Centar za ženska prava počinje realizaciju edukativnih projekcija dokumentarnog filma "Lavanda", koje će biti praćene interaktivnim razgovorima sa učenicima/cama, studentima/tkinjama, roditeljima, predstavnicima/cama lokalne samouprave, nastavnicima/cama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama, koje će imati mogućnost da u neformalnoj atmosferi postavljaju pitanja i diskutuju o ovoj temi u lokalnim sredinama i školama širom Crne Gore.
Prva projekcija filma biće održana u Podgorici u ponedjeljak, 24. novembra u 19 sati, u CKZ „Ribnica“. 
- Dokumentarni film Lavanda otvara važan dijalog o seksualnom nasilju, traumi i procesu iscjeljenja – temama o kojima se često ćuti, a koje su od ključnog značaja za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i empatičnijeg društva - kazali su iz Centra za ženska prava.
U Centru ističu da im je posebno važno da mladima i široj zajednici omoguće prostor za razgovor, edukaciju i podršku.
- Zato će nakon projekcije uslijediti interaktivna diskusija sa ekspertkinjama: Matejoj Raičković – rediteljkom filma Lavanda, Majom Raičević – izvršnom direktorkom Centra za ženska prava, Anom Jaredić – psihološkinjom Centra za ženska prava i Snežanom Vujović – šeficom Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici i predsjednicpm Operativnog tima za borbu nasilja u porodici i nasilja nad ženama - navode u najavi.
U Centru za ženska prava kažu da ovo nije samo filmska projekcija, već i važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja, osnaživanju mladih i izgradnji kulture podrške, razumijevanja i solidarnosti.
Projekcija filma realizuje se u okviru projekta „Angažovana zajednica za rodno ravnopravno i sigurno društvo“, koji sprovodi Centar za ženska prava uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, odbrane, razvojne saradnje i vanjske trgovine Velikog Vojvodstva Luksemburg.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Centar za ženska prava organizuje otvaranje izložbe radova nastalih na sedmom Kratkom kursu ukidanja patrijarhata, koje će biti održano u utorak, 28. oktobra u 19 sati, u prostoru Sopstvena soba (Bokeška 20, Podgorica).
Izložba je posvećena Stani Tomašević – partizanki, političarki i diplomatkinji, prvoj političkoj komesarki u Narodnooslobodilačkoj vojsci i prvoj ambasadorki poratne Jugoslavije.&nbsp;
- Kao simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, Stana Tomašević ostaje primjer hrabrosti, vizije i predanosti borbi za jednakost i slobodu. Stana Tomašević ostaje simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, žena nepokolebljive hrabrosti koja je svojim djelovanjem otvorila put generacijama koje su dolazile poslije nje - saopšteno je iz Centra za ženska prava.
Polazeći od ideje da umjetnost može biti čin otpora, Kratki kurs ukidanja patrijarhata okuplja mlade stvaraoce koji kroz svoj umjetnički rad istražuju nasljeđe patrijarhata i mogućnosti emancipacije. Tokom radionica, uz mentorsku podršku likovnih umjetnica Tanje Markuš i Svetlane Dragojević, učesnici i učesnice su razvijali umjetničke radove koji promišljaju teme feminističkog otpora, solidarnosti i društvene promjene.
Izložbu će otvoriti Tanja Markuš, koordinatorka programa za kulturu Centra za ženska prava, te Nevena Nikolić i Corwin Von Strien, predstavnici Ambasade Kraljevine Holandije.
Na izložbi učestvuju: Natalia Blackthorn, Lana Chvanova, Indrit Citaku, Luna Đoković, Mina Čagorović, Muhamed Gorana, Jovan Ivković, Sara Jokanović, Tijana Mijović, Lorenc Pepđonović, Miljana Racković, Milena Vujisić, Nina Vučković i Andrijana Stantić.
Izložbu organizuje Centar za ženska prava uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Fondacije Kvinna till Kvinna.

U utorak otvaranje izložbe “Stana Tomašević”

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju odluku premijera Milojka Spajića da se sastane sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju 2022. i 2025. godine.
Kako podsjećaju ove dvije nevladine organizacije, predstavnici porodica sa sugrađanima svakodnevno protestuju više od sedam mjeseci blokadom ceste na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovore i odgovornost sa ciljem sprečavanja da se slične tragedije ponavljaju.
&nbsp;- CŽP i HRA su dva puta pozvale premijera da se obrati porodicama. Očekujemo da sastanak doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije - poručili su u saopštenju.

HRA i CŽP o susretu premijera sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju: Sastanak da doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije

Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" su u potpunosti implementirani u Zakon o oružju i ovaj akt je sada u finalnoj fazi usaglašavanja sa resornim ministarstvima, te se očekuje da će brzo biti dostavljen na mišljenje nadležnim domaćim i inostranim tijelima - kazao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom sastanka juče sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava (HRA) Teom Gorjanc Prelević i sa direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević, kazao da se Zakon o oružju nalazio u Sekretarijatu za zakonodavstvo, nakon što je prošao određene segmente javne rasprave.
Šćepanović je naveo da će ovaj akt biti dio šire strategije, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, a sa ciljem uspostavljanja kontrole naoružanja i suzbijanja nasilja i oružja u ilegalnom posjedu građana. 
- Uprava policije je kroz radnu grupu participirala u izradi ovog zakona koji se sada nalazi u finalnoj fazi, sa prijedlozima koji, između ostalog, obuhvataju i restriktivniji pristup izdavanju oružnih listova, strože kriterijume za zdravstvenu sposobnost, uvođenje kontinuiranih bezbjednosnih provjera, skraćenje roka važnosti oružnih listova, te implementaciju mehanizama koji ispituju realnu potrebu za posjedovanjem oružja - istakao je Šćepanović.
Iz Uprave policije su rekli da je cilj sastanka bio bliže predstavljanje aktivnosti koje Uprava policije sprovodi radi odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove i konkretne korake koje je Uprava policije preduzela nakon dva tragična događaja na Cetinju.
Šćepanović je kao ključne aktivnosti istakao aktuelne procedure organizacionih promjena i jačanja kapaciteta za brzi odgovor na visokorizične nepredviđene dinamične situacije, te jačanje regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja i stanica policije, osiguranje neophodnih sredstava za rad, tehničko i tehnološko unapređenje kapaciteta.
Kao prioritetno je naveo, kako je precizirano u saopštenju, kadrovsko jačanje Uprave policije kroz zapošljavanje nedostajućeg broja policijskih službenika i po okončanju stvaranja uslova - aktuelizaciju rada policije u zajednici.
- Uprava policije je sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti građana Cetinja preduzela mjere raspoređivanjem nedostajućih policijskih službenika sa Policijske akademije na Cetinju, svakodnevnim angažovanjem dodatnih službenika u vidu ispomoći iz drugih regionalnih centara bezbjednosti i formiranjem stacioniranih patrola i interventne grupe i angažovanjem Posebne jedinice policije na Cetinju u vidu ispomoći, čime je sada, u realnom vremenu, obezbijeđeno prisustvo većeg broja policijskih službenika na Cetinju, u odnosu na prethodni period - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je uspostavljeno stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije 24/7, a preduzete su i mjere jačanja koordinacije na lokalnom i centralnom nivou sa fokusom na prioritetne kontinuirane obuke policijskih patrola koje prve reaguju u kriznim situacijama radi zaustavljanja, izolovanja i neutralisanja prijetnje do dolaska specijalizovanih jedinica sa ciljem optimizacije i potpune interoperabilnosti.
Šćepanović je istakao da su realizovane i mjere uvezivanja Specijalne jedinice policije sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- U okviru šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, policijski službenici u kontinuitetu prolaze specijalističke mentalno-taktičke obuke koje podižu nivo operativne spremnosti, uz praktične simulacije realnih kriznih situacija, periodično izvođenje borbenog i taktičkog gađanja, rukovanja vatrenim oružjem, a u okviru ovih mehanizama inicirana je i nabavka specijalizovanih vozila i opreme koja će se koristiti u složenim i visokorizičnim situacijama - naveo je Šćepanović.
Uprava policije je, prema njegovim riječima, izradila akt internog upravljanja - Pravilo sa standardnim operativnim procedurama (SOP) koje se već nalazi u operativnoj primjeni.
Ovaj dokument, kako dodaje, obezbjeđuje smjerenice za brzu koordinaciju lokalnog, centralnog i strateškog nivoa, postupanje i precizna zaduženja prvih patrola i specijalnih jedinica, a kojim je i obuhvaćeno i jačanje kriznog menadžmenta i komunikacije sa javnošću u kriznim situacijama radi pravovremene informisanosti i zaštite građana.
- Na sastanku je ukazano na napore Uprave policije, da pored postojećih izazova, obezbijedi kontinuirani proces reformi sopstvenih kapaciteta i profesionalizacije policijskog kadra, sa akcentom na specijalističke obuke, poštovanje ljudskih prava postujući preporuke CPT-a, usavršavanje postupanja, i jačanje integriteta, svjesni činjenice da je proces reformi težak, ali neophodan te da izazovi sa kojima se Uprava policije suočava imaju implikacije koje prevazilaze granice nacionalnog i zahtijevaju sinhronizovan institucionalni i međunarodni odgovor - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako su naglasili, ostaje posvećena transparentnom i profesionalnom radu, načelima vladavine prava, zaštiti ljudskih prava, bezbjednosti građana, konstruktivnom dijalogu sa civilnim sektorom, institucijama i građanima, daljim reformama i jasnoj raspodjeli odgovornosti sistema u cjelini, gdje Uprava policije ne može bez zajedničkog, jedinstvenog, sinergijskog, sinhronizovanog i deklarativnog pristupa drugih organa, naročito pravosudnih institucija, na osnovu dosadašnjih rezultata, pružiti adekvatan odgovor na bezbjednosne izazove.
- Planirane i preduzete mjere predstavljaju konkretne i odgovorne korake usmjerene ka zaštiti života i bezbjednosti građana Crne Gore, uz uvjerenje da će, shodno svojoj zakonski definisanoj ulozi, Uprava policije ostati pouzdan partner svim akterima u sistemu, sa jasnim ciljem unapređenja primjene principa vladavine prava i zaštite bezbjednosti svih građana - poručili su iz Uprave policije.

Šćepanović: Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" u potpunosti implementirani u Zakon o oružju, ovaj akt u finalnoj fazi usaglašavanja

Insistiramo na otkrivanju istine o događajima koji su prethodili ubistvima deset osoba 2022. godine i njih trinaest 2025. godine, među kojima četvoro djece, i utvrdi odgovornost svih čiji su propusti tome doprinjeli. Samo tako se može postići vladavina prava i &nbsp;bezbjednost svih nas ubuduće - poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).
Iz ovih nevladinih organizacija, čije su izvršne direktorice Tea Gorjanc Prelević i Maja Raičević prisustvovale jučerašnjem obilježavanju treće godišnjice od masovnog ubistva na Medovini, kazali su da podržavaju zahtjeve porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju.
 
- Duboko saosjećamo sa porodicama žrtava. Posebno je teško iskustvo onih koji su pretrpjele najteže gubitke 2022. godine, da bi nepune tri godine kasnije svjedočile sličnom zločinu i žrtvama koje su možda mogle biti izbjegnute da je nivo bezbjednosti na Cetinju u međuvremenu bio povećan. Podsjećamo da je u vrijeme zločina 2022. godine na Cetinju (prijestonici Crne Gore) bilo aktivno 12 policajaca, a 1. januara 2025. godine samo 11 - ističu u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da sve okolnosti ubistava na Medovini do danas nijesu razjašnjene.&nbsp;
- Na primjer, ni poslije tri godine nije utvrđeno ko je odgovoran za to što ubici nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je izvršio ubistva, iako je prethodno bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje. Da li smo i danas u opasnosti od istih propusta - upitali su iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Podsjećaju da su HRA i CŽP još 24. januara podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, šest mjeseci kasnije, Savjet još uvijek nije objavio svoje mišljenje.&nbsp;
- Cilj predstavke je da se utvrde relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost - naveli su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

Centar za ženska prava izražava iskreno saučešće porodici Alme Ćosović i očekuje odlučan odgovor pravosuđa na ovaj zločin, koji će osigurati da počinilac bude adekvatno procesuiran i kažnjen u skladu sa težinom krivičnog djela.
Ona je, kako navode iz ove nevladine organizacije, preminula 3. avgusta, nakon što ju je sredinom juna, u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, brutalno pretukao Dušan Ramić.
- Alma je preminula od posljedica teških povreda zadobijenih u tom napadu. Više od mjesec provela je u komi, bez javne informacije o njenom zdravstvenom stanju, a njena smrt nije zabilježena u medijima. Alma je iza sebe ostavila troje maloljetne djece - ističu iz Centra za ženska prava.
Ovaj femicid je, kako su kazali, još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju, a da odgovor države nije ni blizu zakonom propisanih standarda.&nbsp;
- Očekujemo da se država pobrine za djecu žrtava femicida i zakonom propiše obavezu brige o njihovoj dobrobiti, obrazovanju i zdravlju - poručili su iz Centra za ženska prava.

Centar za ženska prava o femicidu Alme Ćosović: Još jedna potvrda da su žene izložene ekstremnom nasilju

Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

U poslednje vrijeme svjedočimo orkestriranoj kampanji čiji cilj nije istina, već diskreditacija. Cilj je jasan - prikazati kao problem ono što je zapravo pokušaj uvođenja reda, odgovornosti i profesionalizma - ocijenio je v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudin Gredić nakon što je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula postupak za zaštitu od mobinga zbog njegovog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja, a pet žena Centru za ženska prava saopštilo tvrdnje da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povodom tekstova objavljivanih u proteklim mjesecima u dnevnom listu „Vijesti“, te drugim medijima, dužnost mu je, kaže, da javnosti dodatno pojasni "namjeru i svrhu naručilaca tekstova" koji se u kontinuitetu objavljuju. Cijeni da oni pokušavaju da diskredituju njegov lični i profesionalni integritet, te kaže da su tekstovi tempirani u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a
- Ovim putem ne oglašavam se da bih se pravdao bilo kome, jer za to nemam nikakvog razloga. Ono što imam je odgovornost - prema porodici, prijateljima, kolegama i javnosti da ukažem na ozbiljnost manipulacija koje se plasiraju u javni prostor. Zato se i obraćam. Ne kao neko ko traži bilo čiju podršku, već kao neko ko vjeruje u obavezu da se javnosti ponudi puna slika, a ne montirana naracija. &nbsp;U nizu tekstova koji se plasiraju u medijima već mjesecima, svjesno se zanemaruje suština i javnosti se nudi iskrivljena verzija stvarnosti. Riječ je, zapravo, o pokušaju da se očuva stanje u COTEE-u kakvo sam zatekao - stanje izolovanosti i nevidljivosti od drugih institucija, bez jasnih ciljeva i bez odgovornosti. Moj "grijeh" je što sam to stanje prekinuo - naveo je Gredić u reagovanju.
Tvrdi da je, nakon što je preuzeo dužnost i stekao prvi uvid u stanje institucije u kojoj je imenovan za izvršnog direktora, zatekao situaciju koja nije bila baš zadovoljavajuća.
- Odmah su se mogli primijetiti narušeni međuljudski odnosi, funkcionisanje bez odgovarajućih internih pravilnika ili koje je trebalo ažurirati, bez donošenja podzakonskih akata koji su bili zakonska obaveza, radno vrijeme se uglavnom nije poštovalo, a službena putovanja česta, skupa i bez jasnog cilja, iako je budžet vrlo ograničen. Ovim ne želim da unizim bilo čiji rad, posebno ne mojih sadašnjih kolega, koji su pojedinačno stručni i savjesni u poslu kojim se bave, ali jasno je da je svakako nedostajalo organizacionih i upravljačkih sposobnosti onih koji su ovim trebali da se bave - naveo je Grebić.
Takođe, kaže, iako su bila odobrena sredstva od strane REGAGEN-a za kupovinu poslovnog prostora, nije došlo do realizacije u rješavanju ovog ključnog egzistencijalnog pitanja.
- Danas je to pitanje riješeno, ali se sada i ta kupovina napada, pod banalnim izgovorima da prostor “nema prozore” o čemu je već pisano i dato objašnjenje. Dovodi se u pitanje i sama lokacija, iako se isti nalazi pored ambasada Kine i Turske i u blizini bolnice Kodra, a pored svega, koštao je onoliko koliko je do sada potrošeno na zakup prostorija kako bi ovo Društvo moglo da obavlja svoju djelatnost. Neka javnost procijeni logiku tih kritika. Uvedeni su ili se uvode brojni softverski alati - za tržišne operacije, za garancije porijekla, za prognozu vjetra, za kvalitetnije upravljanje podacima. Pokrenuti su brojni procesi, uz transparentno planiranje i fokus na efikasnost. Sve to u cilјu da COTEE postane funkcionalan i poštovan partner u domaćem i regionalnom energetskom sistemu - istakao je on.
Cijeni da se mora znati druga strana priče.
- Povodom tekstova objavljivanih u „Vijestima“, a posebno u odnosu na tekst objavljen 28.06.2025.godine, dat od strane punomoćnice zamjenice izvršnog direktora COTEE-a Jelene Bošnjak, kao i tekst objavljen 1.07.2025.godine u drugim elektronskim medijima od strane CŽP, javnost mora znati i drugu stranu priče, onu koja se uporno i sistematski prećutkuje. Pozicija zamjenika izvršnog direktora COTEE-a od svog osnivanja imala je jasno stručnu, tehničku ulogu, sa kadrovima sa iskustvom u sektoru energetike - rekao je Gredić.
To, kaže on, nije bilo političko, već profesionalno radno mjesto - bez mandata, ali sa jasnim zahtjevima znanja i odgovornosti.
- Međutim, izmjenom akta o sistematizaciji, ta funkcija je preoblikovana: opis radnog mjesta sveden je na opšte formulacije, bez konkretnih zadataka, bez mjerljivih ciljeva, bez odgovornosti - upravo da bi bila dodijeljena osobi koja nema potrebna znanja, niti iskustvo u energetici. Znam da će neko postaviti legitimno pitanje - kako to da sam i ja, bez prethodnog iskustva u energetici, izabran za izvršnog direktora? Razlika je suštinska: mjesto izvršnog direktora je mandatna pozicija. Ukoliko ne obavljam svoj posao kvalitetno i odgovorno - moj mandat se može prekinuti ili jednostavno se ne produžava - navodi Gredić.
To je, smatra on, logično i pravedno.
- S druge strane, kada se nekome bez stručnih referenci omogući da sistematski, kroz ugovor o radu na neodređeno, zauzme poziciju sa velikim formalnim ovlašćenjima, ali bez stvarne odgovornosti - to postaje problem za svaku organizaciju. I upravo se to ovdje desilo. Konkretno, radi se o ekonomisti, bez ijednog dana rukovodećeg iskustva u energetici i uopšte rukovodećeg iskustva, koja je iz banke, sa mjesta referenta, došla na funkciju zamjenice direktora. Dakle, ostavljamo javnosti da procijeni da li je stručnost ili možda porodične i političke veze ono što je koleginicu Bošnjak, pa i članove njene porodice pozicioniralo u energetski sektor - istakao je Gredić.
Ona je, kaže, izabrala medijske napade da bi se borila za poziciju.
- U svjetlu borbe za očuvanje pozicije za koju smatra da joj cjeloživotno pripada, odabrala je taktiku medijskih napada, pozivanja na mobing, optužbi na ličnoj osnovi, pa čak i korišćenje retorike o "mizoginiji", čega se posebno zgražavam kao sin, suprug i otac. Dakle, suština je, kao što rekoh, borba za fotelju i poziciju, a ne za pravdu. Osobi koja me danas optužuje povjerene su finansije, kontrole isplata, komunikacija sa spoljnim institucijama. Takva se povjerenja ne daju slučajno - niti se daju osobi u koju nemate povjerenje. Više puta je pozvana da se aktivno i konkretno uključi u rad Društva. Rečeno joj je pred kolegama da ima ista ovlašćenja kao i ja, da ima odriješene ruke - poručio je Gredić.
Uprkos ukazanim ovlašćenjima i pruženoj podršci, Gredić tvrdi da je njen rad u praksi obilježen pasivnošću i nedostatkom inicijative u ključnim oblastima energetike i tržišnih mehanizama.
- Iako je proteklo više godina od njenog dolaska na mjesto zamjenice direktora, što je izazivalo poteškoće u radu. Vjerovao sam da će vrijeme i praksa donijeti profesionalno sazrijevanje, zbog čega sam odlučio da koleginici i dalje pružim šansu, iako su se obaveze u radu usložnjavale. Danas se upravo te slabosti pokušavaju predstaviti kao „žrtvovanje“, što smatram krajnje neiskrenim i manipulativnim pristupom koleginice prema javnosti - naveo je on.
U menadžmentu ovakve institucije moraju, dodaje on, biti ljudi koji imaju potrebna znanja i iskustva.
- Dakle neko ko zna, ko može i ko želi da doprinosi, a ne neko ko funkciju doživljava kao političku privilegiju. Ako je moj grijeh što sam pokušao da modernizujem sistem, uvedem red i vratim instituciji stručnost, onda neka mi se sudi po tome. Ako je problem što sam „glasno“ radio, a ne ćutao, onda je to možda najbolji pokazatelj zbog čega me zapravo napadaju. U sistemima u kojima je rad greška, a nerad zaštita - jasno je protiv čega se borimo. Ali neko mora da radi. I to je, izgleda, danas najveća prijetnja - naveo je Gredić u reagovanju.
Vjerovao je, kaže, i još vjeruje da institucije ne moraju biti samo građevine.
- Već mjesta gdje ljudi, znanje i odgovornost rastu zajedno; i ako je zbog toga što sam pokušao da budim sistem iz uspavanosti grijeh, neka ostane zabilježeno da sam griješio s vjerom, a ne sa namjerom. Imajući u vidu da je u toku procedura za izbor izvršnog direktora COTEE-a, za očekivati je da bude još ovakvih tekstova, kao i drugih inicijativa sa neosnovanim optužbama, a u cilju moje lične i profesionalne diskreditacije. Danas smo došli dotle da se po nečijem nalogu ili političkom interesu instruiraju čak i druge organizacije da bez ikakvog uvida, presude ili dokaza - sude, targetiraju i presuđuju - istakao je Gredić.&nbsp;
Cilj je, cijeni on, jasan.
- Eliminisati svakoga ko narušava prethodno komforno stanje i staje između fotelje i onih koji u nju nijesu spremni da sjednu znanjem već pritiskom. Ako je princip zamijenjen proračunom, a rad diskreditacijom, onda ovo nije borba za instituciju već za privilegiju. S tim u vezi, pozivam sve nadležne institucije da ispitaju sve navode koji se uporno plasiraju u javnosti ovih dana, a sigurno ću pokrenuti postupke pred nadležnim organima za zaštitu svog ličnog i profesionalnog integriteta - zaključio je Gredić.

Gredić nakon optužbi za mobing: Pokušaj diskreditacije i ličnog i profesionalnog integriteta u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: centar-za-zenska-prava