Nije ovo “samo” deset plaža, ovo su stotine porodica zapošljenih, hiljade đaka i učenika koji su svoje školovanje planirali eurom zarađenim na ovim plažama - napisao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić reagujući na informaciju da je arapski "Eagle Hills" dao najveću cijenu za više od deset plaža u Ulcinju.
- Ovo nije pitanje “biznisa”, ovo je pitanje dostojanstva, ponosa. Sve ste to zgazili zarad tuđih interesa - poručio je Nenezić.
On je naglasio da Vlada Crne Gore i premijer Milojko Spajić imaju još jednu šansu.&nbsp;
- Svanuće i ovdje “neki” 15. mart, ali nemojmo čekati 13 godina da to shvatimo - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1899589904012570766%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nenezić: Zakup plaža nije pitanje biznisa već dostojanstva

Da se kasni sa raspisivanjem tendera i da će odluka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dovesti u pitanje pripremu ljetnje turističke sezone jasno je i većini ministara u Vladi Crne Gore koji se nisu ni izjasnili oko prijedloga na elektronskoj sjednice (whats app grupi) ili „nisu bili pri telefonu” - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD), jedan od predstavnika Evropskog saveza i predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić osvrnuvši se na odluku kojom su cijene zakupa plaža i objekata u zoni Morskog dobra drastično povećane.
On je istakao da će mjesecima trajati sama procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača, tj stvaranje uslova da kupališta, objekti za sportsku aktivnost, pristaništa za ukrcaj i iskrcaj turista sa turističih brodova, privremeni objekti za potrebe marikulture počnu sa radom.
- Javni poziv za predaju ponuda, sačinjavanje zapisnika o predatim ponudama, formiranje rang listi, period za prigovor, donošenje odluke po prigovoru, zaključivanje ugovora sa Morskim dobrom, dobijanje odobrenja za obavljanje djelatnosti od strane opštinskih sekretarijata, zavisno da li se radi o "starom" ili "novom" zakupcu, "starom" ili "novom" kupalištu ili objektu, postavljanje-uklanjanje objekta, zabrana izgradnje za vrijeme turističke sezone....dolazimo do najmanje četiri-pet mjeseci od trenutka raspisivanja javnog poziva - naveo je Nenezić.
Kada se uzmu u obzir sve navedene činjenice, jasno je, cijeni on, da će Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, JP "Morsko dobro" i Vlada Crne Gore odlukom o raspisivanju javnog poziva sa kašnjenjem od najmanje pet mjeseci, uz izmjene na štetu turističke privrede, kupališta i sve objekte u zoni morskog dobra pripremiti za turističku sezonu - ali, kako je rekao, zimsku.&nbsp;
- Što bi rekao jedan od ministara iz 44. Vlade „naši nek se kupaju poslije septembra", imajući u vidu ovu odluku očigledno nećemo moći ni tada - zaključio je Nenezić.
Danas su brojni građani u Ulcinju, zajedno sa udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana, protestovali odluke Vlade da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra koja je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika.
U Vladi su, kako su ranije ukazali u ova tri udruženja, zanemarili činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbrojni-gradani-u-ulcinju-protestuju-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je sinoć saopštio da će biti prvi na današnjem protestu, te da ovakvu odluku Vlade smatra najtežim činom od zemljotresa 1979. godine.
On je saopštio i da će zabrinutost zbog neočekivane i skrivene odluke vlasti o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata iznijeti pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori.

1250x600

1084x550

Nenezić: Ministarstvo, Morsko dobro i Vlada će pripremiti kupališta za turističku sezonu - ali zimsku

Nakon nešto više od godinu dana, dobijamo odgovor ko želi haos na crnogorskim plažama, saopštio je poslanik Socijaldemokratske partije (SD), predsjednik Skupštine opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.
- Prošlogodišnji neuspjeli pokušaj se želi realizovati ove godine, dovesti u pitanje priprema i realizacija turističke sezone, nanijeti šteta turističkoj privredi, posebno u Ulcinju, a sve kao odgovor za formiranje vlasti u Budvi - istakao je Nenezić.
On je poručio premijeru Spajiću da ima još vremena da se povuče odluka Vlade.
- Imate još vremena da povučete odluku Vlade koju su podržali samo ministri vašeg Pokreta Evropa sad i Koalicija ZBCG! Spriječite “bojkot” turističke sezone - naveo je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBaneNenezic%2Fstatus%2F1889762109275394390&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.2593%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fradunovic-dosta-hajducije-neki-ministri-bili-za-to-da-se-i-ove-godine-dodijele-plaze-bez-tendera-demokrate-nisu-glasale&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Dobili smo odgovor ko želi haos na crnogorskim plažama

To što su na svojim poslaničkim mjestima poslanici vladajuće većine istakli zastave Evropske unije želja je da odgovore na to što je prilikom posjete izaslanice Marte Kos poslanički klub Socijaldemorata (SD) istakao crnogorske i zastave EU. Tim potezom htjeli smo da pošaljemo poruku da niko u SD-u, kao ni u opoziciji, nije htio da stane na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali da prije svega poštujemo državu Crnu Goru i njen Ustav - kazao je za 24 sata Televizije poslanik SD-a, Branislav Nenezić.
Rasprava o budžetu poslanika vladajuće većine u Skupštini, naglašava Nenezić, samo je privid i kupovina vremena kako bi se van plenuma dogovarali o njima važnim stvarima. Optužbe da opozicija sabotira usvajanje budžeta pale su u vodu jer je, kako je kazao, uložen veliki broj amandmana, kako bi se Zakon o budžetu za 2025. godinu korigovao u pozitivnom pravcu.
Nenezić je kritikovao ažurnu odluku Administrativnog odbora da dodijeli specijalni dodatak na platu sudijama i predsjednici Ustavnog suda, dok je na čekanju skidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću.&nbsp;
Administrativni odbor mjesecima se oglušuje na zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine poslanički imunitet, zbog predmeta koji je protiv njega formiran za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 

- Vlada je 30. decembra na elektronskoj sjednici oldučila o dodatku od 60 odsto na zaradu za predsjednicu i članove Ustavnog suda. Ta odluka je već 31. decembra izašla u Službenom listu i čekalo se samo na Administrativni odbor, koji je 6. februara tu odluku usvojio. Svakome je jasno da je očigledno morao da se ispoštuje dogovor koji je postojao. Taj dogovor odnosi se na zahtjev koji je predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) poslala Ustavnom odboru (o penzionisanju sudija). Predsjednica Administrativnog odbora, poslanica Jelena Nedović, bila je veoma ažurna da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela, a već četiri mjeseca imamo situaciju da odbor ne zasjeda po pitanju ukidanja imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću, na zahtjev tužilaštva - naglasio je Nenezić.
On smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić još jednom pokazao da je vođa aktuelne većine, jer je na parlamentarnom zasijedanju, kako kaže, disciplinovao one koji su bili raspoloženi za pregovore sa opozicijom.
- Nekim ljudima iz aktuelne većine Mandić je posalo jasnu poruku da nema razgovora bez njegove saglasnosti. Nakon toga smo čuli izjavu Milana Kneževića da je Koalicija za Budućnost Crne Gore ta koja je nosilac vlasti i koja predstavlja najjaču snagu u aktuelnoj većini - ističe Nenezić.
Smatra i da je bez obzira na to kakvo će mišljenje Venecijanske komisije biti o odluci Ustavnog odbora, koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović), jasno kako će se vladajuća većina prema njemu odnijeti.
- Jasno je da će se aktuelna većina, nezavisno od mišljenja Venecijanske komisije ili bilo koje institucije koja može biti nadležna, odnosti onako kako to odredi Mandić - uvjeren je Nenezić.
Govoreći o situaciju u Budvi, Nenezić kaže da su njeni građani zaslužili da poslije godinu bude odblokiran sistem i da se krene sa pripremama za turističku sezonu, s obzirom na veliki dio prihoda koji se generiše. Smatra da se po reakcijama na formiranje vlasti u Budvi istakao PES koji, kako kaže, djeluje kao PR koalicije Za budućnost Crne Gore.
- Teže PES-u pada formiranje vlasti u Budvi, nego samom nekadašnjem DF-u, a tu su se dodale i kolege iz Bošnjačke stranke koje treba ispraviti u njihovim tvrdnjama. Jer gospodin (Nikola) Jovanović je bio samo jedan od ljudi na listi koju je predvodio Dejan Božović, grupe građana. Zaista je nekorektan način brojanja krvnih zrnaca građana Budve. Mislim da je gospodin Jovanović svojim izjavama pokazao da ima platformu, viziju i želju da zaista Budvu pokrene. Evropski savez je postigao izvanredan rezultat sa gospodinom Petrom Odžićem na čelu i dali smo ruku da se Budva pokrene. Budva treba da bude veliki zamajac i Crnoj Gori, a sama vlast u tom gradu zamajac svega onoga što treba da se desi i na državnom nivou - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Vlast u Budvi da bude zamajac svega što treba da se desi i na državnom nivou

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Neka budu sigurni, i u skladu sa Poslovnikom koji nam dozvoljava da prisustvujemo glasanju, da ćemo mi doći na naša radna mjesta onda kad to bude bilo potrebno - poručio je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević nakon što mu nije dozvoljeno da uđe u skupštinsku salu kada je počela sjednica parlamenta.
Prvo je Zirojević razgovarao sa pripadnicima obezbjeđenja ispred ulaza u skupštinsku salu, kojima je rekao da ih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić pominjao da nijesu tu, odnosno da je poslanik SD-a Boris Mugoša sam, na šta su mu oni kazali da "ima službeni ulaz", te da može ući.
Zirojević je konstatovao da su tamo neki ljudi u čudnim jaknama, a pripadnici obezbjeđenja izrazili su negodovanje, navodeći da "nisu u čudnim jaknama".
- Jesu, ne izgledaju kao vi, nije vam isti dreskod - odgovorio je Zirojević.
Pripadnik obezbjeđenja odgovorio mu je da je svima njima "dreskod isti".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4qhx2asRlxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zirojević je konstatovao da nije baš tako, te se uputio na službeni ulaz gdje su tri pripadnika obezbjeđenja.
- Ne znam da li pratite, nas je predsjednik parlamenta prozvao i pozvao i kazao da nije u redu da poslanik Boris Mugoša bude sam, a da poslanik Branislav Nenezić i ja nismo tu, pa vas molimo da nas pustite, uputile su nas vaše kolege na ovaj ulaz - rekao je Zirojević.
Pripadnik obezbjeđenja odgovorio je da je to službeni ulaz za predsjednika.
- Uputili su nas na službeni ulaz, koji je treći ulaz na koji možemo da uđemo? Ne postoji? Skupština je okupirana? Jeste vi službenici policije, vi ste vrlo čudno obučeni, niste kao kolege ispred ulaza za salu - konstatovao je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvWArcLHZlzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nakon toga se obratio medijima, te kazao da se vidi kako se ponaša parlamentarna većina.
- Vidite kako se ponaša Andrija Mandić. Oni su na jedan kukavički način 10 minuta prije početka sjednice javili poslanicama i poslanicima da će se sjednica nastaviti, pa su umjesto 15.30 sati počeli ranije, jer sam ja došao tačno tri minuta prije 15.30 sati, a sjednica je već počela. Mislim da ovo najbolje govori o njima, mislim da ovo najbolje govori o tome sa kakvim kukavicama imamo posla, jer izuzimajući ovoliko skupštinsko obezbjeđenje, oni su od nas brojniji u plenarnoj sali, ali očigledno ne smiju da se suoče sa poslanicima opozicije - rekao je Zirojević.

Zirojeviću nije dozvoljeno da uđe u skupštinsku salu: Mi ćemo doći na naša radna mjesta onda kad to bude bilo potrebno

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić istakao je u svojoj obavi na X mreži, da je povodom divljanja cijena i neodgovorne Vlade, uz građane. 
 
- Prošla su dva mjeseca od kada sam sa “ljutnjom” donio “Milku” na 
plenum, želeći da na taj način ukažem na ono što se dešava upravo 
danas. Toga dana i sam premijer Milojko Spajić se “našalio” na moj 
račun. Danas imamo njegovo veliko ‘DA’ - napisao je Nenezić. 
 
Nenezić je naveo da je danas sa građanima bez politikanstva i interesa. 
 
- Divljanje cijena, neodgovorna vlada, a građani…kako god, ja sam danas 
sa njima, ne iz politikanstva, ne iz interesa već što ne želim da ovo 
bude samo danas - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBaneNenezic%2Fstatus%2F1885230352370655568&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Ja sam danas sa građanima, ne iz politikanstva ni interesa, već što ne želim da ovo bude samo danas

Iz pijeteta i tuge za žrtvama na našem Cetinju, “ćutao” sam i nisam “politizovao” tragediju, ne jednog grada, nego tragediju jednog naroda, 
ali sada, iz straha da se Cetinje ne ponovi, ne mogu da ćutim, saopštio je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik Skupštine Opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić na vijest da je optuženi za pokušaj ubistva učenika u Baru umjesto u sudnicu otišao u Sjevernu Makedoniju.
- Ne mogu da ćutim kao Baranin, kao sugrađanin, kao roditelj. Moralne i profesionalne “odgovornosti” znamo da nemate Šaranoviću, ali od juče znamo da definitivno nemate ni “veze” sa poslom koji obavljate - istakao je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujic-kako-sud-objasnjava-pustanje-iz-pritvora-baranina-koga-danas-nema-na-optuzenickoj-klupi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ministru unutrašnjih poslova poručio da provjeri kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju.
- p.s. Kada završite novi spot i “pobijedite” odsjaj, provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1882554894533767270%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić Šaranoviću: Provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju

Kao i što sam najavio, LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u našem gradu, saopštio je Branislav Nenezić poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Velika pobjeda složnih građanki i građana Bara koji su jasno stali na stranu budućnosti svoje djece i budućih generacija! Jedno veliko Hvala građanskom, snažnom Baru! Bar se mora čuti . napisao je Nenezić na mreži X.

Nenezić: LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u Baru

Poslanik SD-a, Branislav Nenezić, obratio se putem mreže X evropskoj komesarki za proširenje, Marti Kos, koja je danas govorila u Skupštini Crne Gore.
- Jeste li svjesni činjenice da iza Vas sjedi čovjek koji je svoj politički život započeo na dubrovačkom ratištu, čovjek koji 30 godina političkog života smatra da Crna Gora ne treba da postane članica EU i bori se za to, koji ne priznaje simbole, suverenitet i identitet zemlje koju nažalost predstavlja. Da li vi to znate- pitao je Nenezić
Uz dobrodošlicu u Crnu Goru, Nenezić ju je pitao da li je EU partner onaj koji ne poštuje i ruši Ustav svoje zemlje.
- Siguran sam da nije, a nadam se da ste i vi toga danas svjesni- poručio je Nenezić

Nenezić pita Kos: Jeste li svjesni ko sjedi iza Vas, da li je EU partner onaj koji ne poštuje i ruši Ustav svoje zemlje?

Da li se Srbija ubrzano pretvara u novu Belorusiju, kako se u poslednje vreme osnovano pitaju mnogi?
Učestala hapšenja i pritvaranja opozicionih aktivista, posebno posle velikog skupa u Beogradu, 15. marta, redovno su na ivici legitimiteta. Pritvori se produžuju sa pravno sumnjivom argumentacijom, a mnogim pritvorenima uskraćuju se osnovna ljudska prava. Možda i najpoznatiji slučaj hapšenja zbog navodnog planiranja državnog udara rezultirao je produženjem pritvora na treći mesec, iako je jedini "dokaz" kojim pravosuđe raspolaže - pravno neprihvatljiv, jer snimanje razgovora nije obavljeno po zakonu. U međuvremenu je novosadska profesorka stupila i u štrajk glađu i žeđu, prebačena u zatvorsku bolnicu, ali njeni advokat i porodica još ne mogu da je posete.
Sa druge strane, uprkos dokazima dovoljnim bar za "osnovanu sumnju", hapšenja ljudi bliskih vladajućoj stranci redovno izostaju. Pretnje i napadi pripadnika vladajuće stranke i propalica obučenih u crno i pod kapuljačama na neistomišljenike - studente i opozicionare - se često uopšte ne sankcionišu, a ako i dođe do sankcije, presude su na granici ili ispod zakonskog minimuma. Kada je pritisak javnosti toliko jak da hapšenje ipak ne može da se zaobiđe, uhapšeni se vrlo brzo nađe na slobodi, sa objašnjenjima uvredljivim i za razum i za pravnu struku. Kao što je objašnjenje za devojku koja je pod punim gasom automobilom povredila studentkinju na Novom Beogradu, a za koju je rečeno da je to učinila iz prepasti. Čak su i uhapšeni za tragediju u Novom Sadu, koja je i bila povod za polugodišnje proteste, na slobodi, a oni kojima je bila potrebna bolnica iz pritvora su preseljeni u Institut u Sremskoj Kamenici, a ne u zatvorsku bolnicu.
Fizički napadi ne prestaju. Najnoviji ataci privatnih obezbeđenja su rezultirali povređivanjem dve odbornice u Kraljevu, dok je u okolini Kosjerića član SNS - predsednik jedne mesne zajednice - povredio snimatelja televizije N1.&nbsp;
Posle optužbi za "obojenu revoluciju", predsednik Vučić je pojačao huškačku retoriku, i sada preti studentima da će "odgovarati za sve teške zločine koje su izvršili", iako nema nikakvog zločina niti dokaza da su nekakvu zločini bar planirani. No, baš zahvaljujući takvoj zapaljivoj retorici, podele u narodu su došle do granice nepomirljivosti i same ivice otvorenog sukoba. Toliko je sve otišlo daleko, da su se uoči skupa vladajuće stranke u Nišu, nasred auto-puta, za grla pohvatali ljudi iz kabineta predsednika države (u pozadini snimka čuju se vulgarnosti iz grla Suzane Vasiljević, savetnice za medije) i policijskog obezbeđenja predsednika Vlade Đura Macuta. Što će reći, iz istog "tabora".
Primera za sve ovo je i previše, svakodnevni su, ali je i ovo sasvim dovoljno da odgovarajuće ilustruje problem.
No, da li je to dovoljno za uverenje da se Srbija ubrzano pretvara u Belorusiju? Nesumnjivo postoje određene sličnosti, ali su i razlike u stepenu represije i međunarodnom kontekstu značajne. Da pogledamo prvo gde se mogu naći sličnosti.
U Belorusiji, Aleksandar Lukašenko neprikosnoveno vlada od 1994. godine, centralizujući moć i eliminišući opoziciju. Praktično sva opozicija je u inostranstvu, sem one koja je u kazamatima. U Srbiji, Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka dominiraju političkom scenom od 2012. godine, a suštinski ideja na kojoj počiva njegova vladavina traje od 1988. i više puta je skupo koštala i Srbiju i region. Iako Srbija ima formalno demokratske institucije, one su oslabljene i često svedene samo na puko izvršenje najčešće nezakonitih odluka vrha vlasti, a vlast koncentrisana u rukama predsednika i njegovih saradnika, uz svakodnevno kršenje ustavnih nadležnosti.
U Belorusiji su protesti 2020. godine izazvani spornim izborima doveli do masovnih hapšenja (više 19.000 ljudi) i mučenja demonstranata u pritvoru. U Srbiji, protesti još od kovida 2020. i masovnih zločina u školi "Ribnikar" i okolini Mladenovca 2023. godine, a posebno ovi 2024–2025. posle rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, suočeni su s policijskom represijom, uključujući upotrebu suzavca, batinjanja i hapšenja. Vlast koristi metode slične beloruskim, poput hapšenja političkih protivnika pod optužbama za "verbalni delikt" ili pokušaje "obojene revolucije".
Belorusija ima strogu medijsku cenzuru, s gotovo apsolutnom kontrolom države nad medijima: sve šta objavljuje drugačiju sliku zemlje od Lukašenkove, nalazi se u inostranstvu. U Srbiji, iako postoje nezavisni mediji, većina javnih glasila je pod uticajem vlasti, što potvrđuju izveštaji međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Osim vlasničke i finansijske netransparentnosti - zahvaljujući čemu su "mediji" direktno vezani za režim, pomoći države lojalnim "medijima" uz istovremeno gušenje onih drugih, izveštaji ukazuju na napade i pritiske na novinare i SLAPP tužbe ljudi bliskih režimu.
Najzad, već smo pomenuli pravosudnu pristrasnost. U obe zemlje postoje optužbe za selektivnu primenu pravde. U Belorusiji se politički protivnici rutinski hapse i osuđuju, dok se, kako rekosmo, u Srbiji ljudi bliski vlasti često oslobađaju ili dobijaju blaže kazne.
To su sličnosti. Ipak, ima i razlika, i one su u nekim segmentima male, a u drugima značajne.
Belorusija, često nazvana "poslednjom diktaturom Evrope", ima daleko oštriji autoritarni sistem. Smrtna kazna je i dalje na snazi, a pogubljenja su tajna. U Srbiji nema smrtne kazne, a represija, iako prisutna, nije na istom nivou brutalnosti. Protesti u Srbiji, iako susreću brutalnu policijsku silu, nisu doveli do masovnih mučenja kao u Belorusiji.
Produženi pritvor političkih aktivista i demonstranata u kombinaciji s blažim tretmanom ljudi bliskih vlasti ukazuje na selektivnu pravdu, što je karakteristika autoritarnih režima. U Belorusiji je ovaj fenomen ekstremniji, s masovnim hapšenjima i mučenjem, dok u Srbiji još postoji prostor za javnu kritiku i međunarodni pritisak. Slučajevi poput Predraga Koluvije i Zvonka Veselinovića, i ne samo oni, pokazuju da političke veze mogu uticati na pravosudne ishode, što podriva poverenje u institucije. Ipak, upravo činjenica da neke sudije i tužioci dižu glas, pokazuje da srpsko pravosuđe nije potpuno podređeno režimu, već su u toj ulozi i dalje "podobni pojedinci".
Belorusija je izolovana, pod sankcijama EU i SAD, dok je Srbija kandidat za članstvo u EU, što je primorava na određeni nivo usklađivanja s demokratskim standardima. Ovo ograničava Srbiju u primeni ekstremnijih autoritarnih mera, iako su simpatije ka diktatorskim režimima sa Istoka neskrivene. Najzad, više se i ne krije uticaj koji Rusija ima na politička, i ne samo politička, dešavanja u Srbiji. Ipak, ovde se mora uočiti zaoštravanje retorike s nekih adresa u EU prema Srbiji, paralelno sa otvorenim skretanjem režima - a ne kao do sada, njegovih pojedinih delova - u pravcu Rusije. To je posebno izraženo u vreme dve studentske "ekskurzije" (biciklistička i maratonska) u pravcu evropskih institucija.
U Belorusiji su izbori očigledno namešteni, a opozicija je, kako rekosmo, gotovo uništena. U Srbiji, iako su izbori kritikovani kao nefer (npr. izveštaj OEBS-a iz 2023.), a birački spiskovi u neskladu sa realnošću, opozicija i dalje postoji, mada je godinama satanizovana i uskraćena su joj osnovna demokratska prava, i ima određeni - iako značajno ograničen - prostor za delovanje.
Srbija, dakle, pokazuje sve elemente autoritarne vlasti, s kontrolom nad institucijama, medijima i selektivnim pravosudnim procesima, ali nije na nivou Belorusije, gde je diktatura očigledna, s ekstremnom represijom i potpunom eliminacijom opozicije. Srbija se, reklo bi se, i dalje nalazi u "sivoj zoni" između demokratije i autoritarizma, dok je Belorusija jasan primer diktature.&nbsp;
To, na žalost, i dalje ne znači da Srbija ne može lako da sklizne preko te tanke linije, koja deli "sivu" i "crnu zonu". Možda za to bude dovoljna i samo jedna komanda iz Moskve.

Postaje li Srbija - Bjelorusija?

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: branislav-nenezic