Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Svetlana Đokić

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Požar koji je prije nekoliko dana izbio na području Brajića i dalje je aktivan, a zbog izuzetno nepristupačnog terena njegovo gašenje je značajno otežano, kazao je za Radio Cetinje načelnik Službe zaštite i spašavanja Cetinje, Miloš Ćećanović.
Počelo je gašenje požara iz vazduha u kojem učestvuju dva helikoptera: jedan Ministarstva unutrašnjih poslova i jedan Vojske Crne Gore. Jutros oko 8:30 h smo instalirali bazen, iz kojeg će helikopteri uzimati vodu, sa kojom nas snadbijeva vatrogasna Budva. Na terenu su angažovane ekipe vatrogasaca iz Budve i Cetinja – kazao je Ćećanović.
Kako će se situacija danas odvijati i koliko ćemo uspjeti da ugasimo uz pomoć helikoptera vidjećemo u toku dana. Svakako se nadamo da će kiša koja je najavljena za sjutra ići u našu korist i ugasiti požar koji bukti već nekoliko dana na ovom području- kazao je načelnik Ćećanović.
Zbog bezbjednosti građana, saobraćaj se povremeno zatvara u intervalima od po pet minuta.

Portal ETV

Požar na Brajićima i dalje aktivan, u gašenje se uključili i helikopteri

Gusti dim nadvio se u popodnevnim časovima iznad Brajića, sa nepristupačnog terena, potvrđeno je Cetinjskom listu iz Službe zaštite i spašavanja.
Kako je saopštio načelnik službe Miloš Ćeanović, sjutra u osam sati počeće akcija gašenja u kojoj će biti angažovan helikopter.
U gašenju će učestvovati i cetinjski vatrogasci. Oni će obezbjediti bazen iz kojeg će helikopter puniti vodu.
Dim se u večernjim časovima osjeća i na Cetinju, nošen vjetrom.

1084x550

Dim sa Brajića stigao do Cetinja, sjutra gašenje helikopterom

Požar na privremenoj deponiji za odlaganje otpada na Brajićima, prema navodima Komunalnog preduzeća Budva, izazvan je visokim temperaturama, a ne ljudskim faktorom.
Kako je rekla PR ovog preduzeća, Aleksandra Rajković, RJ Čistoća je pravovremeno reagovala i pružila asistenciju Vatrogasnoj jedinici u gašenju požara.&nbsp;
Nadležne službe koje su izašle na teren sačinile su zapisnik i konstatovale da je do izbijanja požara došlo zbog kombinacije faktora prekomjernog zagrijavanja otpada, hemijskih reakcija i nedovoljne ventilacije. 
 
- Ovo nije ni prva ni posljednja deponija na kojoj se ovakva situacija može desiti - kazala je Rajković. 
 
Iz Komunalnog naglašavaju da zaposleni nisu preduzimali nikakve radnje koje bi izazvale požar, ističući da ostaju posvećeni sigurnosti građana, zaštiti životne sredine i savjesnom odlaganju otpada. 
 
Trenutno na lokaciji nema plamena, već samo dim koji tinja, a iz preduzeća poručuju da će on ubrzo biti potpuno saniran. Javnost će, kako dodaju, biti blagovremeno obaviještena o svim daljim koracima.

Visoke temperature izazvale požar na Brajićima

Požar na Brajićima u brdskom zaleđu Budve od sinoć je ponovo aktivan, a vatrena stihija zahvatila je deponiju u tom mjestu, prenosi Primorski portal.
Kako je saopšteno iz Službe zaštite i spašavanja Budva, vatrogasci intervenišu na terenu. Oni su kazali da u trenutno nema opasnosti po stanovništvo i objekte.
U rejonu Brajića požar je bio aktivan i u periodu od 18. do 21. avgusta, kada je vatrena stihija zahvatila više kote na granici budvanske i cetinjske opštine. Nakon dejstva vazduhoplova, požar je stavljen pod kontrolu.
Ovog ljeta, u istom vremenskom intervalu gorjelo je i na Ograđenici u Paštrovićima, a veliki požar nekoliko dana ranije zahvatio je i Buljaricu gdje su, kako bi situacija stavljena pod kontrolu, bile neophodne i operacije kanadera iz inostranstva.
Deponija na Brajićima kritična je tačka u opštini Budva kada je rizik od požara u pitanju, a u tom rejonu požar je evidentiran i krajem juna mjeseca.

Požar na deponiji na Brajićima, stanovništvo bezbjedno

Na deponiji na Brajićima izbio je požar, prenosi Portal RTV &nbsp;Budva.
Prema riječima načelnika budvanske Službe zaštite i spašavanja, Dragana Božovića, ekipe su već na terenu i rade na lokalizaciji vatre.
Više informacija biće poznato uskoro.

Požar na deponiji na Brajićima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je da srpski narod u Crnoj Gori ne želi osvetu već pomirenje i ravnopravnost sa drugim narodima. 
 
- Danas smo kao narod jedinstveniji nego ikada, ali ne želim da bilo ko ovu poruku pogrešno shvati. Za razliku od DPS-a koji je vladao 30 godina, mi ne tražimo nikakvu osvetu, niti ćemo bilo kome biti gospodari. Mi samo želimo da budemo ravnopravni sa drugim narodima u Crnoj Gori - rekao je Mandić u intervjuu za dnevni list Politika.&nbsp;
On je ocijenio da „ideja pomirenja, koja je temelj današnje Crne Gore, nije nastala 2023. godine“.&nbsp;
- Za tu ideju sam se zalagao zajedno sa kolegama iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, zalagao sam se i kao predsjednik nekadašnje Srpske narodne stranke, a i ranije - rekao je Mandić.
On je naveo i da će se o „ključnim društvenim pitanjima, kao što je pitanje statusa većinskog srpskog jezika, voditi najširi mogući dijalog“ i da je uvjeren da će se „u adekvatnom momentu to pitanje riješiti na ponos srpskog naroda i uz podršku svih drugih naroda u Crnoj Gori“.
Govoreći o odnosu dvije države, istakao je da „Crna Gora istorijski nema bliže zemlje od Srbije“.
- Vjerujte mi kada kažem da i drugi narodi u Crnoj Gori tu činjenicu znaju i prihvataju. Naše zemlje se nalaze u Evropi i verujem da je naša sudbina i najbolja ekonomska vizija za buduće generacije – da budemo zajedno u Evropskoj uniji -naglasio je Mandić.

Mandić: Nema nam bliže zemlje od Srbije, u adekvatnom momentu riješiće se pitanje statusa srpskog jezika

Televizija E širi tim! Otvorena je pozicija za mjesto montažera.&nbsp;
Pošalji CV na redakcija@etv.me ili nas kontaktiraj na 067 990 134.
Pridruži se ekipi Televizije E!

Televizija E širi tim: Zapošljavamo montažera

Prolongiranje dostavljanja odgovora imalo bi daleko ozbiljnije posledice pa pozivam premijera i sve zainteresovane strane da zajedno uložimo maksimalne napore da u narednim danima obezbijedimo sve preduslove nadležnom ministarstvu za odlučivanje i konačno izjašnjenje, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda.
To je kazao komentarišući pomjeranje roka za izdavanje građevinske dozvole za gradnju kolektora u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra Ministarstvu prostornog planiranja predali zahtjev za građevinsku dozvolu i prvobitni rok do kojeg je ovaj državni organ trebao da se izjasni bio je 22. oktobar. Međutim, ministarstvo je 30. septembra tražilo dopunu dokumentacije što je investitor dostavio 16. oktobar, pa je novi rok do kojeg ministarstvo treba da odluči 16. novembar.
– Uvažavajući činjenicu da je u prethodnom periodu došlo do izmjene zakona, javila se potreba da se izvrši dopuna dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, na koju smo reagovali ažurno i u najkraćem roku dostavili potrebna dokumenta. S obzirom na to da se radi o veoma obimnoj i specifičnoj dokumentaciji i crtežima, određeno vrijeme za kompletiranje zahtjeva utrošeno je i u usaglašavanju načina dostave i pristupa dokumentaciji u nadležnom ministarstvu, na šta nismo mogli značajnije uticati – saopštio je Nišavić.
On navodi da su se nakon stava ministarstva pojavile određene nedoumice.
– Iako ni na koji način ne želimo da utičemo na proces izdavanja građevinske dozvole, postoje određene nedoumice nakon objavljene izjave nadležnog ministarstva, a koje se prije svega odnose na slanje zahtjeva na saglasnost Sekretarijatu susjednoj Opštini. Vlasnik parcele u listu nepokretnosti u svojstvu svojine je Glavni grad, u obimu 1/1, bez tereta i ograničenja – kaže Nišavić.
Nišavić dodaje da su u novembru 2023. godine ministarstvu dostavili zahtjev za uklanjanje dalekovoda sa parcele na kojoj je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
– Ni nakon evo dvije godine nismo dobili odgovor, a svi smo upoznati koji su predviđeni rokovi za odgovor. Prolongiranje dostavljanja odgovora u ovoj situaciji imalo bi daleko ozbiljnije posledice, pa i ovim putem apelujem na nadležne institucije da zahtjeve ministarstva u ovom predmetu uzmu kao prioritet u razmatranju – poručio je Nišavić.

Nišavić: Očekuje se i da premijer preduzme korake za Botun

Da me dragi Bog otpremio na ahiret prije no se vojvoda Mandić ispeo na Krnovo, s dunjaluka bih otputio u grdnome neznanju. Naime, tek sam blagodareći Vojvodinom objašnjenju da je avgusta 1944. godine na tom mjestu stradalo "trista golobradih mladića od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka, samo zbog toga što su vjerovali u zapadne saveznike" pronikao u svu složenost civilizacijsko-geografskog određenja Zapada.
Jer da me neko koji dan prije ove epifanije upitao o čemu govorim kad govorim o Zapadu, bez da trepnem ispucao bih da je riječ o kulturnom i političkom kompleksu prvobitno vezanom za prostor Zapadne Evrope i SAD-a koji danas reprezentuju pojmovi poput demokratije, liberalizma, pluralnosti, slobode govora, multikulturalnosti, vladavine prava... Ali, vidiš, ima raznih zapada.
Tako je, po Vojvodi Mandiću, i naci-fašizam nekakav Zapad. Jer kako drugačije objasniti njegovu konstrukciju da su golobradi Mladići na Krnovu izginuli vjerujući u zapadne saveznike, ako se zna da su bili angažovani u sklopu Đurišićevog Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa (dijela Ljotićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa) i da na Krnovu nijesu planinarili, nego bili dio pomoćnih trupa Vermahta u okviru Operacije Ribecal, kojom su nacisti pokušali da slome otpor partizanskih snaga?
Dakle, kad govori o nedužnim žrtvama stradalim zbog vjere u zapadne saveznike, Vojvoda pod Zapadom misli na naciste kojima je Đurišićeva "omladina" služila. Na repu tih "zapadnih saveznika" Đurišićeva će "rulja koja zaudara na rakiju" - kako ih je nazvao njihov ideolog Stevan Moljević - koji mjesec kasnije krenuti na zli put prema Zidanom mostu.
Eto, samo u tom mandićevskom značenju pojma Zapad moguće je razumjeti i hajku pokrenutu protiv direktora Antene M Darka Šukovića. Kao dosljedni borac protiv nasljeđa naci-fašizma Šuković je - kod onih kojima je Zapad ono isto što i vojvodi Mandiću - morao dobiti atribut antizapadnjaka zbog kritike upućene ambasadorima Kvinte.
U svim drugim semantičkim vrijednostima pojma Zapad sve je dramatično obrnuto u odnosu na značenje koje mu pripisuju Vojvoda i Šukovićevi hajkači. Zato kad Vojvodu sljedeći put čujete da se zalaže za priključenje Zapadu, znajte da pod tim podrazumijeva ne Crnu Goru u EU već crnju i goru utopljenu u Srpski svet, savremenu pseudodržavnu emanaciju ideologije krvi i tla.
No zašto bi se aktuelni premijer i njegova PES-tokupljevina uopšte bavili time što im koalicioni partner, pritom predśednik Skupštine Crne Gore a suštinski lider parlamentarne većine, odaje počast nacističkoj vojsci kad je Krnovo u eparhiji Budimljansko-nikšićkoj, dakle izvan pravnog poretka države Crne Gore?
Zašto bi se uopšte bavili kampanjom Rektorove trovačnice In4S protiv ulaska Crne Gore u EU, kao jasnog odraza politike odlučujućeg dijela vladajuće većine, kad mogu mnogo lagodnije da od istinski prozapadnih novinara prave mete za progon?
Toj su družini ovo seoske teme za seoske istoričare, a samo onima koji to ne žele viđeti nije već postalo jasno da ovo naše selo gori dok se Milojko češlja.

Seoska idila Milojka Spajića

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu”. Ovaj naslov kao da je skinut sa portala ili novine Vijesti, medija koji u posljednje vrijeme djeluje kao puki, uslužni servis Specijalnog državnog tužilaštva u obračunu sa osam crnogorskih medija. Televizija E i Portal ETV, Portal Analitika, Antena M, Portal Standard, M portal, CDM i Pobjeda – označeni su kao mediji preko kojih je navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović i njegova šestočlana grupa, širio uticaj i ugrozio - i to šaljući jednu poruku mjesečno – ustavni poredak i nacionalnu bezbjednost?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e" data-rendition-name="original" width="571" height="303" loading="lazy" alt="KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa"> <figcaption>KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  SLIČNI NASLOVI SLIČNIH MEDIJA Dokaza za teške optužbe nema ni u tragovima, ali je samo pominjanje osam medija u Naredbi za sprovođenje istrage poslužilo za sveobuhvatni atak i kampanju usmjerenu na rušenje integriteta novinarki i novinara taregetiranih medija. Zato naslov citiran s početka ovog priloga ne bi bio posebno zanimljiv jer niz sličnih naslova već su objavile Vijesti, kao i brojni registrovani i nerigostrovani srpski portali u Crnoj Gori. Međutim, senzacionalistički naslov ,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu” nije objavljen u Crnoj Gori, već je dio naslovnice ,,Republike”, portala Srpskog Telegrafa! Tekst su 15. oktobra prenijeli brojni srpski mediji pod kontrolom režima Aleksandra Vučića. Očito s dobrim razlogom: u tekstu se targetiraju mediji koje ne kontroliše vlast - prevashodno N1 i Nova S. Urednici i novinari se optužuju da - po komandi kriminalne grupe koja je umrežena u policiji i studenata blokadera – napadaju poštene policajce i oficire srpskog MUP-a i tako urušavaju bezbjednost Srbije. -Sve kriminalne grupe sortiraju i po tačno određenoj šemi distribuiraju opozicionim medijima, zatim liderima plenuma na fakultetima u blokadi koji ih potom šire preko svojih naloga na društvenim mrežama, a deo logistike obezbeđuju i preko ,,kavačkog klana” kojem dostavljaju razne informacije i podatke iz policije, a zauzvrat bivaju debelo nagrađeni – piše u tekstu Republike, alijas portala Srpski Telegraf.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785" data-rendition-name="original" width="961" height="536" loading="lazy" alt="ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića"> <figcaption>ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE ISTOGA U RAZLIČITIM DRŽAVAMA ,,Uređivao državu i medije”... ,,Poruke, portali i moć iz sjenke”... ,,Kako SDT vidi neformalni uticaj Mijajlovića na formiranje i rad dijela medija... Ovi naslovi, iz koncerna Vijesti, portala IN4S ili portala Borba, koji su tako slični onim iz Srbije, ukazuju na istu matricu, isti model obračuna sa medijima.&nbsp; Ovđe se u Crnoj Gori, Specijalno državno tužilaštvo se, kao politička batina, stavilo u službu dijela vlasti, prevashodno Demokrata Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. Zato se kritički mediji se optužuju da su friziranim informacijama pokušali da zaštite nepoštene policajce. Umjesto ispitivanja medijskih navoda, Specijalno državno tužilaštvo je – očito kao neki vid političke vendete, u ime Demokrata - targetiralo pojedine policijske službenike ali i medije koji su o njima izvještavali i povezali ih sa navodnom kriminalnom grupom. Bez traga makar jednog dokaza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić"> <figcaption>TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U Srbiji je isti narativ - da kritički mediji, pod kontrolom kriminalnih grupa, služe za napad na bezbjednosni sektor. Samo je inverzija optužbi: tamo se Televizije N1 i Nova S, kao i novine Danas te portali koji su kritički prema Vučićevoj vlasti, besprizorno optužuju da su udruženi sa kriminalnom grupom u napadima na poštene policajce. Kao što je, recimo, Marko Kričak, čovjek osumnjičen za teško maltretiranje studentkine na protestima.&nbsp; I srpska policija i tužilaštvo, kao i u Crnoj Gori, stavilo se u službu institucionalnog napada na medije. Da li isti rukopis obračuna sa medijima u Srbiji i Crnoj Gori ukazuje na istu političku pozadinu, istog tvorca? ,,OSMIŠLJENI PODUHVAT GUŠENJA MEDIJA” Ugledni novinar i vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić je nedavno, u razgovoru za Antenu M, ocijenio da je riječ o, citiramo, ,,osmišljenom poduhvatu gušenju medija”, iza kojeg u Srbiji stoji Aleksandar Vučić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b" data-rendition-name="original" width="697" height="385" loading="lazy" alt='UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M'> <figcaption>UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Moj utisak je da je Vučić spreman da odreši kesu i da potroši ako treba I desetine miliona evra ne bi li našao ljude na zapadu koji su spremni da budu korumpiraniu, a naravno da takvih ima i čini mi se da ih je našao. I oni su sada učesnici tog njegovog projekta gašenja ovih televizija a u isto vrijeme on sluša od Ursule fonder Lajen o neophodnosti da se obezbijedi sloboda medija. Čini mi se da će ostati sve na tome. To jako lijepo zvuči – sloboda medija, to zvuči kao kad kažete da je mir bolji od rata. Ali da li će se to u konkretnom slučaju imati neke efekte na ovaj ovu aferu sa Junajted medijima. Mislim da neće – smatra Jakšić.&nbsp; KRIMINALIZACIJA MEDIJA I GUŠENJE SLOBODNE RIJEČI Sasvim sigurno da neće, ni u Srbiji, ali ni u Crnoj Gori. Jer, istovjetna matrica akcije kriminalizacije medija, kao i politička zloupotreba institucija - policije i tužilaštva u Srbiji, kao i Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori - teško da može biti slučajnost. Naprotiv, riječ je sistemu: model kojim Vučićev SNS kriminalizuje novinarke i novinare u Srbiji, uz upotrebu režimskih medija kao ,,Informer”, ponavlja se i u Crnoj Gori.&nbsp; Uz neka prilagođavanja jer je ovđe ulogu političkog instrumenta preuzelo Specijalno državno tužilaštvo, a u ulogu tužilačkog servisa i medijske batine – pojedine novinarke i novinari koncerna Vijesti. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: brajici