<p>Sastav novog saziva Bošnjačkog vijeća dodatno potvrđuje stranački monopol, kako piše Portal Standard, jer su među izabranima brojni funkcioneri i aktivni članovi Bošnjačke stranke, a mnogi su i u rodbinskim, kumovskim i partijskim vezama s rukovodstvom partije.</p>
<p>Tako su u novo Vijeće ušli: Mirsad Džudžević, član Glavnog odbora BS i bivši predsjednik Bošnjačkog vijeća, Rifat Agović, odbornik BS u Skupštini opštine Petnjica, Mirsada Bošnjak, državna sekretarka u Ministarstvu za regionalni razvoj i saradnju s NVO i funkcionerka BS, Dženana Kuč, članica Glavnog odbora BS i direktorica Radio-televizije Rožaje, Mevludin Dizdarević, odbornik BS u Tuzima, Nedžib Ibrišimović, kum aktuelnog predsjednika Vijeća i član barskog odbora BS.</p>
<p>Pored njih, u novi saziv izabrani su i funkcioneri lokalnih odbora BS iz Bijelog Polja, Plava, Podgorice i Berana: Muradif Grbović, Alija Kujović, Alen Suljević, Haris Šahman, Irfan Redžepagić, Elmir Kurtagić i Elvir Ramčić.</p>
<p>Zanimljivo je da sjednici nisu prisustvovali predstavnici Pokreta Evropa sad (PES) – Maida Gorčević, Naida Nišić, Seid Hadžić i Armen Šehović – iako formalno predstavljaju PES u Bošnjačkom vijeću, kao članovi Vlade ili Skupštine. Podsjetimo, PES i BS trenutno vrše vlast na državnom nivou.</p>
<p>Izostali su i predstavnici opozicionih partija – DPS (Alen Balić, Samir Agović, Mehmed Adrović, Elvir Zvrko) i Socijaldemokrata (Nihad Canović).</p>
<p>Od ukupnog broja članova Vijeća, gotovo svi koji su podržali izbor Sulja Mustafića dolaze direktno iz redova BS ili su joj politički i lično bliski. Jedini izuzetak bio je Almir Muratović iz Stranke pravde i pomirenja (SPP), koji je glasao za Mustafića.</p>
<p>Podsjetimo, dio članova prethodnog saziva Bošnjačkog vijeća, bivši potpredsjednici Sead Šahman i Bejto Šahmanović, još u aprilu ove godine javno su optužili Bošnjačku stranku da je izborni proces u Vijeću svela na partijsku formalnost, pod kontrolom jednopartijske komisije.</p>
<p>U istom mjesecu podnijeli su i tužbu Upravnom sudu, a presuda po tom pitanju još uvijek se čeka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novi saziv Bošnjačkog vijeća potvrdio staru praksu: Institucija je pod punom kontrolom BS

<p>Politikološkinja<b> Nevena Kovačević</b>, gostujući u <i>Drugačijoj radio vezi</i> na Anteni M ocijenila je da je svaki pokušaj kabineta predsjednika Jakova Milatovića da ukaže na to da je obraćajući se u Dejtonu napravio grešku izjavivši da se u Bosni i Hercegovini vodio građanski rat dodatna potvrda da su njegova ideološka uvjerenja onakva kakva imaju i struje koje su ga dovele na političku scenu, zbog čega on nema ni hrabrost ni namjeru da od njih odstupi, iako se deklarativno od tih stavova udaljava.</p>
<p>- Nažalost, moram reći da me ovakvo predsjednikovo, odnosno njegovo tumačenje nečega što su istorijske činjenice, i očigledan pokušaj da se te istorijske činjenice falsifikuju, dakle, na tipičan revizionistički način, uopšte ne iznenađuje. On je samo rekao ono što zaista misli i što je u skladu s njegovim uvjerenjima. Drugačije ovu njegovu izjavu može shvatiti samo onaj lakovjerni dio javnosti. Nažalost, mislim da i kod nas, i u regionu, i na međunarodnom nivou ima previše lakovjernih ljudi, pa je predsjednik dugo doživljavan kao neko ko je prošao gotovo katarzični preobražaj nakon raskola koji se dogodio unutar PES-a, i zaista je smatran korektivnim faktorom onih, da kažem, struktura koje su poznate kao eksponenti malignih uticaja unutar ove vlasti - rekla je ona.</p>
<p>Zapravo je, kaže, predsjednik dio tih struktura.</p>
<p>- On je ponikao iz istog establišmenta iz kojeg su i svi političari koji čine ovdašnju vlast, dakle, on je ili postavio ili uzdigao političke aktere koji su danas na vlasti u Crnoj Gori - rekla je Kovačević.</p>
<p>Smatra da ne bi trebalo očekivati da predsjednik Milatović, kao neko ko je, po sopstvenom priznanju, bio simpatizer SNP-a i kao neko čiji je politički uzor Momir Bulatović, zaista ima jasan stav prema dešavanjima u BiH i da ima hrabrosti da kaže da se u BiH dogodila agresija, dakle, da je rat u BiH bio proizvod velikosrpske agresije.</p>
<p>- To je rečeno od strane Suda u Hagu. Predsjednik kaže da prihvata i poštuje odluke Suda, međutim, njegov stvarni stav, dakle, onaj stav koji je produkt njegovih unutrašnjih uvjerenja, očigledno je suprotan od onoga što su odluke Suda. On je zapravo taj stav iznio, pokušao je da to uradi ispod radara, vjerovatno misleći da će se to protumačiti kao nekakva omaška, zbog toga što govori na engleskom i slično. Međutim, to je zaista apsurd – ne možete upotrijebiti pojam „građanski rat“ ako to zaista i ne mislite, i ne možemo to tretirati kao nekakvo neznanje. To je namjera, i to nam je potvrdilo i ovo saopštenje - istakla je Kovačević.&nbsp;</p>
<p>Bolje, kaže, da nije bilo nikakvog demantija nego ovakvog.</p>
<p>- Oni su samo potvrdili da je predsjednik zapravo rekao ono što misli i da je ta izjava produkt njegovih dubokih uvjerenja, što ne čudi, jer on, i kada je govorio o genocidu u Srebrenici, nikada, makar koliko je meni poznato, nije izgovorio rečenicu: 'U Srebrenici je počinjen genocid'. Dakle, odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan: od strane predsjednika Milatovića imali smo samo pokušaje relativizacije i neke interpretacije koje bi odgovarale svakoj strani, koje bi bile dopadljive i međunarodnoj i regionalnoj javnosti, a prije svega bi zadovoljile one kojima on služi, a to je, znamo, zvanični Beograd - istakla je ona.</p>
<p>Osvrnuvši se na ranije Milatovićeve izjave o BiH Kovačević je podsjetila da je tokom predsjedničke kampanje u kojoj mu je protivkandidat bio Milo Đukanović tada rekao nešto što je bio vrlo jasan indikator da apsolutno izjednačava sve politike koje su se vodile devedesetih.</p>
<p>- To je ta čuvena relativizacija, kada je rekao da postoji više nekih svjetova: Miloševićev svijet, Tuđmanov svijet, Alijin svijet i tako dalje. Kada čujete tu interpretaciju, mislim da ne postoji ništa što bi nas moglo uvjeriti da predsjednik zaista realpolitički posmatra dešavanja iz devedesetih i da razumije šta je suština, ko je tu agresor, a ko žrtva. Ovakve izjave su jasan indikator da on želi da abolira počinioce genocida i da u istu ravan stavlja nalogodavce, počinioce genocida i njihove žrtve. Dakle, to je ono čuveno izjednačavanje žrtava i dželata. Na primjeru Bosne i Hercegovine radi se o civilizacijskom pitanju. Na primjeru stava prema Bosni i Hercegovini i dešavanjima u toj zemlji prelama se stav prema svim regionalnim i međunarodnim pitanjima. Kad čujete da neko ima ovakav stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, onda nemate više šta da ga pitate - pojasnila je Kovačević.</p>
<p>Prema riječima sagovornice, iako javnost stiče utisak da zapadni partneri ostaju nijemi na ovakve izjave, oni itekako prate sve što se u Crnoj Gori dešava – to čine predstavnici institucija Evropske unije, ali i NATO-a, s obzirom na to da je riječ o državi članici u kojoj su konstatovani uticaji koji su suprotstavljeni vrijednostima Alijanse.</p>
<p>- Kada je u pitanju konkretno NATO i ova situacija, moramo se sjetiti da Crna Gora ima ograničen pristup povjerljivim NATO podacima upravo zato što je procijenjeno da, zbog srpsko-ruskih struktura, pogotovo onih koje su otvoreno proruske i eksponenti su otvorene proruske politike, Crna Gora više nema kapacitet, odnosno ne uživa to povjerenje da joj se smije dozvoliti potpuni pristup osjetljivim podacima - kaže Kovačević.</p>
<p>Na taj način već je, cijeni ona, pokazano da je naš kredibilitet u NATO alijansi ozbiljno ugrožen.</p>
<p>- I nemojmo misliti da neko iz NATO-a neće obratiti pažnju na ovaj govor predsjednika Milatovića i da im to neće 'zabosti uši', jer je NATO u prethodnom periodu pokazao da je manje lakovjeran nego Evropska unija, makar se meni to tako čini. Dakle, sve ove izjave i govori i te kako imaju uticaja, s jedne strane, dominantno pogubnog, čini mi se, kada je u pitanju Crna Gora, zato što se vlast dominantno služi prevarantskim floskulama koje, nažalost, prolaze ispod radara - istakla je sagovornica<i> Antene M</i>.</p>
<p>S druge strane, kako dodaje, onom dijelu javnosti koji šire posmatra stvari, to može poslužiti kao dobra prilika da se vidi – da se zapravo u potpunosti razobliči politička platforma na kojoj počiva djelovanje svih političkih aktera u Crnoj Gori, gotovo svih.</p>
<p>- Kada je u pitanju vlast, mislim da je to dominantan dio njih. Nažalost, mislim da smo mi – konkretno, crnogorska javnost – previše uljuljkani u tu dnevno-političku maglu i ne bavimo se jednom real-političkom i širom analizom ukupne slike dešavanja u našem društvu. Prebrzo zaboravljamo stvari – bavimo se nekim klipom dok je viralan, a čim više nije viralan, zaboravimo da se uopšte desilo - navela je ona.</p>
<p>Govoreći o odnosu manjinskih partija prema podršci vladajućoj većini i najavljenom glasanju o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića Kovačević je podsjetila na prethodne situacije u kojima su postupili suprotno od onoga što je dio javnosti očekivao.</p>
<p>- Manjinske partije su u prethodnom periodu više puta najavljivale izlazak iz vlade, ali to su bili pucnji u prazno. Dakle, bile su to dnevno-političke priče kako bi na neki način, da kažem, anestezirali svoje biračko tijelo i umirili javnost. Pokušavali su da uslove premijera Spajića, odnosno najavljivali su da će pokušati da ga uslove kako bi on bio manje zavisan od Mandića i slično. Na kraju vidimo da svi oni ostaju zavisni i podređeni Andriji Mandiću, te itekako inferiorni u odnosu na njega. On je taj koji je lider i koji konstantno krši ne samo njihove koalicione sporazume, koji su odavno mrtvo slovo na papiru, već i sve moguće propise - rekla je Kovačević.</p>
<p>Najbrutalnijim primjerom smatra kršenje Ustava Crne Gore, ali je, kako dodaje, jednako brutalan primjer i Poslovnik Skupštine, koji je kršen na svaki mogući način, s obzirom na to da već dva mjeseca nema ni premijerskog sata, što najbolje govori koliko se zapravo Spajić i Mandić međusobno podržavaju i kako zajedničkim snagama urušavaju kredibilitet crnogorskih institucija i mogućnost da se na bilo koji način vrši kontrolna uloga izvršne vlasti.</p>
<p>- Ne bi me iznenadilo da do jutra ne dođe do glasanja, ali ukoliko dođe, nažalost, ne očekujem da će manjinske partije podržati smjenu Andrije Mandića. Time uskaču sebi u stomak, jer treba podsjetiti da je prošle godine Bošnjačka stranka glasala za smjenu Andrije Mandića, ali da smo vrlo brzo nakon toga, samo par mjeseci kasnije, imali ulazak Bošnjačke stranke u vladu. Dakle, već tada su pogazili svoje principe. Imali smo i ono čuveno zaklinjanje Milana Kneževića da Bošnjačka stranka neće biti dio vlade, a ipak je postala dio vlade. To znači da su pristali da budu dekor, mimikrijski element zvaničnog Beograda, Andrije Mandića i cjelokupnih tih struktura, da im vjerno služe i zajedno s njima igraju ovu političku utakmicu koja je u potpunosti antidržavna i antijevropska, šta god nam oni govorili - precizirala je Kovačević.</p>
<p>Očekivanja sagovornice Antene M su da sjutra neće doći do smjene Mandića jer su manjinske partije koje su dio vlasti motivisane interesima, a ne vođene idejom da rade u interesu naroda koji predstavljaju.</p>
<p>- Što se tiče manjinskih partija, njihove reakcije svode se na dnevno-političke, retoričko-floskularne izjave i ništa osim toga. Oni ostaju tu gdje jesu i na svaki mogući način ponižavaju svoje biračko tijelo i narod koji predstavljaju, koji živi ne samo u Crnoj Gori nego i u državama širom regiona. Dakle, Bošnjačka stranka ponižava Bošnjake gdje god da žive, isto kao i albanske partije. Time što funkcionišu pod palicom Andrije Mandića i što nijesu spremni da jasno iskažu svoj stav, oni zapravo dokazuju da su inferiorni - naglasila je Kovačević.</p>
<p>Ona očekuje da će biti jako zanimljivo ukoliko se sjutra bude glasalo, a manjinske partije ostanu pri stavu da Andrija Mandić i dalje treba da ostane na čelu crnogorskog parlamenta.</p>
<p>- Tada će biti interesantno vidjeti na koji način će to obrazložiti, a mislim da će takav nedostatak argumentacije predstavljati i realnu sliku crnogorske političke scene, mada je teško očekivati da će se javnost nakon toga probuditi, dobro je što opozicija povlači ovakve inicijative - zaključila je Kovačević.</p>

Kovačević: Nemojmo misliti da NATO ne prati izjave Milatovića, BS ponižava Bošnjake gdje god da žive

<p>Bošnjačka zastava simbol je postojanja, trajanja i istorijskog utemeljenja Bošnjaka - poručio je predsjednik Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je, na svečanosti povodom Dana bošnjačke zastave u Rožajama, naglasio značaj cjelokupnog bošnjačkog naroda u izgradnji modernog, demokratskog i evropskog društva Crne Gore.<br/>
<br/>
Ibrahimović je čestitao Dan bošnjačke zastave svim Bošnjacima u Crnoj Gori i regionu.<br/>
<br/>
- Ova naša zastava, ovaj naš barjak na koji smo veoma ponosni, simbol je našeg postojanja kao naroda, našeg trajanja i istorijskog utemeljenja, simbol naše nacionalne svijesti i nacionalnog dostojanstva - istakao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je, kako je saopšteno iz BS-a, rekao da današnji datum dodatno obavezuje da nastave djelovanje na planu afirmacije bošnjačkog nacionalnog identiteta, sa obzirom na to da Bošnjaci još nijesu dovoljno zastupljeni u svim sferama života u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na broj obilježja u kulturi i obrazovanju.<br/>
<br/>
- Neka ovogodišnja poruka ovog našeg barjaka bude poziv na jedinstvo, poziv na jedinstveno djelovanje ka zaštiti i afirmaciji naše kulture i tradicije i poziv na djelovanje da naša kultura i tradicija, kao dio zajedničkog kulturnoistorijskog naslijeđa današnje Crne Gore, bude adekvatno zastupljena i uvažena u našoj Crnoj Gori - kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Zastava simbol trajanja Bošnjaka

<p>Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je spise predmeta zbog izjave izvjesnog Petra Kljajevića iz Bijelog Polja, koji je juče na protestu mještana Vraneške doline u mjestu Slijepač most, nedavno dvostruko ubistvo u selu Sokolac, doveo u vezu sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio da Muslimani/Bošnjaci više neće klanjati na Badnji dan u ovom gradu.</p> <p>Bjelopoljac Alija Balijagić, bandit za kojim je policija i tada tragala zbog drugih krivičnih djela, ubio je 25. oktobra uveče, Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući u Sokolcu, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je i dalje u bjekstvu i policijske snage i Vojska Crne Gore su u potrazi za njim, kao i bezbjednosne službe susjedne Republike Srbije, gdje je ovaj brutalni ubica nedavno viđen, na teritoriji Prijepolja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3" data-rendition-name="original" width="1024" height="703" loading="lazy" alt="Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem"> <figcaption>Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem<span>(Photo: MUP)</span></figcaption> </figure>  <p>Kako je Portalu ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, predmet su formirali po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena mejlom.</p> <p>- U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja.</p> <p>A krivičnu prijavu protiv Kljajevića, zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, podnio je bjelopoljski opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP).</p> <p>Kako su saopštili, istup Kljajevića na protestu mještana Vraneške doline tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević<span></span></figcaption> </figure>  <p>U saopštenju su upozorili da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, već to čini još od 1992. godine. Iskazali su očekivanje da Više državno tužilaštvo odmah reaguje i privede ga.</p> <p>- Javnosti je dobro poznato, da je kroz zajedničko saopštenje MUP-a i ANB-a navedeno da ne postoje podaci koji upućuju na to da je Alija Balijagić sklon vjerskom ekstremizmu. Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni.</p> <p>Oni nijesu precizirali što je Kljajević govorio devedesetih godina prošlog vijeka, ali ono što je rekao juče, za ozbiljnu je zabrinutost.</p> <p>- Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma – rekao je on, pored ostalog.</p> <p>Zbog Kljajevićeve izjave oštro su reagovali juče i iz Bošnjačke stranke čiji je potpredsjednik i poslanik Jasmin Ćorović, na konferenciji za novinare zakazanoj ovim povodom, upozorio da je „Petar Kljajević iznio opsane poruke“.</p> <p>- On je htio ovo ubistvo da dovede u vezu sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću ubice – dodao je on i podsjetio na nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je iznio sličnu tezu.</p> <p>Ćorović je ukazao i na Kljajevićevu prijetnju muslimanima iz Bijelog Polja da neće moći više da sprovode molitve na trgu.</p> <p>- Pozivam SDT da ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi, ovakvim izjavama doveden je u pitanje i sam skup mi sad ne znamo koji su stvarni ciljevi tog skupa – ocijenio je on.</p> <p>Oglasili su se i iz Opštine Bijelo Polje s porukom da aktuelna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama.</p> <p>- Trenutna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama bilo koje vrste. Očekujemo od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi – poručeno je sa sjednice Kolegijuma predsjednika Opštine Petra Smolovića, prenio je Portala Antena M.</p> <p>Istakli su da od državnih organa očekuju efikasnost u očuvanju mira i stabilnosti.</p> <p>Iz Crnogorskog PEN centra ocijenili su da je protest građana u Bijelome Polju poslužio kao paravan za širenje šovinističkih poruka koje plasira velikosrpska politika duže od jednoga vijeka.</p> <p>- Činjenica da je vlast u Crnoj Gori u rukama četničkoga vojvode Mandića ohrabrila je lokalne nacional-šoviniste da protest iskoriste kao binu s koje će poslati uznemiravajuće i ratnohuškačke poruke protiv muslimana u Crnoj Gori dehumanizujući ih u zvijeri koje se identifikuju sa zlikovcem, siledžijom i hladnokrvnim ubicom Alijom Balijagićem za kojim policija i vojska uzaludno neđeljama tragaju – saopšteno je iz PEN centra.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> </figure>  <p>Upozorili su da su umjesto „očekivanoga pritiska na državne organe da što hitnije uhapse i pravedno osude zlikovca, velikosrpski politički aktivisti protest upotrijebili za širenje mržnje koja je prije sto godina rezultirala užasnim etničkim čišćenjem muslimanskoga stanovništva na prostoru Vraneške doline te za antiislamske teorije zavjere koje muslimane predstavljaju kao remetilački faktor za opstanak svjetskoga poretka“.</p> <p>I oni su podsjetili da je „monstruzonu konstrukciju o islamskom fundamentalizmu kao uzročniku stradanja familije Madžgalj prije desetak dana u javnom prostoru prvi formulisao tutor aktuelne Vlade Crne Gore Aleksandar Vučić, svjesno plasirajući dezinformacije s ciljem raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“.</p> <p>- ...pozivamo one političke činioce aktuelne Vlade koji ne podržavaju politiku velikosrpskog fašizma da izađu iz vlasti kojom rukovode oni čiji su heroji osuđeni zlikovci za zločine protiv Bošnjaka – zaključili su iz PEN centra.</p> <p>Predsjednik Srbije početkom novembra pozabavio se Balijagićem i na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“.</p> <p>Onda se nadovezao na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?!</p> <p>Crnogorske vlasti nijesu reagovale upozorile Vučića da lažima koje saopštava može da ugrozi građanski mir u Crnoj Gori.</p> <p>Jedino su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje.</p> <p>Alija Balijagić je teški prestupnik, osuđivan za razna krivična djela, čak i za silovanje starice. Više od polovine života proveo je u zatvoru.</p>

Kaćuša Krsmanović

U ime koga i za čiji račun prijeti Kljajević bjelopoljskim Muslimanima/Bošnjacima?!

<p>Procenat Bošnjaka iskazan na popisu navodi na zaključak da su Bošnjaci većinski odbili da se asimiliraju, da nestanu i da se definišu kao vjerska skupina, što je bio cilj pojedinaca kao i pojedinih politika, navela je na mreži X poslanica Bošnjačke stranke (BS) <b>Kenana Strujić-Harbić</b>.</p>
<p>Strujić-Harbić je rekla da statistika pokazuje da je bošnjačko stanovništvo najmlađe i da će vremenom taj broj samo rasti i da „proces objedinjavanja bošnjačkog nacionalnog korpusa uspijeva“.</p>
<p>- Naš najveći nacionalni i politički zadatak je da zaustavimo iseljavanje što možemo uraditi stvaranjem sigurnog i bezbjednog okruženja za Bošnjake, društva jednakih šansi i infrastrukturnih pretpostavki za privredni razvoj i zapošljavanje - istakla je Strujić-Harbić.</p>
<p>Ona je ponosna na činjenicu da je dio porodice BS koja je, kako kaže, dala najveći doprinos ovom uspjehu na popisu.</p>
<p>- I koja će dalje biti predvodnik i zaštitnik bošnjačke ideje u Crnoj Gori, ali i koja je prepoznala da nakon definisanja nacionalno identitetskih pitanja moramo raditi na egzistencijalnim - zaključila je Strujić-Harbić.</p>

Strujić-Harbić: Bošnjaci većinski odbili da se asmiliraju što je bio cilj pojedinih politika

<p>Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.</p>
<p>Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.</p>
<p>Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.</p>
<p>U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.</p>
<p>Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.</p>
<p>Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.</p>
<p>O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.</p>
<p>Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.</p>

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

<p>U Dobroj Vodi danas je u 81. godini preminuo <b>Jusuf Kalamperović</b>,&nbsp;</p>
<p>Istaknuti dugogodišnji društveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije <b>Jusuf Kalamperović </b>preminuo je danas u Dobroj Vodi u 81. godini.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je rođen 1945. u Dobroj Vodi, gdje je počeo školovanje koje je nastavio u Nižoj Gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1967.</p>
<p>U veoma bogatoj karijeri, u politici je bio predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Cme Gore, delegat u Skupštini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Cme Gore.</p>
<p>Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodišnji poslanik i funkcioner.</p>
<p>Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.</p>
<p>U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.</p>
<p>Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa.</p>
<p>U sportu se dokazao kao predsjednik Vazduhplovnog saveza Crne Gore, član COK-a, a kao pasionirani šahista, kao takmičar i predsjednik Šahovskog kluba Mornar i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je bio poznat i kao maslinar.</p>
<p>U politici je važio za veoma mudrog i tolerantnog političara koji je poštovao tuđe stavove, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan i od političkih oponenata.</p>
<p>Van politike, slovio je za intelektualca koji je neprestano učio i afirmisao multikuluralizam, i od kojeg se uvijek moglo čuti nešto zanimljivo i korisno. &nbsp;</p>
<p>Sahrana Kalamperovića će bidi obavljena u četvrtak, 9. oktobra, u 17 sati, na groblju Dobra Voda.</p>

Preminuo Jusuf Kalamperović

<p>U optužnici SDT-a protiv više lica (među kojima je i biznismen Aleksandar Mijajlović) za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanje tajnih podataka, objavljeni su djelovi komunikacije koja uključuje i dopisivanje izvršne direktorice Portala Analitika Tinke Đuranović sa dugogodišnjim poslovnim partnerom koji u našem mediju ima zakupljen oglasni prostor za banere i editorijale/promo tekstove.</p> <p>U optužnici je navedeno ukupno dvadesetak razmijenjenih poruka, u periodu od marta 2020. do septembra 2023, dakle za četiri godine. Sve poruke, kako i dokument pokazuje, potpuno su jednostrano citirane. U njima se (kao što možete vidjeti) pojavljuje isključivo tekst koji je upućen od strane direktorice, bez ijedne prikazane komunikacije sagovornika.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc" data-rendition-name="original" width="1066" height="670" loading="lazy" alt="Analitika navodi SDT"> </figure>  <p>Time se stvara pogrešan i tendenciozan utisak o prirodi komunikacije, dok se suštinski kontekst poslovne saradnje potpuno prećutkuje. U navedenim porukama stoje izrazi poput: „Važi, objavićemo brzo“, „Objavili smo, odmah “, „Pripremićemo i objaviti ubrzo“, „Objavićemo“ itd. Ova komunikacija odnosi se prevashodno na tehničku koordinaciju oko komercijalnih i oglasnih objava, uobičajenu u svakodnevnom poslovanju medija, a ne na uređivačke odluke.</p> <p>Nijedna od poruka pomenutih u optužnici nije rezultirala objavljivanjem bilo kakve informacije bez uredničke provjere i bez moje saglasnosti kao glavne urednice. Portal Analitika nikada nije objavio nijedan tekst, vijest ili informaciju koja bi potekla od vanredakcijskog izvora bez standardne novinarske procedure i višestruke provjere vjerodostojnosti podataka.</p> <p>Ono što optužnica naziva „obavještavanjem organizatora kriminalne organizacije o objavama“ u stvarnosti je, prije svega, poslovna komunikacija sa oglašivačem, koji ima zaključen ugovor o zakupu banera i editorijala/promotivnih tekstova čije su kampanje, kao i sve druge, prolazile kroz uobičajenu marketinšku dinamiku i tehničku potvrdu objave. Ono što jeste u određenim primjerima bio domen dolaženja do informacija (legitiman od poslovnog klijenta kao i od bilo kojeg građanina) svaki put je, ponavljam, prošao novinarsku provjeru kako nalažu pravila struke.</p> <p>Još jednom, pozivamo SDT da prestane sa zloupotrebom novinarske i poslovne komunikacije u cilju targetiranja i diskreditacije medija. Na ovaj način SDT ne samo da narušava osnovna prava i slobode, već direktno doprinosi zastrašivanju novinara i stvaranju atmosfere nepovjerenja prema nezavisnim redakcijama.</p> <p>Navodi iz optužniceSDT, sad je bjelodano, besraman su napad na integritet nezavisnog medija, pokušaj kriminalizacije profesionalne komunikacije i grubi pokušaj diskreditacije Portala Analitika u javnosti. Odakle taj vjetar politički duva, znaju već i vrapci na grani.</p> <p>Portal Analitika će i dalje raditi slobodno, profesionalno i odgovorno, u skladu s javnim interesom i etikom novinarskog poziva, uprkos pokušajima da se naš rad poveže s procesima sa kojima nemamo nikakve veze. Zato ćemo, osim pred sudom javnosti, istinu i pravdu tražiti i pred sudovima Crne Gore.</p> <p>Naš odgovor sigurno neće biti ćutanje, već istrajavanje u odbrani profesionalnog dostojanstva, slobode medija i prava javnosti da zna.</p> <p><b>P.S.</b> U kratkom vremenskom roku, pokušali smo da utvrdimo na koje se konkretne objave na Analitici odnose poruke direktorice i Mijajlovića. Po našoj rekonstrukciji, &nbsp;ta komunikacija odnosi se na sljedeće sadržaje koji se mogu pročitati u nastavku, na priloženim linkovima.</p> <p>Dvije donacije 23. marta 2020. u doba pandemije i to od dana <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/hidroenergija-montenegro-doniramo-20000-eura-za-nabavku-respiratora" target="_blank">23. marta 2020. godine</a>. ("Važi objavićemo i ovo")</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fi-master-inzenjering-donirao-20000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. oktobra 2020. godine: “smo za Marinu Jočić, pokušali smo da ustanovimo za ovog Miloša, pa nijesmo uspjeli”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fjocic-misko-perovic-drzi-lekcije-mandataru-krivokapic-da-se-vrati-na-matematiku-iz-treceg-osnovne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. marta 2021. godine: ”Objavili smo, odmah”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fvukovic-podgorica-uskoro-dobija-jos-jedan-most&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 23. aprila 2021. godine: “Poslala sam dežurnom da objavi”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fbemax-skola-u-tolosim-projektovana-za-1200-daka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 26. avgusta 2021. godine.’ “Juče smo objavili".</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fdo-zavrsetka-radova-na-auto-putu-98-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Objaviće malo kasnije, sad prate SDT”, dana 27. avgusta 2021. godine.' “Objavismo ono sa Mondo, čije su tablice CG013”,<br/> </p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fsluzbeno-vozilo-cg-tablica-divljalo-cestom-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Dana 31. oktobra 2021. godine.’ “Danas će objaviti prilog oko aktuelnog stanja izgradnje bulevara Podgorica Danilovgrad, a sjutra bi mogli oko Master Quart-a”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fradovi-na-izgradnji-bulevara-podgorica-danilovgrad-teku-punom-parom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Da zato moramo biti oprezni nije lako ovo objaviti, a ni ignorisati”, dana 7. jula 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fusporen-zavrsetak-bulevara-podgorica-danilovgrad-sekulic-otvarati-ga-nece-dok-se-ne-regulisu-imovinsko-pravni-odnosi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Besraman pokušaj diskreditacije nezavisnog medija: Evo kako SDT zamišlja da se „uređuje“ Analitika

<p>Bivša njemačka kancelarka <b>Angela Merkel</b> tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.</p>
<p>Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s <b>Vladimirom Putinom</b>, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.</p>
<p>U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.</p>
<p>Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.</p>
<p>Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.</p>
<p>- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.</p>
<p>- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.</p>
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
<p>Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik<b> Emanuel Makron</b> spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.</p>
<p>- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.</p>
<p>Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.</p>
<p>- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.</p>
<p>„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.</p>
<h2>Pad u nemilost</h2>
<p>U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.</p>
<p>Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.</p>
<p>Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.</p>
<p>Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.</p>
<p>- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik <b>Frank-Valter Štajnmeier</b>.</p>
<h2>Sjeverni tok</h2>
<p>Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.</p>
<p>- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer <b>Donald Tusk</b> na Fejsbuku u utorak. </p>
<p>Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.</p>
<p>- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je <b>Štefan Majster</b> iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.</p>
<p>Dok se sadašnji kancelar <b>Fridrih Merc</b> odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.</p>
<p>Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.</p>
<p>Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.</p>
<p>- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je <b>Aleksej Česnakov</b>, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.</p>

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

<p>Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.</p>
<p>Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.</p>
<p>Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.</p>
<p>Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.</p>
<p>Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?</p>
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
<p>Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.</p>
<p>- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE<b> Mihailo</b> iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.</p>
<p>Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.</p>
<p>- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.</p>
<p>Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".</p>
<p>Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.</p>
<p>- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.</p>
<p>I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".</p>
<p><b>Jelica</b>, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.</p>
<p>- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.</p>
<p>Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.</p>
<p>- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.</p>
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
<p>Baranki <b>Milici Pešić</b>, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".</p>
<p>- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.</p>
<p>Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.</p>
<p>- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.</p>
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
<p>A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je <b>Sava Kovačević</b>, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.</p>
<p>Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. </p>
<p>- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.</p>
<p>Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.</p>
<p>Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.</p>
<p>- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.</p>
<p>Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.</p>
<p>- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.</p>
<p>On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.</p>
<p>- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.</p>
<p>Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.</p>
<p>- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.</p>
<p>Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.</p>
<p>Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.</p>
<p>Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…</p>
<p>- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.</p>
<p>Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.</p>
<h2><i>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</i></h2>
<p>Psihloskinja <b>Branka Ćalasan</b> za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.</p>
<p>- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.</p>
<p>Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".</p>
<p>- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.</p>
<h2>Grupni pritisak</h2>
<p>Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.</p>
<p>- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.</p>
<p>Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.</p>
<p>Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".</p>
<p>Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.</p>
<p>- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.</p>
<p>Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.</p>

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Izjava poslanice Pokreta Evropa sad <b>Jelene Nedović </b>viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.</p>
<p>Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".</p>
<p>Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.</p>
<p>"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.</p>
<p>Poslanik PES-a, <b>Boris Pejović</b> iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.</p>
<p>"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><br/></p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Admir Adrović </b>im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.</p>
<p>Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Tag: bosnjaci