Do kraja 2026. godine nemamo više pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić nakon jučerašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja pet.
On je rekao da je ovo važan trenutak u pristupnim pregovorima Crne Gore jer predstavlja korak bliže našem strateškom cilju punopravnog članstva u EU, te da se, kao eurofil i neko ko je dugo bio dio pregovaračke strukture, i pored svih izazova snažno vjeruje da možemo postati 28. država članica do 2028, raduje ovom događaju.
- Prvenstveno iz razloga što održavamo kontinuitet zatvaranja poglavlja i potvrđujemo vanjskopolitički prioritet države. Istovremeno, nemam nikakve sumnje da Crna Gora ima i ljudskog i institucionalnog i emancipatorskog potencijala da efikasnije realizuje neophodne reforme i brže zatvara preostala pregovaračka poglavlja - naveo je Radonjić.
Crna Gora kao predvodnica procesa i role model u regionu nesumnjivo, smatra on, može više od jednog zatvorenog poglavlja na polugodišnjem nivou.
- Imajući u vidu značajan broj preostalih poglavlja, a malo vremena koje nam stoji na raspolaganju, potrebno je da parlamentarna većina u narednih 18 mjeseci pokaže značajno više agilnosti, kredibilne političke volje i fokusiranosti na obaveze iz evropske agende. Brojke su neumoljive. Sedam poglavlja smo zatvorili, preostalo je još 26. Ulazimo u završnu etapu i mnogo posla je pred nama, i to u geopolitičkom okruženju koje svakim danom postaje sve neizvjesnije - ukazao je Radonjić.
U takvom ozračju, politika proširenja je, podvlači on, više nego ikad instrument koji može poslužiti za jačanje globalne pozicije EU.
- Zbog čega i ne iznenađuje neuporediva naklonost država članica i Evropske komisije Crnoj Gori kojoj svjedočimo. Drugim riječima: klatno odgovornosti je sada u potpunosti na strani Crne Gore i sve zavisi prvenstveno od naše posvećenosti i predanog rada - zaključio je savjetnik predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radonjić: Do kraja 2026. više nemamo pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode

Evropska komisija (EK) i ja lično smo nedvosmisleno posvećeni pružanju kontinuirane podrške Crnoj Gori kako bi 2028. postala naredna članica Evropske unije (EU) - poručio je generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo u EK (DG ENEST) Gert Jan Kopman.
To je saopšteno iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića nakon što je sa Kopmanom održao sastanak u Briselu.
- Ivanović je iskazao čvrstu opredijeljenost Crne Gore ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Naglasio je da su očuvanje reformskog zamaha i institucionalna stabilnost posebno važni - kazali su u Ivanovićevom kabinetu.
Sagovornici su se, dodaju oni, osvrnuli na političku situaciju u Crnoj Gori i saglasili se da je od ključnog značaja održavanje fokusa na realizaciji glavnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore - članstva u EU.
- U tom smislu, poseban naglasak je stavljen na efikasno funkcionisanje zakonodavne grane vlasti u cilju usvajanja zakona važnih za dalji napredak na putu ka EU - dodali su u kabinetu Ivanovića.
Na sastanku je, kako su zaključili, bilo i riječi i o planovima Crne Gore za zatvaranje pregovaračkih poglavlja tokom poljskog predsjedavanja Savjetom EU.

1250x600

1084x550

Kopman: Nedvosmisleno smo posvećeni pružanju podrške da Crna Gora 2028. postane članica EU

Da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom sastanka sa ambasadorom Irske u u našoj zemlji, sa sjedištem u Budimpešti, Ragnarom Almkvistom.
Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da Crna Gora i Irska razvijaju prijateljske odnose na temelju zajedničkih evropskih vrijednosti, što je potvrđeno i tokom posjete bivšeg irskog premijera Lea Varadkara Crnoj Gori u januaru ove godine.
- Potpredsjednik Ivanović je izrazio zahvalnost na iskrenoj i konstantnoj podršci Irske integracionom putu Crne Gore ka EU i kazao da Irska predstavlja dobar primjer kako iskoristiti članstvo za obezbjeđivanje napretka cijele države i podizanje životnog standarda građana - navodi se u saopštenju.
Takođe je, kažu, naglasio spremnost Crne Gore za jačanje sveukupnih odnosa i konkretne bilateralne saradnje sa Irskom, posebno na planu investicija i turizma, kao i u oblastima obrazovanja, nauke, tehnologije i istraživanja.
- Ambasador Almkvist je čestitao Crnoj Gori na postignutim rezultatima, istakavši da je zvanični Dablin snažan zagovornik proširenja EU i integracije Zapadnog Balkana. Irska smatra Crnu Goru najnaprednijim kandidatom za članstvo na čijem bi primjeru trebalo pokazati da je članstvo u EU zasnovano na postignutom napretku moguće, naglasio je Almkvist. On je iskazao spremnost svoje zemlje da pruži političku, ekspertsku i tehničku pomoć Crnoj Gori na tom putu - ističu u Vladi.
Ivanović i Almkvist razmijenili su, zaključuju, mišljenja i o aktuelnim regionalnim pitanjima.

Ivanović sa ambasadorom Irske: Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU

Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja za pristup Evropskoj uniji (EU) do kraja 2026. a do kraja 2028. i postati punopravna članica evropske porodice, to je u razgovoru za Televiziju Nikšić poručio glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.
Iako je to ambiciozan cilj, nije kako kaže, nerealan. &nbsp;Dodaje da je u tom pogledu neophodan konsenzus.
U tom pogledu, Vladina platforma „Barometar 26“ može biti, kaže, odlična uvertira.
- Mi imamo jako malo vremena za vrlo ambiciozan cilj, govorimo o svega dvije godine, da privremeno zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, dakle do kraja 2026. Sve to kako bismo ostvarili ambiciju da budemo 28. država članica do 2028. godine. I u tom pogledu vrlo je važno da sada imamo jedan fokus da sve one teme koje razjedinjuju, koje polarizuju javnost ostavimo po strani. Ili da ih rješavamo u okviru foruma koji su za to opredjeljeni. A da ostavimo da šira društvena energija, ili sinergija, budu opredjeljeni upravo tome - ostvarivanju ovog cilja koji mislim da je istorijski iskorak za Crnu Goru - navodi Zenović.
Iako je cilj ambiciozan, Zenović dodaje da postoji velika politička opredjeljenost država članica, ali i same Evropske unije za politiku proširenja.
- Istovremeno, ono je rezultat velike političke opredjeljenosti vladajuće većine i Vlade Crne Gore, da taj prioritet i cilj stavi u vrh svoje agende. I vjerujem da uprkos ambicioznosti, uprkos činjenici da to stvarno jeste zahtjevno, budući da govorimo o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja u odnosu na deceniju za nama, u kojoj smo zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja. Znači to jeste ambiciozno, ali to nije nemoguće i nije nerealno - ističe Zenović.
U tom pogledu, ističe glavni pregovarač, svi trebaju biti na visini zadatka, prije svega u podršci reformama.
- Da reforme sprovedemo dovoljno brzo, ali i kvalitetno. Ne samo brzo, nego i kvalitetno i brzo. Kako bismo mogli da EK ubijedimo da smo spremni da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. i da onda naravno ostavimo onaj period za države članice da u svojim parlamentima ili na referendumima potvrde tu svoju volju da žele da vide Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU - kaže Zenović.
Da bi volju pokazali i naši susjedi, prije svega Hrvatska koja je punopravna članica, važno je, dodaje Zenović, njegovati dobre odnose Zagreba i Podgorice.
- Na tome se vrlo intenzivno radi, na tome radi MVP. Ja vjerujem da će se tu stvoriti jedna dobra platforma za razmjenu dijalog o svim spornim pitanjima, pitanjima koji stvaraju šumove u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, ali vjerujem da to neće biti ni na koji način prepreka da Crna Gora, budući da je ispunila sve koji su bili do nje kada su u pitanju ova četiri poglavlja, CG na bilo koji način na tom svom putu u zatvaranju tih poglavlja bude zaustavljena - ističe Zenović.
Komentarišući nezvaničan non pejper koji se pojavio u medijima, a u kojem se skreće pažnja da treba trajno da se suspenduje Zakon o dvojnom državljanstvu, Zenović ističe da postoji dijalog sa evropskim partnerima.
- U tom smislu ne postoji nikakva bojazan da će bilo što biti smetnja na našem evropskom putu u tom pogledu - rekao je Zenović.

Zenović: Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do 2026.

Postoje glasovi u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program - ocijenio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Aleksandar Kasanof.
On je u izjavi za Televiziju Crne Gore poručio da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u EU, te da prostora za napredak ima.
- Oni s kojima sam se sreo tokom posjete, uvjeren sam da su usredsređeni na reforme na putu evropskih integracija, kao i na stalnu posvećenost NATO-u. Međutim, postoje glasovi u vladajućoj koaliciji koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program. Smatramo da to nije od pomoći - kazao je on.
Fokus ove Vlade i svih u Crnoj Gori u ovom trenutku bi trebalo, poručuje on, da bude nastavak rada na zatvaranju poglavlja i unapređenja reformi koje su neophodne za integraciju u EU.

Kasanof: U većini ima onih što bi u Vladin program uvrstili ideje koje izazivaju podjele

Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva održaće se od 30. avgusta do 3. septembra, tim povodom gost jutarnjeg dijela Ljetnjeg programa, na Televiziji E, bio je glumac i direktor Festivala Davor Dragojević.
Pripreme za festival počinju odmah po završetku prethodnog, kaže Dragojević, pa su pripreme i za ovaj festival odavno završene, ali se onda prilagođavaju nepredviđenim okolnostima.&nbsp;
- Velika sala KIC-a se renovira i neće stići do otvaranja, ne greškom KIC-a, nego spletom okolnosti, pa onda traženje alternativnih rješenja, pa onda otkazivanja smještaja i tome slično, tada kreće novi rad, sve ispočetka maltene. Ali, sve je spremno i 30.avgusta će biti otvaranje, još uvijek nijesmo sigurni gdje će biti, nadamo se da će uspjeti renoviranje dijela Velike sale KIC-a, da makar imamo otvaranje Festivala u KIC-u, to bi nam značilo, jer ipak je KIC neko ko je sa nama &nbsp;od početka i u toj kući se osjećamo slobodno i Festival je zapravo festival samo kad je tamo - rekao je Dragojević.
Organizator festivala je, podsjeća on, Muzički centar Crne Gore i tamo će biti izvedene neke od &nbsp;predstava.
U okviru festivala biće izvedeno devet predstava, jer se ove godine prilikom selekcije odlučio da napravi jedan zanimljiv eksperiment.&nbsp;
- Govorimo o rediteljima koji daju tu finu notu predstavi, pa ćemo imati reditelje iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Poljske, Španije, Italije, Slovenije, Bugarske, a svako od njih donosi nešto svoje i svako od njih ima mali pečat iz zemlje odakle dolazi - istakao je Dragojević.
Sve informacije o predstavama se mogu naći na Instagram i Facebook nalogu, kao i na sajtu lutkarstvo.me.
- Prvog dana ćemo imati Pozorište lutaka ,,Pinokio” iz Beograda i predstava Snježana i sedam patuljaka, zatim Korifej teatar iz Kolašina na otvaranju festivala sa predstavom Vilinska gora, drugog dana Pozorište za djecu Republike Srpske iz Banja Luke sa predstavom ‘’Crvenkapica’’, nakon toga u večernjem terminu Pozorište lutaka iz Mostara sa predstavom ‘’Mačak u čizmama’’. Trećeg dana festivala gost iz Španije David Zuazola sa predstavom The Walker, u večernjem terminu gostuje Pozorište za djecu iz Subotice sa predstavom ,,Želim da budem normalan’’. Četvrtog dana festivala Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca sa predstavom ‘’Životinjske priče’’, večernji termin pozorište Del drago iz Ravene sa predstavom ‘’Pinokio’’ i petog dana u prije podnevnim satima biće predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ‘’Pomelo mali ružičasti slon’’, tako da smo na taj način zaokružili tih devet produkcija - precizirao je Dragojević.
Kaže da će stručni žiri čine glumac i kompozitor iz Beograda Alek Rodić, dramaturg iz Bugojna iz BiH Vahid Duraković, publicista, novinar, magistar dramaturgije Vanja Kovačević, kao i jako dobar dječji žiri sačinjen od desetak podgoričkih osnovaca.&nbsp;
Zatvaranje Festivala, najavljuje Dragojević, bića na Sastavcima Morače i Ribnice u čast nagrađenih pjevaće dječiji hor Zvjezdice koji ove godine slavi veliki jubilej 40 godina postojanja.
- Mi smo htjeli da budemo dio tog velikog slavlja, jer zaista zaslužuju da im se divimo i da ih podržimo, a pogotovu mi koji se bavimo djecom i radom za djecu - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPQZAGwfZKuM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Festival lutkarstva od 30. avgusta do 3. septembra, biće prikazano devet produkcija

Načelnik Glavnog štaba izraelske vojske, general-pukovnik Ejal Zamir, odredio je opseg kopnenih snaga koje će sudjelovati u novoj operaciji u Gazi, doznaje Walla u ponedjeljak.
Prije predstavljanja plana ministru odbrane u utorak, odlučeno je da će brojne borbene grupe veličine brigade, koje se sastoje od najmanje 80.000 vojnika, opkoliti i osvojiti Gazu.
- Ovo je širok plan koji će od Hamasa zahtijevati visoku cijenu, ali takođe nosi velike rizike za snage IDF-a - rekao je vojni izvor upoznat s pripremama za veliku operaciju.
IDF neće čekati sedmicama, rekli su vojni izvori Walli. U narednim danima, kopnene snage, uz pratnju avijacija, počeće se kretati prema novim područjima.
U međuvremenu, visoki dužnosnici IDF-a izrazili su zabrinutost da bi osvajanje područja u srcu Gaze i drugim lokacijama moglo dovesti do toga da IDF bude izravno odgovoran za distribuciju humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu dok se većina njih ne preseli u južni Pojas Gaze.
Zamir je u nedjelju posjetio Pojas Gaze, u pratnji komandanta Južne komande Yaniva Asora i voditelja Operativnog odjela Itzika Cohena, kako bi analizirao plan i dobio daljnji uvid u borbenu strategiju i operativnu logiku prije donošenja odluka. Zamirov posjet Pojasu Gaze
- Načelnik štaba želio je osjetiti teren, vidjeti stvari iz prve ruke, razumjeti rute kretanja i metode borbe te čuti od komandanta koji vode borbe kako to izgleda njihovim očima prije donošenja ključnih odluka - rekli su vojni izvori.
Na zatvorenim sastancima, Zamir je naglasio da će operativne snage doći do područja gdje IDF još nije djelovao.
Brojne evropske države su upozorile na dodatnu humanitarnu katastrofu do koje će dovesti nova izraelska ofanziva, dok je opozicija u Izraelu optužila Netanyahua da ugrožava živote zarobljenika.

Izrael za novu ofanzivu na grad Gazu spremio čak 80 hiljada vojnika, napad će ubrzo početi

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu porastao je na 10, saopštili su ukrajinski zvaničnici, nakon što je ranije danas gradonačelnik Igor Terehov izvijestio o napadu, prvobitno navodeći da su poginule tri osobe, a zatim da je broj stradalih sedam.
U napadu, koji je izazvao požar i urušavanje objekta, prema riječima šefa regionalne vojne uprave, povrije]eno je još najmanje 23 ljudi.
Među poginulima u napadu su bila i djevojčica od 18 mjeseci i dječak od 16 godina, saopštila je ranije vojna uprava.
U međuvremenu, broj povrijeđenih u napadu balističkom raketom na grad Zaporižja porastao je na 17, prema lokalnom zvaničniku.
Drugdje u regionu Zaporižja, dječak od 15 godina je poginuo kada je bomba pala na kuću u selu Novojakovlivka, rekao je šef regionalne vojne uprave Ivan Fedorov. Brat, sestra i roditelji dječaka su takođe povrijeđeni.
Ranije je saopšteno da je ruski vazdušni napad tokom noći na stambeno područje u Harkovu usmrtio je tri osobe, među kojima i malo dijete, i ranio 17, saopštile su jutros ukrajinske vlasti, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Kijev da brzo postigne dogovor za okončanje rata koji je Moskva započela.
Napad dronom ubio je dvogodišnjeg dječaka u drugom po veličini ukrajinskom gradu rano jutros, nakon udara balističkom raketom prethodne noći, saopštio je Oleg Sinegubov, guverner šire oblasti Harkov, na aplikaciji Telegram.
Broj ranjenih u napadu na Harkov "stalno raste", dodao je Sinegubov.
Na Telegramu je gradonačelnik Igor Teregov rekao da su u oba napada poginule još dvije osobe i ranjeno 17, među njima šestoro djece starosti od šest do 17 godina.
"Žena je upravo izvučena iz ruševina: živa je", napisao je Teregov u objavi rano jutros, upozoravajući da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, blizu granice sa Rusijom, bio je cilj redovnih ruskih napada dronovima i raketama od kako je Moskva pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022.
Prethodni udar balističkom raketom na grad razbio je oko 1.000 prozora, rekao je Sinegubov. Neki stanovnici su morali biti evakuisani, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije na Telegramu.
Reutersovi svjedoci vidjeli su medicinsko osoblje kako pomaže stanovnicima na ulici i spasioca koji pregledaju oštećenja u stambenim zgradama.
Dvije osobe su ranjene u ruskim napadima na susjednu oblast Sumi, koji su takođe oštetili najmanje desetak kuća i obrazovnu ustanovu, saopštile su vlasti.
"Neprijatelj nastavlja namjerno da pogađa civilnu infrastrukturu u oblasti Sumi – podlo, noću", naveo je Oleg Grihorov, šef regionalne administracije, na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi oružje koje je koristila Rusija. Moskva nije odmah komentarisala. Obje strane poriču da ciljaju civile u svojim udarima, ali hiljade ljudi je poginulo, većina njih Ukrajinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u petak ugostio predsjednika Vladimira Putina na Aljasci radi razgovora o okončanju rata, pozvao je Kijev da postigne dogovor sa Moskvom, navodeći: "Rusija je vrlo velika sila, a oni nijesu".

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: clanstvo-u-eu