Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o istovremenom prijemu svih zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju izazvao je brojne reakcije, ali i polemiku na relaciji srpskih i crnogorskih vlasti.
Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik za Antenu M kaže da Vučić nije prvi koji je, kako navodi, imao tako brilijantnu ideju.
- Ali ko god je ikada rekao da svi u regionu treba zajedno da uđemo u Evropsku uniju, to je u stvari poruka tih istih da niko i nikada iz ovog regiona ne treba da uđe u EU. I to je u stvari, hajde da kažemo – jedan prevod sa ruskog jezika- podvlači sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno Vučića, Olenik ističe kako je on učinio sve da maksimalno i koliko god je to moguće udalji Srbiju od EU.
- A još više od toga će da uradi ne bi li spriječio Crnu Goru da 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Nažalost, ima i svoje saradnike u okviru crnogorske vlasti, Srpske pravoslavne crkve, pojedinaca i desničarskih, agresivnih organizacija u Crnoj Gori koji mu u tome pomažu. Ali mislim da je tu stvar završena i da će Crna Gora 2028. biti punopravna članica EU, bez obzira na to šta će Vučić uraditi, a pokušaće sve što može- naglašava Olenik.
Sagovornik Antene M ukazuje da ono što je u ovom trenutku bitno jeste da Vučić nema takvu političku snagu u regionu.
- I on nema takvu političku snagu ni u Srbiji. To znači da on može da utiče na tokove, ali ne presudno i ne može više da kreira društvene i političke tokove ni u Srbiji, a još manje u regionu- zaključuje Olenik.

Olenik: Vučić će pokušati sve što može da spriječi članstvo Crne Gore u EU, najbitnije da više nema takvu političku snagu u regionu

U prosjeku 64 odsto građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u Evropskoj uniji, što je najviši nivo zabilježen od 2015. godine, pokazao je novi Balkan barometar koji je u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju. S druge strane, rastuće cijene i inflacija ostaju glavna briga za 66 odsto građana.
Balkanski barometar 2025, regionalni pregled percepcije javnosti i preduzeća širom Zapadnog Balkana, pokazuje porast optimizma u vezi sa integracijama u EU, snažnu podršku regionalnoj saradnji i jasna očekivanja ekonomskog napretka, poručio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović.
Predstavljajući istraživanje Kapetanović je naglasio i da na pozitivnu percepciju članstva utiče i ohrabrijući stav zemalja članica prema regionu.
Na predstavljanju izvještaja ocijenjeno je i da je dublja regionalna integracija od koristi i za rad preduzeća, uključujući smanjene operativne troškove koji proizilaze iz režima bez rominga i očekivane dobitke od putovanja unutar regiona koristeći samo ličnu kartu.

U prosjeku 64 odsto stanovnika ZB podržava članstvo u EU

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović oglasio se na svom profilu na mreži X, poručivši da Crna Gora ostaje istrajna na putu ka Evropskoj uniji i da reformske obaveze iz evropske agende planira da ispuni do kraja 2026. godine.
Ibrahimović je istakao da je članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU poželjno i da predstavlja garant političke, ekonomske i bezbjednosne stabilnosti cijele regije. Međutim, naglasio je da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat u procesu integracija, „nema pravo da čeka bilo koga“ na evropskom putu, već treba da zadrži lidersku poziciju i omogući svojim građanima napredak koji proizilazi iz članstva.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da do 2026. sprovede sve ključne reforme, dok bi 2028. godina mogla biti realan trenutak za formalni ulazak u Evropsku uniju.
Ibrahimović je poručio da Crna Gora želi da bude „iskren partner i lobista“ državama regiona, ali da sopstveni evropski put mora graditi „bez odlaganja i bez čekanja drugih“.
Objavu je zaključio riječima: „Vidimo se u EU.“

Ibrahimović: Kroz članstvo Crne Gore države regije i svi kandidati za članstvo dobiće iskrenog partnera i lobistu u EU

Članstvo Crne Gore u EU koštalo bi svakog građanina EU šokantnih 0,27 eura godišnje, kazao je na društvenoj mreži X šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković.
On je ukazao na istraživanje Centra za evropske politike iz Beograda o apsorpcionom kapacitetu Unije.
- Otišao sam u supermarket po inspiraciju i jedina stvar koju sam mogao da nađem sa tako smiješno zanemarljivom cijenom bila je veoma mala glavica zelene salate - rekao je Marković.
Naveo je da je pristupanje Crne Gore za EU budžetski ekvivalent pronalaženja sitnog novca u sofi.
On je zahvalio CEP Beograd na kontekstualizaciji debate o apsorpcionom kapacitetu Unije ovim podacima.

Članstvo Crne Gore građanina EU koštaće 27 centi godišnje

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Crna Gora je spremna za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije (EU), održanom u Briselu u organizaciji medijske mreže Euronjuz.
U okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije, potpredsjednik Ivanović naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.
Ivanović je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji, uz zadržavanje jednakog statusa i prava glasa sa svim državama članicama. Naglasio je da je Crna Gora već godinama u potpunosti usklađena sa politikama EU i doprinosila je svakoj odluci Unije, te da takav stepen usklađenosti mora biti prepoznat i nagrađen punopravnim članstvom.
Odgovarajući na pitanje o idejama o uvođenju “probnog roka“ za nove članice, Ivanović je naglasio da je Crna Gora već više od 13 godina u svojevrsnom probnom periodu. Istakao je da taj period traje sve dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja, te da bi članstvo bez punog prava glasa bilo teško prihvatljivo.
On je ukazao da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potvrdio kredibilitet politike proširenja i pokazao da Unija ostaje dosljedna pristupu prihvatanja novih članica zasnovanog na zaslugama.
Osvrnuvši se na najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku, Ivanović je ocijenio da dokument potvrđuje kontinuitet i rezultate reformskog rada Vlade Crne Gore. Istakao je da izvještaj predstavlja dokaz dosljednog sprovođenja reformi i uvod u održavanje Međuvladine konferencije krajem godine, kao i jasan plan za dalji reformski put u narednih 12 mjeseci.
Samit je, pored potpredsjednika Ivanovića, okupio i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, Evropsku komesarku za proširenje Martu Kos, predsjednicu Moldavije Maju Sandu, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijere Albanije Edija Ramu, i premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog.

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Politika proširenja je bila jedna od najuspješnijih politika Unije u prethodnim decenijama i zato raduje obnovljeni entuzijazam i nikada snažnija podrška zemljama kandidatima od posljednjeg talasa proširenja - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović koji je, zajedno sa generalnim sekretarom te partije Adisom Balotom, učestvovao u radu Kongresa Partije evropskih socijalista u Amsterdamu.
Vujović je ocijenio da će članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji očistiti naša društva od fašizma i kriminala.
- U nekim zemljama, nažalost i kod nas u Crnoj Gori, na vlasti su ljudi koji pripadaju prošlosti i čija je politika, a i oni personalno, bila sinonim za sve loše sto nam se dešavalo u proteklim decenijama. Ti akteri koriste temu EU integracija da se zaogrnu plaštom lažnog evropejstva, dok svojim konkretnim činjenima i nacionalističkim politikama razaraju naša društva, predstavljajući time najveći izazov na evropskom putu - naglasio je Vujović.
Vujović je, kako su naglasili u Evropskom savezu, u svim razgovorima u Amsterdamu potencirao brzo članstvo naše zemlje u EU kao ključni prioritet i iskazao zahvalnost zbog snažne podrške tom procesu, koja dolazi sa evropskih adresa, a posebno sa adresa predstavnika socijaldemokratske politike.
Kongres je održan pod sloganom "Progresivna mobilizacija u Evropi i na širem prostoru", a dosadašnji lider evropskih socijalista Stefen Lofven izabran je na novi mandat na toj funkciji.
Izabrano je i novo rukovodstvo PES-a i usvojeno 14 programskih rezolucija.
Diskusije na Kongresu su, dodaju u Evropskom savezu, obuhvatile ključne prioritete progresivnih snaga - od pravičnog oporezivanja i socijalne pravde do zapošljavanja, jednakosti i demokratije.
- Učešće na Kongresu druge najjače političke asocijacije u Evropskoj uniji bila je prilika da se promoviše politika SDP-a i Evropskog saveza, potencira imperativ brzog puta Crne Gore u EU, kao i da se realizuju brojni susreti sa poslanicima Evropskog parlamenta iz redova socijalista i demokrata, kao i sa drugim važnim predstavnicima evropske politike i dokazanim prijateljima njenog puta ka EU - zaključili su u saopštenju.

Vujović: Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji oćistiće naša društva od fašizma i kriminala

Crna Gora procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) mora pristupiti odgovornije i sa mnogo više institucionalne zrelosti i političke širine, kazala je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, ističući da šansa koju država ima nije i garancija članstva.
Uljarević je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da u Crnoj Gori konsenzus oko članstva u Uniji postoji u narativu političkih aktera zato što je društveno prihvatljiv i politički profitabilan, ali da se on ne vidi kroz njihovo djelovanje i praksu.
Na pitanje da li i dalje postoji opasnost da Crna Gora ostane van EU uprkos aktuelnim geopolitičkim i okolnostima unutar Unije, Uljarević je istakla da je pred Crnom Gorom velika prilika.
- Treba imati u vidu i stalno podvlačiti - šansa nije garancija - naglasila je Uljarević, dodajući da od aktera u Crnoj Gori zavisi da li će šansa biti iskorištena u cijelosti ili ne.&nbsp;
- Vlade u EU se mijenjaju. Vidimo da izbori donose na vlast dosta onih koji izražavaju skepsu prema procesu proširenja. To što se Evropska komisja zalaže da pokaże da je politika proširenja prema Zapadnom Balkanu jedna od njenih najboljih politika, ne znači da će to dobiti punu podršku u svim državama članicama - kazala je Uljarević.
Zbog toga bi, kako smatra, procesu pregovora trebalo pristupiti mnogo odgovornije, sa više institucionalne zrelosti, političke širine i otvorenosti prema različitim akterima.
Na pitanje da li u Crnoj Gori danas i dalje postoji politički idruštveni konsenzus oko članstva u Uniji, Uljarević je rekla da je on postojao u značajnoj mjeri dok svi akteri nijesu shvatili šta je suština evropskih integracija i da će to i njima “tepih pod nogama izmaći u određenom trenutku”.
Tada je, kako je istakla, počeo svako da igra za neke svoje igre, a ne za zajednički tim.
- Danas mi nemamo taj konsenzus u onome što bi trebalo da bude sadržina. Mi ga imamo u narativu, zato što je on društveno prihvatljiv, politički profitabilan, ali se on ne vidi kroz aktivnosti različitih aktera - rekla je Uljarević.
Ona smatra da insistiranje na evropskim standardima, principima i vrijednostima najviše živi u civilnom sektoru, među malim brojem intelektualaca i određenim segmentima političkih aktera, ali ne i kao dominantan narativ i praksa u samoj vlasti.&nbsp;
- Mi u samoj vlasti imamo aktere koji su skeptični, ali i medije koji su bliski tim akterima i već neko vrijeme vode kampanju koja treba da nam ukaže na to da EU nije jedina opcija i da Crna Gora treba da razmišlja i o drugim putevima - navela je Uljarević.
Uljarević smatra da bi članstvo Crne Gore u Uniji 2028. godine bio ambiciozan cilj, čak i kada bi u državi postojala nepodijeljena politička podrška i posvećenost, ali i kapacitet pregovaračke strukture u tehničkom dijelu.
- Meni se čini da sve to nedostaje. Mi imamo vrlo različite glasove unutar vladajuće većine i često one koji su faktički veto igrači na tom putu. Ne vidim ni neki poseban fokus vlasti, a potpuno je isključila sve ostale aktere - navela je Uljarević.
Ipak, prema riječima Uljarević, članstvo Crne Gore u EU u zadatom roku nije nemoguće jer je proces pridruživanja Uniji postao dominantno politički i trgovački, a mnogo manje zasnovan na kriterijumima.
- Mnogo manje se vodi računa o jednom važnom aspektu, makar sa pozicije civilnog društva, a to je vrijednosna komponenta - kazala je Uljarević.&nbsp;
Ona je naglasila da treba imati u vidu i kvalitet procesa, dodajući da je i sami put ka EU bitan, jer bi kroz njega trebalo urediti društvo, obezbijediti da institucije funkcionišu, da građani budu jednaki pred zakonom i da imaju osnovne usluge.
Podsjećajući da Crna Gora sa Unijom pregovara već 13 godina, Uljarević je navela da je, sa sedam zatvorenih poglavlja, ostalo još oko 80 odsto posla da se završi za manje od godinu.
- A treba imati u vidu da je nova vlast, od tih 13 imala pet godina priliku da pokaže da je suštinski posvećena evropskom procesu, da želi da kao čitavo društvo idemo tamo i da to nije samo populističko-promotivna priča - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da ima utisak da u ovom trenutku Crnu Goru u EU mnogo više gura sama Unija, nego što je to unutrašni poriv iunutrašni rad.
Na pitanje šta pojedini postupci i opstrukcije dijela parlamentarne većine govore o namjerama kada je u pitanju članstvo u Uniji, Uljarević je kazala da nije sigurna da se može govoriti samo o dijelu parlamentarne većine, jer se ne vide jasna protivljenja njenog drugog- proevropski deklarisanog dijela.
- Ova parlamentarna većina je očito zakovana sama sobom, odnosno svojim partijskim, partikularnim interesima i ona se više bavi time kako da to raspodijeli, kako da svako bude nahranjen, nego javnim interesom koji je u srcu procesa evropskih integracija - &nbsp;ocijenila je Uljarević.
Ona je naglasila da bi evropske integracije trebalo da budu iznad svih partijskih struktura.
Na pitanje da li je eventualna rekonstrukcija Vlade poželjna u ovom periodu procesa evropskih integracija, Uljarević je kazala da bi ona imala smisla ako bi vodila kompaktnijoj stabilnosti i većoj posvećenosti evropeizaciji Crne Gore.
- Međutim, sve ukazuje na to da mi govorimo o nečemu što bi trebalo da bude samo partijsko i političko prestrojavanje radi kontrolisanja haosa koji postoji u ovoj vrlo komplikovanoj i širokoj koaliciji, a ne zarad nečega što bi zaista mijenjalo društvo i što bi dovelo aktere koji znaju svoj posao - navela je Uljarević.&nbsp;
Kako je dodala, prije ili kasnije će se pokazati da u Vladi nema dovoljno snage da se neke stvari dosljedno sprovedu i to u skladu sa vrijednosnim okvirima EU.
Govoreći o poglavljima koja su nakon dobijanja IBAR-a ključna, Uljarević je rekla da taj “poklon od EU”, koji je bio istorijski važna prekretnica, nije na adekvatan način primljen u Crnoj Gori.
Kako je pojasnila, vlast je nakon toga shvatila da ima dozvolu da nastavi da radi još gore i da još više simulira proces umjesto da zaista sprovodi reforme.&nbsp;
- Tu refleksiju sada imamo i oko poglavlja 27, koje je jedno od najkomplikovanih i najskupljih - navela je Uljarević, dodajući da se i kod problema sa izgradnjom Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu radi o populističkom pristupu sadašnje vlasti.
Na pitanje da li bi pitanje izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda moglo biti prepreka na evropskom putu, Uljarević je kazala da vjeruje da će se naći neka vrsta dogovora.
- Pitanje je samo koliko će Demokratska narodna partija Milana Kneževića podizati ljestvicu, odnosno na koji način će Knežević i ta partija naplatiti eventualni gubitak glasova - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da je bilo sličnih situacija i ranije i da to što Knežević ne prijeti izlaskom iz vlasti na nacionalnom nivou znači da ostavlja prostor za dogovor.&nbsp;
- Ali, sva ova priča šalje drugu vrstu poruke koja ima svoju pečat i na kredibilitet države Crne Gore - ocijenila je Uljarević.
Na pitanje o neriješenim bilateralnim pitanjima sa Hrvatskom, Uljarević je ocijenila da su bilateralna pitanja nešto što nesporno mora da se riješi prije samog članstva u Uniji, dodajući da dio vlasti u Crnoj Gori namjerno pokušava te odnose da pokvari.
- Ta je ljestvica sada podignuta - nije više samo pitanje kako će se iziritirati neki od hrvatskih političara, već se pokušava djelovati na različite načine da se hrvatski građani iziritiraju - navela je Uljarević.&nbsp;
Ona je ukazala na to da u Crnoj Gori na jednoj liniji Ministarstvo vanjskih poslova vodi pregovore sa Hrvatskom, dok su na drugoj strani kontinuirana miniranja dijela drugih aktera vlasti.&nbsp;
- I naravno da to ne može da ide dobrim tokom, jer u osnovi svakog pregovaračkog procesa treba da bude povjerenje. Mislim da to povjerenje sada ne postoji - kazala je Uljarević.
Uljarević je, ukazujući na tvrdnje partija na vlasti da su naslijedili brdo problema iz prethodnog perioda, kazala da to nije tačno i da su značajan dio problema koji su trenutno u tom pregovaračkom paketu sa Hrvatskom kreirale vlasti poslije 2020. godine.

Uljarević: Šansa nije garancija za članstvo, evropskim integracijama pristupiti odgovornije

Do kraja 2026. godine nemamo više pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić nakon jučerašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja pet.
On je rekao da je ovo važan trenutak u pristupnim pregovorima Crne Gore jer predstavlja korak bliže našem strateškom cilju punopravnog članstva u EU, te da se, kao eurofil i neko ko je dugo bio dio pregovaračke strukture, i pored svih izazova snažno vjeruje da možemo postati 28. država članica do 2028, raduje ovom događaju.
- Prvenstveno iz razloga što održavamo kontinuitet zatvaranja poglavlja i potvrđujemo vanjskopolitički prioritet države. Istovremeno, nemam nikakve sumnje da Crna Gora ima i ljudskog i institucionalnog i emancipatorskog potencijala da efikasnije realizuje neophodne reforme i brže zatvara preostala pregovaračka poglavlja - naveo je Radonjić.
Crna Gora kao predvodnica procesa i role model u regionu nesumnjivo, smatra on, može više od jednog zatvorenog poglavlja na polugodišnjem nivou.
- Imajući u vidu značajan broj preostalih poglavlja, a malo vremena koje nam stoji na raspolaganju, potrebno je da parlamentarna većina u narednih 18 mjeseci pokaže značajno više agilnosti, kredibilne političke volje i fokusiranosti na obaveze iz evropske agende. Brojke su neumoljive. Sedam poglavlja smo zatvorili, preostalo je još 26. Ulazimo u završnu etapu i mnogo posla je pred nama, i to u geopolitičkom okruženju koje svakim danom postaje sve neizvjesnije - ukazao je Radonjić.
U takvom ozračju, politika proširenja je, podvlači on, više nego ikad instrument koji može poslužiti za jačanje globalne pozicije EU.
- Zbog čega i ne iznenađuje neuporediva naklonost država članica i Evropske komisije Crnoj Gori kojoj svjedočimo. Drugim riječima: klatno odgovornosti je sada u potpunosti na strani Crne Gore i sve zavisi prvenstveno od naše posvećenosti i predanog rada - zaključio je savjetnik predsjednika Crne Gore.

Radonjić: Do kraja 2026. više nemamo pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: clanstvo-u-eu