No major progress should be expected in Montenegro’s European Union accession process over the next year, but rather minimal results with a maximum outcome – assessed Executive Director of the Centre for Monitoring and Research Zlatko Vujović.
Appearing as a guest on the morning show Budilnik on Television E, Vujović said that the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union for the period 2026–2027 is primarily a technical document focused on the dynamics of activities that have already begun.
- In the next year, there will be no major breakthroughs in the accession process, these will be minimal results with a maximum outcome. Accordingly, the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union 2026–2027 is a document that explains how to package everything that has already been done and work on the dynamics, which is supported by the announcement that one negotiating chapter will be closed next week. It is more about technical matters than about strict criteria - Vujović said.
The Draft Programme for Montenegro’s EU Accession for the period 2026–2027 was presented yesterday at the Europe House. Although the meeting was closed to the public, it raised numerous questions about the realism of the set deadlines, as well as the quality of the reforms ahead.
Vujović believes that the document brings nothing spectacular, but rather represents a realistic plan for completing negotiations within the projected timeframe. As he noted, the European Union has not set strict criteria, but flexible requirements, primarily due to the short time frame.
- We must conclude the negotiations this year, and the minister has already announced the closure of one negotiating chapter as early as next week, which best illustrates this pace. It is more about, conditionally speaking, avoiding mistakes and packaging what has already been completed so that we can achieve the expected results in such a short period of time. Let’s be honest, the administration does not correspond to the moment we are in. I am not talking about the minister, the minister is doing an excellent job. I am talking about people in various ministries who are responsible for obligations within specific chapters. Montenegro truly has insufficient negotiating capacity when it comes to people in technical positions, but that is now less important. I like to say, despite being very critical of some of the capacities and steps we have taken in fulfilling the plan, one thing must be acknowledged - Montenegro is far more prepared to join the European Union than any previous country that became an EU member, including Croatia at the time - Vujović said.
Speaking about the inclusiveness of the negotiation process, Vujović assessed that the participation of civil society has been brought to the brink of being rendered meaningless, alongside an accelerated pace of adopting laws that is difficult to follow.
- As dissatisfied as I am on the one hand, on the other hand I will give priority to Montenegro completing the negotiations as early as possible and seizing this opportunity, because we will never again be given a chance like the one we are in now - he emphasized.
According to Vujović, the announced closure of one negotiating chapter next week is proceeding in line with the plan, with minor corrections, which, as he says, indicates that the plan could be fulfilled within the next two years. However, he warns that the main risks are political rather than technical.
- I believe the main risks are political, not so much technical, not so much the relations between the Government and the European Commission, but above all whether certain political parties will try to bring down the Government, or whether what is happening around Botun represents an attempt to stop at all costs something what the EU has identified as the absolute minimum for Montenegro to fulfill part of its obligations in one chapter. I think Montenegro faces fewer risks in the technical part of fulfilling obligations and more in the political sphere, because we must be honest and say that a significant part of the ruling coalition does not want Montenegro to be in the European Union - Vujović added.
He also noted that some of the ministers responsible for the negotiations are strong opponents of those negotiations ever being concluded.
- So how can we assess the success of certain ministries and ministers if they will do everything to at least prolong the process because of their political interests? The biggest risks are political, stability and the fulfillment of obligations, primarily in parliament. It is extremely important that Montenegro does not go to early elections and that we have a pro-European majority in parliament together with the opposition, in order to prevent a possible attempt by part of the ruling coalition to block the adoption of certain legislative solutions and slow down the fulfillment of the European agenda - Vujović concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Participation of civil society in EU negotiations has been brought to the brink of being rendered meaningless, it is important that Montenegro does not go to early elections

U Crnoj Gori gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe, ne doživljavaju taj sistem kao neutralnu instituciju iznad političkih podjela, a bez mjerljivih i vrijednosno utemeljenih promjena to povjerenje se neće obnoviti.
To je saopšteno iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore, koje je realizovano u okviru projekta koji je podržala na reprezentativnom uzorku od 995 ispitanika.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da su rezultati istraživanja koji se odnose na opšte povjerenje u pravosudni sistem jasni i zabrinjavajući, prenosi PR Centar.
- Skoro šest od deset građana, tačnije 59,6 odsto, navodi da nema povjerenja u pravosuđe. Povjerenje iskazuje tek 30,3 odsto, dok je oko deset odsto neodlučnih. Ovaj odnos ne govori samo o trenutnom nezadovoljstvu, već ukazuje na dubinski problem legitimiteta i kredibiliteta pravosudnih institucija- rekao je Vujović.
&nbsp;On je, govoreći o trendu povjerenja unazad više od decenije, kazao da nepovjerenje u pravosuđe nije prolazna pojava, već dugoročni proces.
&nbsp;- Period od 2013. do 2016. godine predstavlja izuzetak, kada je zabilježen rast povjerenja i njegov maksimum od 53 odsto- naveo je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, od 2017. godine dolazi do jasnog i trajnog preokreta trenda.
&nbsp;- Povjerenje u sudstvo počinje kontinuirano da opada, uz kratke i ograničene oscilacije koje nijesu uspjele da promijene osnovni pravac kretanja. Posebno snažan pad bilježi se nakon 2020. godine, kada povjerenje pada na 34 odsto, a zatim, uprkos blagom oporavku u 2023. godini, u 2025. dostiže istorijski minimum od 30 odsto- kazao je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, paralelno sa tim, nepovjerenje raste i u 2025. godini dostiže 60 odsto, „što znači da je nepovjerenje postalo dominantan i stabilan stav većine građana“.
&nbsp;Vujović je istakao da taj longitudinalni obrazac ukazuje da se kriza povjerenja ne može objasniti pojedinačnim aferama ili političkim ciklusima.
- Naprotiv, riječ je o akumuliranom efektu dugotrajne percepcije politizacije, selektivne pravde, sporosti postupaka i odsustva vidljivih rezultata reformi. Povjerenje se, jednom izgubljeno, ne vraća automatski promjenom vlasti ili personalnim promjenama u institucijama, već zahtijeva dugotrajan i dosljedan institucionalni učinak- rekao je Vujović.
&nbsp;On je rekao da se sličan, a u pojedinim segmentima i izraženiji negativan obrazac, bilježi kada je riječ o tužilaštvu.
&nbsp;- Posmatrano kroz vrijeme, povjerenje u tužilaštvo pokazuje ograničene i kratkotrajne pomake, ali bez stabilnog uzlaznog trenda. Građani tužilaštvo sve češće percipiraju kao ključnu kariku sistema vladavine prava koja ne ispunjava očekivanja u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala- rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, povjerenje u Vrhovno državno tužilaštvo, posmatrano longitudinalno, ostaje na niskom nivou i snažno je uslovljeno političkim kontekstom.
&nbsp;- Periodi blagog rasta povjerenja uglavnom se vezuju za najave reformi ili promjene na čelnim pozicijama, ali ti efekti su kratkog daha. Već nakon kraćeg vremena, povjerenje se vraća na prethodno nizak nivo, što ukazuje da simboličke ili personalne promjene nijesu dovoljne bez vidljivih i mjerljivih rezultata u praksi- naveo je Vujović.
&nbsp;Govoreći o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Vujović je rekao da longitudinalni podaci ukazuju na još izraženiju volatilnost povjerenja.
&nbsp;Kako je naveo, SDT je institucija od koje javnost ima visoka očekivanja, ali su ta očekivanja često praćena dubokim razočaranjima.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje u SDT pokazuje nagle oscilacije – raste u momentima kada se najavljuju ili pokreću postupci u predmetima visoke korupcije, a zatim naglo opada kada izostanu pravosnažne presude ili kada se ti postupci dožive kao selektivni ili politički motivisani- kazao je Vujović.
&nbsp;Smatra da upravo ta nestabilnost povjerenja u SDT ima posebnu težinu.
&nbsp;- Ona pokazuje da građani pažljivo prate rad tužilaštva i da povjerenje ne poklanjaju unaprijed, već ga uslovljavaju konkretnim ishodima. U longitudinalnom smislu, trend za 2025. godinu ukazuje da je kredit povjerenja prema SDT-u u velikoj mjeri iscrpljen, a da su očekivanja građana postala znatno opreznija i skeptičnija nego ranije- kazao je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, longitudinalni prikaz povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, kako u cjelini, tako i prema ključnim institucijama poput VDT-a i SDT-a, jasno pokazuje obrazac strukturnog nepovjerenja.
&nbsp;- Građani ne percipiraju ove institucije kao stabilne, predvidljive i nezavisne aktere vladavine prava, već kao sisteme čiji učinak zavisi od političkog i društvenog konteksta. To je posebno zabrinjavajuće jer upravo sudstvo i tužilaštvo treba da predstavljaju tačke institucionalnog kontinuiteta i pravne sigurnosti- naveo je Vujović.

CeMI: Gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Ustavni sud pozdravlja svaki vid kritike njegovog rada, međutim, paušalni navodi koje je iznio Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) ne mogu se podvesti pod studiju, niti unaprijediti njegov rad - poručili su u najvišoj sudskoj instanci reagujući na navode te nevladine organizacije da su suočeni sa političkim pritiscima i nedovoljnom otvorenošću.&nbsp;
U Ustavnom sudu su stava da se studijom CEMI-ja neosnovano pokušava narušiti njihv ugled i nezavisnost.
- Apsolutno je neprihvatljivo, i ustavnim sudovima nepoznato, da se nad jednom vrhovnom institucijom ustavnog sudstva uspostavi, kako se preporučuje, stalni mehanizam nezavisnog monitoringa, koji bi uključivao aktere izvan same institucije. Ustavni sud uvažava svaku kritiku i sugestiju, ali je neprimjereno „čuvaru“ Ustava dodjeljivati stalno kontrolno tijelo, suprotno propisima i praksi evropskih i svjetskih ustavnih sudova - naveli su oni.
Netačna je, podvlače, tvrdnja da su nepoznati kriterijumi redosljeda rješavanja predmeta, kao i metodi kojima se Ustavni sud rukovodi u definisanju prioritetnih slučajeva.
- Sa svake sjednice se objavljuju saopštenja iz kojih se može vidjeti da se predmeti rješavaju po redosljedu prispjeća, odnosno odlučuje se prvo o najstarijim predmetima, dok su prioriteti definisani Poslovnikom o radu i od tog rješenja se ne odstupa - naglasili su oni.
Netačna je, dodaju, tvrdnja da je veća ažurnost rada Ustavnog suda „samoprocjena čelnih ljudi“, te da se ne može potvrditi veća efikasnost.
- Jer samo podatak da na današnji dan nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine govori da se radi o konkretnom i mjerljivom podatku kojem nije potrebna ni samoprocjena ni samopromocija, a što su prepoznali i međunarodni partneri - istakli su u Ustavnom sudu.
Neosnovano je, cijene oni, razmatrati preporuku o ponovnom vraćanju odredbe o maksimalnom roku za odlučivanje u svim vrstama postupaka pred Ustavnim sudom.
- Jer je sud već postigao da u radu nema ustavne žalbe starije od dvije godine dok o predmetima iz oblasti normativne kontrole takođe uporedo odlučuje o najstarijim i o najvažnijim predmetima. Dodatno, predmete ne rješavaju zakonski rokovi već sudije i savjetnici koji nedostaju, ne krivicom suda. Konačno, ova preporuka bi mnogo više smisla imala za neke druge organe, pred kojima sporovi traju i po pet, 10 ili 15 godina - ocijenili su u Ustavnom sudu.
Do produbljivanja krize u institucionalnim odnosima između Ustavnog i Vrhovnog suda, kako se navodi u dokumentu, ne može, kažu oni, doći jer je dijalog kontinuiran.
- A ocjena „krize“ ne može se izvesti iz odlučivanja u jednom predmetu. Dodatno, svaka institucija postupa i odlučuje u okvirima propisanim zakonom i neprimjenjivanje zakona može ići na štetu građana i njihovih ljudskih prava i sloboda - naglasili su u Ustavnom sudu.
Netačna je, kažu, i paušalna tvrdnja da Ustavni sud nije dostavljao odluke strankama po izbornim žalbama.
- Jer sud svaku odluku dostavlja u roku na adresu podnosioca žalbe, osim ukoliko se pošiljka vrati jer iz uobičajenih razloga nije mogla biti uručena - naglasili su u Ustavnom sudu.
Netačna je, dodaju, tvrdnja da Ustavnom sudu prijeti blokada i da može da dođe u situaciju da odlučuje sa samo troje sudija.
- Što bi autori studije znali da su konsultovali propise - poručili su u reagovanju.
Netačna je, kažu, tvrdnja da je „posljednjih nekoliko godina izražen politički pritisak na odlučivanje Ustavnog suda“ u vezi izbornih sporova.
&nbsp;- Jer se ne navodi na osnovu kojih podataka i informacija je izveden jedan tako ozbiljan zaključak - ocijenili su oni.
Tvrde da su netačni navodi da se Ustavni sud suočava sa „zaostatkom u rješavanju predmeta, naročito u oblasti ustavnih žalbi“ jer je, prema njihovim riječima, u okviru te nadležnosti postignut rezultat koji nema nijedan ustavni sud u regionu.
- Samim tim je nejasno da „poseban rizik predstavlja mogućnost novog talasa masovnih ustavnih žalbi“, te da zbog takvog scenarija „postoji realna opasnost da bi Evropski sud za ljudska prava preispitao djelotvornost ustavne žalbe“ jer ovakve ocjene nisu potkrijepljene bilo kakvim podatkom ili informacijom o tome koji sporovi bi doveli do masovnih žalbi i samim tim kako bi Ustavni sud izgubio pred Evropskim sudom djelotvornost ustavne žalbe - naveli su oni.
Tvrde da je netačno da je Ustavni sud, cijeneći ispunjenost uslova za starosnu penziju sutkinji Dragani Đuranović, na sjednici 27. juna 2024. godine odlučio da nijesu nastupili razlozi za prestanak njene funkcije.
- Naprotiv, a što se može provjeriti uvidom u saopštenje dostupnim na sajtu, sud je odlučio da „nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije...“, odnosno nije donijeta odluka da se obavijesti Ustavni odbor. Dodatno, podsjećamo da se Venecijanska komisija nije bavila ustavnošću ovog postupka, ali je dala preporuke u smislu poštovanja procedure za prestanak funkcije i za izuzeće sudija u sopstvenoj stvari, što se u dokumentu CEMI-a uopšte ne pominje, a što je rezultiralo i najavljenim izmjenama zakona - kažu u Ustavnom sudu.
Netačna je, prema njihovim navodima, tvrdnja da „Ustavni sud nikada aktivno nije učestvovao u formiranju svog budžeta“.
- Jer se predlog utvrđuje na sjednici suda i sve sudije učestvuju u njegovom pripremanju. Takođe, predstavnici suda svake godine učestvuju u njegovoj pripremi sa predstavnicima izvršne vlasti - dodali su oni.
Ustavni sud zaključuje da navedene iznijete tvrdnje, i druge koje nijesu pobrojane, nijesu dosljedne niti metodološki utemeljene.
- Pozivamo na razvoj kulture ustavnosti u kojoj se odluke Ustavnog suda dosljedno sprovode, a kritika njegovog rada ostaje konstruktivna. Transparentnost, odgovornost i dijalog sa institucijama i civilnim društvom treba da jačaju a ne da slabe nezavisnost Ustavnog suda - zaključili su u reagovanju.

Ustavni sud: CEMI neosnovano pokušava narušiti naš ugled, neprimjereno „čuvaru“ Ustava dodjeljivati stalno kontrolno tijelo

Borba protiv korupcije, fraza koju često čujemo iz usta predstavnika izvršne vlasti, vladajuće većine, kao i međunarodnih partnera. Koliko je ta borba stvarna? Da li nas aktuelni rezultati u borbi protiv korupcije približavaju ili udaljavaju od Evropske unije?
O tim pitanjima, u emisiji “Borba protiv korupcije: prepreka ili put ka Evropi?” na TV E, govore Jelena Grdinić, generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jovana Marović, članica Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG), bivša ministarka evropskih poslova, kao i advokat Veselin Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr6B4JbY6xQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je dio projekta “Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Tražimo odgovor na pitanje: “Da li će Evropa doći u Crnu Goru prije nego korupcija ode iz nje?”
Otvoreno, argumentovano i sa konkretnim podacima.&nbsp;
Emisiju možete pratiti na TVE u srijedu, u 18 i 22 sata.

1250x600

1084x550

Borba protiv korupcije - politička retorika ili stvarni napredak?

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je izjavio da saradnja vojne industrije nije u nadležnosti predsjednika države Zorana Milanovića koji je ranije danas oštro odbacio mogućnost bilo kakve saradnje hrvatske vojske sa Izraelom i pozvao Vladu da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Predsjednik nema ovlašćenja da Vladi govori gde će ići ministri ili predsjednik Vlade - rekao je danas Plenković novinarima u Zagrebu, prenosi N1.
Milanovićeva izjava došla je u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu tokom koje će se sastati i s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju.
Plenković je rekao da saradnja u području odbrambene industrije nije u nadležnosti predsjednika.
- Stvar je u jačanju hrvatske vojske, uspostavljanje saradnje s nama bitnim zemljama, a ova Anušićeva posjeta je u tom kontekstu - rekao je Plenković i dodao da ni Vlada nije pitala predsjednika koje zemlje posjećuje.
Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštilo je danas da je ministar odbrane Ivan Anušić predstavio u Izraelu potencijal hrvatske odbrambene industrije i da je poručio da će nastaviti da razvija saradnju sa tom zemljom "u korist hrvatskih Oružanih snaga".
Povod za današnji bilateralni sastanak s izraelskim ministrom odbrane Israelom Katzom je "osnaživanje saradnje hrvatske i izraelske odbrambene industrije, kao i razmjena iskustava na području naprednih izraelskih odbrambenih tehnologija, posebno o sistemu aktivne samozaštite Trophy izraelske kompanije Rafael", piše u saopštenju.
Anušić je rekao da želi "snažniju bilateralnu odbrambenu saradnju s Izraelom na nivou ministarstava odbrane, ali i saradnju hrvatskih i izraelskih odbrambenih kompanija".
- Predstavnici Oružanih snaga Hrvatske nisu s nama u poseti Izraelu, niti su učesnici ovih sastanaka. Vlada i ja kao ministar odbrane nećemo zanemariti, nego ćemo razvijati saradnju s Državom Izrael u korist naših Oružanih snaga - &nbsp;rekao je Anušić u izjavi koju je prenelo njegovo ministarstvo.
On je rekao i da je "Hrvatska dosljedno podržavala Izrael u njegovom pravu na samoodbranu i da je osudila djelovanje Hamasa i Irana".
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
On je naglasio da kao vrhovni komandat ističe da hrvatsla vojska neće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom.
- Kako bi se sprečila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaći: Pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio "neprovjediv i štetan za Hrvatsku".
Milanović koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske, predsjednik i premijer su kokreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Plenković povodom izjave Milanovića o Izraelu: Saradnja vojne industrije nije nadležnost predsjednika

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
Reagujući na izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu državu, Dizdarević je naveo da se takav stav, čak i kada je dat kao lični osvrt utemeljen u porodičnom diskursu, suštinski suprotstavlja građanskom uređenju Crne Gore.
Kako je istakao, takve izjave legitimišu hegemonističke ideje nacionalističkih politika koje bi, kako tvrdi, za početak željele da Crna Gora bude država srpskog i crnogorskog naroda „i svih ostalih“, što bi u narednoj fazi vodilo njenoj dezintegraciji.
Dizdarević smatra da nerazumijevanje koncepta građanske države od strane visokih funkcionera Bošnjačke stranke, kao i, kako navodi, djelovanje u pravcu konfederacije nacionalnih zajednica, ukazuje na prihvatanje narativa koalicionog partnera Andrije Mandića o etnofederalizaciji Crne Gore.
– Kao što Srbi iz Crne Gore predstavljaju autohtoni narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, a koje Mandić želi okarakterisati srpskom dijasporom, tako su i Bošnjaci u Crnoj Gori svoji na svome, bez rezervne domovine – naveo je Dizdarević.
On je istakao da su istorijski procesi i savremene granice Crne Gore oblikovali prostor koji je, kako tvrdi, vjekovno ognjište najvećeg broja Bošnjaka, te da su Bošnjaci svoju autohtonost, kulturnu i tradicionalnu posebnost ugradili u temelje crnogorske države.
Podsjetio je i da Islamska zajednica Crne Gore, kao duhovni centar Bošnjaka, ima sjedište u Podgorici, što, prema njegovim riječima, jasno govori o tome gdje je matica Bošnjaka u Crnoj Gori.
– Strujić Harbić i njeni istomišljenici iz Bošnjačke stranke mogu ovakve izjave davati u svoje ime i u ime partije kojoj pripadaju, ali nemaju ekskluzivno pravo da govore u ime svih Bošnjaka i Bošnjakinja, kojima je Crna Gora i majka i matica, i koji ne pristaju na status dijaspore u vlastitoj državi – poručio je Dizdarević.

Dizdarević: Bošnjačka stranka nema pravo da govori u ime svih Bošnjaka, jedina matica nam je Crna Gora

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Tag: centar-za-monitoring-i-istrazivanje