Bošnjačka zastava simbol je postojanja, trajanja i istorijskog utemeljenja Bošnjaka - poručio je predsjednik Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović. 
 
On je, na svečanosti povodom Dana bošnjačke zastave u Rožajama, naglasio značaj cjelokupnog bošnjačkog naroda u izgradnji modernog, demokratskog i evropskog društva Crne Gore. 
 
Ibrahimović je čestitao Dan bošnjačke zastave svim Bošnjacima u Crnoj Gori i regionu. 
 
- Ova naša zastava, ovaj naš barjak na koji smo veoma ponosni, simbol je našeg postojanja kao naroda, našeg trajanja i istorijskog utemeljenja, simbol naše nacionalne svijesti i nacionalnog dostojanstva - istakao je Ibrahimović. 
 
On je, kako je saopšteno iz BS-a, rekao da današnji datum dodatno obavezuje da nastave djelovanje na planu afirmacije bošnjačkog nacionalnog identiteta, sa obzirom na to da Bošnjaci još nijesu dovoljno zastupljeni u svim sferama života u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na broj obilježja u kulturi i obrazovanju. 
 
- Neka ovogodišnja poruka ovog našeg barjaka bude poziv na jedinstvo, poziv na jedinstveno djelovanje ka zaštiti i afirmaciji naše kulture i tradicije i poziv na djelovanje da naša kultura i tradicija, kao dio zajedničkog kulturnoistorijskog naslijeđa današnje Crne Gore, bude adekvatno zastupljena i uvažena u našoj Crnoj Gori - kazao je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Zastava simbol trajanja Bošnjaka

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je spise predmeta zbog izjave izvjesnog Petra Kljajevića iz Bijelog Polja, koji je juče na protestu mještana Vraneške doline u mjestu Slijepač most, nedavno dvostruko ubistvo u selu Sokolac, doveo u vezu sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio da Muslimani/Bošnjaci više neće klanjati na Badnji dan u ovom gradu. Bjelopoljac Alija Balijagić, bandit za kojim je policija i tada tragala zbog drugih krivičnih djela, ubio je 25. oktobra uveče, Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući u Sokolcu, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je i dalje u bjekstvu i policijske snage i Vojska Crne Gore su u potrazi za njim, kao i bezbjednosne službe susjedne Republike Srbije, gdje je ovaj brutalni ubica nedavno viđen, na teritoriji Prijepolja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3" data-rendition-name="original" width="1024" height="703" loading="lazy" alt="Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem"> <figcaption>Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, predmet su formirali po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena mejlom. - U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja. A krivičnu prijavu protiv Kljajevića, zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, podnio je bjelopoljski opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP). Kako su saopštili, istup Kljajevića na protestu mještana Vraneške doline tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević</figcaption> </figure>  U saopštenju su upozorili da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, već to čini još od 1992. godine. Iskazali su očekivanje da Više državno tužilaštvo odmah reaguje i privede ga. - Javnosti je dobro poznato, da je kroz zajedničko saopštenje MUP-a i ANB-a navedeno da ne postoje podaci koji upućuju na to da je Alija Balijagić sklon vjerskom ekstremizmu. Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni. Oni nijesu precizirali što je Kljajević govorio devedesetih godina prošlog vijeka, ali ono što je rekao juče, za ozbiljnu je zabrinutost. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma – rekao je on, pored ostalog. Zbog Kljajevićeve izjave oštro su reagovali juče i iz Bošnjačke stranke čiji je potpredsjednik i poslanik Jasmin Ćorović, na konferenciji za novinare zakazanoj ovim povodom, upozorio da je „Petar Kljajević iznio opsane poruke“. - On je htio ovo ubistvo da dovede u vezu sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću ubice – dodao je on i podsjetio na nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je iznio sličnu tezu. Ćorović je ukazao i na Kljajevićevu prijetnju muslimanima iz Bijelog Polja da neće moći više da sprovode molitve na trgu. - Pozivam SDT da ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi, ovakvim izjavama doveden je u pitanje i sam skup mi sad ne znamo koji su stvarni ciljevi tog skupa – ocijenio je on. Oglasili su se i iz Opštine Bijelo Polje s porukom da aktuelna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama. - Trenutna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama bilo koje vrste. Očekujemo od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi – poručeno je sa sjednice Kolegijuma predsjednika Opštine Petra Smolovića, prenio je Portala Antena M. Istakli su da od državnih organa očekuju efikasnost u očuvanju mira i stabilnosti. Iz Crnogorskog PEN centra ocijenili su da je protest građana u Bijelome Polju poslužio kao paravan za širenje šovinističkih poruka koje plasira velikosrpska politika duže od jednoga vijeka. - Činjenica da je vlast u Crnoj Gori u rukama četničkoga vojvode Mandića ohrabrila je lokalne nacional-šoviniste da protest iskoriste kao binu s koje će poslati uznemiravajuće i ratnohuškačke poruke protiv muslimana u Crnoj Gori dehumanizujući ih u zvijeri koje se identifikuju sa zlikovcem, siledžijom i hladnokrvnim ubicom Alijom Balijagićem za kojim policija i vojska uzaludno neđeljama tragaju – saopšteno je iz PEN centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> </figure>  Upozorili su da su umjesto „očekivanoga pritiska na državne organe da što hitnije uhapse i pravedno osude zlikovca, velikosrpski politički aktivisti protest upotrijebili za širenje mržnje koja je prije sto godina rezultirala užasnim etničkim čišćenjem muslimanskoga stanovništva na prostoru Vraneške doline te za antiislamske teorije zavjere koje muslimane predstavljaju kao remetilački faktor za opstanak svjetskoga poretka“. I oni su podsjetili da je „monstruzonu konstrukciju o islamskom fundamentalizmu kao uzročniku stradanja familije Madžgalj prije desetak dana u javnom prostoru prvi formulisao tutor aktuelne Vlade Crne Gore Aleksandar Vučić, svjesno plasirajući dezinformacije s ciljem raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“. - ...pozivamo one političke činioce aktuelne Vlade koji ne podržavaju politiku velikosrpskog fašizma da izađu iz vlasti kojom rukovode oni čiji su heroji osuđeni zlikovci za zločine protiv Bošnjaka – zaključili su iz PEN centra. Predsjednik Srbije početkom novembra pozabavio se Balijagićem i na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“. Onda se nadovezao na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?! Crnogorske vlasti nijesu reagovale upozorile Vučića da lažima koje saopštava može da ugrozi građanski mir u Crnoj Gori. Jedino su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje. Alija Balijagić je teški prestupnik, osuđivan za razna krivična djela, čak i za silovanje starice. Više od polovine života proveo je u zatvoru.

Kaćuša Krsmanović

U ime koga i za čiji račun prijeti Kljajević bjelopoljskim Muslimanima/Bošnjacima?!

Procenat Bošnjaka iskazan na popisu navodi na zaključak da su Bošnjaci većinski odbili da se asimiliraju, da nestanu i da se definišu kao vjerska skupina, što je bio cilj pojedinaca kao i pojedinih politika, navela je na mreži X poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je rekla da statistika pokazuje da je bošnjačko stanovništvo najmlađe i da će vremenom taj broj samo rasti i da „proces objedinjavanja bošnjačkog nacionalnog korpusa uspijeva“.
- Naš najveći nacionalni i politički zadatak je da zaustavimo iseljavanje što možemo uraditi stvaranjem sigurnog i bezbjednog okruženja za Bošnjake, društva jednakih šansi i infrastrukturnih pretpostavki za privredni razvoj i zapošljavanje - istakla je Strujić-Harbić.
Ona je ponosna na činjenicu da je dio porodice BS koja je, kako kaže, dala najveći doprinos ovom uspjehu na popisu.
- I koja će dalje biti predvodnik i zaštitnik bošnjačke ideje u Crnoj Gori, ali i koja je prepoznala da nakon definisanja nacionalno identitetskih pitanja moramo raditi na egzistencijalnim - zaključila je Strujić-Harbić.

Strujić-Harbić: Bošnjaci većinski odbili da se asmiliraju što je bio cilj pojedinih politika

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, 
Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,
Evo, prođe taj zeman od posljednjeg pisma, ali čvrsto Vas uvjeravam da je mali prekid nastupio isključivo zbog nepredviđenih obaveza, nikako zbog nedostatka volje i želje da ova komunikacija (doduše jednostrana) postane lijepa tradicija.&nbsp;
To smo razjasnili, i sad odmah da krenemo – što bi stari Crnogorci rekli – in medias res.&nbsp;
Pažljivo pregledah moje foldere pod oznakama „Dojave“, „Pouzdani izvori“ i „Dojave iz pouzdanih izvora“, pa Vas pitam:
- Da li je tačno (doduše, ovo je samo retoričko pitanje) da ste Vi i Boris popili vodu i šećer kad ste pročitali izvještaj Evropljana o RTCG-u? Naročito kad ste iščitavali onaj dio da se mora poštovati „zakonitost imenovanja rukovodstva i puno poštovanje sudskih presuda koje se odnose na RTCG“. Boris je, doduše, uzeo onaj smeđi šećer.
- Da li je tačno da ste Borisa, koji se u to vrijeme nalazio u Bazelu, maksimalno fokusiranog na takmičenje za pjesmu Evrovizije, toliko puta zvali da je rekao jednoj članici delegacije: „Daj mi tabletu, što mi nešto od ove zvonjave glava pršte?“
- Da li je tačno da Vas je Boris, pošto se malo okopirkao, pozvao telefonom i rekao: „Mačak, ne brini, smutićemo mi nešto“, a da ste Vi odgovorili: „Bobi, može li mi sad što bit? Mislim na Sud.“
- Da li je tačno da je Boris, nakon tog razgovora s Vama, rekao jednoj bliskoj saradnici: „To me mnogo boli patka što će bit’ sa Mačkom. Ko mu je kriv što se zalijepio za mene“.
- Da li je tačno da je uvažena članica Savjeta, Vaša koleginica Amina Murić, pošto je pročitala izvještaj, a prethodno gostovala u radio-emisiji i izjavila da je „RTCG evropski javni servis“, jauknula i otišla da instalira aplikaciju za TEMU, kako bi naručila još vudu lutkica sa likom Marijane Camović?
Hipersenzitivni menadžment odmah je naslutio da je nešto uznemirilo „srce i mozak“ RTCG-a. Nijesu imali sto posto provjerenu informaciju o čemu se radi, jer, za razliku od mene, oni imaju samo folder „Dojave“. Ništa pouzdano i to.
Zato su, predostrožnosti radi, odmah, ultimativno, zabranili objavljivanje evropskog izvještaja o Javnom servisu. Na svim platformama.
Iz foldera „Dojave iz pouzdanih izvora“ izdvajam i nekoliko krucijalnih organizaciono–bezbjednosnih pitanja. Prema dostupnim informacijama, saznajemo da se uoči svake sjednice Savjeta – koje se inače održavaju u takozvanoj multimedijalnoj sali na prizemlju – zaključavaju sanitarni čvorovi. I to po vertikali, od prizemlja do šestog sprata.
Da, da…
E, sad, neki neupućeni čitatelj koji, nekim slučajem, bude ovo čitao, postaviće pitanje – zašto? &nbsp;
Kako zašto? Potpuno normalna organizaciona radnja. Jer, kako saznajemo, nekim članovima Savjeta tokom sjednica potrebna je puna koncentracija. A kako da se koncentriše član Savjeta kad neki djelatnik čagrlja i pušta vodu u toaletu?!
Makar je to notorna stvar – puna koncentracija i djelatnik u toaletu nikako ne idu zajedno!
Stoga, da se ne bi nadzornom organu remetila prijeko potrebna koncentracija, sanitarni čvorovi se zaključavaju, a djelatnicima je ostavljena mogućnost samostalnog odlučivanja – kako i gdje da riješe potrebe.
Zato, bilo bi dobro da šira javnost bude upoznata i da zna: svaka, eventualno, nedobra odluka Savjeta proistekla je isključivo iz neodgovornog ponašanja djelatnika RTCG-a. I tačka.
I taman kad ste odahnuli, primirili se i čekali da prođe kastig koji napravi Joanikije – evo ga na pomolu novi.
Da prvo pojasnimo šta ovo bi sa Joanikijem. Jednostavno, više nije mogao da sakrije „bol koji ga razdire zbog stradanja Crkve tokom i poslije II svjetskog rata“. Ponijelo ga, i morao je da pohvali Pavla. Tako, bogami, reče jedan od viđenijih iz parlamentarne većine.
E sad, ne znam na toj skali Joanikijevog bola đe su ona 34 sveštenika što su bili na antifašističkoj strani, odnosno članovi partizanskog pokreta? Eto, ne znam – jedino da gatam, jer ih, koliko vidim i čujem, niko ne pominje.
Dođosmo do tog novog kastiga. Crna Gora dobija još jednog mitropolita.
Što ćemo mi sad? Mislim na nas – kao RTCG.
Nastavljamo li dalje da pratimo samo Joanikija ili fokus prebacujemo na Metodija?
Šta kaže Boris? On je vazda znao da prepozna kome treba ruku pružiti, a kome nogu postaviti.
Šta da Vam kažem za kraj?&nbsp;
Simbolika je, znate, đavolja rabota!
Među prvima su se ovom temom „umnožavanja mitropolita“ bavili – jedna novinarka koja prati crnu hroniku i jedan novinar koji se „proslavio“ izvještajima sa dubrovačkog ratišta.&nbsp;
Hm, znakovito, rekla bih.
Ako se sjećate, ustoličenje Metodija na mjesto episkopa obilježilo je početak Vaše i Bobijeve karijere u RTCG. Sad se pitam – šta bi moglo da znači ovo novo Metodijevo ustoličenje?&nbsp;
Ne insinuiram ja ništa, samo razmišljam.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje. Blagodarim. 
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa
P.S. U narednom pismu pozabavićemo se jednom veoma zanimljivom temom – ko je i zašto bio zaključan u sanitarnom čvoru, na četvrtom spratu?

Kastig za Mačka i vudu lutke sa Temua

Iz Montefarma su objavili spisak apoteka koje će biti dežurne tokom Dana nezavisnosti. Raspored se odnosi na dane 21. i 22. maj (srijeda i četvrtak):
U sljedećim gradovima apoteke će raditi od sedam do 14 sati: 
„Andrijevica”- Andrijevica„Zdravlje“- Plav
„Gusinje“- Gusinje„Plužine“- Plužine
„Higija“- Danilovgrad„Jatros“- Rožaje
„Golubovci”- Zeta „Tuzi“- Tuzi
„Dobrota“- Kotor„Vladimir“- Ulcinj
„Farmakon“- Mojkovac„Jovo Dreč“- Cetinje
„Petnjica“- Petinjica„Topla“- Herceg Novi
„Petrovac“ – Petrovac „Šavnik“- Šavnik
„Riva“- Tivat„Jadran“ – Ulcinj
Apoteke „Stari grad” - Kotor i "Žabljak“ na Žabljaku radiće od devet do 19 sati.
U nekoliko gradova apoteke će raditi od sedam do 20 sati: 
„Hipokrat”- Berane„Remedija“- Kolašin
„Topolica”- Bar„Gojko Darić“- Nikšić
„Eskulap“- Bijelo Polje„Risto Vukotić“- Pljevlja
„Mogren“- Budva
Apoteke dežurne u Podgorici:
„Kruševac“- Bul.Svetog Petra Cetinjskog br.45/a, radno vrijeme 24 sata, tel. 067/148-331
„Podgorica“- ul.Slobode br.24 , radno vrijeme od sedam do 22 sata, tel. 067/148-471
Apoteka 24 sata dežurna u Nikšiću:
„Gojko Darić 1“- ul.Narodnih heroja br. 8, tel. 067/148-355

Dežurne apoteke tokom praznika

Tokom ribolovnog zabrana na Skadarskom jezeru od 15. marta do 15. maja zabilježeno je dvadesetak krivičnih prijava zbog nelegalnog izlova ribe, a oduzeta su i brojna sredstva za krivolov, saopštio je direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović.&nbsp;
Gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, Ivanović je istakao da svaki izlov ribe tokom zabrane predstavlja krivično djelo.
- Bilo je poprilično oduzetih sredstava, bilo je dvadesetak krivičnih prijava zbog nelegalnog izlova ribe tokom zabrana. Svaki izlov ribe tokom zabrana je predstavljao izvršeno krivično djelo - poručio je Ivanović.
On navodi da je menadžment parka zadovoljan kako je prošla ribolovna zabrana, imajući u vidu ograničene resurse i broj ljudi angažovanih na zaštiti jezera.
Najrašireniji vid krivolova, prema riječima Ivanovića, jeste upotreba elektropretvarača, koji osim što ubijaju velike količine ribe, uništavaju i riblju mlađ.
- Treba da se utiče na svijest ljudi da shvate da to što rade je krivično djelo, kao svako ostalo krivično djelo – teže ili lakše – ali ipak krivično djelo. Ostaje evidencija u kaznenim evidencijama - naglašava Ivanović.
Pozitivnim korakom smatra i skorašnju presudu izrečenu protiv jednog od procesuiranih krivolovaca.
- Ono što me raduje, danas sam recimo čuo informaciju da je osoba koja je bila od naše strane procesuirana krajem prošle godine za nezakonit izlov ribe, prvostepeno osuđena na šest mjeseci nošenja nanogice. To je pomak. Nijesam zadovoljan u potpunosti, ali opet je bolje što smo prešli sa uslovnih kazni i sporazuma o priznanju krivice na neke iole ozbiljnije kazne. Nadam se da će taj slučaj, kao i ostali koji budu procesuirani, uticati na svijest ljudi da se ne bave nelegalnim izlovom ribe - istakao je Ivanović.
Kao najugroženiju vrstu u jezeru Ivanović izdvaja krapa, koji je, kako kaže, i najčešća meta krivolova. Ipak, jedan od značajnijih koraka ka zaštiti ribljeg fonda desio se sa albanske strane.
- Raduje da su sa albanske strane u Bojani uklonjene pregrade posle više od 10 godina i da je omogućen nesmetan protok ribe, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera - istakao je on.
On vjeruje da će uklanjanje tih pregrada značajno doprinijeti obnavljanju ribljeg fonda, posebno kada su u pitanju vrste poput jegulje.
- Od doba godine, vremenskih uslova, zabrana i slava koje se slave zavisi krivolov, ali ipak je prisutan u većem dijelu godine. Svako naše privođenje, svaka naša reakcija ima otpora od ljudi koje procesuiramo, a imali smo i nekoliko napada na naše službenike i ti ljudi su procesuirani. Što znači da je neprestana borba – neki ljudi oće neprestano da krivolove, mi da ih uhvatimo, tako prolaze dani - zaključio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9yIYjJe7VQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivanović: Za dva mjeseca dvadesetak krivičnih prijava zbog krivolova, borba ne prestaje

Crnogorska ekonomija i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima i nije naučila ključne lekcije održivosti, upozorava ekonomska analitičarka Mila Kasalica.&nbsp;
Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Kasalica je istakla da su trenutne politike dovele do usporavanja privrede i potencijalnog ekonomskog kolapsa.
- Kad malo zagrebemo ispod površine, nikako još uvijek nijesmo naučili ekonomsku lekciju, a to je – ili ćemo ekonomiju napraviti održivom, ili je ovo sve što se dešava toliko osjetljivo da je samo pitanje kad će gospodin Milojko Spajić i njegova ekipa sa svim neradnicima iz Skupštine Crne Gore zaustaviti ekonomiju, pošto su je usporili. A naša ekonomija, ako se zaustavi, onda je to jedan dugi, teški i bolni oporavak - poručila je Kasalica.
Govoreći o inflaciji, Kasalica je kazala da ona predstavlja „orden svega što se dešava u ekonomiji nakon 2021. godine“, te da je posebno izražen njen rast nakon političkog manevra u kojem su doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje predstavljeni kao direktna korist za građane.
U poređenju s inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu i aprilu iznosila 2,2 odsto, Kasalica navodi da je u Crnoj Gori harmonizovani indeks inflacije dosegao 3,4 odsto koji uključuje rast cijena namirnica, zdravstvenih usluga, namještaja i djelimično usluga u saobraćaju-
- Kad se pogledaju podaci prvog kvartala o saobraćaju, vidi se da je pao promet – kako drumskom, tako i vazdušnom, i u bilo kojem drugom saobraćaju… Aerodrome vodi sada ozbiljan čovjek, a činjenica je da ni 2020. godine to preduzeće nije radilo, a tek sada ne radi ni što bi trebalo da radi - rekla je Kasalica.
Kasalica se osvrnula i na primjer ugašene državne avio-kompanije.
- Montenegro Erlajnz je ugašeno preduzeće zbog rizika izazova državne pomoći, a sada se isto dešava sa Institutom Igalo, ali se kroz razne programe, restrukturiranja i ulaganja, kako kaže, glumi da to nije državna pomoć. Svi mi znamo – ako se Agencija za zaštitu konkurencije, zbog pritisaka iz Evropske komisije, bude tim bavila, baviće se za pet godina. Kao što se tada bavila Montenegro Erjalnzom i odlučila da baš njima trojici pripadne gašenje firme - navodi Kasalica.
Ona dodaje da se danas u novim preduzećima koriste isti modeli koji su ranije označavani kao „DPS-ovi“, a konkuriše se sa linijama koje se predstavljaju kao subvencija države. Ipak, smatra da je ključno pitanje razvoj infrastrukture.
- To je izazov ekonomski koji se prvo mora riješiti preko razvoja aerodroma, a onda razvoja svih ostalih avio linija i prevoznika koji moraju da dolaze u Podgoricu. Potpuno je svejedno – sa strane je ista linija Dubrovnik, Podgorica, Tirana – međutim, mi ništa nijesmo ulagali u aerodrome. Igramo se naknada uhljebima iz partitokratskih neznanja i igramo se nekvalitetnih izvještaja - istakao je Kasalica.
Kasalica upozorava da, čak i ako bi se danas krenulo s ozbiljnim razvojem aerodroma i avio linija, rezultati bi bili vidljivi tek kroz nekoliko godina.
- Mi sad u ovom trenutku da odlučimo da razvijamo aerodrome i da razvijamo u integrisanom pristupu avio linije, kojima se moraju pridružiti i turistički poslenici, to bi trajalo sigurno sljedećih pet godina. U tih pet godina, nažalost, zavisićemo od Tirane i Dubrovnika. Tome treba da se zahvalimo prije svega Dritanu Abazoviću i njegovom štetočinstvu - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkPbIq7Z0gBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Abazoviću i njegovim štetočinama treba da zahvalimo što ćemo u sljedećih pet godina u avio prevozu zavisiti od Tirane i Dubrovnika

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: bosnjaci