Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Centar za ženska prava počinje realizaciju edukativnih projekcija dokumentarnog filma "Lavanda", koje će biti praćene interaktivnim razgovorima sa učenicima/cama, studentima/tkinjama, roditeljima, predstavnicima/cama lokalne samouprave, nastavnicima/cama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama, koje će imati mogućnost da u neformalnoj atmosferi postavljaju pitanja i diskutuju o ovoj temi u lokalnim sredinama i školama širom Crne Gore.
Prva projekcija filma biće održana u Podgorici u ponedjeljak, 24. novembra u 19 sati, u CKZ „Ribnica“. 
- Dokumentarni film Lavanda otvara važan dijalog o seksualnom nasilju, traumi i procesu iscjeljenja – temama o kojima se često ćuti, a koje su od ključnog značaja za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i empatičnijeg društva - kazali su iz Centra za ženska prava.
U Centru ističu da im je posebno važno da mladima i široj zajednici omoguće prostor za razgovor, edukaciju i podršku.
- Zato će nakon projekcije uslijediti interaktivna diskusija sa ekspertkinjama: Matejoj Raičković – rediteljkom filma Lavanda, Majom Raičević – izvršnom direktorkom Centra za ženska prava, Anom Jaredić – psihološkinjom Centra za ženska prava i Snežanom Vujović – šeficom Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici i predsjednicpm Operativnog tima za borbu nasilja u porodici i nasilja nad ženama - navode u najavi.
U Centru za ženska prava kažu da ovo nije samo filmska projekcija, već i važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja, osnaživanju mladih i izgradnji kulture podrške, razumijevanja i solidarnosti.
Projekcija filma realizuje se u okviru projekta „Angažovana zajednica za rodno ravnopravno i sigurno društvo“, koji sprovodi Centar za ženska prava uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, odbrane, razvojne saradnje i vanjske trgovine Velikog Vojvodstva Luksemburg.

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Centar za ženska prava organizuje otvaranje izložbe radova nastalih na sedmom Kratkom kursu ukidanja patrijarhata, koje će biti održano u utorak, 28. oktobra u 19 sati, u prostoru Sopstvena soba (Bokeška 20, Podgorica).
Izložba je posvećena Stani Tomašević – partizanki, političarki i diplomatkinji, prvoj političkoj komesarki u Narodnooslobodilačkoj vojsci i prvoj ambasadorki poratne Jugoslavije.&nbsp;
- Kao simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, Stana Tomašević ostaje primjer hrabrosti, vizije i predanosti borbi za jednakost i slobodu. Stana Tomašević ostaje simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, žena nepokolebljive hrabrosti koja je svojim djelovanjem otvorila put generacijama koje su dolazile poslije nje - saopšteno je iz Centra za ženska prava.
Polazeći od ideje da umjetnost može biti čin otpora, Kratki kurs ukidanja patrijarhata okuplja mlade stvaraoce koji kroz svoj umjetnički rad istražuju nasljeđe patrijarhata i mogućnosti emancipacije. Tokom radionica, uz mentorsku podršku likovnih umjetnica Tanje Markuš i Svetlane Dragojević, učesnici i učesnice su razvijali umjetničke radove koji promišljaju teme feminističkog otpora, solidarnosti i društvene promjene.
Izložbu će otvoriti Tanja Markuš, koordinatorka programa za kulturu Centra za ženska prava, te Nevena Nikolić i Corwin Von Strien, predstavnici Ambasade Kraljevine Holandije.
Na izložbi učestvuju: Natalia Blackthorn, Lana Chvanova, Indrit Citaku, Luna Đoković, Mina Čagorović, Muhamed Gorana, Jovan Ivković, Sara Jokanović, Tijana Mijović, Lorenc Pepđonović, Miljana Racković, Milena Vujisić, Nina Vučković i Andrijana Stantić.
Izložbu organizuje Centar za ženska prava uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Fondacije Kvinna till Kvinna.

U utorak otvaranje izložbe “Stana Tomašević”

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju odluku premijera Milojka Spajića da se sastane sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju 2022. i 2025. godine.
Kako podsjećaju ove dvije nevladine organizacije, predstavnici porodica sa sugrađanima svakodnevno protestuju više od sedam mjeseci blokadom ceste na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovore i odgovornost sa ciljem sprečavanja da se slične tragedije ponavljaju.
&nbsp;- CŽP i HRA su dva puta pozvale premijera da se obrati porodicama. Očekujemo da sastanak doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije - poručili su u saopštenju.

HRA i CŽP o susretu premijera sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju: Sastanak da doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije

Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" su u potpunosti implementirani u Zakon o oružju i ovaj akt je sada u finalnoj fazi usaglašavanja sa resornim ministarstvima, te se očekuje da će brzo biti dostavljen na mišljenje nadležnim domaćim i inostranim tijelima - kazao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom sastanka juče sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava (HRA) Teom Gorjanc Prelević i sa direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević, kazao da se Zakon o oružju nalazio u Sekretarijatu za zakonodavstvo, nakon što je prošao određene segmente javne rasprave.
Šćepanović je naveo da će ovaj akt biti dio šire strategije, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, a sa ciljem uspostavljanja kontrole naoružanja i suzbijanja nasilja i oružja u ilegalnom posjedu građana. 
- Uprava policije je kroz radnu grupu participirala u izradi ovog zakona koji se sada nalazi u finalnoj fazi, sa prijedlozima koji, između ostalog, obuhvataju i restriktivniji pristup izdavanju oružnih listova, strože kriterijume za zdravstvenu sposobnost, uvođenje kontinuiranih bezbjednosnih provjera, skraćenje roka važnosti oružnih listova, te implementaciju mehanizama koji ispituju realnu potrebu za posjedovanjem oružja - istakao je Šćepanović.
Iz Uprave policije su rekli da je cilj sastanka bio bliže predstavljanje aktivnosti koje Uprava policije sprovodi radi odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove i konkretne korake koje je Uprava policije preduzela nakon dva tragična događaja na Cetinju.
Šćepanović je kao ključne aktivnosti istakao aktuelne procedure organizacionih promjena i jačanja kapaciteta za brzi odgovor na visokorizične nepredviđene dinamične situacije, te jačanje regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja i stanica policije, osiguranje neophodnih sredstava za rad, tehničko i tehnološko unapređenje kapaciteta.
Kao prioritetno je naveo, kako je precizirano u saopštenju, kadrovsko jačanje Uprave policije kroz zapošljavanje nedostajućeg broja policijskih službenika i po okončanju stvaranja uslova - aktuelizaciju rada policije u zajednici.
- Uprava policije je sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti građana Cetinja preduzela mjere raspoređivanjem nedostajućih policijskih službenika sa Policijske akademije na Cetinju, svakodnevnim angažovanjem dodatnih službenika u vidu ispomoći iz drugih regionalnih centara bezbjednosti i formiranjem stacioniranih patrola i interventne grupe i angažovanjem Posebne jedinice policije na Cetinju u vidu ispomoći, čime je sada, u realnom vremenu, obezbijeđeno prisustvo većeg broja policijskih službenika na Cetinju, u odnosu na prethodni period - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je uspostavljeno stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije 24/7, a preduzete su i mjere jačanja koordinacije na lokalnom i centralnom nivou sa fokusom na prioritetne kontinuirane obuke policijskih patrola koje prve reaguju u kriznim situacijama radi zaustavljanja, izolovanja i neutralisanja prijetnje do dolaska specijalizovanih jedinica sa ciljem optimizacije i potpune interoperabilnosti.
Šćepanović je istakao da su realizovane i mjere uvezivanja Specijalne jedinice policije sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- U okviru šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, policijski službenici u kontinuitetu prolaze specijalističke mentalno-taktičke obuke koje podižu nivo operativne spremnosti, uz praktične simulacije realnih kriznih situacija, periodično izvođenje borbenog i taktičkog gađanja, rukovanja vatrenim oružjem, a u okviru ovih mehanizama inicirana je i nabavka specijalizovanih vozila i opreme koja će se koristiti u složenim i visokorizičnim situacijama - naveo je Šćepanović.
Uprava policije je, prema njegovim riječima, izradila akt internog upravljanja - Pravilo sa standardnim operativnim procedurama (SOP) koje se već nalazi u operativnoj primjeni.
Ovaj dokument, kako dodaje, obezbjeđuje smjerenice za brzu koordinaciju lokalnog, centralnog i strateškog nivoa, postupanje i precizna zaduženja prvih patrola i specijalnih jedinica, a kojim je i obuhvaćeno i jačanje kriznog menadžmenta i komunikacije sa javnošću u kriznim situacijama radi pravovremene informisanosti i zaštite građana.
- Na sastanku je ukazano na napore Uprave policije, da pored postojećih izazova, obezbijedi kontinuirani proces reformi sopstvenih kapaciteta i profesionalizacije policijskog kadra, sa akcentom na specijalističke obuke, poštovanje ljudskih prava postujući preporuke CPT-a, usavršavanje postupanja, i jačanje integriteta, svjesni činjenice da je proces reformi težak, ali neophodan te da izazovi sa kojima se Uprava policije suočava imaju implikacije koje prevazilaze granice nacionalnog i zahtijevaju sinhronizovan institucionalni i međunarodni odgovor - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako su naglasili, ostaje posvećena transparentnom i profesionalnom radu, načelima vladavine prava, zaštiti ljudskih prava, bezbjednosti građana, konstruktivnom dijalogu sa civilnim sektorom, institucijama i građanima, daljim reformama i jasnoj raspodjeli odgovornosti sistema u cjelini, gdje Uprava policije ne može bez zajedničkog, jedinstvenog, sinergijskog, sinhronizovanog i deklarativnog pristupa drugih organa, naročito pravosudnih institucija, na osnovu dosadašnjih rezultata, pružiti adekvatan odgovor na bezbjednosne izazove.
- Planirane i preduzete mjere predstavljaju konkretne i odgovorne korake usmjerene ka zaštiti života i bezbjednosti građana Crne Gore, uz uvjerenje da će, shodno svojoj zakonski definisanoj ulozi, Uprava policije ostati pouzdan partner svim akterima u sistemu, sa jasnim ciljem unapređenja primjene principa vladavine prava i zaštite bezbjednosti svih građana - poručili su iz Uprave policije.

Šćepanović: Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" u potpunosti implementirani u Zakon o oružju, ovaj akt u finalnoj fazi usaglašavanja

Insistiramo na otkrivanju istine o događajima koji su prethodili ubistvima deset osoba 2022. godine i njih trinaest 2025. godine, među kojima četvoro djece, i utvrdi odgovornost svih čiji su propusti tome doprinjeli. Samo tako se može postići vladavina prava i &nbsp;bezbjednost svih nas ubuduće - poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).
Iz ovih nevladinih organizacija, čije su izvršne direktorice Tea Gorjanc Prelević i Maja Raičević prisustvovale jučerašnjem obilježavanju treće godišnjice od masovnog ubistva na Medovini, kazali su da podržavaju zahtjeve porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju.
 
- Duboko saosjećamo sa porodicama žrtava. Posebno je teško iskustvo onih koji su pretrpjele najteže gubitke 2022. godine, da bi nepune tri godine kasnije svjedočile sličnom zločinu i žrtvama koje su možda mogle biti izbjegnute da je nivo bezbjednosti na Cetinju u međuvremenu bio povećan. Podsjećamo da je u vrijeme zločina 2022. godine na Cetinju (prijestonici Crne Gore) bilo aktivno 12 policajaca, a 1. januara 2025. godine samo 11 - ističu u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da sve okolnosti ubistava na Medovini do danas nijesu razjašnjene.&nbsp;
- Na primjer, ni poslije tri godine nije utvrđeno ko je odgovoran za to što ubici nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je izvršio ubistva, iako je prethodno bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje. Da li smo i danas u opasnosti od istih propusta - upitali su iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Podsjećaju da su HRA i CŽP još 24. januara podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, šest mjeseci kasnije, Savjet još uvijek nije objavio svoje mišljenje.&nbsp;
- Cilj predstavke je da se utvrde relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost - naveli su u saopštenju.

1250x600

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

Centar za ženska prava izražava iskreno saučešće porodici Alme Ćosović i očekuje odlučan odgovor pravosuđa na ovaj zločin, koji će osigurati da počinilac bude adekvatno procesuiran i kažnjen u skladu sa težinom krivičnog djela.
Ona je, kako navode iz ove nevladine organizacije, preminula 3. avgusta, nakon što ju je sredinom juna, u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, brutalno pretukao Dušan Ramić.
- Alma je preminula od posljedica teških povreda zadobijenih u tom napadu. Više od mjesec provela je u komi, bez javne informacije o njenom zdravstvenom stanju, a njena smrt nije zabilježena u medijima. Alma je iza sebe ostavila troje maloljetne djece - ističu iz Centra za ženska prava.
Ovaj femicid je, kako su kazali, još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju, a da odgovor države nije ni blizu zakonom propisanih standarda.&nbsp;
- Očekujemo da se država pobrine za djecu žrtava femicida i zakonom propiše obavezu brige o njihovoj dobrobiti, obrazovanju i zdravlju - poručili su iz Centra za ženska prava.

Centar za ženska prava o femicidu Alme Ćosović: Još jedna potvrda da su žene izložene ekstremnom nasilju

Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: centar-za-zenska-prava