koja treba da nadomjesti sredstva za te prilike, koristila bi se sredstva iz tekuće budžetske rezerve. Da li je ovdje u ovom slučaju možda jedna od državnih kompanija ta koja će u okviru svog poslovnog poduhvata da te račune na neki način umanji ne znam, nemam detalje - naveo je Paunović.
On je, odgovarajući na pitanje može li se za to uzeti novac iz budžetske rezerve, rekao da bi to moglo ukoliko bi se subvencionirali računi prema svima, bez nekih, kako je rekao, izuzetaka - ili ukoliko bi postojala neka odluka vlade koja bi targetirala određene grupe građana.
Iz REGAGEN-a juče je saopšteno da će cijena struje od januara 2025. biti veća za 3.41 odsto - za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom. Sa druge strane, premijer Spajić je danas poručio da povećanja računa za struju neće biti u bilo kojem obliku.

Paunović: Ne znam kako Vlada planira da sprovede odluku da računi za struju ne budu veći za 3,41 odsto

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je njegov resor utvrdio da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, opština Kotor.
Radunović je to saopštio u parlamentu, osvrćući se na navode koje je poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić saopštio tokom premijerskog sata da je u tom mjestu izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je tada naveo da postoje katastarske parcele 657/14 i 657/15 u vlasnistvu DOO “Sveti Benedikt” na kojima je izgrađen objekat.
- Pomenuli ste jednog titulara to je firma "Sveti Benedikt" DOO. Izvršeni uvid u orto-foto snimak utvrđeno je da se na lokaciji katastarskih parcela broj 657/14 i 657/15 nalazi objekat. Uzimajući u obzir prethodno, kao i činjenicu da je u aktivni zahtjevima pomenutog lista nepokretnosti upisana ovjera i prevođenje elaborata, snimanja objekta, ovo Ministarstvo je mišljenja da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekta. Kao i svih objekti koji se nalaze na snimku, a koji nisu na nekoj trasi. Objekti koji se nalaze na trasi puta, željeznice, dalekovoda ne mogu biti legalizovani - rekao je Radunović u parlamentu.
Nenezić je ponovio je da je ovo najmanje pitanje za Radunovića, već za njegove prethodnike koji su se 2022. godine oglušili na ono što su inspekcije utvrdile.
- Siguran sam da bi imali posla u Krivošijama - naglasio je Nenezić.
Nenezić je prošle sedmice na premijerskom satu kazao da se ime DOO „Sveti Benedikt“ povezuje dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
Nenezić je tada ustvrdio da bi ozbiljna država u ovom slučaju odmah sazvala sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnenezic-u-iole-ozbiljnoj-zemlji-policijske-snage-bi-vec-bile-u-krivosijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Premijer Milojko Spajić poručio je tom prilikom da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.

Radunović: Ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u Krivošijama; Nenezić: Ovo je pitanje za Vaše prethodnike

Poslanik Demokratske narodne partije &nbsp;Vladislav Bojović najavio je da će na Odboru za bezbjednost i odbranu inicirati kontrolno saslušanje čelnih ljudi bezbjednosnog sektora, povodom hapšenja više osoba zbog sumnje da su učestvovale u stranim oružanim formacijama, u policijskoj akciji kodnog imena „Luganjsk“.
Bojović je u saopštenju naveo da se radi o slučaju koji je uznemirio javnost i da treba utvrditi sve činjenice i okolnosti, ali i ispitati postupanje državnih organa kako bi građani imala potpunu informaciju i, u krajnjem, saznali istinu.&nbsp;
Prema njegovim riječima, neophodno je ispitati činjeničnu opravdanost i održivost optužbi koje se tim osobama stavljaju na teret, pogotovo imajući u vidu nova saznanja koja su se pojavila u javnosti.&nbsp;
- Od toga da li jedna od uhapšenih osoba zaista ima milion i po eura na tekućem računu ili uopšte nema taj novac na računu, pa do pitanja koja se tiču vrste, odnosno namjene naoružanja koje je nakon pretresa pronađeno- precizirao je Boović.
Kako je kazao, dovoljan razlog za zakazivanje kontrolnog saslušanja sadržan je u činjenici da je u konkretnom slučaju nalog za pokretanje istrage izdala sudija Suzana Mugoša.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu da Mugoša, koja kao što vidimo i nakon učešća u montiranom sudskom procesu za montirani državni udar i donošenja naručenih sudskih presuda koje su potom pale na višim instancama, i dalje sudi i donosi naredbe o istrazi, stoji iza pokretanja i ove istrage, postoji opravdan razlog za sumnju da ovde nisu čista posla- naveo je Bojović.&nbsp;
Zato je, kako je naveo, radi javnosti, ali i pozicije Crne Gore kao države, posebno važno da se stvari iznesu na čistinu.
&nbsp;- I utvrdi da li se ovde zaista radi o terorističkoj grupi, terorističkim aktivnostima i učešću navedenih lica u stranim oružanim sukobima, ili je zapravo riječ o predstavi za javnost, novom montiranom slučaju i naručenom spinu koji bi bio od koristi samo određenim grupacijama i strukturama koje ne žele dobro Crnoj Gori- &nbsp;dodao je Bojović u saopštenju.

Bojović: Iniciraću kontrolno saslušanje povodom policijske akcije Luganjsk

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, otvorio je danas konferenciju „Analiza i strategija za Zapadni Balkan - WB3C“, posvećenu jačanju regionalne saradnje u oblasti sajber bezbjednosti, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
U obraćanju učesnicima skupa, ministar Dukaj je istakao da sajber bezbjednost danas predstavlja jedan od ključnih faktora stabilnosti institucija, otpornosti ekonomije i sigurnosti društava. Kako je naglasio, učestali globalni sajber napadi, posebno ransomware, potvrđuju da digitalna bezbjednost više nije samo tehničko pitanje, već strateški prioritet svake države.
Podsjetio je da je Crna Gora prije tri godine bila izložena jednom od najznačajnijih sajber napada u svojoj istoriji, što je postalo prekretnica u izgradnji savremenijeg i otpornijeg sistema zaštite.
- Taj događaj je postao prekretnica u izgradnji savremenijeg i otpornijeg sistema zaštite. Krenuli smo snažno da gradimo strateški utemeljen i modernizovan sistem digitalne bezbjednosti- naveo je ministar.
Istakao je da je od tada, ostvaren niz ključnih iskoraka u oblasti normativnih rješenja, tehničkih uslova, kao i kapaciteta za unapređenje kompetencija zaposlenih.
Ministar je najavio da će se ovi rezultati uskoro nadograditi formiranjem Agencije za sajber bezbjednost, koja će biti centralna institucija zadužena za zaštitu kritične infrastrukture, uspostavljanje standarda i nadzor – i time predstavljati ključni element sistemske digitalne otpornosti Crne Gore.
- Ponosan sam što po prvi put stvaramo cjelovit, održiv, sistemski okvir: snažan zakonodavni temelj, operativnu snagu i široku međunarodnu podršku. EU i NATO partneri imali su ključnu ulogu u tome, i njihova podrška je bila presudna da Crna Gora napreduje ovim tempom- poručio je ministar.
On je posebno naglasio da sajber bezbjednost zahtijeva kontinuirano ulaganje u ljude, znanje i razvoj digitalne kulture, jer „napadi često počinju jednim klikom, a prva linija odbrane su građani, institucije i privreda“. Govoreći o vještačkoj inteligenciji, ministar je istakao da ona donosi prilike, posebno kada se primjenjuje na odgovoran i strateški način.
Na kraju, ministar je poručio da Crna Gora ostaje posvećen i pouzdan partner regiona, Evropske unije i NATO u jačanju zajedničke sajber bezbjednosti. „Naš cilj je jasan -gradimo modernu, otpornu i evropski usklađenu državu“, zaključio je on.
- Digitalna bezbjednost nije luksuz, već preduslov suvereniteta moderne države. Naša obaveza je da budemo brži, spremniji i otporniji od prijetnji koje dolaze- poruka je ministra Dukaja.

Dukaj: Digitalna bezbjednost nije luksuz, već preduslov suvereniteta moderne države

Dolazili za zabavu pucati po stanovnicima grada pod opsadom!?
„Odmor u Bosni – pucanje na ljude uključeno.“ Tako je glasio jedan od naslova pod kojim su još u proljeće 1995. velike italijanske novine, milanski Corriere della Sera i torinska La Stampa, iznijele tvrdnje da neki talijanski državljani odlaze na ratničke vikende u Bosnu, u kojoj im se nude različiti „aranžmani“, od ispaljivanja bazuka na neprijateljske bunkere do gađanja ljudi snajperima. Ezio Gavazeni, italijanski novinar, pisac krimića i publicističkih knjiga o mafiji, organizovanom kriminalu i terorizmu (njegova najnovija knjiga Papa mora umrijeti, objavljena ove godine, bavi se pozadinom i organizacijom atentata na Jovana Pavla II), pitao se u jednom nedavnom intervjuu zašto italijansko pravosuđe već tada nije reagovalo na te članke.
Gavazeni se pobrinuo da taj propust trideset godina kasnije bude ispravljen. U februaru ove godine podnio je kaznenu prijavu Milanskom tužilaštvu protiv italijanskih državljana, poznatih i nepoznatih, onih koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini odlazili na vikende u Sarajevo kako bi sa položaja bosanskih Srba snajperima pucali po stanovnicima grada pod opsadom, kao i onih koji su se bavili organizacijom i logistikom tog nastranog „lovačkog turizma“. Poticaj da se počne baviti ozbiljnim istraživanjem ove teme Gavazeniju je dao dokumentarni film Sarajevski safari (na engleskom Sarajevo Safari) iz 2022. godine slovenačkog redatelja Mirana Zupaniča.
&nbsp;– Gavazeni mi se javio u oktobru prošle godine, rekao mi je da ga zanima tema i zamolio link da pogleda film. Od tada se dopisujemo, ali nikada nismo razgovarali, a ono što on radi jako je važno. Pogledajte koliki je sada odjek u svijetu te priče nakon što je pokrenuta istraga u Italiji, a još prije dvije godine sličnu je prijavu Tužilaštvu BiH podnijela sarajevska gradonačelnica i od tada se ništa nije događalo. Tako je to kod nas na Balkanu. Naše priče postaju interesantne tek nakon što dobiju, da tako kažem, verifikaciju od zapadnog svijeta– rekao je Zupanič, redovni profesor na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju (AGRFT) Univerziteta u Ljubljani.
Ja sam za tu priču prvi put čuo 2017. godine kada mi ju je ispričao moj dugogodišnji saradnik i producent Franci Zajc. On ju je čuo i pokupio još za vrijeme rata na ulicama Sarajeva, gdje smo 1993. snimali dokumentarni film Oči Bosne. Isprva mi je bilo teško povjerovati da je tako nešto uopšte moguće, a napraviti dokumentarni film o nečem takvom činilo mi se nemogućim. Pa ko bi normalan, ko je u nečem takvom sudjelovao, o tome još i govorio pred kamerom? Ali, Franci je već imao svjedoka. Trebalo mu je nekih mjesec dana da ga nagovori da se nađe sa mnom. Dugo smo razgovarali i ja sam mu povjerovao, rekao je prije nekoliko dana u razgovoru preko Zooma autor Sarajevskog safarija.
Film se može pogledati na YouTubeu. Njegov ključan dio je iskaz spomenutog svjedoka kojem ne vidimo lice, nego samo bezimenu siluetu s osvijetljenim metama neke streljane u pozadini. Jasno nam je da je Slovenac i dugogodišnji pripadnik obavještajne zajednice, još iz vremena Jugoslavije, a u Bosnu i Srbiju je tokom rata često odlazio radeći za „jednu značajnu američku agenciju“ koja ga je angažovala i, kako sam kaže, jako dobro plaćala.
– Pristali smo na njegov zahtjev da mu se ne otkrije ime i ne vidi lice, ali odmah sam mu rekao da mu nećemo promijeniti glas. Pa tko bi nam vjerovao da čovjek bez lica, pa još s neprirodnim kamufliranim glasom, govori takve nevjerojatne stvari. On mi je rekao da s glasom nema problema jer stoji iza svojih riječi, samo ne želi da ga baš prepoznaju ljudi na ulici, ni oni koji bi mu prilazili da ga hvale, ni oni koji bi ga zbog svjedočenja napadali – rekao mi je Zupanič.
Postavio sam redatelju i pitanje o motivaciji svjedoka da javno govori te je li za to tražio i dobio novac.&nbsp;
– Za novac ne znam, jer to nije moj dio posla. Ali mogu vam reći da nam je budžet bio jako mali, zbog čega sam neke druge svjedoke snimao sam svojom kamerom. Ako je i dobio neku naknadu, to je mogla biti samo simbolična svota, a on mi je djelovao kao dobro situiran čovjek. Često sam ga ispitivao o tome što ga je motiviralo da progovori. Rekao mi je: 'Znaš, ja sam vidio toliko groznih stvari i nagledao se svakakvih svinjarija. Ali ovo je ipak previše. Kad na to pomislim, ja ni danas ne mogu spavati i stalo mi je da ljudi za to saznaju.' Ja sam mu povjerovao i odlučio napraviti film– odgovorio je Zupanič.
Prema iskazu tog svjedoka, i njega je samog prenerazilo kad je vidio što su mu to njegovi „domaćini“ na Palama u jednom trenutku, a da mu ni danas zapravo nije jasno zašto, odlučili pokazati. Nekoliko puta vodili su ga na uzvišene položaje s kojih se pružao pogled na sarajevske ulice, skupa s malim grupama od četiri-pet stranaca koje su čekala pripremljena snajperska gnijezda. Nikada s njima, kaže, nije razgovarao, samo je promatrao i gledao kroz dalekozor kako dolje u gradu padaju njihove „mete“. U jednom slučaju, koji ga je naročito zgrozio i duboko potresao, vidio je kako jedan od tih „vikend-snajperista“ cilja i pogađa dijete.
Takve su grupe na položaje oko Sarajeva dolazile preko Beograda, nerijetko s organizovanim helikopterskim transferom do Pala, tadašnjeg političkog i vojnog središta bosanskih Srba. Strance koji su dolazili opisuje kao naizgled jako bogate, opremljene skupom lovačkom opremom i oružjem, a kao cijena takvih „aranžmana“ spominju se iznosi od stotinu hiljada ondašnjih maraka naviše. Za ubistvo djeteta plaćala se dodatna viša tarifa. Doživio ih je kao ljude u potrazi za novim izvorima adrenalinskih uzbuđenja, koji su na bojišnicu dolazili bez straha, silno uzbuđeni. Jednom su i njemu, kaže, ponudili da opali. Besplatno. Tvrdi da je odbio, ne skrivajući zgražanje i gađenje nad ljudima sposobnima za zabavu ubijati druga ljudska bića, nenaoružana i bespomoćna. Bio je to, prema njegovim riječima, jako unosan i dobro uhodan biznis koji je trajao gotovo tokom cijelog rata. Zupanič objašnjava zašto je realizacija filma trajala nekoliko godina. Jedan razlog bila je pandemija, a drugi teškoće s pronalaženjem drugih svjedoka. Zupanič kaže da su imali kontakte i s nekim izvorima sa srpske strane koji su se kasnije predomislili i odustali od svjedočenja pred kamerom. U filmu, osim „zaštićenog“ svjedoka, govori još četvoro ljudi i njihovi su iskazi svaki na svoj način važni i bitni. Autor se ni u jednom trenutku ne upliće, ne interveniše u njihovu naraciju i ne daje nikakve komentare.
– Zvučaće možda čudno, ali ja sam svjesno odlučio da od ove teme neću praviti nikakav 'spektakl', što sam mogao učiniti dramatičnom muzikom ili montažom. Važne su mi bile činjenice, koje su same po sebi toliko strašne da bi bilo kakvo insistiranje na 'spektakularnim' momentima ili hiperemocijama imalo suprotan učinak, stvaralo bi osjećaj da iza svega stoji neko ko cijelom pričom snažno nastoji gledateljima nešto sugerisati. Svako ima svoje oči i gleda film onako kako želi, kako mora ili kako je naučen– govori Zupanič.
Mene je, primjerice, kao gledatelja, duboko potresla upravo mirnoća s kojom bračni par Stana i Samir Čišić govore o tome kako je jednog dana, koji se činio da je baš miran i da će takav i ostati, snajperski metak usmrtio njihovu kćerkicu, četiri dana nakon njenog prvog rođendana. Pored nje je stajala majka kojoj je ostalo da do kraja života pita zašto nepoznati zločinac nije gađao nju, ili neku od njenih prijateljica s kojima se nakratko zaustavila u razgovoru, nego baš njeno sićušno dijete. Izdahnula je noć kasnije, u bolnici. Pored nje bio je otac koji je nakon strašne vijesti bez daha i duše dojurio s linije.
Jednako je dojmljiv upravo filozofski mir s kojim Faruk Šabanović govori kako ga je, kao osamnaestogodišnjeg studenta fizike, pogodio snajper na raskršću ispred Zemaljskog muzeja i kako nastoji proniknuti u smisao postojanja takvog zla i zločinaca. I kako mu je misterija što kamere, koje su snimile kako ga nepokretnog podižu s ceste i unose u bijeli transporter UNPROFOR-a, nisu zabilježile i prelijepo vedro nebo koje se nakon duge zime ukazalo tog 3. marta 1995. godine i veličanstveni zalazak sunca po kojem on pamti taj dan i taj trenutak. Samo odraz s leđa u ogledalu, na rubu kadra, otkriva da Faruk govori sjedeći u invalidskim kolicima.
Ta televizijska minuta u kojoj ranjenog Faruka Šabanovića prolaznici podižu i unose u bolnički transporter jedini je materijal koji su autor i producenti kupili za svoj dokumentarni film.&nbsp;
– To nas je koštalo 4600 eura. Da nismo imali obilje materijala koji su u Sarajevu krajem 1992. i početkom 1993. snimili Franci Zajc i naš snimatelj Božo Zadravec, sa svojim malim budžetom mi nikada ne bismo mogli napraviti film – rekao mi je Zupanič.
&nbsp;Film je tako prepun prizora ratne sarajevske svakodnevice, uključujući i pretrčavanje „snajperske aleje“ i skupljanje tijela na ulici ubijene djevojke i mladića.

Zupanič: Od Sarajevo safarija nisam pravio spektakl, činjenice su same po sebi toliko strašne

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.