<p>Prvi direktni pregovori između Ukrajine i Rusije u Istanbulu nisu se vodili pod uslovima američkog predsednika <b>Donalda Trampa</b>, niti EU, već ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b>. Svjetski mediji bili su fokusirani na očekivanja da će Trump konačno moći da se pohvali da je barem na kratko zaustavio rat u Ukrajini. Ali to se nije desilo.</p>
<p>Sada je svima jasno da Putin kupuje vrijeme i nameće svoje igrokaze. Situacija nije nova, od samog početka rata i na svim mirovnim inicijativama ruski predsjednik želi da se prihvate isključivo njegovi uslovi završetka rata. On stalno nešto mijenja, dodaje, stavlja zareze, ne želi da obustavlja vatru, iznenadno insistira na mjestima pregovora.</p>
<p>Trampov povratak u Bijelu kuću nesporno je šansa ruskom predsjedniku da ostvari svoje ciljeve ne samo u ratu u Ukrajini već i na globalnom planu. Putin voda i iscrpljuje američkog predsjednika – ne s namjerom ga odbije, već da ga usmeri na svoja pravila i rješenja okončanja rata.</p>
<p>Koja su to rješenja? Glavni problem mirovnih pregovora i primirja je da Putin nije ostvario ni minimalni cilj u Ukrajini i on ne može da zaustavi rat.</p>
<p>Ratom ili pregovorima, ruski predsjednik mora da zauzme oblasti koje je anektirao i zbog kojih je u jesen 2022. godine mijenjao Ustav Ruske Federacije, a to su Donjecka, Luganska, Zaporožska i Hersonska oblast. Rusi su daleko od uspjeha, jer ne kontrolišu ni dva glavna oblasna centra – Herson i Zaporožje. A htjeli bi mnogo više.</p>
<h2>Pregovori bez obustave vatre</h2>
<p>U idućim mjesecima može da bude ispregovaran prekid vatre, vremensko primirje, možda čak i potpisani neki mirovni sporazum, koji može potrajati više godina kao što je Mirovni sporazum iz Minska 2015. godine, takozvani Minsk-2.</p>
<p>Ipak, rat generalno uskoro se neće završiti. The Wall Street Journal piše da je tu tezu nezvanično iznio i američki predsjednik u razgovoru sa evropskim liderima, dodajući da Putin ne želi kraj rata jer smatra da on i onako pobjeđuje.</p>
<p>Putin je u posljednje tri godine rusku politiku, ekonomiju i društvo pretvorio u ratno funkcionalnu. Stabilnost je postignuta političkom represijom, a ekonomija i potrošnja je podređena ratnim isplatama i vojnoj industriji.</p>
<p>Misleći iracionalnim kategorijama ovog osvajačkog rata koji je u najvećoj mjeri od samog početka lični Putinov pohod na Ukrajinu, on iz njega ne može da se vrati sa plenom, tako oskudnim za rusku imperijalističku logiku. Dok ne kontroliše teritorije koje je stavio u ruski ustav, Putin je ipak gubitnik.</p>
<p>Da ne bi bilo povratka nazad, ruski predsjednik je u najveći direktni bratoubilački rat između Rusa i Ukrajinaca uvukao preko milion ubijenih i ranjenih sa obije strane. S obzirom da je rusko napredovanje na frontu slabo u odnosu na ogromne ljudske žrtve, prema informacijama iz Kijeva, Rusija sprema ljetnju ofanzivu.</p>
<p>Istovremeno, vladar iz Kremlja je shvatio da su Trampu potrebne dvije stvari – veliki lukrativni poslovi sa Rusijom i odvajanje Moskve od trenutne podređenosti Pekingu.</p>
<p>Ruski predsjednik je početkom godine imao uspjeha u uticaju na Trampa da se izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika <b>Volodimira Zelenskog</b>. Putin je očekivao da će možda bez rata uspjeti da zauzme pomenute četiri anektirane oblasti i da će ukrajinska vojska da se povuče. Međutim, Tramp je vidio da su to crvene linije ne samo za Zelenskog, već i za njegove evropske saveznike.</p>
<p>Američki predsjednik je prvi objavio informaciju o velikoj razmjeni zarobljenika, dogovorenoj u Istanbulu. Trenutna taktika Kremlja može da se čita kao želja da se vode neki mirovni pregovori koji bi zadovoljili potrebe autoriteta Trumpa, ali bez obustave vatre.</p>
<h2>Putinova politika "toplo-hladno"</h2>
<p>Najave Trampa da će SAD izaći iz mirovnog procesa, u stvari odgovaraju Rusiji. Ta Trampova prijetnja je, prije svega, upućena Zelenskom i EU. To je istovremeno znak da Putin vidi neodlučnost SAD-a i da Trampovu nedosljednost koristi kako bi, politikom toplo-hladno, vodu naveo na svoju vodenicu.</p>
<p>S jedne strane, ruski predsjednik ništa ne odbija od Trampa, ali istovremeno vrši brutalne napade na ukrajinske gradove i civile koji mu služe kao pritisak na sve strane u pregovornom procesu.</p>
<p>Trenutno je lopta u rukama SAD-a i toga da li će Tramp od podilaženja i pranja krvavog Putina preći u novu fazu sankcija protiv Rusije, koje bi ipak mogle da natjeraju Kremlj na (barem privremenu) obustavu rata i realne mirovne pregovore.</p>
<p>Međutim, na vojnoj paradi u Moskvi povodom 80-godišnjice pobjede nad fašizmom i ruskom prekrajavanju istorije nastala je nova situacija. Ne samo počasni gost, već i glavni akter tog veoma simboličnog i važnog jubileja bio je kineski lider <b>Si Đinping</b>. Veći broj uglavnom autoritarnih lidera okupio se u Moskvi upravo zbog njegovog prisustva. Uostalom i predsjednik Srbije<b> Aleksandar Vučić</b> nije mogao da sa obije ruke odmah ne obgrli dva od četiri stuba svoje spoljne politike.</p>
<p>Kina je ceremonijalno pokazala da je lider autoritarnog svijeta koji je u usponu, a Si Đinping je iz Moskve poslao jasnu poruku Zapadu – Rusija je naš vazal, a Kina će odlučivati kada će se u Ukrajini rat završiti.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin ne želi kraj rata, jer smatra da pobjeđuje

<p>Od "za jedan dan" do "za prvih 100 dana" ili "šest mjeseci" - uvjeravanja američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da može brzo da napravi dogovor i okonča rat u Ukrajini sudarila su se sa zidom realnosti. Spremni na pregovore bez prethodnih uslova, poručuju sada i Moskva i Kijev - no zahtjevi prvih i crvene linije drugih su sukobljeni.</p>
<p>Politikolog i saradnik Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju <b>Maksim Samorukov</b> misli da „Rusija želi da produži pregovore što je duže moguće“.</p>
<p>- Jer prekid vatre ako se dogovori odgovaraće Ukrajini, jer Rusija danas ima prednost na bojištu, ali proces pregovora koristi sam po sebi Rusiji. Pregovori dok traju, naime podrivaju podršku Amerike, sprječavaju Vašington da pruža dodatnu finansijsku pomoć i stvaraju nove probleme u odnosima između Evrope i SAD. Putin i Kremlj su pre svega zainteresovani da pregovori traju što duže moguće, a u tom cilju moraju da pokažu nekakvu dobru volju, da saopštavaju prekid vatre, nude sitnije ustupke, da se dogovore o pregovorima bez preduslova - kaže Samorukov.</p>
<p>Politikolog i novinar iz Srbije <b>Boris Varga</b> smatra da „Putin primjenjuje taktiku toplo-hladno“.</p>
<p>- Pristaje na Trampov mir, ali ne popušta, već vrši pritisak. Poruka Putina je dajte mi šta želim ili ćete imati još više ljudskih žrtava u Ukrajini. Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao, i zbog kojih je menjao ustav Ruske Federacije - kaže on.</p>
<p>Varga dodaje da je to „glavna teza ovih mirnovnih pregovora“.</p>
<p>- Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao. Kao i u slučaju poslije aneksije Krima, Putin je i tad čekao osam godina, merio kako dalje i ponovo udario, tako će udariti ponovo. Dok ne kontroliše ono što je stavio u ustav, Putin je gubitnik - kaže Varga.</p>
<p>Samorukov smatra da je „glavni cilj ovih pregovora za Rusiju da izoluje pitanje Ukrajine od drugih pitanje u njihovim odnosima, prije svega sa Amerikom, ali i sa cijelim zapadom“.</p>
<p>- Rusija želi da pokaže da je spremna da obnovi barem delimičnu saradnju sa SAD i da ubijedi Vašington da Ukrajina ne bi trebalo da bude jedino pitanje u odnosima dvije zemlje. Rusija vodi te pregovore da pokaže sadašnjem američkom rukovodstvu da je konstruktivna sila i da Amerika može da ima odnose sa Rusijom - kaže Samorukov.</p>
<p>Govoreći o Trampovoj izjavi da može da se povuče, Samorukov kaže da je „to bila prijetnja Amerike, uperena prema Ukrajini“.</p>
<p>- Rusiji to nije prijetnja, već godinama Rusija insistira da SAD ne bi trebalo uopšte da se bave ukrajinskom krizom, to je jedan od ciljeva Rusije da u ovom ratu izguraju SAD izvan tog regiona, izvan istočne Evrope - kaže on.</p>
<p>Varga misli da je to bila „poruka pritiska, ne samo na Evropljane, Ukrajinu, nego na Putina“.</p>
<p>- Putinu je američki predsjednik unikatna šansa da okonča rat kako on misli da može. Tramp i Putin na tlu mirovnih pregovora dogovaraju i poslovne aranžmane. Gorko iskustvo sa Avganistanom govori da možda i nije prazna prijetnja, moglo bi da bude američko povlačenje, Putin bi mogao steći opasnu prednost na bojnom polju - kaže on.</p>

Od čega zavisi mir u Ukrajini: Kome odgovaraju produženi pregovori, a kome prekid vatre

<p>Retoričko je pitanje kao i predizborno obećanje <b>Donalda Trampa</b> da će rat u Ukrajini riješiti za jedan dan. I da su najbolje namjere i najiskrenije želje novoobranog budućeg predsjednika SAD, one nisu realne. Izjave da je konflikt moguće riješiti sa tri telefonska poziva ne samo da su populističke, već minorizuju opasnost uništenja Ukrajine od strane imperijalne Rusije dva vijeka prisutne konstante – od Katarine II do <b>Vladimira Putina</b>.</p>
<p>Tramp je nesumnjivo promjena koja otvara nove mogućnosti razrješenja globalnih problema i zato izaziva strepnju i strah, ali i očekivanja.</p>
<h2>Tramp govori što mnogi misle</h2>
<p>Tramp govori to što misle mnogi zapadni lideri, da je rat još prošle godine ušao u fazu iscrpljivanja i da u njemu Ukrajina ne može da pobijedi. Rusija je država sa dovoljno resursa, a tu su joj i totalitarni prijatelji iz Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Irana i svakako Kine, koji neće dozvoliti njen totalni poraz.</p>
<p>Sa druge strane, Zapad je sve vrijeme neodlučan u podršci Ukrajine da vojno porazi Putina. Taj rat je za Zapad skup i politički rizičan, jer utiče na raspoloženje konformističkih birača tobože liberalnog i slobodnog svijeta. Svakako da iz svega ovog proizilazi da je jedino rješenje – zamrzavanje konflikta.</p>
<p>Naravno, na svu štetu Ukrajine. I vjerovatno bi se progutalo i tu žabu, ali svako ko poznaje Rusiju svjestan je da bilo koja vrsta mira u Ukrajini, samo je predah za novu agresiju koja će uslijediti kroz nekoliko godina.</p>
<p>U odnosu na početne vojne ciljeve Moskve blitzkrieg, „denacifikacija“ i „demilitarizacija“, svi ovi planovi su ostali neostvareni, što u totalitarnoj logci znači – car je gubitnik. Putin je na ukrajinski front za oko 20 odsto osvojene teritorije Ukrajine kao topovsko meso bacio oko 700.000 ljudi i sada je ta žrtva ultimativna ne samo za njega, koji će vjerovatno doživotno vladati Rusijom, već i za sve buduće ruske vladare.</p>
<p>Moskva je više puta potpisivala garancije prema Ukrajini, koje je poslije određenog vremena pogazila. Ključni su 1994. Memorandum iz Budimpešte gdje je Kijev dobio garancije suvereniteta u zamjenu za nuklearni arsenal i dva mirovna sporazuma iz Minska 2014-15. godine, jednako pogažena.</p>
<p>Pitanje je da li Tramp može brzo i u potpunosti zaustaviti rat, imajući u vidu domaću i savezničku vojnu industriju koja posljednje dvije godine ne gasi pogone. U Ukrajini njemački Rheinmetall planira otvaranje četiri fabrike, dok turski Baykar za dronove već gradi fabriku. Uz inostranu i svoju vojnu industriju, Ukrajini neće ni trebati članstvo u NATO-u kao garancija bezbjednosti ako se potpiše kilavi mir.</p>
<h2>Šta nakon zamrzavanja fronta</h2>
<p>Pretpostavimo da je zamrznut front, napravljena je linija razdvajanja sa evropskim, UN ili nekim drugim mirotovrcima u oblasti Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.</p>
<p>Da li će Rusija da se tada okrene svojoj unutrašnjoj obnovi i saradnji sa novim prijateljima iz Globalnog juga? Naravno da ne, Putin će se okrenuti političkom i ekonomskom urušavanju Ukrajine i daljim pritiskom na Zapad.</p>
<p>Ogromna totalitarna država samo će se dodatno militarizovati.</p>
<p>Moskva će mir i veliki resurs koji je koristila za rat uložiti u političke metode kako bi Ukrajina postala propala država iz koje će i bez rata da pobjegne 10 miliona ljudi, koliko se smatralo da će dugotrajni oružani sukobi izazvati. Svi oni će htjeti da se nastane u državama EU, a najviše u Njemačkoj.</p>
<p>Da li će mirom osjetljivo pitanje energenata biti riješeno? Ne, ono će još više postati oruđe Kremlja, uz pomoć kojeg će Putin okupljati <b>Orbana, Fica, Babiša </b>i druge „patriote“ i razarače EU.</p>
<p>Prvi nakon rata izbori u Ukrajini mogli bi podijeliti državu, ili postati šok kao nedavni u Gruziji i Moldaviji.</p>
<p>U slučaju zamrzavanja konflikta,<b> Putin </b>a ne Tramp će ispasti pobjednik. Već sada ga slave, Srbija je oblijepljena plakatama i banerima „Make Serbia Great Again“ i „Trampe Srbine!“. Demoratija i slobodan svijet biće poražena koncepcija, a evropski birači će se sve više okretati autokratskim političkim rješenjima.</p>
<p>I šta je onda rješenje? Da se Tramp predomisli i da odluči da ratuje i podržava Ukrajinu protiv Rusije. Takva opcija je teža, ali odlučnija i dalekoročno stabilnija. Takav je stav i kandidatkinje za buduću šeficu evrodiplomatije <b>Kaje Kalas</b>.</p>
<p>Još jedan od scenarija bi bio da Ukrajina za svoju žrtvu u zamjenu za spaljene, okupirane i aneksirane teritorije dobije dio evropskog komfora – članstvo u EU. Jer su i Ukrajinci ratom iscrpljeni i očekuju njegov kraj, ali ne na način da ih se ponizi. Još uvijek većina Ukrajinaca nije spremna da se odrekne svojih teritorija. Pristanak na gubljenje teritorija nije samo izdaja pred onima koji su se hrabro suprotstavljali masovnim ruskim zombi jurišanjima, već i kapitulacija pred neprijateljem koji će ponovo udariti.</p>
<p>Ali EU trenutno nije spremna da primi u članstvo ni Zapadni Balkan.</p>
<p>Vjerovatno ni <b>Volodimir Zelenski</b> ne želi da svoje slavno liderstvo završi sa takvom ulogom. Znači trenutno je Trampu na stolu &nbsp;– dalje ratovanje ili pritisak na Ukrajinu da se pomiri sa vlastitim osakaćenjem.</p>

Zamrzavanje konflikta u Ukrajini: Kapitulacija pred Rusojim koja će opet udariti

<p>Službenici podgoričke policije uhapsili su turskog državljanina S.O. (47) zbog sumnje da je posredovao u kupovini heroina, nakon što je zatečen u sumnjivoj razmjeni predmeta u jednoj ulici u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;</p>
<p>Hapšenje je rezultat planskih aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ usmjerenih na suzbijanje ulične prodaje narkotika, a sprovedeno je po nalogu Višeg državnog tužilaštva.&nbsp;</p>
<p>Prilikom kontrole teretnog vozila u kojem se nalazio osumnjičeni zajedno sa još dvojicom turskih državljana, policija je pronašla pakovanje za koje se sumnja da sadrži heroin.</p>
<p>- On je od strane policijskih službenika, u jednoj ulici u Podgorici, zatečen u sumnjivoj razmjeni predmeta, nakon čega je ušao u teretno motorno vozilo bjelopoljskih registarskih oznaka. Po uključivanju ovog vozila u saobraćaj, policijski službenici su, u cilju provjere okolnosti događaja, zaustavili ovo teretno vozilo i pristupili kontroli lica koja su se u njemu nalazila, a za koje je utvrđeno da su turski državljani – S.O. koji je upravljao vozilom i njegovi saputnici R.I. (37) i D.T. (46) - navode iz UP.&nbsp;</p>
<p>Pregledom vozila, kako se dodaje, policijski službenici su na sjedištu pronašli pvc pakovanje sa sadržajem praškaste materije braon boje za koju se sumnja da je opojna droga heroin. Preduzimanjem daljih službenih mjera i radnji, policija je došla do sumnje da je S.O. prikupio novac od R.I. i D.T. i posredovao u kupovini pronađene opojne droge.</p>
<p>- S.O. će uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalje postupanje Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - zaključuju iz UP.&nbsp;</p>

Uhapšen turski državljanin u Podgorici zbog posredovanja u kupovini heroina

<p>Ambasador Crne Gore u Republici Poljskoj <b>Veljko Milonjić</b> predao je akreditivna pisma predsjedniku Republike Poljske <b>Andžeju Dud</b>i, čime je zvanično stupio na dužnost rezidentnog ambasadora Crne Gore u toj državi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).&nbsp;</p>
<p>U razgovoru nakon svečane ceremonije, kako se dodaje, sagovornici su istakli veoma dobre odnose dvije države, konstatujući značajan potencijal za njihovo dalje unaprjeđenje u svim oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;</p>
<p>Duda je izrazio punu podršku članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji i podsjetio na značaj saradnje u okviru NATO saveza, naročito u zajedničkim misijama.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Milonjić je, kkako je navedeno, istakao da mu je posebna čast što će imati priliku da doprinese daljem razvoju bliskih, prijateljskih odnosa i sveukupnih međudržavnih veza između Crne Gore i Poljske i zahvalio na kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Nakon susreta sa predsjednikom Dudom, ambasador Milonjić je položio vijenac na grob Neznanog junaka u Varšavi, spomenik posvećen svima koji su dali život za odbranu i slobodu Poljske - zaključuje se u saopptenju.&nbsp;</p>

Milonjić zvanično stupio na dužnost rezidentnog ambasadora Crne Gore u Poljskoj

<p>Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;</p>
<p>Delegaciju su činili šefica <b>Jelena Nedović</b>, članovi <b>Amer Smailović</b> i <b>Jevrosima Pejović</b>, kao i zamjena člana <b>Jevto Eraković</b>.</p>
<p>- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.</p>
<p>Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.</p>
<p>- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

<p>Godišnja stopa inflacije u Turskoj u junu je pala sa majskih 35,4 odsto na 35,1 odsto, objavio je Institut za statistiku (Turkstat).</p>
<p>Analitičari Bloomberga su prognozirali da će stopa godišnje inflacije u Turskoj biti nešto viša i iznositi 35,3 odsto, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>U pitanju je 13. uzastopni pad međugodišnje inflacije u Turskoj, koja je sada najniža od novembra 2021. godine.</p>
<p>Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Turskoj porasle su 30,2 odsto međugodišnje, u poređenju sa 32,9 odsto u aprilu, dok je inflacija u segmentu stanovanja i komunalnih usluga pala sa majskih 67,4 odsto na 65,5 odsto.</p>
<p>Sličan trend je zabilježen i u ugostiteljstvu, pošto su cijene u hotelima, kafićima i restoranima porasle 35,6 odsto međugodišnje naspram 36,9 odsto, a cijene u zdravstvu 38,7 odsto, usporivši u odnosu na 40,1 odsto u maju.</p>
<p>Ubrzanje godišnje inflacije je zabilježeno u transportu i to sa majskih 24,6 odsto na 27,7 odsto, kao i u sektoru rekreacije i kullture, a bržim tempom su porasle i cijene odjeće i obuće.</p>
<p>Godišnja bazna inflacija u Turskoj je blago porasla sa majskih 35,4 odsto na 35,6 odsto, dodaje se u izvještaju.</p>
<p>Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene porasle su 1,4 odsto u junu, najsporijim tempom za posljednjih šest mjeseci.</p>
<p>Eksperti smatraju da bi pad inflacije mogao da podstakne Centralnu banku Turske (TCMB) da smanji referentnu kamatnu stopu već ovog mjeseca.</p>
<p>Centralna banka Turske zadržala je ključnu kamatnu stopu na nivou od 46 odsto u junu, ali je tada navela da postoji mogućnost za ublažavanje monetarne politike ako se nastavi usporavanje inflacije.</p>

Godišnja inflacija u Turskoj u junu pala više nego što se očekivalo

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: boris-varga