Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr Mihailo Burić. Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova. U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu</figcaption> </figure>  - Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp; Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto. - Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike. Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini. - Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić. <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac. - Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo. - Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete. Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije. - Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić. <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave. - Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije. Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote. - Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp; Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa. - Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine</figcaption> </figure>  Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta. <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života. - Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić. Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije. - To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić. Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena. - Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić. Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period. - Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije. U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

Nivo Dunava u Budimpešti pao je ispod osam metara - jutros u šest sati izmereno je 797 centimetara.
Vrh poplavnog talasa u glavnom gradu Mađarske dogodio se juče ujutro, kada je nivo vode bio 830 centimetara, što je 61 centimetar manje od istorijskog maksimuma iz 2013. godine, piše rts.rs.
Nadležni kažu da opasnost nije prošla, jer su bedemi sa džakovima natopljeni vodom, pa policija, vojska i građani, uz pomoć ronilaca ojačavaju bedeme od džakova.
Još je angažovano oko 5.000 profesionalaca na odbrani od poplava.
Pažnja je usmjerena i na naselja nizvodno od glavnog grada gdje su kuće pod vodom.
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je jutros da će poplavni talas napustiti Mađarsku u utorak, umjesto u četvrtak, kako se ranije procjenjivalo.

Portal ETV

Vodostaj Dunava u Budimpešti pao, ali opasnost nije prošla

Italija je proglasila vanredno stanje u dva poplavljena regiona na sjeveru zemlje poslije nekoliko dana obilnih kiša.
Desna vlada premijerke Meloni odobrila je pomoć vrijednu 20 miliona eura za pogođene regije Emilija-Romanja i Marke.
Obilne kiše prouzrokovale su poplave zbog kojih je više od 2.500 ljudi evakuisano iz svojih domova.
Nekoliko gradova, uključujući Bolonju, Modenu i Ravenu, pogođeno je poplavom, kao i ljetovalište Rimini na jadranskoj obali.
U međuvremenu, došlo je do oštre rasprave između Rima i regionalnih vlada u poplavljenim područjima.
Nelo Musumeći, desničarski ministar za civilnu zaštitu, optužio je socijaldemokratsku vlast Emilije-Romanje da nije pravilno iskoristila već dodijeljeni novac.
- Nešto nije u redu. Ovako katastrofalne poplave ne mogu se stalno događati u Emiliji-Romanji - rekao je ministar.
Prošlogodišnje nevrijeme odnijelo je 17 života, a materijalna šteta iznosila je milijarde eura.
S druge strane, socijaldemokrati su odbacile ministrove optužbe kao predizborni trik zbog izbora zakazanih za novembar u Emiliji-Romanji, jednoj od najbogatijih i tradicionalno ljevici najsklonijih regiona Italije.

Velike poplave na sjeveru Italije, proglašeno vanredno stanje

Posljedice ciklona „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života, neće biti pogubne za naš region. U razgovoru za Portal ETV meteorolog Dušan Pavićević podsjetio je da je donekle slična ciklonska cirkulacija donijela ogromne količine padavina 2014. godine u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj uzrokujući poplave velikih razmjera – ali i naglasio da u Crnoj Gori vjerovatno neće biti značajnih posljedica „Borisa“. - U našem regionu se očekuje porast vodostaja na Dunavu - saopštio nam je Pavićević. Ipak, podvukao je da se podrazumijeva da niko nije unaprijed zaštićen od meteoroloških neprilika i nevolja koje one mogu uzrokovati.&nbsp; - Pitanje je samo koliko dobro i blagovremeno se mogu najaviti ekstremna vremenska dešavanja radi odgovarajućih priprema i preveniranja težih posljedica - poručio je iskusni meteorolog. <h2>KAKO JE CIKLON „ZAGLAVIO“</h2> On je istakao da su meteorološke službe na vrijeme prepoznale i najavile ciklon „Boris“ – koji je, kako nam je pojasnio, nastao kao posljedica prodora hladnog vazduha sa sjevera u područje zapadne i centralne Evrope.&nbsp; - Istovremeno su južni i istočni vjetrovi donosili vlažan vazduh što je rezultiralo padavinama. No, ne bi ove količine bile ekstremne da je ciklon imao „normalnu“ putanju od zapada ka istoku i brzo napustio područja kojima se kretao. On se vrlo polako kretao ka istoku, pa se vraćao na zapad... To je bilo u najvećoj mjeri uslovljeno snažnim anticiklonom nad Rusijom koji je poput zida sprječavao prirodno kretanje ciklona, a anticiklon nad Atlantikom nije dozvoljavao „Borisu“ ni da se potpuno vrati na zapad - objasnio je Pavićević. Sve ovo se dešavalo na obodu našeg regiona pa je, dodaje on, „Boris“ donio pad temperature i podnošljivu količinu padavina u dijelu našeg regiona. <h2>INSTITUCIJE OJAČATI KADROVSKI I TEHNIČKI</h2> Zemlje koje su sada zahvaćene poplavama ulažu milione u zaštitu od prirodnih katastrofa. Na pitanje Portala ETV ima li Crna Gora adekvatnu pripremljenu strategiju za ovakve nepogode - Pavićević je poručio da se mora nastaviti sa &nbsp;unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava.&nbsp; - Moraju se nadležne institucije ojačati i kadrovski i tehnički. Ne baš rijetko prepoznajem deklarativno razumijevanje i navodnu podršku, ali ne i odlučno djelovanje u potrebnom smjeru - podvukao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493" data-rendition-name="original" width="926" height="1600" loading="lazy" alt="Dušan Pavićević"> <figcaption>Mora se nastaviti sa unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava: Dušan Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Na naše pitanje je li strepnja crnogorskih građana ovim povodom opravdana - s obzirom na to da se nadležni nijesu pokazali previše visprenim ni u pripremi strategije za suzbijanje ljetnjih požara, Pavićević je rekao da mu se ponekad čini da crnogorski građani baš i ne strijepe, niti da misle da i oni moraju dati doprinos na ovom planu. - Da smo stvarno zabrinuti ne bismo nemilice i neplanski krčili šume, devastirali riječne tokove, stvarali deponije blizu riječnih korita ili čak u njima. Ne bismo se „igrali“ vatrom, nevažno iz kojih razloga – smatra meteorolog. Moramo, podvlači on, više angažmana i odgovornosti tražiti od nadležnih, ali kako je dodao, dio problema je i u nama. <h2>GLOBALNO ZAGRIJAVANJE</h2> On kaže da zbog globalnog zagrijavanja u budućnosti postoji velika vjerovatnoća za slične ili još ekstremnije pojave. - Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju – naveo je Pavićević. Ukazao je da je i kod nas ovog mjeseca bilo, doduše ne dugotrajnih, ekstremnih kišnih epizoda.&nbsp; <blockquote>&nbsp;Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju</blockquote> - Stotinjak litara vodenog taloga za par sati na jugu Crne Gore donese dosta nevolja, ali na nekom drugom području bi uslovilo mnogo teže posljedice - dodao je Pavićević. Na pitanje jesmo li nešto naučili od poplava koje su nas pogodile 2010. godine Pavićević je rekao da ima utisak da smo pripremljeniji i svjesniji. - Neki sistemi su postavljeni, procedure definisane. Da li dovoljno, ne znam - zaključio je meteorolog.

U Crnoj Gori neće biti značajnih posljedica „Borisa“, očekuje se porast vodostaja na Dunavu

Češka je saopštila da se broj žrtava katastrofalnih poplava u toj zemlji, i koje su zadesile centralnu Evropu, popeo na četiri, dok u Poljskoj i Mađarskoj volonteri i osoblje za vanredne situacije žure da ojačaju zaštitne nasipe oko rijeke, jer je njihov vodostaj počeo da raste i u drugim oblastima, javlja agencija Rojters.
Najstrašnije poplave koje su pogodile centralnu Evropu u najmanje dvije decenije ostavile su za sobom trag destrukcije na potezu od Rumunije do Poljske, zatrpavši gradove muljem i krhotinama, uništivši mostove i potopivši automobile.
Domaćinstva i vlasti pogođenih zemalja suočavaju se sa štetom koja se mjeri – milijardama dolara.
Sa novom prijavljenom žrtvom u Češkoj, broj mrtvih u Evropi usljed poplava popeo se na 23.
Prema zvaničnim podacima, po sedmoro ljudi je poginulo u Rumuniji i Poljskoj, i još petoro u Austriji.
Novotkrivena žrtva u Češkoj, jedna starica (70) sa sela, pronađena je na 20 metara od svoje kuće. Ona je u subotu bila evakuisana, ali je sljedećeg dana napustila centar za evakuisane da bi se vratila kući, javila je češka televizija.
U toj zemlji voda se uglavnom povlači, ali vodostaj je i dalje na vrhuncu u nekim djelovima na jugu Boemije.
U Vroclavu u Poljskoj, redovi ljudi prenose vreće sa pijeskom od ruke do ruke da bi utvrdili obale rijeke Odre. Južnije odatle, to rade poljski vojnici. Najviši vodostaj se u Vroclavu očekuje sjutra.
U Mađarskoj, vlasti su otvorili branu na sjeverozapadu zemlje da bi vode iz rijeke Lejte preusmjerili u jedan rezervoar i zaštitili grad Mosonmađarovar. Vodi je omogućeno da se izlije na poljoprivredno zemljište.
U Budimpešti se očekuje da Dunav naraste na najviši nivo – iznad 8,5 metara – u petak ili subotu.

Još jedna žrtva poplava u Češkoj, Poljska i Mađarska jačaju nasipe oko rijeka

Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.
Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.
U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.
Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.
U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.
Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.
U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.
U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.
Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.
Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.
- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.
- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: ciklon-boris