Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 64 USD budući da je američki predsjednik Donald Trump u Davosu povukao prijetnju carinama grupi evropskih zemalja u sporu oko Grenlanda, uz paralelnu postepenu normalizaciju snabdijevanja iz Venecuele.&nbsp;
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 97 centi nižoj cijeni od 64,27 dolara, dok je na američkom bio jeftiniji 93 centa i koštao je 59,69 dolara, prenosi Hrportfolio.
Raspoloženje na tržištima obilježile su počekom sedmice napetosti u odnosima SAD i EU zbog Grenlanda.
Trump je kazao da SAD-u treba Grenland, danska autonomna teritorija, radi nacionalne sigurnosti. Kopenhagen je odgovorio da nije spreman da prepusti ostrvo, uz podršku grupe evropskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama.
EU je potom suspendovao trgovinski sporazum sa SAD-om.
Trump je u srijedu u Davosu povukao prijetnju carinama, rekavši da je utvrđen "okvir budućeg sporazuma koji će se odnositi na Grenland".
Teg cijenama bili su i nagovještaji normalizacije snabdijevanja iz Venecuele.
Izvoz venecuelske nafte u okviru sporazuma o snabdijevanju sa SAD-om dostigao je u srijedu oko 7,8 miliona barela, pokazali su podaci o praćenju brodova i dokumenti državne naftne kompanije PDVSA.
Trgovačke kuće Vitol i Trafigura dobile su preliminarne američke dozvole za prodaju venecuelanske nafte, ali ponuda još nije značajno stanjila zalihe PDVSA-e, nabujale tokom američke blokade izvoza, koja je trajala gotovo mjesec.
U takvim se se uslovima u skladištima u Venecueli i na tankerima usidrenim uz njenu obalu nagomilale desetine miliona barela i PDVSA je smanjila proizvodnju, u prvom redu u glavnoj naftnoj regiji Orinoco, jer joj je nestalo skladišnog prostora.
Polazak barela iz Venecuele potisnuo je u drugi plan probleme u proizvodnji u Kazahstanu.
Tengizchevroil je privremeno u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je otkazala pet pošiljki nafte koje je trebalo da budu otpremljene u inostranstvo u januaru i februaru, što po nekim procjenama odgovara 600 do 700 hiljada tona nafte, rekla su tri izvora.
Polje Tengiz proizvodi više od 40 odsto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u periodu od januara do septembra prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milion barela dnevno.
Proizvodnja u Tengizu mogla bi biti obustavljena od sedam do deset dana, rekli su u utorak izvori u industriji.
Tokom poslijepodneva francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na X-u da je francuska mornarica, uz potporu nekoliko saveznika, presrela u "međunarodnim vodama" Mediterana &nbsp;tanker "pod međunarodnim sankcijama" na putu iz Rusije, zbog sumnje, kako je napisao, da plovi pod "lažnom zastavom".
Operacija je izvedena u suradnji s Britanijom koja je prikupila i podijelila informacije, omogućivši presretanje, rekli su neimenovani francuski vojni zvaničnici. Tanker Grinch plovio je pod lažnom zastavom Komora, dodali su, a posada je indijska.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu bio skuplji 22 centa i koštao je 62,94 dolara.

Davos i Venecuela spustili cijene nafte prema 64 dolara

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trumpov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske pretnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Porast cijena nafte nakon što je Tramp ublažio retoriku u vezi sa Grenlandom

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Cijene nafte oko 62 dolara

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

Cijene nafte pale su u četvrtak i to nafte Brent u iznosu oko 63,2 USD po barelu, dok se američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kretala oko 59,3 USD po barelu.
&nbsp;Na takav iznos su najviše uticala novog smanjenja cijena nafte iz Saudijske Arabije i trenutnih rizika što se tiče viška ponude, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Smanjenje cijena nafte kompanije Saudi Aramko za azijske kupce ispunilo je očekivanja, ali neizvjesnost i dalje postoji zbog američkih ograničenja na kupovinu ruske nafte i napada Ukrajine na ruska energetska postrojenja.
&nbsp;Indija, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, bori se za diverzifikaciju jer sankcije otežavaju i čine kupovinu ruske sirove nafte sve rizičnijom.
&nbsp;Rast proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC plus) i drugih proizvođača povećava bojazan od prekomjerne ponude.
&nbsp;Ipak, cijene su se vratile na nizak nivo otkako su američke sankcije usmjerene na vodeće ruske naftne kompanije.

Cijene nafte pale nakon novog pojeftinjenja tog energenta iz Saudijske Arabije

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Cijene nafte pale su u petak prema 65 dolara, jer su se medijski izvještaji o saudijskoj inicijativi koja bi značajno pojačala snabdijevanje, poklopili s naznakama posustajanja potražnje u SAD-u.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 1,35 dolara i iznosila je 65,34 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,73 dolara nižoj cijeni, od 61,75 dolara.
Pred kraj sedmice, pažnju trgovaca privukle su naznake slabije potražnje u SAD-u, prenosi Hrportfolio.
Zalihe nafte porasle su u prošloj sedmici čak 2,4 miliona barela, pokazali su podaci Ministarstva energetike, a smanjene su i zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, 1,7 miliona barela. Zalihe benzina pale su 3,8 miliona barela, odražavajući pojačanu potražnju pred praznik na kraju ljetne sezone vožnje.
Raspoloženje na tržištu prigušili su i podaci o zapošljavanju.
Američki poslodavci neto su u avgustu otvorili samo 22 hiljade novih radnih mjesta, saopštilo je Ministarstvo rada, izmijenivši i podatke za jul koji sada pokazuju neto zatvorenih 13 hiljada radnih mjesta.
Stagnacija zapošljavanja nagovještava posustajanje ekonomske aktivnosti, što znači i slabiju potražnju za energentima.
Naznake posustajanja najveće svjetske ekonomije nadovezale su se na izvještaj Bloomberga prema kojem Saudijska Arabija traži od ostalih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika da ubrzaju normalizaciju snabdijevanja, na rasporedu tek krajem naredne godine.
Predlog bi prema Bloombergovom izvještaju trebalo da bude uvršten na dnevni red nedjeljne videokonferencije ministara energetike članica grupe OPEC+.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman trebalo bi sjutra da razgovaraju o snabdijevanju u oktobru.
Plan osmorke za septembar predviđa plasman dodatnih 547 hiljada barela dnevno, uz pojačani tempo normalizacije proizvodnje, kao i u avgustu.

Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).&nbsp;
Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Nuklearni razgovori sa Sjedinjenim Državama omogućili su Teheranu da procijeni ozbiljnost Vašingtona i pokazali dovoljan nivo konsenzusa da se nastavi diplomatski put, saopštio je danas portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaj.
Diplomate SAD i Irana sastale su se prošle sedmice preko omanskih posrednika u Omanu u nastojanju da obnove diplomatiju, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rasporedio mornaričku flotilu u regionu, podižući strah od nove vojne akcije.
- Sastanak u Muskatu nije bio dug. Po našem mišljenju, bio je da se ocijeni ozbiljnost druge strane i kako nastaviti ovim putem. Nakon razgovora, osjetili smo da postoji razumijevanje i konsenzus za nastavak diplomatskog procesa - rekao je Bagaj.
Portparol je rekao da je današnje putovanje Alija Larijanija, savjetnika iranskog vrhovnog vođe, u Oman unaprijed planirano da prati regionalne konsultacije, i da će Larijani potom putovati u Katar.
Povodom očekivanog putovanja izraelskog premijera u Vašington sjutra, Bagaj je rekao da SAD „mora da djeluje nezavisno od stranih pritisaka, posebno izraelskih pritisaka koji ignorišu interese regiona, pa čak i SAD“.

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Novi fudbalski stadion na Cetinju uskoro bi trebalo da bude u funkciji - do toga je, zapravo, ostalo otklanjanje nekoliko nedostataka, na čemu je insistirala tamošnja gradska uprava.
To je za Portal Analitika kazao gradonačelnik Cetinja<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/stadion-na-cetinju-pred-otvaranjem-gradnja-zavrsena-prosle-godine-ostalo-jos-otklanjanje-nekoliko-nedostataka"> Nikola Đurašković.</a>
- Svi građevinski radovi završeni su do kraja prošle godine. Trenutno je u toku procedura tehničkog prijema, koja podrazumijeva provjeru svih izvedenih radova u obje faze projekta, s obzirom na to da su u realizaciji učestvovali različiti izvođači - kazao je Đurašković.
On je istakao da su tokom tehničkog prijema uočene određene nepravilnosti i nedostaci.
- Iz tog razloga, Prijestonica Cetinje, kao krajnji korisnik stadiona, naložila je njihovo otklanjanje - dodao je on.
Kako su izvođači radova u ugovornom odnosu sa Ministarstvom javnih radova, dalje ističe Đurašković, Prijestonica Cetinje uputila je više urgencija i prema tom resoru i prema samim izvođačima.
- Zahtijevali smo da se uočeni nedostaci uklone u najkraćem mogućem roku. Nakon što se te nepravilnosti saniraju, biće okončan tehnički prijem, čime će se steći uslovi za početak rada i punu funkciju stadiona - zaključio je on.
Podsjetimo, stadion ima tri tribine, uz ukupan kapacitet od 5.192 sjedišta i definitivno je jedan od najmodernijih u državi. Objekat ispunjava UEFA standarde.
Gradnja je počela 2017. godine, a prvobitno je investicija bila vrijedna 8,8 miliona eura. No, vrijednost ugovorenih radova porasla je na 10,4 miliona. U realizaciji posla, Vlada Crne Gore učestvovala je sa oko 50 odsto sredstava, a Prijestonica Cetinje i Fudbalski savez Crne Gore sa po 25 odsto.

Stadion na Cetinju pred otvaranjem: Gradnja završena prošle godine, ostalo još otklanjanje nekoliko nedostataka

Usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora predstavlja značajan i odgovoran korak ka daljem jačanju i unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, ističući da država pokazuje jasnu opredijeljenost da kroz dijalog i sistemska rješenja osnaži položaj zaposlenih u zdravstvu.
Kako je naveo, granskim kolektivnim ugovorom obezbijeđeno je povećanje koeficijenata zarada srednjeg medicinskog kadra za 15 odsto, medicinskih sestara i tehničara sa visokim i višim obrazovanjem za 10 odsto, uz dodatak od pet odsto za rukovodeći kadar, što predstavlja najveće povećanje zarada do sada.
Šimun je kazao da ova odluka ima širi značaj od samog finansijskog aspekta, jer jasno odražava svijest da su zdravstveni radnici noseći stub sistema i da je ulaganje u njihov profesionalni i materijalni status preduslov za kvalitetnu, stabilnu i održivu zdravstvenu zaštitu, u interesu svih građana.

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: cijene-nafte