<p>Viši sud potvrdio je da je Savjet Radio televizije Crne Gore (RTCG) u junu prošle godine nezakonito imenovao<b> Borisa Raonića </b>za generalnog direktora Javnog servisa, kazao je za portal ETV advokat <b>Dalibor Tomović</b>.</p>
<p>Kako je Portalu ETV portvdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda <b>Marija Raković, </b>taj sud je donio odluku po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici, a po tužbi <b>Nikole Markovića</b>.</p>
<p>Markovićev advokat<b> Dalibor Tomović </b>kazao je Portalu ETV da je Viši sud potvrdio ono na šta su ukazivali nakon drugog izbora Raonića.</p>
<p>- To je bila očekivana odluka, ne sada, već odmah kad smo dali izjavu i komentarisali drugi izbor nakon druge pravosnažne presude. Savjet RTCG-a je tada opet izvršio izbor po konkursu iz 2021. za koji je već pravosnažnom presudom utvrđeno da je Raonić bio u konfliktu interesa. Tada je Savjet RTCG-a ušao u zonu krivične odgovornosti jer već ima pravosnažnu presudu koja je nesporna u pogledu činjenice da li je neko ili nije u konfliktu interesa. Druga stvar, zakon vrlo jasno kaže kad je neko u konfliktu interesa i jasno je da je tu bila namjera, a ne greška i neznanje da se drugi put Raonić izabe. Jasno je bilo i tada i nije bilo potrebe čekati godinu i po da se potvrdi ono što smo znali na početku - istakao je Tomović.</p>
<p>Problem je, napominje Tomović, što sve ostaje bez pravosudnog epiloga.</p>
<p>- Vidjećemo kako će se Tužilaštvo odrediti na sada već pet presuda samo po tužbama Markovića za poništaj odluka Savjeta RTCG-a - poručio je Tomović.</p>
<p>Osnovni sud je, odlučujući o tužbi Markovića, u aprilu donio presudu kojom je poništena kao nezakonita odluka RTCG o imenovanju Raonića.</p>
<p>- Usvaja se tužbeni zahtjev, pa se poništava kao nezakonita Odluka tuženog o imenovanju generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore broj 01-3576 od 1. juna 2023 godine i nalaze tuženom da izvrši ponovno imenovanje generalnog direktora tuženog izmedu prijavijenih kandidata, po slovima Javnog konkursa za imenovanje generalnog direktora RTCG od 17.06.2021 godine, raspisanog po odluci Savjeta RTCG broj 01-4182 od 17.06.2021 godine, u roku od 15 dana od dana pravosnaznosti presude, pod prijetjom prinudnog izvršenja - navedeno je u odluci suda.</p>
<p>Takođe, Viši sud je nedavno potvrdio odluku Osnovnog suda, a po tužbi <b>Srđana Čovića</b>, prema kojoj Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine.</p>
<p>U presudi od 30. aprila, po tužbi Čovića, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio da osporena odluka o imenovanju Raonića ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.</p>
<p>- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija <b>Milorad Marotić.</b></p>
<p>Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.</p>
<p>Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Viši sud potvrdio da je Raonić nezakonito izabran; Tomović: Na potezu Tužilaštvo

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora <b>Borisa Raonića</b> za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je <b>Nikola Obradović</b>, saradnik na programima u CGO.</p>
<p>On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.</p>
<p>- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.</p>
<p>CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;</p>
<p>- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.</p>
<p>Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.</p>
<p>- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.</p>
<p>Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;</p>
<p>- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.</p>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

<p>„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“!</p> <p>Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon.</p> <h2><b>Faktička radost</b></h2> <p>Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao?</p> <p>RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili.</p> <p>Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu.</p> <p>Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>.</p> <h2><b>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</b></h2> <p>Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti <b>imenovano</b> lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  <p>Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp;</p> <h2><b>Mandatiranje</b></h2> <p>Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine.</p> <p>Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp;</p> <p>Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja!</p> <p>Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“.</p> <h2><b>Niko još kažnjen</b></h2> <p>Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ.</p> <p>Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije.</p> <p>U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“</p> <p>O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp;</p> <p>Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;</p>

Inspekcija protiv EK

<p>Vidjećemo našu zakonodavnu i izvršnu vlast, šta im je preče, da li im je preči evropski put, ili im je preči Boris Raonić i Javni servis, ovakav kakav je sad - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Šuković</b>.</p>
<p>Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala na netransparentnost i moguće kršenje zakona prilikom imenovanja direktora Borisa Raonića na čelo Javnog servisa.</p>
<p>Sagovornica Televizije E kaže da je ta odluka, koja stoji u Izvještaju Evropske komisije, velika i dobra, i kako kaže, ohrabrujuća.</p>
<p>- &nbsp;Mi smo sve ovo znali, naravno, što je Evropska komisija konstatovala. Nama samo ostaje da se nadamo da oni koji su nadležni, da ove preporuke, odnosno ovu zabrinutost evropsku, da oni preduzmu neke korake i da urade nešto po tom pitanju, da Evropska komisija ne bude više zabrinuta. A vidjećemo, naša zakonodavna i izvršna vlast, šta im je preče, da li im je preči evropski put, ili im je preči Boris Raonić i Javni servis, ovakav kakav je sad. Pretpostavljam da ćemo.brzih dana znati neke odgovore. Ja sam prilično zadovoljna, konkretno ovom stavkom - rekla je Šuković.</p>
<p>Inspekcija rada je konstatovala da je <b>Boris Raonić</b> zakonito imenovan na mjesto direktora RTCG, a Šuković kaže da je pitanje od milion dolara kako je Inspekcija rada došla do tog zaključka uprkos tome što je doneseno pet presuda.</p>
<p>- Inspekcija je donijela tu odluku, portal RTCG-a je odmah objavio i to je bila udarna vijest. Ali, ja nijesam pravnik, ja sam pravni laik, ali toliko znam da ne može odluka jedne inspekcije imati veću pravnu važnost od one odluke koju je donio Viši sud. Šta stoji iza toga, kako je inspekcija donijela takvu odluku, ja stvarno ne znam. Inspekcija djeluje u okviru ministarstva, da li su to, opet, neki volšebni potezi Borisa Raonića, njegovi famozni kontakti, i famozne mreže, ja mogu samo da nagađam. Ne bih htjela da izričem nikakve tvrdnje, jer, ne bih htjela, recimo, da me tuži gospodin Raonić, jer imamo dosta predmeta na sudu - zaključila je Šuković</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTP_JkklQciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Šuković: Pitanje od milion dolara je kako odluka jedne inspekcije ima veću važnost od odluke Višeg suda

<p><b>Poštovani direktori svih javnih ustanova, preduzeća etc. evo vam recepta kako da do penzije ostanete na čelu kuće. Trajanje mandata nije uopšte važno. Bitno je da imate Upravni odbor, Izvršni odbor ili Savjet na svojoj strani.</b></p>
<p>Dakle:&nbsp;</p>
<p><b>Korak 1.</b> Na vrijeme obezbjedite većinu u rukovodećem tijelu. I naravno, političku podršku. Ali, kod političke podrške ne vezujte se za jednu partiju, nego iskoristite metodu „puščanog zrna“. Pokrijte sve - i poziciju i opoziciju, ali pazite da jedni za druge ne znaju.<br/>
Naravno, obezbjeđivanjem ovog preduslova potpuno je nevažno da li ispunjavte uslove za datu rukovodeću poziciju.</p>
<p><b>Korak 2.</b> Prihvatite se mandata. Sve koji nešto znaju o poslu odmah „počistite“ i opkolite se sa neznavenima i podobnima, klimoglavcima i tzv. „evet“ efendijama. Znate, to su bile efendije na sultanovom dvoru kojima je jedini zadatak bio kada Sultan nešto kaže da oni potvrde to što je rekao.</p>
<p><b>Korak 3.</b> Kada krenu tužbe zbog vašeg neregularnog izbora, vi se hvalite izmišljenim rezultatima. Za to vrijeme krečite zgradu, mijenjajte vrata, kupujte nova vozila, pratite ekološku revoluciju sa obnovljivim izvorima energije.</p>
<p><b>Korak 4.</b> Kada krenu opravdane tužbe, pokrenite veze iz mladosti. Posebno ako ste radili u NVO sektoru, pa ste besplatnim i besposlenim putovanjima na neke tzv. obrazovne kurseve u inostranstvu, koje je plaćala Evropa, zadužili političare, pravnike, možda buduće sudije i sl.</p>
<p><b>Korak 5.</b> Za sve vrijeme neregularnog mandata obećavajte stanove onima u firmi koji vam trebaju, a ovim najbližima dajte enormne plate. Otprilike tri puta veće od prosječne plate u preduzeću. Spletkarite i zavađajte zaposlene. Odradite jedno tri ljubavne afere i sl. Malo da se skrene priča sa problema.&nbsp;</p>
<h2>NAJVAŽNIJI KORACI</h2>
<p><b>Korak 6.</b> Kada vidite da ćete izgubiti sudski spor, ili ste ga već izgubili, recimo na Osnovnom sudu, rastegnite ga što više možete, a rukovodeće tijelo, pretpostavimo Savjet, neka donese odluku u „neznavenju“ i opet vas imenuje za direktora.</p>
<p><b>Korak 7.</b> U međuvremenu, Viši sud je donio pravosnažnu presudu da ste neregularno izabrani. Čekate. U pravom momentu, u roku od pola sata, podnesete ostavku i rukovodeće tijelo odbije tu ostavku, te vas imenuje za vršioca dužnosti.</p>
<p><b>Korak 8.</b> Veoma važan. Pošaljete dopis Vladi da upodobi Zakon sa vašim uslovima. Vlada to usvoji, jer ste vi njen ponos i ogledalo reformi.</p>
<p><b>Korak 9.</b> Vi ste sada čisti. Više ništa ne važi. Ni to što je svaki dokument koji ste potpisali nevažeći, ni to što je svaki prethodni Ugovor i Konkurs koji je potpisan sa Vaše strane takođe nevažeći. Vi idete dalje u novi mandat. Ni to što ste dobili grdne pare za neregularni mandat.</p>
<p><b>Korak 10.</b> Raspišete novi konkurs. I dalje ne ispunjavate uslove, ali pozovete advokatsku kuću na koju ste već potrošili u prethodnom periodu desetine hiljada eura da da svoje mišljenje - onako kako vama treba. Oni obavezno na kraju mišljenja kažu da njihovo mišljenje nije sto posto sigurno i da mogu biti drugačija mišljenja njihovih kolega. Ali, oni su se oprali, a vama odgovara njihovo mišljenje. Ako u rukovodećem tijelu postoji neko ko misli svojom glavom, a ne vašom, proglasite ga neprijateljem.</p>
<p><b>Korak 11.</b> Pripremite situaciju da se vi pojavite kao jedini kandidat, a ovi ostali koji su se javili su nebitni i nezadovoljni i bojkotuju neregularni izbor. Super!</p>
<p><b>Korak 12.</b> Na intervjuu pred rukovodećim organom, koji je vaš, pričajte bajke koje ni vi ne razumijete, a pogotovo oni koji nemaju veze sa poslom. Oni vas biraju i izabiraju.</p>
<p><b>Korok 13.</b> Odlučujući. Neizabrani traže intervenciju inspekcija. Ovaj organ, koji se već ranije proglasio nenadležnim, sada je nadležan i dostavlja izvještaj na desetak stranica u kome preskače najvažnije detalje i prepričava Zakon - kako vama odgovara. A vi, na svom portalu, njihov zaključak držite minimum 16 sati.</p>
<p><b>Korak 14.</b> Sljedećeg dana zatražite mišljenje podobnih pravnika, posebno je dobro da nemaju pojma o slučaju - recimo da vi imate par pravosnažnih presuda o nelegalnom izboru i šta ste sve uradili da obnovite mandat.</p>
<p><b>Korak 15.</b> Sve ovo ponavljate od mandata do mandata.</p>
<p>I TAKO DO PENZIJE !!!</p>
<p><b>Sabrija Vulić</b>, kandidat za direktora 😊</p>

Recept za dugovječnost generalnog direktora

<p>U saopštenju kojim nam je počelo &nbsp;novosedmično jutro, citiranjem Inspekcije rada, omakla se i jedna tačna konstatacija.</p>
<p>U dijelu <b>rečenice :</b></p>
<p><b>"U cilju pojašnjenja člana 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru a tiče se imenovanja postupajući inspektor konstatuje da imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u dijelu posebnih i opštih. Zakonom o radu, ni sistematizacijom radnih mjesta RTCG-a, kao ni u samom konkursu u dijelu posebnih uslova ne navodi se da je imenovanje poseban uslov’’</b></p>
<p>Tačno je samo da imenovanje nije zaseban uslov za zasnivanje radnog odnosa kod Zakona o radu. . To važi za domara, novinara, konobara…… Možda i za neku višu adresu koja generalnog zamišlja kao potrčka sa kojim može pričati o kadrovskoj i programskoj politici.</p>
<p><b>MANDATOM TE IMENUJEM</b></p>
<p>Međutim, član 19 Zakona o nacionalnom javnom emiteru pod obavezama Savjeta RTCG , &nbsp;pod tačkom</p>
<p><b>3) imenuje i razrješava generalnog direktora, nakon sprovedenog javnog konkursa i sa njim zaključuje ugovor o radu</b></p>
<p>Dakle, prvo konkurs…pretpostavlja se i &nbsp;profesionalni rad komisije bez sufliranja advokata, a onda <b>imenovanje.</b></p>
<p><b>A član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru &nbsp;surovo precizno kaže da</b></p>
<p>Mandat generalnog direktora traje četiri godine.</p>
<p><b>Isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta.</b></p>
<p>Neko je valjda od zakonodavaca ipak uspio da ovim stavovima obesmisli pokušaje Raonića i neodgovornog &nbsp;Savjeta RTCG da ga beskonačni broj puta biraju na mandate manji od četiri godine. Naravno, ako budu suradljivi &nbsp;oko uređivačke i kadrovske politike. &nbsp;</p>
<p><b>Nenadležnost na pet strana</b></p>
<p>Inspekcija rada piše:</p>
<p><b>,, Boris Raonić je imenovan prvi put odlukom za Generalnog direktora RTCG broj 01-5582 dana 06. 08.2021, drugi put odlukom broj 01-3576 dana 01.06.2023. godine &nbsp;i treći put odlukom broj 01-5984 dana 02.09.2024. ‘’</b></p>
<p>Ovdje je , konstatovanjem faktičkog stanja <b>( ,, treći put Odlukom,,</b> ), osnaženog odlukama Višeg suda o Raonićevim nezakonitim imenovanjima , rad Inspekcije rada trebao biti završen…..ali oni uslijed okolnosti koje će biti rasvijetljene nastavljaju sa<b>,, imamo predmetnu situaciju definisanu na sledeći način ,,.</b></p>
<p>Strašno je čudno predmetnu situaciju definisati na 5 strana, što je duže i od sudskih presuda, a &nbsp;na kraju konstatovati da<b> ,, je postupak ispitivanja imenovanja tj. donošenja odluke o izboru kandidata u nadležnosti suda ‘’</b>. Ali, valjda I privremeni alibi može da posluži za gromopucateljnu naslovnicu uredništava RTCG<b>. Koji uobičajeno konstatuju da sudske odluke nemaju pravno dejstvo.</b></p>
<p>Uz to, na završnoj strani , u dijelu konstatacije , Inspekcija rada , &nbsp;pogrešno citira član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru :</p>
<p>U dijelu navoda kao poseban uslov navodi se da za generalnog direktora može biti <b>( preskočena riječ</b>) &nbsp;lice <b>koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori , koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja I najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa ( novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istoriaj, paravo, ekonomija I dr. ) .</b></p>
<p>Sve je ovo lijepo, ali je poslije ,, može biti ,, izostavljena riječ <b>IMENOVANO.</b></p>
<p>Ovdje se već počinje sumnjati u način razmišljanja koji bi da tumači zakon koji ciljno pogrešno navodi na zaključak da je Raonić cakum pakum regularan. &nbsp;</p>
<p>Inače, ne bi baš tako olako prešli da ne tumače Zakon u dijelu <b>Raonićevog neiskustva</b> , koje kažu da je on nezakonito biran 6. avgusta 2021. &nbsp;i 1.juna 2023. Kako u opisu posla generalnog direktora koji su valjda pročitali iz dostavljene &nbsp;Tabele sistematizacije &nbsp;piše da je<b>,, &nbsp;generalni direktor odgovoran za poslovanje I zakonitost rada RTCG,,</b>, postavlja se pitanje kako je on mogao da vodi &nbsp;poslovanje zakonito, ako je i sam nezakonito izabran, što je notorna činjenica poznata javnosti, potvrđena dvijema odlukama Višeg suda.&nbsp;</p>
<p><b>NEKE FORME……RADA</b></p>
<p>Uz to Inspekcija rada <b>nije dobila</b> mišljenje Raonićevih, tj, RTCG, advokata , koje je zatraženo specijalno od &nbsp;doktora &nbsp;Drljevića I gospođe Murić, u svrhu promidžbe Raonićevog izbora. &nbsp;&nbsp;Mišljenje je traženo i &nbsp;u okviru inicijative za inspekciju , a I &nbsp;po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ni do danas nije dobijeno, kao &nbsp;I &nbsp;većina dokumenata &nbsp;koja otkriva stvarnu djelatnost Raonića I Drljevića.</p>
<p>U prvom pokušaju ( 29.08.2024) &nbsp;poništenja prvog mandata da bi treći bio prvi ( izvini Sveto ) mudri advokati kažu &nbsp;&nbsp;<b>,, da se poništajem Odluke 01-5582 od 06.08.2021. godine Presudom Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;P.br. 3110/21 od 04.01. 2023. godine , zbog retroaktivnog dejstva poništaja, smatra da ista nikad nije donijeta …. &nbsp;A svi pravni odnosi se vraćaju u stanje koje je prethodilo donošenju Odluke. Ovo opšteprihvaćeno značenje svoje osnove pronalazi u važećoj legislative &nbsp;koja propisuje da se poništenjem akta poništavaju I pravne posldice koje je taj akt proizveo ‘’.</b></p>
<p>Tako je, &nbsp;gospodo Raonićevi advokati, plaćeni od RTCG novca, ali onda i Raonićevo radno iskustvo više ne postoji. A radno iskustvo, shodno članu 5 Zakona o radu<b>, &nbsp;&nbsp;podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu I &nbsp;stručnom osposobljavanju &nbsp;U SKLADU SA ZAKONOM u kvalifikaciji nivoa obrazovanja , odnosno u stručnoj kvalifikaciji.</b></p>
<p>Tako piše u Zakonu, međutim oni koji su bajpasovali svoju namjeru kroz inspekciju rada prepričavaju član zakona kao <u>- vrijeme koje neko lice proveo u </u><u><b>nekoj formi rada</b></u>, kvalifikaciji obrazovanja odnosno stručnoj kvalifikaciji , pa se konstatuje da je Boris Raonić <b>imao ostvaren faktički rad</b> po osnovu <b>ugovora</b> za koji je izdata I potvrda o radnom iskustvu.</p>
<p>Ugovora koji je rezultat odluke koja je proglašena ništavnom od strane Višeg suda , a I Savjeta RTCG , samim tim i pravne posljedice ( ugovor) koji je uslijedio poslije Odluke.&nbsp;</p>
<p><b>I još nešto- Zakon o radu u 220 članova nigdje ne pominje faktički rad </b>, pa je očigledno da se osim izbjegavanja pominjanja imenovanja &nbsp;kao pojma iz nekoliko članova Zakona o nacionalnom &nbsp;javnom emiteru , a uvođenje <b>,, neke forme rada,, I ,, faktičkog rada,,</b> pokušalo dodati Raoniću nešto što za vrijeme nezakonitih mandata nikako nije &nbsp;mogao da stekne.</p>
<p>Kretanje Borisa Raonića po RTCG, od 06.08.2021, shodno dvijema &nbsp;Odlukama Višeg suda nije zakonito radno iskustvo, tj. njegov mandat je klasičan primjer &nbsp;nezakonitog radnOg iskustva. Ne sumnjamo da će se uz ostale poduhvate koje je sprovodio sa Savjetom proučavati kao pravni presedan.</p>
<p><b>INSTITUCIJE I BERKOVIĆI</b></p>
<p>Stiče se utisak da je tekst pisan u Inspekciji rada koncipiran u istoj pravničkoj manufakturi koja je prepričavala Odluke Višeg suda 01.juna 2023 i &nbsp;garantovala validnost Raonićevog izbora uprkos već tada &nbsp;donijetoj Odluci Višeg &nbsp;suda. Ko od &nbsp;njih radi kontra interesa RTCG, koja ih plaća, a ko iz drugih institucija, ostaje da se vidi. Uostalom, ako je nekome bilo bitno da dokaže Raonićevo pravno, akademsko, visokostručno iskustvo , trebali su sa SAJTA SAVJETA EVROPE da preuzmu dio njegove biografije sa ,, degree in law,, Iz 2010.</p>
<p>Šalimo se, ali smo i dalje za oktavu ozbiljniji od socijalnih predatora i RTCG &nbsp;fiškala.</p>
<p>Izgleda da se vraćamo u devedesete, ne samo ideološki. Tada su se sistemski ,, prali,, papiri auta iz Berkovića.</p>
<p>Sad se ,, peru,, biografije .</p>
<p>Crn obraz- sivi CV- bjelodana funkcija…u ihahaha mandata.</p>

Raonićev nezakonski faktički rad

<p>Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra <b>Goran Đurović</b>.</p>
<p>Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu <b>Naida Nišić</b>.</p>
<p>- Inspekcija rada i postupajući inspektor <b>Azren Vučetović</b>, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je <b>Boris Raonić </b>tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.</p>
<p>Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. </p>
<p>- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.</p>
<p>Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.</p>
<p>- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.</p>
<p>Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.</p>
<p>- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.</p>
<p>Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.</p>
<p>- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.</p>
<p>On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).</p>
<p>- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori<b> Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević </b>- zaključio je Đurović.</p>

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

<p>Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,</p>
<p>Moram Vam reći - Ovo je blagoslov! Skandali se smjenjuju neviđenom brzinom i mi živimo neviđena vremena. Ma, u srećnu smo se ninu ninali.</p>
<p>Krenimo redom.</p>
<p>Odmah poslije svete Petke, na dan prepodobnog Jevtimija Novog, naš Javni servis obnarodovao je nalaz Ispekcije rada - Raonić je u skladu sa zakonom izabran za generalnog direktora RTCG!</p>
<p>Jedna mala digresija - Prepodobni Jevtimije nije “crveno slovo”, ali za Vas, Savjet i i Generalnog, kao da jeste. Predlažem, ako već nije, da se uvrsti u kalendar značajnih datuma ove kuće.</p>
<p>Priznajem nijesam baš uspjela da skontam konstataciju Inspekcije da je Raoniću “trećim naimenovanjem dat novi mandat, te da drugim naimenovanjem nije započet novi mandat od četiri godine već je nastavak mandata iz 2021. godine”. Naročito mi je nejasan onaj dio gdje Inspekcija konstatuje “da je drugi put imenovan dana 1. Juna 2023, kao posljedica nezakonitog izbora na javnom konkursu iz 2021.”</p>
<p>Ali, kad sam vidjela da ste Predsjedniče Savjeta, docente Drljeviću, Vi lično prisustvovali nadzoru, nastupilo je olakšanje. I načisto sam sad sigurna da je sve urađeno i zaključeno, OD-DO takoreći, kako bog zapovijeda!</p>
<p>Samo me i dalje buni jedna sitnica - Na koje “crveno slovo” je odlučeno da Inspekcija rada poništava odluke Višeg suda? Ali, da ne kupim trunje, to je sitnica. Detaljčić.</p>
<p>E, sad, opet se vraćamo na svetu Petku. Moram da Vas pohvalim. Baš ste “ispoštovali “ovaj praznik.</p>
<p>Rubrika “Ljudi i događaji” i neznani junak koji je uređuje ( iako prema Pravilniku svaki sadržaj mora imati odjavnu špicu sa imenima onih koji su učestvovali u realizaciji) propratila je Petkov dan kako valja i trebuje. Tako smo saznali da je “na Petkov dan 1864. završen popis stanovništva u Crnoj Gori, koji je počeo na isti dan prethodne godine.”</p>
<p>Saznali smo i da su “na pravoslavni praznik Svetu Petku", Pljevlja nakon 449 godina ropstva oslobođena od Turaka. Cetinjski vjesnik tim povodom objavio je stihove Dimitrija Jevtovića Polimca kojima između ostalog kaže: Pljevlja moja veselte se! Srećna kao nikad prije, u vami se zagrliše kraljevine srpske dvije. Zanimljivo je da su Pljevlja na isti dan oslobođena i od austrougarske okupacije 27. oktobra 1918. Godine.” Opet - Petkov dan.</p>
<p>Samo još jedna dilema.</p>
<p>Ostalo mi je, iz pomeute rubrike “Ljudi i događaji”, nejasno da li je američki predsjednik Teodor Ruzvelt rođen 27. oktobra ili na Petkov dan? Mislim, koji kalendar tu preferiramo? Samo da mi to malo razjasnite.</p>
<p>I za kraj.</p>
<p>Opština Zeta, nezadovoljna izvještavanjem o kulturnoj manifestaciji “Dani zetskih priganica i kolača” traži “glavu” kolege Saše Radovića.</p>
<p>Kolega Radović, inače poznat po satiričnom načinu izražavanja, “usudio” se da iznese svoj stav o Karly Bitch i tekstovima njenih pjesama. Problematizovao je da li je sadržaj njenog stvaralaštva primjeren manifestaciji, a, bogami, pomenuo je priganice i Petkov dan.</p>
<p>Ja nemam nikakvih dilema, a sigurna sam da nemate ni Vi. Samo me jedno živo zanima - Kad i kako Generalni i Docentu, predajete Sašinu “glavu” ljutom glavaru Zete? Na pladnju, kao Jovana Krstitelja ili na tacni, kao priganice s medom?</p>
<p>Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje!</p>
<p>Blagodarim,</p>
<p>Tanja Šuković</p>

Šuković: Skandali se smjenjuju neviđenom brzinom i mi živimo neviđena vremena

<h2>Vlada Crne Gore i unutarnja zataškavanja</h2>
<p>Osam legalnih kandidata za generalnog direktora RTCG nedavno su od evropskih institucija tražili razjašnjenje motivacije, procedure i samog izglasavanja amandmana koji su pod brendom „IBAR“ postali okosnica medijskog zakonodavstva.</p>
<p>Podsjećamo, iznenadni i prekoredni, čudni amandmani na Zakon o nacionalnom javnom emiteru predloženi su tobože u ime Evropske komisije, derogirajući pri tom trud Ministarstva kulture i medija, ministarke Vujović i generalnog direktora Rudovića. Koji su dvogodišnjim radom došli do veoma dobrog prijedloga. Iznenada poništenog „unutar same kuće“.</p>
<h2>Pet je više i ljepše od deset </h2>
<p>Lansirana je „s boka“ besmislena, neprirodna, za intelekt nipodaštavajuća, teza predlagača usvojenih amandmana: da je uslov od 10 godina radnog iskustva ograničavajući; da treba manje onima što bi direktorovali u javnom sektoru. Takvo objašnjenje vodi ukidanju potrebe za iskustvom uopšte. Dakle da se ne licitira, u krajnjem, s godinicom, dvije .. pet, biće dovoljno samo iskazati želju da se oprobate? Bilo ko s ulice sjutra će na tom fonu moguće dirigovati najvišom informativnom, kulturnom, obrazovnom i nacionalno reprezentativnom ustanovom.</p>
<p>Tradicionalno (a mi smo  valjda narod tradicije?) redovno školstvo i iole ozbiljno studiranje podrazumijevaju sticanje akademskog statusa do sredine 30-ih, a pojam uspješnog studenta i znalca ne karakteriše onog ko poželi biti direktor poslije četvrtvjekovnog vunovlačarenja 30 ispita na Pravnom fakultetu. Ili onog ko bi da predsjedava Savjetom RTCG prepisivanjem državnih dokumenata u pokušajima prevarnog doktorata.</p>
<h2>Jadi mladog Vasilija </h2>
<p>Pregled štampe svjedoči da je došlo do šuma, blago rečeno, u komunikaciji unutar Vlade maja ove godine, kad je Zakon o javnom servisu došao do Parlamenta. Jer se poslanički klub PES-a preko <b>Vasilija Čarapića</b> potrudio da zaobiđe Ministarstvo kulture i medija i njihovu radnu grupu. Taj je Klub 30. aprila poslao svoje, zasebne, amandmane preko kabineta ministarke <b>Maide Gorčević</b>. Dakle preko skroz drugog ministarstva a ne onog koje se bavilo medijskim zakonom. Što je mlađani aktuelni junak društvenih mreža, Čarapić, pokušao da tada predstavi neuznemiravajućim i prirodnim. Upravo uz pomoć Raonićevog portala RTCG, dva puta u jednom danu, 29.05.2024, („dva put je dva put“) ali manipulacija koliko god ponovljena ne može postati istina pošto je proizvela posljedice koje i danas opterećuju tužioce i sudove.</p>
<p><a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/559693/carapic-rudovic-obmanjuje-javnost-zarad-interesa-pojedinih-privatnih-medija-.html">https://rtcg.me/vijesti/drustvo/559693/carapic-rudovic-obmanjuje-javnost-zarad-interesa-pojedinih-privatnih-medija-.html</a> </p>
<p><a href="https://rtcg.me/cir/vijesti/politika/559809/necemo-cutati-na-manipulacije-rudovic-gradjanima-duguje-ostavku.html">https://rtcg.me/cir/vijesti/politika/559809/necemo-cutati-na-manipulacije-rudovic-gradjanima-duguje-ostavku.html</a> </p>
<p>Čarapić će možda na isti način ubuduće mijenjati sportske, umjetničke, ili Zakon o Nacionalnim parkovima preko famoznog Ministarstva evropskih poslova (Ministarke Gorčević). Zasada mu može bit. Tada je, fakat, revoltirano istupio član iste Vlade <b>Neđeljko Rudović</b>, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije, ustvrdivši kako je vidio te, neznane mu dotad, čudne izmjene medijskih zakona tek 20. maja i to na materijalu sa logom RTCG. Bio je ljut, ali ne dovoljno - da podnese ostavku. </p>
<p><a href="https://www.antenam.net/drustvo/326216-ko-je-autor-izmjene-medijskih-zakona-iz-kabineta-spajica-poslate-ministarstvu-na-dokumentu-sa-logom-rtcg">https://www.antenam.net/drustvo/326216-ko-je-autor-izmjene-medijskih-zakona-iz-kabineta-spajica-poslate-ministarstvu-na-dokumentu-sa-logom-rtcg</a></p>
<p>Poređenjem dva dokumenta, Čarapićevog i Rudovićevog, uveden je pa usvojen amandman koji odgovara Borisu Raoniću, dva put do tad nelegalno izabranom generalnom direktoru RTCG. Tiče se snižavanja kriterija za radno iskustvo i vodio je njegovom lobiranom ponovnom  izboru. Čarapićeva verzija je snižavala kriterijum za generalnog sa deset na pet godina radnog iskustva sa visokoškolskom diplomom. S njegovim izgovorom „da se poveća konkurencija“. I evo povećala se, tako što je od devet prijavljenih osmoro imalo preko deset godina staža sa diplomom, dvoje čak 35. No, ipak je izabran Raonić sa gotovo pripravničkim iskustvom u odnosu na njih.</p>
<p>Podsjećamo i da javni funkcioneri ne smiju lobirati, a u slučaju da se to radi pismeno ili usmeno, dužni su obavijestiti nadležna tijela o susretima. I dopisima, naravno. Jer ko bi se stidio logičkih izmjena na polzu javnog interesa. No, snižavanje kriterijuma je teško objašnjiv javni interes. Za bilo koju složenu funkciju. U ovom slučaju za prvog u Javnom servisu. Hoće li Vasilije uskoro primiti sličnim izgovorom sudiju Vrhovnog suda sa tri godine radnog iskustva? Nekog borca za vladavinu prava, iz Građanske alijanse. Samo neka požele.</p>
<h2>Izgubljeno u prevodu, ali i prije njega </h2>
<p>Zbog društvene odgovornosti ne želimo da  naša obraćanja budu izvor nerazumijevanja između Evropske komisije i naše Vlade. Kao iskusni medijski radnici pokušavamo dobiti zvanične odgovore, zasad uzaludno. Kao iskusni analitičari osjećamo, u moru aktivnosti, kako premijer nije apsolutna adresa od koje treba očekivati odgovor. Nego neko među brojnim saradnicima. Možda neznavenim, možda zlonamjernim, možda jednostavno slučajno grešnim.</p>
<p>Misterija ostaje kome je pisano u Brisel iz Ministarstva evropskih poslova (veza Čarapić - Gorčević, ništa Rudović) i ko je odgovorio iz Evropskog Savjeta (Evropske komisije). Slute li u Briselu i Strazburu da je inicijator amandmana bio nelegalni direktor? Poznat po namještaljkama tom tijelu, kada je, recimo, dao „fejk“ podatke Savjetu Evrope da je - diplomirani pravnik, još 2010. Dakle, nejasno je ko prilagođava podatke potrebnoj osobi bez obzira na istinitost, jer je za nelegalni Raonićev mandat Evropska komisija izrazila zabrinutost u novembru 2023, u Progress Reportu.</p>
<p>Tako usvojene Čarapićeve izmjene medijskih zakona, koje nije diktirala EK već su makar njegovo maslo, išle su u kompletu sa IBAR zakonima o Državnom tužilaštvu, Specijalnom državnom tužilaštvu, … sprečavanju korupcije, … oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i … o krivičnom postupku.</p>
<p>Upravo će ti zakoni imati test u validiranju krivičnih prijava predatih tužilaštvu od osam legalnih kandidata za generalnog direktora.</p>

Dva minuta Vasilija

<p>Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da <b>Srđanu Čoviću</b> isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je <b>Boris Raonić</b> 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;</p>
<p>Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.</p>
<p>Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;</p>
<p>Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.</p>
<p>Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt <b>Drljevićevim</b> Savjetom. &nbsp;</p>
<p>Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i <b>domaće zakonodavstvo“</b>,.</p>
<p>Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;</p>
<p>Nego, valjda, niski.</p>

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> potpisao je ukaz o stupanju na snagu sporazuma sa Sjevernom Korejom koji uključuje odredbe o međusobnoj odbrani.</p>
<p>Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski lider <b>Kim Jong Un</b> potpisali u junu nakon samita u Pjongjangu, traži od zemalja da dođu u pomoć onoj drugoj u slučaju oružanog napada.</p>
<p>Ruski gornji dom je ratifikovao sporazum ove sedmice, dok ga je donji dom podržao prošlog mjeseca. Putin je potpisao ukaz o toj ratifikaciji, što se danas pojavilo na sajtu ruskih vlasti koji objavljuje dokumente iz oblasti zakonodavstva.</p>
<p>Sporazum dodatno učvršćuje veze Moskve i Pjongjanga, koji su se dodatno zbližili nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.</p>
<p>Izvještaji iz Južne Koreje i zapadnih zemalja navode da Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju naoružanjem. Ukrajinski forenzički eksperti tvrde da su pronašli tragove oružja na mjestima ruskih napada.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> je u četvrtak rekao da je Sjeverna Koreja poslala 11.000 vojnika u Rusiju, te da su neki od njih bili žrtve borbi sa snagama Kijeva, u ruskoj južnoj regiji Kursk.</p>
<p>Rusija nije potvrdila prisustvo sjevernokorejskih trupa.</p>

Stupio na snagu sporazum Rusije i Sjeverne Koreje koji uključuje i odredbe o međusobnoj odbrani

<p>Zločin u Šahovićima iz 1924. godine, kada je Crna Gora bila anektirana i u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, uz aminovanje beogradskih vlasti, je mrlja u istoriji Crne Gore - poručili su članovi Građanske inicijative „21. maj“ istoričar <b>Vukota Vukotić</b> i <b>Malik Kovačević</b>.</p>
<p>Oni su govorili o istorijatu i stradanju muslimanskog naroda u Vraneškoj dolini koje je godinama prekrivao muk i o kojem se u domaćoj istoriografiji nije govorilo.</p>
<p>- Ono što najviše zabrinjava je da ovaj zločin decenijama nije pominjan i skoro da je bio zaboravljen - kazao je Vukotić &nbsp;i dodao da je to velika mrlja u crnogorskoj istoriji.</p>
<p>Ta mrlja, koja se dogodila u Šahovićima (današnje Tomaševo) traži, ističe on, da do kraja bude rasvijetljena.</p>
<p>Kovačević je podsjetio da se taj zločin, za razliku od drugih počinjenih nad civilima na teritoriji Crne Gore, dogodio u mirnodopskim uslovima i da kao takav ima u pravno-političkom smislu, obilježija zločina protiv čovječnosti.</p>

Zločin u Šahovićima mrlja u istoriji Crne Gore

<p>Više hiljada Španaca demonstriralo je danas u Valensiji tražeći ostavku regionalnog predsjednika Karlosa Mazona zbog loše reakcije na katastrofalne poplave u kojima je bilo više od 200 mrtvih i oko 100 nestalih osoba.</p>
<p>Neki demonstranti sukobili su se sa policijom ispred gradske skupštine Valensije, odakle su se uputili do sjedišta regionalne vlade. Policija ih je odbila pendrecima, izvijestile su agencije.</p>
<p>Mnogi učesnici protesne šetnje su nosili transparente i uzvikivali „Mazon ostavka!“ Drugi su nosili natpise sa porukama „Ubio si nas“!</p>
<p>Mazon je pod ogromnim pritiskom nakon što njegova administracija nije izdala građanima na vrijeme upozorenja o poplavama koje su počele u noći 29. oktobra. </p>
<p>Mazon je, takođe, kritikovan zbog onoga što ljudi doživljavaju kao spor i haotičan odgovor na katastrofu.</p>
<p>Trebalo je da prođu dani da zvaničnici mobilišu vojna i policijska pojačanja koje je regionalna vlada zatražila od centralnih vlasti.</p>
<p>Mazon je branio svoje postupke rekavši da je snaga poplave bila nepredvidiva i da njegova administracija nije dobila dovoljno upozorenja od centralnih vlasti.</p>
<p>Međutim, španska meteorološka agencija izdala je crveno upozorenje, najviši nivo alarma, za loše vremenske prilike kada se katastrofa nazirala.</p>
<p>Broj poginulih je zvanično 220, a za tijelima nestalih se još traga. Hiljade drugih izgubilo je svoje domove, a ulice su i dalje prekrivene blatom i krhotinama 11 dana od poplava.</p>
<p>Teret raščišćavanja grada i okoline pao je na dobrovoljce među kojima je bio zapažan i teniski velikan Rafael Nadal, kao i mnoge druge poznate ličnosti. Španski zvaničnici su posjetili Valensiju i okolinu tek pet dana nakon tragedije, a dočekani su bacanjem blata i uvredama.</p>

Više hiljada Španaca zahtijeva ostavku lidera Valensije zbog loše reakcije na katastrofalnu poplavu

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden i novoizabrani predsjednik Donald Tramp sastaće se 13. novembra u Bijeloj kući.<br/>
<br/>
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer kazala je da će Bajden i Tramp razgovarati u Ovalnom salonu 13. novembra, na inicijativu Bajdena, prenosi Rojters.<br/>
<br/>
Bajden i Tramp će se sastati nakon što je Tramp, republikanski kandidat, pobijedio kandidatkinju Demokrata Kamalu Haris na predsjendičkim izborima održanim 5. novembra.<br/>
<br/>
Tramp će na dužnost predsjednika stupiti 20. januara.</p>

Sastanak Bajdena i Trampa u Bijeloj kući naredne sedmice

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: boris-raonic