Skupština Crne Gore i dalje kontroliše sprovođenje zakona i politika onoliko koliko joj to dozvoli politička većina i izvršna vlast, ocijenili su iz Centra demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da to, u praksi, potvrđuju kašnjenja, neodazivanje pozvanih institucija na saslušanja i različite političke opstrukcije, čime se, kako je navela, narušava jedna od ključnih ustavnih funkcija parlamenta.&nbsp;
Ona je rekla da je u 2025. godini održano 13 kontrolnih saslušanja, od čega osam na zahtjev poslanika opozicije, tri na zahtjev poslanika većine, dva na osnovu odluke odbora.
- Ono što je bilo očigledno u protekloj godini je da političko uslovljavanje i dalje sužava prostor kontrole Skupštine - kazala je Gvozdenović.&nbsp;
U jednom slučaju, kako je dodala, opoziciona inicijativa za saslušanje na temu dezinformacija iz bezbjednosnog sektora prošla je tek nakon što je, na zahtjev dijela većine, iz nje izuzet predsjednik Vlade.
Gvozdenović je rekla da se drugi upečatljiv slučaj desio kada je inicijativa opozicije za kontrolno saslušanje, povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta, prihvaćena tek nakon pozivanja na garantovano pravo opozicije.
- Uz to i dalje imamo primjere odlaganja, pa kontrolno saslušanje ministara finansija i turizma o uticaju turističke sezone na budžet i planirani ekonomski rast, o kojem je odlučeno još u julu, održano je tek 29. decembra - kazala je Gvozdenović u saopštenju dostavljenom agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je saslušanju prisustvovala ministarka turizma, ali ne i ministar finansija koji je na dan saslušanja obavijestio Odbor da neće prisustvovati zbog “ranije preuzetih obaveza”.
Gvozdenović &nbsp;je ukazala da problem koji se nedvosmisleno nameće jeste činjenica da dio državnih organa u praksi bira da li će se pojaviti pred odborima, pa i pozivajući se na određena tumačenja Ustava i zakona.
- Tako imamo primjere da ministri otkazuju dolazak na sam dan kontrolnog saslušanja, ili da odlažu saslušanja zbog “službenih obaveza” - dodala je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kontrolnu ulogu Skupštine ne poštuje ni sam predsjednik Vlade koji bira da li će i kada prisustvovati premijerskom satu i odgovarati na pitanja poslanika i poslanica.
- Pored čestih odlaganja, zabilježen je i slučaj u kojem je premijer prisustvovao sjednici, ali je odbio da usmeno odgovara na pitanja poslanika - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da ni drugi organi vlasti ne poštuju parlamentarnu kontrolu u dovoljnoj mjeri.
- Što nam potrvđuje činjenica da se vrhovni državni tužilac (VDT) nije odazvao ni na jedan od tri poziva &nbsp;za kontrolno saslušanje prošle godine - dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da je u julu VDT izostao sa saslušanja koje je Odbor za bezbjednost i odbranu zakazao povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta.
- U oktobru se nije odazvao ni pozivu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na saslušanje o postupanju tužilaštva koje je rezultiralo odbacivanjem krivične prijave povodom prodaje Telekoma - rekla je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala da je VDT nije prisustvovao ni sjednici Administrativnog odbora, na kojoj je razmatran zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za odobrenje vođenja krivičnog postupka i skidanje poslaničkog imuniteta poslaniku Milanu Lekiću, što je ranije bila zakonom uspostavljena praksa.
Gvozdenović je rekla da su umjesto VDT-a, sjednici prisustvovale tužiteljke osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja.
- Na ovaj način učvršćuje se praksa po kojoj se Skupštini praktično onemogućava da nadzire rad tužilaštva, izuzev prilikom razmatranja godišnjeg izvješaja o njihovom radu - rekla je Gvozdenović.
Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće što takav stav ima direktnu podršku pojedinih poslanika većine.
- Apsolutno odbijanje predstavnika tužilaštva da se odazovu na parlamentarna saslušanja nespojivo je sa demokratskim principima i zahtjevima ravnoteže između grana vlasti - istakla je Gvozdenović.
Ona je navela da, iako je razumljivo, opravdano i zakonom propisano da tužioci ne odgovaraju na pitanja o okolnostima pojedinačnih predmeta, to ne može biti razlog da izbjegavaju davanje objašnjenja o pravilima i načinima po kojima rade, ili sistemskim nedostacima koje pojedini slučajevi otkrivaju.
- Izbjegavanjem kontrolnih saslušanja i komunikacije sa parlamentom, stvara se opasan presedan prema kojem se čitava grana vlasti faktički izuzima iz ključnih mehanizama javne i institucionalne odgovornosti - ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, odgovornost za takvo stanje dijele i poslanici, imajući u vidu primjere kontrolnih saslušanja gdje su se direktno interesovali za konkretne predmete pred tužilaštvom i javno ih komentarisali, iako ti slučajevi nijesu bili ni povod ni tema kontrolnih saslušanja.
Gvozdenović je kazala da se u praksi pokazuje da se Poslovnik Skupštine tumači rastegljivo i selektivno, pa njegova primjena prvenstveno zavisi od političke volje.
- Dok se na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje otvara pitanje prisustva smijenjenog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i o njemu se glasa iako to Poslovnik ne predviđa, u drugim odborima se pravila znaju tumačiti znatno šire i fleksibilnije - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da je ilustrativan primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je razmatrano postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine, a na kojoj je prisustvovao advokat okrivljenog, formalno kao predstavnik nevladine organizacije (NVO) na osnovu odobrenja predsjednika Odbora.
- Iako Poslovnik predviđa mogućnost prisustva predstavnika civilnog sektora sjednicama odbora, u konkretnom slučaju ta mogućnost je očigledno zloupotrijebljena - navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je rekla da je tokom rasprave, osoba koja je formalno prisustvovala sjednici kao predstavnik NVO, faktički je nastupala u ulozi advokata, otvarajući pitanja o drugim krivičnim predmetima koje zastupa.
- Na taj način, Odbor je doveden u situaciju da umjesto vršenja parlamentarne kontrole postane platforma za advokatsko i političko istupanje, što je suprotno svrsi i prirodi kontrolnog saslušanja - rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da sve navedeno ukazuje da je važno da se kroz transparentan i inkluzivan proces, uz otvoren, ozbiljan i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, kao i uz konsultacije sa stručnom i širom javnošću, pripremi zakon koji će jasno urediti poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gvozdenović: Uloga Skupštine sve se više degradira

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri obrane raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

Društvo

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Sport

Jovanka Radičević bez zadrške o tome zašto nikada nije proglašena sportistkinjom Crne Gore: To je sramotno

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Tag: centar-za-demokratsku-tranzciju

Gvozdenović: Uloga Skupštine sve se više degradira

Njemački, francuski i poljski ministri obrane raspravljaju o podršci Ukrajini

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

PRATITE TVe UŽIVO