Advokat Borivoje Borović izjavio je danas da tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja, jer je bezbjednost Željezničke stanice garantovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Borović je agenciji Beta kazao da je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu moralo da zatraži pritvor za osobe koje su direktno učestvovale u rekonstrukciji željezničke stanice i nadstrešnice.
- Pošto se radi o državnom projektu u kojem je učestvovalo više laika, onda bi izvođenje na sud bilo koga ko pripada politici značilo da se radi o još jednom očiglednom slučaju miješanja političara u struku. Ova tragedija neće biti do kraja istražena, kao i nijedna do sada, jer ako je Željezničku stanicu otvorio predsjednik države Aleksandar Vučić, onda je on i ‘garantovao’ da je ona bezbjedna - istakao je advokat.
Komentarišući to što da ni poslije sedam dana od tragedije u kojoj je poginulo 14 osoba, a tri teško povrijeđene nikome od saslušanih nije određen pritvor, Borović je rekao da je trebalo odrediti policijsko zadržavanje i pritvor za sve koji su učestvovali u tom projektu, a nisu poštovali pravila struke.
- Već je trebalo da budu pritvoreni predstavnici firme koja je izvodila radove, projektanti koji nisu ispoštovali pravila struke, predstavnici nadzornog organa, kao i ministar građevine. Goran Vesić je trebalo da bude saslušan kao osumnjičena osoba, a ne u svojstvu građanina, jer je ministarstvo na čijem je čelu bio finansiralo projekat. Samo u tom slučaju mogli bi da prihvatimo da se vodi klasičan krivični postupak i da će svi krivci odgovarati pred zakonom - ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti osluškuju reakcije javnosti, od čega će, kako je rekao, zavisiti tok istrage i utvrđivanje odgovornosti.
- Javnost, nažalost, obično zaboravlja činjenice nakon mjesec dana. Ovo je samo jedan od već viđenih slučajeva zataškavanja krivičnog postupka kada su u pitanju predstavnici vlasti - zaključio je Borović.
Rekonstrukcija stanične zgrade u Novom Sadu počela je u jesen 2021. godine, a radove je izvodio konzorcijum kineskih kompanija.
Kako je u oktobru 2021. saopštila Infrastruktura željeznice Srbije, radilo se na obnovi prva tri stanična kolosjeka, izgradnji novog perona i nadstrešnice, dok je obnova stanične zgrade podrazumijevala sanaciju podova, zidova i krova, energetsku sanaciju objekta i zamjenu fasade i stolarije.
Željeznička stanica je puštena u rad 19. marta 2022. godine, kada je u saobraćaj, usred izborne kampanje za opšte izbore, svečano puštena u rad i rekonstruisana pruga Beograd-Novi Sad.
Tada su iz Beograda u Novi Sad brzim vozom „Soko“ stigli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban.
- Ne mogu da vam opišem koliko sam ponosan. Posle skoro 60 godina obnovili smo ovu stanicu - rekao je tada Vučić, prenijeli su mediji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Borović: Tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja jer je bezbjednost garantovao Vučić

Poznati beogradski advokat Borivoje Borović kazao je za portal ETV da predstavlja ruganje pravdi produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, odnosno osnov te odluke Višeg suda. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. Advokat Borović je u razgovoru za naš portal kazao da smo postali svjedoci da Viši sud prihvata prijedloge Tužilaštva bez obzira da li su oni osnovani ili nijesu a tako je u slučaju Katnića i Lazovića kojima je u subotu sud produžio pritvor.&nbsp; - Da li postoje neke od radnji krivičnog djela u to se sada ne bih upuštao ali držati u pritvoru zlonamjerno ljude koji su čak i u godinama, a prije toga su imali priliku da pobjegnu i da se udalje iz zemlje i da sarađuju međusobno i sa drugim okrivljenim je potpuno besmisleno. Mislim da se radi o zloupotrebi tužilaštva u političke svrhe i to konkretno u ovom predmetu kada je riječ o pritvoru – naglasio je Borović. On se osvrnuo i na pritvorski osnov koji je stavljen Katniću - opasnost od ponavljanja krivičnog djela što je, prema riječima advokata, potpuno besmisleno, jer on više nije tužilac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_2c9465574e26bfc1145f0ee9f30f10117b9513fda88ad54e9eeba40fe02ba277.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_2c9465574e26bfc1145f0ee9f30f10117b9513fda88ad54e9eeba40fe02ba277" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>Milivoje Katnić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Advokat je ukazao da ga ovaj predmet protiv Katnića i Lazovića podsjeća na neke slučajeve koji su se ranije dešavali u Srbiji a isto su bili predmeti iz organizovanog krimanala. - Bio sam učesnik u sedam predmeta koji su formirani pred Specijalnim tužilaštvom u Srbiji i to nakon promjene vlasti. Nakon prvostepenih osuđujućih presuda u drugom stepenu su svi oslobođeni zato što nijesu figurirali dokazi koji se oslanjaju na zakon. I danas imamo suštinski neke komunikacije (skaj komunikacije) koje žele da ozakone jer su bez ikakve naredbe tužilaštva i suda ljudi prisluškivani. To predstavlja masovan nadzor stanovništva u Crnoj Gori i o tome su svi advokati detaljno objašnjavali, dakle, nemamo nijedan konkretan dokaz za ova krivična djela u ovom predmetu, a sa druge strane neke radnje koje žele da podvedu pod krivična djela mislim da nemaju taj karakter. Dakle neću se miješati u sam optužni akt, govorim o povredama ljudskih prava i sloboda – kazao je Borović, ponavljajući da navod da bi mogli ponoviti krivično djelo ili pobjeći predstavlja ruganje pravdi. Prema riječima Borovića, kada se nema dokaza za osnovno krivično delo i kada se želi ostaviti u pritvoru onda su izmislili „naročito teško izvršenje krivičnog djela“ što praktično predstavlja biće krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241014001040_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> </figure>  - Ako je za to optužen onda mu to ne mogu ponovo stavljati na teret kao poseban osnov za samo produženje pritvora. Dakle vrlo profesionalno ovo razmatram i radi se o jednoj besmislici koju nadam se da će uskoro osporiti pravosuđe kada počne sudski postupak – zaključio je Borović. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačke kriminale grupe.

Marija Žižić

Borović: Držati u pritvoru ljude koji su odavno mogli pobjeći je zlonamjerno i besmisleno

Već viđeno. Djelovalo je kao da nas je sve u neđelju veče, nakon završetka glasanja u Budvi, obuzeo sindrom deja vu, onaj čudan fenomen kada vam se čini da ste već jednom proživjeli u prošlosti nešto što se upravo dešava. ,,DAN MRMOTA“ U BUDVI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Jovanović slavi u Budvi"> <figcaption>JEDAN OD MNOGIH ,,POBJEDNIKA": (Photo: Jovanović slavi u Budvi)</figcaption> </figure>  Prvo se uzbuđeni Nikola Jovanović, uz slavlje okupljenih pristalica liste ,,Budva naš grad“, proglasio pobjednikom budvanskih izbora, isto kao i maja ove godine. Oglasio se, dvadesetak minuta kasnije te neđeljne večeri i Mladen Mikijelj nosilac liste ,,Za budućnost Crne Gore“ i nije baš izgledao ushićen, &nbsp;već više ustravljen ili pod tremom što je okružen Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Ipak, kada je stavio naočare, tečno je pročitao sa dostavljenog papira da je kolicija koju je predvodio ,,opet pobjednik i buduća vlast u Budvi“...&nbsp; Iako nije proglasio pobjedu, nosilac liste Demokratske partije socijalista Nikola Milović je te večeri, bez zazora, zaključio nešto što je govorio i maja mjeseca nakon lokalnih izbora - da stabilne vlasti u Budvi ,,napaćenom gradu“, neće biti bez DPS-a. O budućnosti lokalne vlasti mnogo je konkretnije i nadobudnije progovorio Đorđe Zenović, čelnik novoformiranog ,,Pokreta za naš grad“ koji je sa svoja dva mandata najavio da će prihvatiti postizbornu saradnju – ali samo ako on bude predsjednik opštine... Ličilo je na vječno ponavljanje istoga, kao iz onog kultnog filma ,,Dan mrmota“, samo što je ovo neka vrsta crnogorskog rimejka na pjeni od mora. PORAZI POBJEDNIKA Već po navici svi, koji su do sada bili vlast, ponavljali su mantru da će – naravno, svi bez omrznutog DPS-a - obezbijediti ekspresno blagostanje. Tačnije: sada će uraditi sve ono što nijesu mogli za sve ove godine?!&nbsp; Ne treba smetnuti s uma: ,,pobjednici“ koji su u neđelju veče tvrdili da se nakon trodecenijske vlasti DPS-a nije moglo više učiniti, svjesno ne žele reći, po njih gorku, istinu - stranke sadašnje parlamentarne većine na vlasti su u Budvi duže od osam godina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765" data-rendition-name="original" width="1028" height="525" loading="lazy" alt="Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić..."> <figcaption>GROZNICA IZBORNE VEČERI: (Photo: Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić...)</figcaption> </figure>  <blockquote>Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Jelena Nedović, Dragan Krapović, Aleksa Bečić i drugi su više ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp;</blockquote> U stvari, kada se skinu koprene partijskih spin-izjava, ostaje mučna istina: heroji ,,avgustovske pobjede“, tokom skoro devet godina vladavine u Budvi, &nbsp;uspjeli su samo da ponavljaju nakaradnu praksu dakle, praksu Svetozara Marovića.&nbsp; Nekadašnji moćni depeesovac, nakon što je priznao učešće u krimianlnoj organizaciji u Budvi, a potom pobjegao za Beograd, postao je u međuvremenu, neformalni ali lojalni, savjetnik Aleksandra Vučića za djelovanje na politička dešavanja u Crnoj Gori. Naročito za kupovinu glasova i predizbornu lažavinu, što je očito Marovićeva uža specijalnost.&nbsp; No, izgleda da i Marovićeve usluge, i u maju i u novembru, nijesu pomogle Mandiću, Kneževiću, Mikijelju i ostalima: mnogo su obećavali, mnogo započinjali, mnogo prijetili i onda – ništa. Dvije struje kleronacionalističke vlasti, iako su zbog svađa oko fotelja ugrozili pozicije u budvanskoj upravi, i dalje imaju najveću podršku građanki i građana Budve – 18 mandata. Dakle: većina njihovih pristalica ne zamjera im mnogo zbog kleronacionalističke politike, već je oštra podjela nastala zbog sukoba ličnih i grupnih interesa.&nbsp; Djeluje kao da nema velikih, strateških, promjena – stranke i pokreti &nbsp;kleronacionalističke politike i dalje su apsoltna verćina u Budvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157" data-rendition-name="original" width="911" height="405" loading="lazy" alt="Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo "> <figcaption>RAST PODRŠKE: (Photo: Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo)</figcaption> </figure>  Istina, na opozicionom polu Milovićev DPS ima razloga za zadovoljstvo ostvarenim rezultatom. Za samo nekoliko mjeseci dobili su 300 glasova više, odnosno punih 15 odsto novih glasača. I to sve dok su u dubokoj opoziciji, u kojoj će ostati ako Jovanović i Mikelj budu poštovali vlastite riječi i odbiti bilo kakvu saradnju sa DPS-om.&nbsp; E, sad, vjerovati crnogorskim političarima na riječ, očekivati poštovanje vlastitih predizbornih obećanja u postizbornim pregovorima - to bi bila iluzija.&nbsp; Zato valja analizirati: što se može očekivati nakon drugih lokalnih izbora u Budvi u istoj godini; kakve posljedice lokalnih izbora se mogu očekivati na državnom nivou?&nbsp; SLOM, PA ŠTO ONDA?&nbsp; Jer, samo na prvi pogled sve djeluje isto. Nakon četvrtog izbornog ciklusa, trećeg na lokalu u nepune dvije godine, svi u Budvi glumataju pobjednike, i ne izgleda da ima nekog velikog pomaka u rasporedu osvojenih glasova.&nbsp; I, baš kao i prije pet mjeseci, u Budvi opet nema apsolutnog pobjednika. Mandićeva koalicija i Jovanovićeva lista imaju po devet mandata kao i u maju, DPS je ostao na sedam osvojenih odbornika iako im je dvadesetak glasova nedostajalo za osmi mandat. Uz to, Odžićev Evropski savez je osvojio i drugi mandat, pa građanske stranke imaju isti skor u mandatima kao i Mikijeljeva i Jovanovićeva lista.&nbsp; Najteže je, bez dileme, bilo čelnicima koalicije PES-a i Demokrata. Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Aleksa Bečić, Dragan Krapović, Jelena Nedović i drugi, više su u neđelju veče ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp; Samo, neće to baš tako moći, odzvanjaju brojke i ukazuju na novu političku realnost. Prije svega: Savez PES-a i Demokrata, koji čini dvije trećine izvršne vlasti u Crnoj Gori, savez dvije stranke koje daju premijera i tri potpredsjednika Vlade Crne Gore, pa još i kamarilu od 14 ministara, osvojio je u Budvi – tri odbornička mandata?!&nbsp; To se ne može nazvati samo lošim rezultatom: to je politički sunovrat, slom. Pokazalo se da teatralna pojavljivanja i budvanske šetnje Spajića i Bečića, sa gomilom tjelohranitelja, sve pod pratnjom i kolonom vozila pod rotacijom, nijesu imale efekat. &nbsp; DOMINO EFEKAT&nbsp; Iako su sve partije parlamentarne većine, nakon negativnih iskustava iz Kotora i Budve, angažovali sva dozvoljena (i nedozvoljena) državna sredstva, premda su brzinski pozapošljavali brojne nove ,,svoje“ opštinske službenike, rezultati pokazuju da partije Mandića, a posebno Spajića i Bečića gube političku snagu i uporište među građanima.&nbsp; I to rapidno, to je neka vrsta političkog domino efekta.&nbsp; Prvo su u Kotoru, đe je na čelu lokalne vlasti bio demokrata Vladimir Jokić, stranke parlamentarne većine na državnom nivou osvojili samo 13 od 33 moguća odbornička mandata, jedva 39 odsto.&nbsp; Tada je malo ko osim DPS-a i Evropskog saveza, zbog malog uzorka, razmišljao da se radi o trendu. &nbsp; Onda je došlo izborno odmjeravanje u Podgorici koja je trećina crnogorskog stanovništva. U Glavnom gradu, kada se saberu mandati stranaka parlamentarne većine koja je bila na vlasti na lokalu - i koja u Skupštini Crne Gore ima podršku od 67 odsto poslaničkih glasova – ispada da su Mandić, Spajić, Bečić, uključujući i ,,vancenzusnog“ Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke pali na svega 45 odsto podrške.&nbsp; A, ukoliko dođe do dogovora DPS-a Danijela Živkovića sa Milatović-Abazović koalicijom u Podgorici, onda će Spajićev PES, Mandićeva NSD i Kneževićev DNP da pretrpe dodatni odliv podrške.&nbsp; Slika iz Kotora i Podgorice ponovila se u neđelju i u Budvi; građanska opozicija predvođena DPS-om bilježi rast, a padaju rejtinzi partijama parlamentarne većine - osvojile su svega 12 mandata, odnosno 35 odsto podrške.&nbsp; DVA MOGUĆA PUTA &nbsp; Rezultati izbora u tri grada, koji čine skoro polovinu stanovništva, ključni su pokazatelj da je državna koalicija - ,,avgustovska većina“ ojačana strankama Bošnjačkom strankom i Alabanskom aternativom - izgubila politički legitimitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Mandić u razgovoru sa predstavnicima EU "> <figcaption>VIDI LI EVROPA CRNOGORSKU REALNOST: (Photo: Mandić i Radunović u razgovoru sa predstavnicima EU)</figcaption> </figure>  Kako drugačije tumačiti podatak da velika državna koalicija, koja u Skupštini ima praktično dvotrećinsku većinu, nije uspjela da u Kotoru, Podgorici i Budvi premaši četrdesetak procenata podrške? Ujedno to je i signal da ,,nikad stabilnija Vlada“, kako to nedavno reče Milojko Spajić, više nema apsolutnu podršku građana, a njegov PES pada do ivice cenzusa. &nbsp; U nekom normalnijem političkom sistemu, u kojem se poštuje data riječ i prihvata realno političko stanje, već danas bi bilo jasno da se parlamentarna većina nije više većina ni u Budvi, ni u Kotoru ni u Podgorici. I već bi se govorilo o vanrednim izborima 2025. godine.&nbsp; Ali, ovo je Crna Gora. Čelnici PES-a i Demokrata, Spajić i Bečić, čije stranke &nbsp;većinski čine najbrojniju vladu u istoriji Crne Gore ali i Evrope, sada su u političkoj stisci, u strahu i nevoljni da se pogledaju u ogledalu – politički rejting partija na čijem su čelu, nezaustavljivo pada. Zbog brojnih pogrešnih političkih poteza, ali i očite nesposobnosti ljudi koje su delegirali na ministarska mjesta u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Taj strah od mogućih novih izbora, goniće i Spajića i Bečića da budu još poslušniji i još zavisniji od volje Andrije Mandića, koji će u narednom peridou da bude, ne samo ,,prvi među jednakima“ kako on to voli reći – nego dominantni vođa jedne raznorodne koalicije.&nbsp; I tako će se ,,kotrljati“ parlamentarni savez većine, sve pokušavajući da zaboravu preda nedavne izborne neuspjehe, ali i da snagom državne sile i političkih ucjena natjera neke političke saveze, kao Jovanovićev u Budvi, na saradnju i formiranje vlasti, prvo u Budvi, poslije i u Podgorici.&nbsp; Na taj način, nadaju se u vrhu PES-a i Demokrata, održala bi se parlamentarna većina, a oni opstali na sadašnjim pozicijama (čitaj: odstali u foteljama) vlasti. To izgleda kao jedina taktika koju će sprovoditi Spajić i Bečić, nadajući se da će tako opstati 44. Vlada Crne Gore.&nbsp; I sve to djeluje kao jedini put za njihov o(p)stanak na vlasti. Osim, ako se, ipak, ne odigra neki drugačiji scenario, pa se pokaže da Jovanović, lider ,,Pokreta naš grad“ i Milović iz DPS-a, skupa sa Odžićem iz Evropskog saveza ipak mogu da sarađuju, formiraju vlast, sve u korist građana Budve.&nbsp; A što ako se ta politička šema kasnije ponovi i u Podgorici, da li će i tada Vlada biti ,,nikad stabilnija“? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Izgleda kao da je sve isto, a sve je mnogo drugačije

Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, ekonomski analitičar, Mirza Mulešković.
Zaduženost od 65 odsto BDP je, smatra Mulešković, dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori, navodi on,o dobroj ekonomskoj aktivnosti.&nbsp;
S druge strane, to ne mora, kako kaže, da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.&nbsp;
- Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv. Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate - rekao je Mulešković.
Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.
- Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu - objašnjava Mulešković.
Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.
- Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona - istakao je Mulešković.
On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.
- Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV - rekao je Mulešković.
Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.
- Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira - kaže Mulešković.
Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
- Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost - zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9ixa88AACg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

Evropski savez je ostvario dobar rezultat na svim lokalnim izborima na kojima je učestvovao, građani su postali svjesni kuda ide ova država, i naše lokalne samouprave sa vlašću, na čijem su čelu PES, DF i Demokrate, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, odbornik Evropskog saveza u lokalnoj Skupštini Podgorice - Miloš Mašković.&nbsp;
Iako su na lokalnim izborima u Budvi osvojili dva mandata, Mašković kaže da su veoma zadovoljni, jer, dodaje on, Evropski savez čine tri mala politička subjekta koja su nedavno formirala taj savez, te ti izbori, ističe, pokazuju dalji trend rasta. ,
- U svim izbornim ciklusima, u kojima smo nastupali kao savez, ostvarivali smo dobre rezultate. Pogotovu ako uzmemo u obzir da smo u odnosu na majske izbore u Budvi ostvarili veći broj glasova za gotovo 50 odsto, definitivno potkrepljuje ovu činjenicu koju sam maločas kazao. Mislim da je tome doprinjela, prije svega sveukupna atmosfera u Budvi, rezultati izbora u Gusinju, a najviše rezultati izbora u Podgorici, jer mislim da su građani postali svjesni kuda ide ova država, i naše lokalne samouprave sa vlašću , na čijem su čelu PES, DF i Demokrate - rekao je Mašković.&nbsp;
Iz ponovljenih izbora u Budvi, smatra Mašković, naučili da ne treba maltretirati građane, jer su, kako kaže, umorni od čestih izbora, a relativno niska izlaznost je dokaz te tvrdnje.&nbsp;
Sagovornik Televizije E očekuje da će se formirati vlast, i da će neminovno Evropski savez biti dio nje, te da će joj vratiti stari sjaj i ona opet biti ,,kraljica Mediterana”.&nbsp;
- U Budvi je fenomen koji se dosad nije dogodio. Nekad jedinstveni DF sada nastupa odvojeno u dva pola, pa kuda će poći jedna od te dvije strane, možda slično onome što se dogodilo u Podgorici. Ja iskreno vjerujem da u toj vlasti svakako ne treba da bude Demokratski front, jer mislim da su građani jasno rekli šta misle o politici Demokratskog fronta. Ja ću vam kazati da tu koaliciju, okupljenu oko Demokratskog fronta čini devet ili deset partija, koje su osvojile devet mandata - naglasio je Mašković.&nbsp;
Izgledno je, smatra on, da će neko morati da pogazi svoja predizborna obećanja, a izglednije su šanse, dodaje on,da se formira vlast, nego da se ide na nove izbore.&nbsp;
- Vidjeli smo ono što je bio narativ u kampanji gospodina Nikole Jovanovića, vidimo kakve etikete pokušavaju da mu lijepe sa druge strane i već možemo da naslutimo u kom to smjeru može da ide, ali s obzirom da nijesu proglašeni ni konačni rezultati izbora, da se Opštinska izborna komisija nije oglasila, neozbiljno bi bilo da sada to komentarisemo - zaključio je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dr3OFO9vzwPM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Izgledne su šanse da se vlast formira, građani jasno rekli što misle o politici DF-a

U Ligi nacija večeras je okončano takmičenje u četiri grupe. Vijest večeri tiče se definitivno fudbalera San Marina, koji su napravili podvig kakav niko nije očekivao.
Iz grupe A1, Hrvatska i Portugal idu u četvrtinale.
Upravo su te dvije selekcije večeras remizirale na Poljudu - 1:1 (0:1). Žoao Feliks je u prvom dijelu doveo goste u vođstvo, a bod Hrvatskoj donio je Gvardiol.
Poljska ispada u diviziju "B", a Škotska će pokušati da ostane u "A" kroz baraž.
Rezultati: Hrvatska - Portugal 1:1, Poljska - Škotska 1:2.
Tabela: Portugal 14, Hrvatska 8, Škotska 7, Poljska 4.
Srbija nije uspjela da se plasira u četvrtfinale, tako da ih očekuje baraž za opstanak u diviziji "A".
Izabranici Dragana Stojkovića večeras su u Leskovcu remizirali sa Danskom (0:0).&nbsp;
Pored Danaca, u četvrtfinale iz grupe A4 ide i Španija, koja je na Kanarskim ostrvima slavila nad Švajcarskom - 3:2 (1:0). Gol vrijedan tri boda u 94. minutu postigao je Saragosa iz penala.
Švajcarci su ispali u diviziju "B".
Rezultati: Srbija - Danska 0:0, Španija - Švajcarska 3:2.
Tabela: Španija 16, Danska 8, Srbija 6, Švajcarska 2.
Kosovo će igrati u baražu za plasman u diviziju "B".
Oni su večeras u okviru grupe C2 u Prištini savladali Litvaniju (1:0), koja će najvjerovatnije direktno ispasti u najnižu diviziju.
Rezultati: Kosovo - Litvanija 1:0, Rumunija - Kipar 4:1.
Tabela: Rumunija 15, Kosovo 12, Kipar 6, Litvanija 0.
Bugarska nije uspjela direktno da se domogne divizije "B", u koju iz grupe C3 ide Sjeverna Irska.
Iz te grupe u niži rang ide Luksemburg.
Rezultati: Bugarska - Bjelorusija 1:1, Luksemburg - Sjeverna Irska 2:2.
Tabela: Sjeverna Irska 11, Bugarska 9, Bjelorusija 7, Luksemburg 3.
Selekcija San Marina ispisala je istoriju.
Večeras su dali čak tri gola na gostovanju Lihtenštajnu. Trijumfovali su 1:3.
Na taj način, 'titani' su osvojili prvo mjesto u grupi D1 i plasirali su se u diviziju "C". Ako postoji evropsko fudbalsko čudo godine - onda je to definitivno San Marino.
Tabela: San Marino 7, Gibraltar 6, Lihtenštajn 2.

San Marino napravio čudo godine, Hrvatska ide u četvrtfinale, Srbiju čeka baraž za opstanak, a Kosovo za viši rang

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.