Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

Cijene nafte pale su u četvrtak i to nafte Brent u iznosu oko 63,2 USD po barelu, dok se američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kretala oko 59,3 USD po barelu.
&nbsp;Na takav iznos su najviše uticala novog smanjenja cijena nafte iz Saudijske Arabije i trenutnih rizika što se tiče viška ponude, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Smanjenje cijena nafte kompanije Saudi Aramko za azijske kupce ispunilo je očekivanja, ali neizvjesnost i dalje postoji zbog američkih ograničenja na kupovinu ruske nafte i napada Ukrajine na ruska energetska postrojenja.
&nbsp;Indija, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, bori se za diverzifikaciju jer sankcije otežavaju i čine kupovinu ruske sirove nafte sve rizičnijom.
&nbsp;Rast proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC plus) i drugih proizvođača povećava bojazan od prekomjerne ponude.
&nbsp;Ipak, cijene su se vratile na nizak nivo otkako su američke sankcije usmjerene na vodeće ruske naftne kompanije.

Cijene nafte pale nakon novog pojeftinjenja tog energenta iz Saudijske Arabije

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

500x500

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Cijene nafte pale su u petak prema 65 dolara, jer su se medijski izvještaji o saudijskoj inicijativi koja bi značajno pojačala snabdijevanje, poklopili s naznakama posustajanja potražnje u SAD-u.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 1,35 dolara i iznosila je 65,34 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,73 dolara nižoj cijeni, od 61,75 dolara.
Pred kraj sedmice, pažnju trgovaca privukle su naznake slabije potražnje u SAD-u, prenosi Hrportfolio.
Zalihe nafte porasle su u prošloj sedmici čak 2,4 miliona barela, pokazali su podaci Ministarstva energetike, a smanjene su i zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, 1,7 miliona barela. Zalihe benzina pale su 3,8 miliona barela, odražavajući pojačanu potražnju pred praznik na kraju ljetne sezone vožnje.
Raspoloženje na tržištu prigušili su i podaci o zapošljavanju.
Američki poslodavci neto su u avgustu otvorili samo 22 hiljade novih radnih mjesta, saopštilo je Ministarstvo rada, izmijenivši i podatke za jul koji sada pokazuju neto zatvorenih 13 hiljada radnih mjesta.
Stagnacija zapošljavanja nagovještava posustajanje ekonomske aktivnosti, što znači i slabiju potražnju za energentima.
Naznake posustajanja najveće svjetske ekonomije nadovezale su se na izvještaj Bloomberga prema kojem Saudijska Arabija traži od ostalih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika da ubrzaju normalizaciju snabdijevanja, na rasporedu tek krajem naredne godine.
Predlog bi prema Bloombergovom izvještaju trebalo da bude uvršten na dnevni red nedjeljne videokonferencije ministara energetike članica grupe OPEC+.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman trebalo bi sjutra da razgovaraju o snabdijevanju u oktobru.
Plan osmorke za septembar predviđa plasman dodatnih 547 hiljada barela dnevno, uz pojačani tempo normalizacije proizvodnje, kao i u avgustu.

Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara

Fudbaleri Arsenala savladali su Everton 0:1 na "Hil Dikinson stadionu" u okviru 17. kola Premijer lige.
Počeo je Mikel Arteta po treći put u nizu sa Viktorom Đekerešom, a Bukajo Saka i Leandro Trosar djelovali su po krilima. Vratio se u postavu i Gabrijel Saliba što je dodatno učvrstilo poziciju Arsenala na ovoj utakmici.
Poslije 27. minuta igre, Arsenal je poveo raketom koju je u mrežu Džordana Pikforda poslao Viktor Đekereš nakon što je izveo penal. Bio je to jedanaesterac koji je skrivio Džejk O'Brajan s obema rukama u vazduhu. Sve je bilo čisto.
Arsenal se vraća na lidersku poziciju sa dva boda više od Mančester sitija.
Fudbaleri Lidsa savladali su Kristal palas na "Eland roudu" rezultatom 2:0 i tako nastavili da igraju odlično, te odmaknu od zone ispadanja.

Arsenal se vratio na čelo tabele

Izraelski zvaničnici sve su zabrinutiji da Iran proširuje proizvodnju svog programa balističkih raketa, koji je ranije ove godine oštećen izraelskim vojnim udarima, te se pripremaju da obavijeste američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim obnovljenim napadima na zemlju, izvijestio je NBC News, pozivajući se na više anonimnih izvora.
Izraelski zvaničnici takođe su zabrinuti da Iran ponovo uspostavlja postrojenja za obogaćivanje urana koja su SAD bombardovale u junu, rekli su izvori.
Međutim, zvaničnici su naveli da iranski napori da obnove objekte u kojima proizvode balističke rakete i poprave oštećene sisteme protivvazdušne odbrane nailaze na ozbiljnije probleme.
Očekuje se da će se Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastati kasnije ovog mjeseca na Floridi, na Trampovom imanju Mar-a-Lago. Tada se očekuje da će Netanjahu obavijestiti Trampa da širenje iranskog programa balističkih raketa predstavlja prijetnju koja bi mogla zahtijevati brzu akciju.
Prema izvorima, Netanjahu će Trampu predstaviti argument da iranske akcije predstavljaju opasnost ne samo za Izrael, već i za širu regiju, uključujući američke interese. Netanjahu će Trampu takođe iznijeti opcije da se SAD uključe ili pruže pomoć u bilo kojim novim vojnim operacijama.
Na pitanje novinara o sastanku, Tramp je rekao da sastanak nije formalno zakazan, ali da zna da Netanjahu želi da ga vidi.
Izraelska vlada i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Danas sam imao zadovoljstvo da se sastanem sa prof. dr sc. Vanda Babić Galić, specijalnom savjetnicom šefa hrvatske diplomatije. U otvorenom i sadržajnom razgovoru snažno je istaknuta jasna i kontinuirana podrška Republike Hrvatske Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad na Iks mreži.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i potrebi kontinuiranog dijaloga o otvorenim pitanjima kao važnog segmenta izgradnje međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.
- Uz uvažavanje i spremnost na razgovor, potvrđena je zajednička opredijeljenost ka rješenjima koja doprinose stabilnosti, evropskim vrijednostima i saradnji dvije države - zaključio je Janović.&nbsp;

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: cijene-nafte