Centar za ženska prava (CŽP) saopštio je da podržava namjeru zakonodavca da novom normom o roditeljskom odsustvu podstakne ravnopravnije učešće očeva u brizi o djeci, ali je upozorio da postojeći sistem još nema dovoljno kapaciteta za punu primjenu predloženih rješenja.
Iz te nevladine organizacije navode da se za veće uključivanje očeva zalažu godinama, ali da podaci pokazuju da se društvene prakse i tržište rada sporo prilagođavaju promjenama. Roditeljsko odsustvo je 2023. godine koristilo 353 očeva, 2024. njih 426, a 2025. godine 423.
- Uvođenje neprenosivog dijela odsustva za oba roditelja važan je signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost- poručuju iz CŽP, ali ističu da podaci o stanju u predškolskom sistemu ukazuju da on još nije spreman za takvu promjenu.
U Crnoj Gori rade 55 predškolskih ustanova – 21 javna i 34 privatne – sa ukupno 25.932 upisane djece. U brojnim sredinama jasličke grupe su prebukirane i prelaze propisane standarde. Zakonom je predviđeno da u grupama za djecu do jedne godine bude najviše osam mališana, a za uzrast od jedne do dvije godine najviše 12, ali su u praksi grupe znatno brojnije. U javnosti su zabilježeni i primjeri grupa sa 50 do 80 djece.
Iz CŽP ukazuju i da ne postoje javno dostupni i precizni podaci o kapacitetima za djecu do tri godine, što dodatno otežava procjenu spremnosti sistema.
Pozivajući se na savremena istraživanja iz oblasti razvojne psihologije, navode da je prva godina života ključna za emocionalni i mentalni razvoj djeteta, te da stabilna i kontinuirana povezanost sa primarnim starateljem tokom prvih 12 mjeseci predstavlja osnov sigurne privrženosti i dugoročne emocionalne stabilnosti.
- U tom kontekstu, javne politike treba uskladiti sa naučnim nalazima koji naglašavaju značaj kontinuiteta roditeljske brige u prvoj godini života. Zemlje sa porodici prilagođenim politikama, poput plaćenog roditeljskog odsustva, dostupne i kvalitetne brige o djeci i fleksibilnih radnih aranžmana, dokazano smanjuju roditeljski stres i unapređuju dobrobit staratelja, posebno žena. Ove mjere imaju i pozitivne efekte na tržište rada – povećavaju zadržavanje zaposlenih, produktivnost i ukupnu stabilnost radnog okruženja (UNICEF, 2024)- navode iz organizacije.
Prema novom zakonskom rješenju, oba roditelja imala bi pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, uz 60 dana neprenosivog dijela za svakog. U praksi bi to značilo da bi roditelj koji primarno brine o djetetu, najčešće majka, imao deset mjeseci odsustva umjesto dosadašnjih dvanaest, dok bi preostala dva mjeseca mogao koristiti isključivo drugi roditelj. Ukoliko to pravo ne bi bilo iskorišćeno, porodica bi ostala bez tog perioda odsustva, navode u CŽP.
Smatraju da cilj većeg uključivanja očeva treba zadržati, ali da je neophodno obezbijediti uslove za održivu primjenu takvog rješenja.
Predlažu da roditeljsko odsustvo ostane 365 dana, uz dodatnih 60 dana neprenosivog dijela za drugog roditelja, kako bi se sačuvao postojeći nivo prava i istovremeno podstaklo uključivanje očeva. Takođe traže jasno mapiranje i javno objavljivanje kapaciteta jaslica, plan povećanja mjesta za djecu do tri godine, budžetska ulaganja u proširenje predškolskih kapaciteta, posebno u opštinama sa najvećim pritiskom na sistem, kao i dodatne podsticaje za očeve, uključujući zaštitu od diskriminacije na radu i poreske olakšice.
Predlažu i uvođenje godišnjeg izvještaja o primjeni zakona, koji bi obuhvatio broj korisnika, regionalne razlike i uticaj na tržište rada.
- Rodna ravnopravnost i veće uključivanje očeva u ranu brigu o djeci strateški su važni ciljevi. Međutim, njihova realizacija mora biti praćena jačanjem institucionalne infrastrukture i zaštitom interesa djece i roditelja. Odgovorna javna politika podrazumijeva da reforme budu istovremeno pravedne i primjenjive. Upravo zato smatramo da je neophodno uskladiti normativne ambicije sa realnim kapacitetima sistema- zaključuju u CŽP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Centar za ženska prava: Odsustvo za oba roditelja signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost, ali reformu treba prilagoditi kapacitetima sistema

Centar za ženska prava (CŽP) pozdravio je usvajanje Prijedloga zakona o Vladi, koji sadrži amandmane ove organizacije u dijelu rodne zastupljenosti. 
Centar za ženska prava u kontinuitetu ukazuje na potrebu da se političko učešće žena izuzme iz dnevno-političkih kalkulacija i kratkoročnih partijskih interesa, te da se obezbijede jasni, obavezujući mehanizmi za postizanje rodne ravnopravnosti u izvršnoj vlasti. 
- Ohrabruje prihvatanje prijedloga koji smo istakli već prilikom same najave izrade Zakona o Vladi, kojim smo tražili da se novim zakonom propiše obaveza da najmanje 40 odsto članova Vlade budu iz reda manje zastupljenog pola - navedeno je u saopštenju Centra za ženska prava.
Podsjećaju da je prihvaćen prijedlog da najmanje jedan potpredsjednik Vlade, u slučajevima kada ih ima više od dva, mora biti iz reda manje zastupljenog pola. 
- Ovi prijedlozi su značajno unaprijedili inicijalni Nacrt zakona iz 2022. godine, koji je mandatara obavezivao tek da „vodi računa o ravnopravnosti polova“, ostavljajući političkim elitama širok prostor da proizvoljno tumače i određuju nivo ravnopravnosti koji „zadovoljava“ političke interese partija - navedeno je u saopštenju.
U Centru za ženska prava poručuju da žele da ove zakonske izmjene doprinesu da učešće žena u donošenju odluka postane mjerljiv standard demokratske odgovornosti, a ne simbolična statistika. 
Centar za ženska prava zahvalio se svim pojedincima i pojedinkama u političkom životu koji su podržali naše zahtjeve, a koji su tokom 2024. godine dodatno formalizovani kroz Zajedničku poziciju Centra za ženska prava i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava o potrebi unapređenja političkog učešća žena. 
Očekuju od Skupštine Crne Gore da usvoji ovakav Preijdlog zakona koji je u skladu sa obavezujućim zaključcima UN CEDAW Komiteta, koji u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ukazuje na zabrinjavajuće nisku zastupljenost žena u izvršnoj vlasti. 
- Iako pomenute izmjene Zakona o Vladi doprinose prevazilaženju značajne strukturne prepreke ka političkom učešću žena, pred nama i dalje ostaju sistemski izazovi - prije svega patrijarhalni diskriminatorni stavovi koji se prelivaju u javni diskurs i aktuelno političko liderstvo. Njihovo prevazilaženje je ključni preduslov da se „obezbijedi puno i efektivno učešće žena i jednake šanse za vođstvo na svim nivoima odlučivanja u političkom i javnom životu“, kako naglašava CEDAW Komitet - zaključeno je u saopštenju.

CŽP: Prijedlog zakona o Vladi - od “vođenja računa o rodnoj ravnopravnosti” do zakonske norme

Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

610x380

500x500

1084x550

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Centar za ženska prava počinje realizaciju edukativnih projekcija dokumentarnog filma "Lavanda", koje će biti praćene interaktivnim razgovorima sa učenicima/cama, studentima/tkinjama, roditeljima, predstavnicima/cama lokalne samouprave, nastavnicima/cama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama, koje će imati mogućnost da u neformalnoj atmosferi postavljaju pitanja i diskutuju o ovoj temi u lokalnim sredinama i školama širom Crne Gore.
Prva projekcija filma biće održana u Podgorici u ponedjeljak, 24. novembra u 19 sati, u CKZ „Ribnica“. 
- Dokumentarni film Lavanda otvara važan dijalog o seksualnom nasilju, traumi i procesu iscjeljenja – temama o kojima se često ćuti, a koje su od ključnog značaja za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i empatičnijeg društva - kazali su iz Centra za ženska prava.
U Centru ističu da im je posebno važno da mladima i široj zajednici omoguće prostor za razgovor, edukaciju i podršku.
- Zato će nakon projekcije uslijediti interaktivna diskusija sa ekspertkinjama: Matejoj Raičković – rediteljkom filma Lavanda, Majom Raičević – izvršnom direktorkom Centra za ženska prava, Anom Jaredić – psihološkinjom Centra za ženska prava i Snežanom Vujović – šeficom Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici i predsjednicpm Operativnog tima za borbu nasilja u porodici i nasilja nad ženama - navode u najavi.
U Centru za ženska prava kažu da ovo nije samo filmska projekcija, već i važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja, osnaživanju mladih i izgradnji kulture podrške, razumijevanja i solidarnosti.
Projekcija filma realizuje se u okviru projekta „Angažovana zajednica za rodno ravnopravno i sigurno društvo“, koji sprovodi Centar za ženska prava uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, odbrane, razvojne saradnje i vanjske trgovine Velikog Vojvodstva Luksemburg.

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Centar za ženska prava organizuje otvaranje izložbe radova nastalih na sedmom Kratkom kursu ukidanja patrijarhata, koje će biti održano u utorak, 28. oktobra u 19 sati, u prostoru Sopstvena soba (Bokeška 20, Podgorica).
Izložba je posvećena Stani Tomašević – partizanki, političarki i diplomatkinji, prvoj političkoj komesarki u Narodnooslobodilačkoj vojsci i prvoj ambasadorki poratne Jugoslavije.&nbsp;
- Kao simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, Stana Tomašević ostaje primjer hrabrosti, vizije i predanosti borbi za jednakost i slobodu. Stana Tomašević ostaje simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, žena nepokolebljive hrabrosti koja je svojim djelovanjem otvorila put generacijama koje su dolazile poslije nje - saopšteno je iz Centra za ženska prava.
Polazeći od ideje da umjetnost može biti čin otpora, Kratki kurs ukidanja patrijarhata okuplja mlade stvaraoce koji kroz svoj umjetnički rad istražuju nasljeđe patrijarhata i mogućnosti emancipacije. Tokom radionica, uz mentorsku podršku likovnih umjetnica Tanje Markuš i Svetlane Dragojević, učesnici i učesnice su razvijali umjetničke radove koji promišljaju teme feminističkog otpora, solidarnosti i društvene promjene.
Izložbu će otvoriti Tanja Markuš, koordinatorka programa za kulturu Centra za ženska prava, te Nevena Nikolić i Corwin Von Strien, predstavnici Ambasade Kraljevine Holandije.
Na izložbi učestvuju: Natalia Blackthorn, Lana Chvanova, Indrit Citaku, Luna Đoković, Mina Čagorović, Muhamed Gorana, Jovan Ivković, Sara Jokanović, Tijana Mijović, Lorenc Pepđonović, Miljana Racković, Milena Vujisić, Nina Vučković i Andrijana Stantić.
Izložbu organizuje Centar za ženska prava uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Fondacije Kvinna till Kvinna.

U utorak otvaranje izložbe “Stana Tomašević”

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju odluku premijera Milojka Spajića da se sastane sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju 2022. i 2025. godine.
Kako podsjećaju ove dvije nevladine organizacije, predstavnici porodica sa sugrađanima svakodnevno protestuju više od sedam mjeseci blokadom ceste na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovore i odgovornost sa ciljem sprečavanja da se slične tragedije ponavljaju.
&nbsp;- CŽP i HRA su dva puta pozvale premijera da se obrati porodicama. Očekujemo da sastanak doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije - poručili su u saopštenju.

HRA i CŽP o susretu premijera sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju: Sastanak da doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije

Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" su u potpunosti implementirani u Zakon o oružju i ovaj akt je sada u finalnoj fazi usaglašavanja sa resornim ministarstvima, te se očekuje da će brzo biti dostavljen na mišljenje nadležnim domaćim i inostranim tijelima - kazao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom sastanka juče sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava (HRA) Teom Gorjanc Prelević i sa direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević, kazao da se Zakon o oružju nalazio u Sekretarijatu za zakonodavstvo, nakon što je prošao određene segmente javne rasprave.
Šćepanović je naveo da će ovaj akt biti dio šire strategije, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, a sa ciljem uspostavljanja kontrole naoružanja i suzbijanja nasilja i oružja u ilegalnom posjedu građana. 
- Uprava policije je kroz radnu grupu participirala u izradi ovog zakona koji se sada nalazi u finalnoj fazi, sa prijedlozima koji, između ostalog, obuhvataju i restriktivniji pristup izdavanju oružnih listova, strože kriterijume za zdravstvenu sposobnost, uvođenje kontinuiranih bezbjednosnih provjera, skraćenje roka važnosti oružnih listova, te implementaciju mehanizama koji ispituju realnu potrebu za posjedovanjem oružja - istakao je Šćepanović.
Iz Uprave policije su rekli da je cilj sastanka bio bliže predstavljanje aktivnosti koje Uprava policije sprovodi radi odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove i konkretne korake koje je Uprava policije preduzela nakon dva tragična događaja na Cetinju.
Šćepanović je kao ključne aktivnosti istakao aktuelne procedure organizacionih promjena i jačanja kapaciteta za brzi odgovor na visokorizične nepredviđene dinamične situacije, te jačanje regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja i stanica policije, osiguranje neophodnih sredstava za rad, tehničko i tehnološko unapređenje kapaciteta.
Kao prioritetno je naveo, kako je precizirano u saopštenju, kadrovsko jačanje Uprave policije kroz zapošljavanje nedostajućeg broja policijskih službenika i po okončanju stvaranja uslova - aktuelizaciju rada policije u zajednici.
- Uprava policije je sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti građana Cetinja preduzela mjere raspoređivanjem nedostajućih policijskih službenika sa Policijske akademije na Cetinju, svakodnevnim angažovanjem dodatnih službenika u vidu ispomoći iz drugih regionalnih centara bezbjednosti i formiranjem stacioniranih patrola i interventne grupe i angažovanjem Posebne jedinice policije na Cetinju u vidu ispomoći, čime je sada, u realnom vremenu, obezbijeđeno prisustvo većeg broja policijskih službenika na Cetinju, u odnosu na prethodni period - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je uspostavljeno stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije 24/7, a preduzete su i mjere jačanja koordinacije na lokalnom i centralnom nivou sa fokusom na prioritetne kontinuirane obuke policijskih patrola koje prve reaguju u kriznim situacijama radi zaustavljanja, izolovanja i neutralisanja prijetnje do dolaska specijalizovanih jedinica sa ciljem optimizacije i potpune interoperabilnosti.
Šćepanović je istakao da su realizovane i mjere uvezivanja Specijalne jedinice policije sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- U okviru šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, policijski službenici u kontinuitetu prolaze specijalističke mentalno-taktičke obuke koje podižu nivo operativne spremnosti, uz praktične simulacije realnih kriznih situacija, periodično izvođenje borbenog i taktičkog gađanja, rukovanja vatrenim oružjem, a u okviru ovih mehanizama inicirana je i nabavka specijalizovanih vozila i opreme koja će se koristiti u složenim i visokorizičnim situacijama - naveo je Šćepanović.
Uprava policije je, prema njegovim riječima, izradila akt internog upravljanja - Pravilo sa standardnim operativnim procedurama (SOP) koje se već nalazi u operativnoj primjeni.
Ovaj dokument, kako dodaje, obezbjeđuje smjerenice za brzu koordinaciju lokalnog, centralnog i strateškog nivoa, postupanje i precizna zaduženja prvih patrola i specijalnih jedinica, a kojim je i obuhvaćeno i jačanje kriznog menadžmenta i komunikacije sa javnošću u kriznim situacijama radi pravovremene informisanosti i zaštite građana.
- Na sastanku je ukazano na napore Uprave policije, da pored postojećih izazova, obezbijedi kontinuirani proces reformi sopstvenih kapaciteta i profesionalizacije policijskog kadra, sa akcentom na specijalističke obuke, poštovanje ljudskih prava postujući preporuke CPT-a, usavršavanje postupanja, i jačanje integriteta, svjesni činjenice da je proces reformi težak, ali neophodan te da izazovi sa kojima se Uprava policije suočava imaju implikacije koje prevazilaze granice nacionalnog i zahtijevaju sinhronizovan institucionalni i međunarodni odgovor - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako su naglasili, ostaje posvećena transparentnom i profesionalnom radu, načelima vladavine prava, zaštiti ljudskih prava, bezbjednosti građana, konstruktivnom dijalogu sa civilnim sektorom, institucijama i građanima, daljim reformama i jasnoj raspodjeli odgovornosti sistema u cjelini, gdje Uprava policije ne može bez zajedničkog, jedinstvenog, sinergijskog, sinhronizovanog i deklarativnog pristupa drugih organa, naročito pravosudnih institucija, na osnovu dosadašnjih rezultata, pružiti adekvatan odgovor na bezbjednosne izazove.
- Planirane i preduzete mjere predstavljaju konkretne i odgovorne korake usmjerene ka zaštiti života i bezbjednosti građana Crne Gore, uz uvjerenje da će, shodno svojoj zakonski definisanoj ulozi, Uprava policije ostati pouzdan partner svim akterima u sistemu, sa jasnim ciljem unapređenja primjene principa vladavine prava i zaštite bezbjednosti svih građana - poručili su iz Uprave policije.

Šćepanović: Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" u potpunosti implementirani u Zakon o oružju, ovaj akt u finalnoj fazi usaglašavanja

Insistiramo na otkrivanju istine o događajima koji su prethodili ubistvima deset osoba 2022. godine i njih trinaest 2025. godine, među kojima četvoro djece, i utvrdi odgovornost svih čiji su propusti tome doprinjeli. Samo tako se može postići vladavina prava i &nbsp;bezbjednost svih nas ubuduće - poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).
Iz ovih nevladinih organizacija, čije su izvršne direktorice Tea Gorjanc Prelević i Maja Raičević prisustvovale jučerašnjem obilježavanju treće godišnjice od masovnog ubistva na Medovini, kazali su da podržavaju zahtjeve porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju.
 
- Duboko saosjećamo sa porodicama žrtava. Posebno je teško iskustvo onih koji su pretrpjele najteže gubitke 2022. godine, da bi nepune tri godine kasnije svjedočile sličnom zločinu i žrtvama koje su možda mogle biti izbjegnute da je nivo bezbjednosti na Cetinju u međuvremenu bio povećan. Podsjećamo da je u vrijeme zločina 2022. godine na Cetinju (prijestonici Crne Gore) bilo aktivno 12 policajaca, a 1. januara 2025. godine samo 11 - ističu u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da sve okolnosti ubistava na Medovini do danas nijesu razjašnjene.&nbsp;
- Na primjer, ni poslije tri godine nije utvrđeno ko je odgovoran za to što ubici nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je izvršio ubistva, iako je prethodno bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje. Da li smo i danas u opasnosti od istih propusta - upitali su iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Podsjećaju da su HRA i CŽP još 24. januara podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, šest mjeseci kasnije, Savjet još uvijek nije objavio svoje mišljenje.&nbsp;
- Cilj predstavke je da se utvrde relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost - naveli su u saopštenju.

1250x600

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

Centar za ženska prava izražava iskreno saučešće porodici Alme Ćosović i očekuje odlučan odgovor pravosuđa na ovaj zločin, koji će osigurati da počinilac bude adekvatno procesuiran i kažnjen u skladu sa težinom krivičnog djela.
Ona je, kako navode iz ove nevladine organizacije, preminula 3. avgusta, nakon što ju je sredinom juna, u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, brutalno pretukao Dušan Ramić.
- Alma je preminula od posljedica teških povreda zadobijenih u tom napadu. Više od mjesec provela je u komi, bez javne informacije o njenom zdravstvenom stanju, a njena smrt nije zabilježena u medijima. Alma je iza sebe ostavila troje maloljetne djece - ističu iz Centra za ženska prava.
Ovaj femicid je, kako su kazali, još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju, a da odgovor države nije ni blizu zakonom propisanih standarda.&nbsp;
- Očekujemo da se država pobrine za djecu žrtava femicida i zakonom propiše obavezu brige o njihovoj dobrobiti, obrazovanju i zdravlju - poručili su iz Centra za ženska prava.

Centar za ženska prava o femicidu Alme Ćosović: Još jedna potvrda da su žene izložene ekstremnom nasilju

Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata za S.K., osumnjičenu za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, nakon što je, kako se sumnja, u ranim jutarnjim časovima u naselju Rudeš lakše povrijedila snahu.
Iz ODT Berane saopšteno je da se S.K. sumnjiči da je 24. februara 2026. godine, u ranim jutarnjim časovima, došla do porodične kuće u kojoj živi oštećena S.B, te da je drvenom letvom lupala po ulaznim vratima, koja je tom prilikom polomila.
Nakon toga je, kako se navodi, oštećenoj uputila uvredljive riječi i udarila je letvom u predjelu stopala, nanijevši joj lake tjelesne povrede. Incident se, prema navodima tužilaštva, dogodio u prisustvu maloljetne djece.
Osumnjičenoj je zadržavanje određeno zbog opasnosti da bi mogla ometati postupak uticanjem na svjedoke.
Iz tužilaštva su poručili da će u daljem toku postupka biti preduzete neophodne mjere i radnje radi donošenja odluke u ovom predmetu.

Berane: Osumnjičena da je letvom napala snahu, određeno zadržavanje do 72 sata

Izvršni odbor Turističke organizacije (TO) Budva imenovao je danas Milana Tičića, lidera budvanskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), za vršioca dužnosti (v.d.) direktora ove lokalne turističke organizacije.
Dosadašnja v.d. direktorice TO Budva Ana Vujošević podnijela je ranije ostavku na tu funkciju. Vujošević je za Vijesti rekla da je podnijela ostavku iz ličnih razloga.
- Kao što sam i u izvještaju koji je dostavljen Izvršnom odboru navela, instituciju ostavljam bez dugovanja, osim par spornih iznosa, sa stanjem na računu od skoro 300.000 eura, realizacijom budzeta za prethodnu godinu od oko 88 odsto i realizacijom javnih nabavki od oko 80 odsto. Program rada, Finansijski plan i Plan javnih nabavki za 2026. godinu su usvojeni - &nbsp;kazala je Vujošević.
Odluka o kandidaturi Tičića za novog čelnog čovjeka TO Budva, kako je Vijestima rečeno iz Opštine Budva, došla je nakon usvajanja budžeta Opštine i milionske donacije za Mitropoliju crnogorsko-primorsku (MCP).
Upravo su glasovi sedam odbornika DPS bili ključni da budžet grada bude usvojen. Administraciji aktuelnog predsjednika Opštine Nikole Jovanovića DPS daje takozvanu projektnu podršku zahvaljujući kojom je uspostavljena vlast u gradu.
Tičić preuzima rukovođenje TO Budva u najizazovnijem periodu jer strategija gradske vlasti je da ove godine Budva se vrati na mapu prestižnih dešavanja na evropskoj muzičkoj i festivalskoj sceni.
Na predlog Jovanovića budžet za manifestacije je udvostručen i iz gradske kase biće izdvojeno čak četiri miliona eura.
Tičić je bio na čelu Izvršnog odbora TO Budva u vrijeme kada je ova lokalna turistička organizacija organizovala velike muzičko- zabavne i modne spektakle u gradu.

Tičić izabran za v. d. direktora Turističke organizacije Budva

Direktor Uprave policije izvršio je kadrovske promjene u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ i Sektoru policije opšte nadležnosti, postavljajući Dražena Aničića za načelnika RC „Centar“ i Gorana Đurđevca za načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju.
Kako je saopšteno, promjene su dio sveobuhvatnih kadrovskih reformi s ciljem jačanja operativnog djelovanja, efikasnosti i optimizacije procesa rada, a odluke su donijete na kolegijumu kojem su prisustvovali pomoćnici direktora i načelnici regionalnih centara bezbjednosti.
Za načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ raspoređen je glavni policijski inspektor Dražen Aničić, diplomirani pravnik sa višedecenijskim iskustvom u policijskoj službi. Tokom karijere radio je na rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, kriminalističke tehnike, kao i na poslovima poligrafskog ispitivača i rukovodioca Grupe za poligrafsko ispitivanje i operativno-kriminalističku tehniku.
U skladu sa strateškim opredjeljenjem Uprave policije za jačanje modela policije u zajednici, poseban akcenat stavljen je na unapređenje saradnje sa građanima i vraćanje povjerenja u instituciju, uz pojačano prisustvo policije u gradskim jezgrima i na prioritetnim lokacijama širom Crne Gore.
Na mjesto načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije opšte nadležnosti raspoređen je glavni policijski inspektor Goran Đurđevac, dosadašnji pomoćnik načelnika RC „Zapad“. Đurđevac je završio Srednju i Višu školu unutrašnjih poslova i diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, a tokom karijere obavljao je dužnosti pozornika, saobraćajnog policajca i više rukovodećih funkcija u odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Nikšić.
Iz Uprave policije poručuju da će u narednom periodu poseban fokus biti na jačanju integriteta i odgovornosti u rukovodećim strukturama, uz opredjeljenje da rukovodeće pozicije budu povjeravane službenicima sa visokim profesionalnim i ličnim integritetom, stručnim znanjem i dokazanim rezultatima rada.

Kadrovske promjene u Upravi policije: Aničić na čelu RC „Centar“, Đurđevac za rad policije u zajednici

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić, saopštila je da je pozvana da sjutra prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja, navodeći da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je na mreži X navela da je danas u 11.20 časova dobila poziv od tužioca Vukotića da sjutra u 11 sati prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom lišenja slobode.
– Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti sjutra. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete. Ono što može da bude jesu privatne fotografije i razgovori sa bliskim ljudima – navela je Bratić.
Ona je iznijela tvrdnje da je u pritvor upućena od strane tužiteljke Suzane Mugoše, izražavajući sumnju u, kako je navela, „spregu i zadatak“ koji je dobila.
– Njena dosadašnja aktivnost mi ne ostavlja sumnju da ona i njeni, a vidjeli smo koliko ih ima u nevettingovanom pravosuđu, neće učiniti sve da moja i privatnost moje porodice dospije u javnost – napisala je Bratić.
Poručila je da će svako eventualno iznošenje porodične i lične privatnosti smatrati odgovornošću rukovodilaca Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Miodraga Lakovića.
Bratić je najavila da će, nakon okončanja postupka pretresa, telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku kako bi se utvrdilo da li je uređaj eventualno već otvaran.
– Imam razloga da sumnjam da jeste. Nakon toga ću podnijeti tužbe protiv gore navedenih – zaključila je Bratić.

Tag: centar-za-zenska-prava