Tokom novogodišnje noći istorijsku crkvu Vondelkerk u Amsterdamu zahvatio je požar usljed čega je u skoro potpuno izgorjela.
Videosnimci očevidaca prikazuju crkvu obavijenu u plamenu i dimu.
Riječ je o Vondelkerk crkvi, koja pripada staroj kulturnoj baštini u blizini Vondelparka u Amsterdamu, a stara je 154 godine. Od 1977. godine ona se koristi za razne događaje, a ranije je služila kao rimokatolička crkva.
Vlast je evakuisala desetine obližnjih kuća, a vatrogasci su kazali kako nisu sigurni da li će moći spasiti crkvu s obzirom na veličinu požara. Djelovi tornja i krova su se urušili, što je ostavilo 90-ak obližnjih kuća bez struje.
Lokalni mediji pišu da je vatra potpuno progutala crkvu.
Trenutno nema izvještaja o potencijalnim žrtvama, a uzrok požara se još istražuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Istorijska crkva u Amsterdamu izgorjela u plamenu tokom novogodišnje noći

Kroz teška je vremena naša Crna Gora stvarala svoje hiljadugodišnje istorijsko trajanje. Neka od njih su bila takva da je opstati i ime sačuvati bilo sasvim neobjašnjivo iz ove savremene perspektive. Između mita i stavarnosti, fakata i fantazije ovaj narod pisao je svoju istoriju. Mitološku u svom nevjerovatnom davanju i žrtvi, a stvarnu i istinitu kao kod rijetko koga đe drugoga. 
Pokoljenje za pjesmu stvoreno
vile će se grabit o vjekove
da vam v'jence dostojne sapletu
vaš će primjer učiti pjevača
kako treba s besmrtnošću zborit
I, dobro je što su baš takvi Crnogorci i Crnogorke stvarali ovu državu, jer iako bih volio da vjerujem, iskreno sumnjam da bi ova naša, današnja generacija, bila kadra sve to izdržati i izboriti se protiv jedne od najvećih vojnih sila koje je Evrope zapamtila. Protiv sile, a pomeđu bratskih naroda i susjeda koji su nam vječiti prijatelji i dobromislitelji sve do onog trenutka dok nam glavu mogu slomiti. 
Rijetko su koja zemlja i narod na ovome svijetu na svojoj koži, i to više puta, stravično spoznali onu veliku istinu da na svijetu nema bratskih naroda i vjekovnih prijatelja, već samo interesa. Nekada bratskih, a nekad i vjekovno bratskih. 
No, ima jedan moment koji nije samo nama svojstven, već je utkan u vaskoliko ljudsku prirodu i predstavlja animalni refleks u čovjeku. To je da se usljed velike opasnosti koja nadolazi ili se nadvija nad nama mi pokažemo bratske osobine. Ujedinimo se, zbijemo, ponašamo poput jednog i borimo se za opšte dobro. Pa u toj vjekovnoj borbi za opstanak upravo smo bili takvi. Jaki u svom jedinstvu i pravični u odlukama – jer dugačije se nije moglo opstati.
Svaka pozicije u toj i tadašnoj Crnoj Gori dobijala se žestokim zalugama koje su se uvijek i iznova sticale i potvrđivale samo na jednom mjesto – na stratištu, prsa u prsa, pa što ko ponese. I, tu nije bilo prevare i podmetanja. Na tom mjestu đe se u trenu stiče i slava i vječna sramota nije se moglo trgovati. Tamo se nisu kupovale diplome, lažno zaklinjalo i nezasluženo uzdizalo. Tamo su se istinski planine pomjerale, ali ne snagom volje ili nekom mantrom, već snagom jedinstva i bratske ljubavi.
Takvi su nas Crnogorci predvodili, a nećete vjerovati iz ove današnje prespektive, tada je i crkva bila uz narod, uz svoj narod, ne neki tuđi, tuđu sreću i iz tuđeg korita – bila su to viteška vremena.
Uvijek smo mi znali i umjeli da se borimo protiv neprijatelja za kojeg znamo da je neprijatelj. No, protiv ovih „prijatelja” to nikada nismo naučili.
Ne bojim se vražijega kota,
Neka ga je ka' na gori lista, 
No se bojim od zla domaćega.
A, zla domaćeg se nakotilo taman ka' na gori lista. Do te mjere da su prestali i da se sakrivaju. Valjda ih je u masi manje strah, poput onih junačnih zabjelske „kristalne noći”. I možda je tako i bolje, da se pogledamo u oči i vidimo ko je đe, sve ostalo će biti lakše. 
U ovim danima kada slavimo neponovlji um pjesnika i filozofa, kojeg brat od nedostojnog Mićovića nazva provodnikom, gledamo kako svako, za svoj groš, tumači njegove misli. Od znavenih do ovih drugih (ili prvih u ovom pasusu), svako kako mu odgovara. Neki, poput Bečića prošle godine, vole da njegove stihove javno izgovore i umetnu u svaku moguću priliku. A kakve prilike, takvi i recitatori.
Podsjetimo se: 
Tvrd je orah voćka čudnovata,
Polomi mi ga al' zube na slomi.
I nije, čini mi se, ovaj lapsus posve slučajan, ima on u sebi toliko simbolike i istinitosti da može predstavljati paradigmu današnje Crne Gore i onoga šta žele napraviti od Njegoša. Polomiti „orah” (Crnu Goru) a sačuvati zube i lijep osmijeh za narod i svijet je izgleda upravo ono čemu se teži i što je konačni cilj.
A u lomnjenje Crne Gore i Njegoša bi prvo preko mauzoleje. Da njega prvo sruše, pa će poslije sve ići samo od sebe, tako ih je valjda „đedo” učio dok je sebi za života podizao mauzolej. 
No, gospodo, ima tu jedan problem. Svi putevi do Lovćena, sa ove ili one strane, vode preko Cetinja i Stare Crne Gore. A tuda, do njega nikada nije moglo!

500x500

1084x550

Provodnici, proroci i ostali slučajni recitatori

Kaćuša Krsmanović

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Mitropolit kijevski i cijele Ukrajine, poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine, blaženjejši Epifanij, doputovao je na Svetu Goru (Aton) — faktički centar pravoslavnoga monaštva. Epifanij u okviru pokloničke pośete Svetoj Gori (prve u svojstvu poglavara autokefalne Crkve) — danas, u petak, 10. oktobra, boravi u sv. manastiru Esfigmenu Kareji, dočekan od igumana i otaca manastira, a u pratnji mitropolita Apostolosa (predstavnika Vaseljenske patrijaršije na Svetoj Gori) i političkoga guvernera Svete Gore Alkivijadisa Stefanisa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010221048_a6913989e0b745f05c0fb8e75ac3dc299e7096e1e111d10353233ef1e6b889cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010221048_a6913989e0b745f05c0fb8e75ac3dc299e7096e1e111d10353233ef1e6b889cd" data-rendition-name="original" width="766" height="851" loading="lazy" alt="Epifanij, danas u Svetoj Gori"> <figcaption>Ukrajinska autokefalija poslužila za anticrkveni izgovor Moskovskoj patrijaršiji da izazove najveći raskol u istoriji pravoslavlja. Crkva Srbije slijedi Moskvu u agresivnom nepriznavanju Pravoslavne crkve Ukrajine. Gore na slici, Epifanij, danas u Svetoj Gori.(Photo: Φως Φαναρίου)</figcaption> </figure>  Prema nezvaničnome programu boravka Epifanija, śutra, 11. oktobra, biće odsluženo bdjenije u skitu proroka Ilije; a u neđelju 12. oktobra, Epifanij će načalstvovati božanskom liturgijom u sv. manastiru Ksenofont. Epifanij će služiti liturgiju na Svetoj Gori Pośeta Epifanija Svetoj Gori je pripremana posljednjih godina, ne bez otpora inspirisanih moćniom uticajima Rusije. Davanje ukrajinske autokefalije od strane Vaseljenske patrijaršije, poslužio je kao anticrkveni izgovor Moskovskoj patrijaršiji da izazove najveći raskol u istoriji Istočno-pravoslavne Crkve: prekid liturgijsko-kanonskoga opštenja sa Carigradom. Crkva Srbije slijedi Moskvu u agresivnom nepriznavanju Pravoslavne crkve Ukrajine, iako nije prekinula liturgijsko-kanonske veze sa Carigradom: beogradski je sinod 2019. napismeno preporučio svojoj jerarhiji da ne saslužuju sa svešenstvom Vaseljenske patrijaršije…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010221048_64af50dbb85f0b37f1834224b3e687f18323cef01c7a768c8fe714c3549d9845.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010221048_64af50dbb85f0b37f1834224b3e687f18323cef01c7a768c8fe714c3549d9845" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Iguman"> <figcaption>Iguman svetogorskoga Esfigmena: „Dodjela tomosa o autokefaliji bio je smjeli i proročki korak, kojim je Patrijarh napisao odlučno DA! — slobodi i jedinstvu Crkve”(Photo: Φως Φαναρίου)</figcaption> </figure>  Danas na Svetoj Gori, kako prenosi portal „Φως Φαναρίου”, iguman Esfigmena arhimandrit Vartolomej se, između ostaloga, „u svome pozdravu osvrnuo na iskušenje kroz koje prolazi narod Ukrajine zbog ruske invazije i na duhovnu podršku koja mu je potrebna, a koju je novoosnovana Pravoslavna crkva Ukrajine pozvana da pruži od prvoga trenutka kada je raskol iscijeljen i vrnuto jedinstvo sa ostatkom tijela Crkve”. Govor igumana Esfigmena prenosimo u bitnijem: - „Vaše prisustvo ovđe je za nas blagoslov, izvor radosti i duhovne snage. Imamo stare veze sa Crkvom Ukrajine jer nas povezuje esfigmenitski svetitelj, Antonije, koji je osnovao veliku Lavru u Pečerama [Kijevu], prenoseći atonski monaški duh u vašu zemlju. Naša svetogorska bratija već godinama vodi sopstvenu borbu za istinu, pravdu i istinsko pravoslavno svjedočanstvo, zbog višegodišnje okupacije centralne zgrade našega manastira od strane fundamentalističkih ljudi [zilota], ljudi koji koriste vjeru kao oružje, kršeći zdrav razum, falsifikujući vjeru, pretvarajući Boga u boga koji se sveti mržnjom i nasiljem nad svime što je suprotno njihovom praznovjerju i zdravom razumu”. - „Kroz ovu borbu ośećamo duhovno srodstvo sa borbom blagočestivog ukrajinskog naroda i Autokefalne Crkve Ukrajine. Od prvoga trenutka smo stali uz vas, podržavajući autokefaliju koju je dao naš Svesveti Vaseljenski Patrijarh, gospodin Vartolomej, čin koji je bio prekretnica — otvarajući novu stranicu u crkvenoj istoriji”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010221052_a495ffd328872b010e5e7b98bc11ffb9e18a6ad9764ccba7aa0daf3742b73723.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251010221052_a495ffd328872b010e5e7b98bc11ffb9e18a6ad9764ccba7aa0daf3742b73723" data-rendition-name="original" width="1188" height="833" loading="lazy" alt="Svetogorski Esfigmen, manastir osnovan u 10-11. vijeku."> <figcaption>Svetogorski Esfigmen, manastir osnovan u 10-11. vijeku(Photo: Wikipedia)</figcaption> </figure>  - „Naša prva pomisao na radosnu vijest o iscjeljenju raskola [u Ukrajini], koji je pogodio toliko ljudi obnavljanjem zajednice sa ostatkom tijela Crkve, bila je: - SLAVA GOSPODU BOGU! Dodjela tomosa o autokefaliji bio je smjeli i proročki korak, kojim je Patrijarh napisao odlučno DA! — slobodi i jedinstvu Crkve”. - „Nažalost, ruska nezakonita i neljudska invazija na Ukrajinu poklopila se sa prvim koracima vaše novoosnovane Crkve. Međutim, kroz iskušenja, ukrajinski su narod i njegova herojska vojska dokazali da se vjera, sloboda i dostojanstvo ne osvajaju oružjem, već žrtvom i duhovnom snagom”. - „Kao bratija manastira Esfigmen, javno i jasno smo podržali Autokefalnu Crkvu Ukrajine i osudili rusku invaziju, jer vjerujemo da se pravoslavlje ne može koristiti kao sredstvo političkoga uticaja ili ugnjetavanja, već je put ka miru, slobodi, jedinstvu i ljubavi u Hristu”. „Od prvoga trenutka nezakonite invazije na Ukrajinu” — nastavio je iguman Esfigmena obraćajući se Epifaniju — „neprestano se molimo za kraj ovoga nesvetog rata; svakoga dana se pali svijeća ispred ikone Bogorodice, molimo je da ojača herojsku vojsku koja brani svoju otadžbinu, da ojača Vas lično, Vaše Blaženstvo, i Vaše arhijereje i sveštenike, koji su preuzeli težak zadatak duhovne podrške i vojnicima i stradalnome ukrajinskom narodu. Slavimo Boga jer kroz Vaše iskušenje uzimamo primjer vjere i posvećenosti dužnosti. Slavimo Boga što se kroz Vaše iskušenje rađaju heroji u našem vremenu. Slavimo Boga što VI POSTOJITE — i zahvaljujemo Vam!” * * * * * * * * * Napominjemo: - Svetom Gorom tj. poluostrvom Aton (kao i istoimenom planinom) na obalama Egejskoga mora - śeveroistok Republike Grčke, upravlja u statusu autonomne oblasti monaška zajednica koja je crkveno pod neposrednom jurisdikcijom Vaseljenskoga Patrijarha, dok je ostatak poluostrva je dio opštine Aristotelis - svetogorska zajednica obuhvata 20 manastira i zavisnih monaških obitelji, sa oko 2.000 monaha iz Grčke i mnogih drugih zemalja - u 17 manastira, monasi su pretežno grčkoga porijekla; manastir Hilandar ima srpske monahe, Zograf bugarske, a manastir Sveti Pantelejmon ruske monahe. - odlukom iz 2023. starješinskoga savjeta sv. Pantokratora na Svetoj Gori, drevno kelijsko konačište ovoga manastira je na život i obnovu predato jeromonahu Pajsiju (Krolju) iz autokefalne Pravoslavne crkve Ukrajine: saopšteno je da će kelija biti embrion za naseljavanje ukrajinskih monaha, koji će vremenom osnovati zaseban svetogorski manastir.

Epifanij u Svetoj Gori – monaškom centru pravoslavlja

Početkom 2000. godine, nakon smrti Franja Tuđmana (1922-1999) i promjene vlasti u Hrvatskoj, hrvatski katolički teolog Bono Zvonimir Šagi (1932-2020) objavio je u katoličkoj obiteljskoj reviji Kana esej u kojem poziva Crkvu i društvo na duhovnu i moralnu obnovu: „Završila je državotvorna faza, sada je pred svim važnim čimbenicima u društvu otvorena zadaća stvaranja nove humane i moralne kvalitete višestranačke demokracije, da se uspostavi moralno-pravna sigurnost i razvije povjerenje u nužnu funkciju bitnih državnih institucija i uz normalne smjene putem proceduralnih demokratskih postupaka.“
Teolog Šagi, pažljivi i pronicljivi promatrač crkvenih i društvenih procesa, upozoravao je da se „duhovna“ obnova zaplela u bespuća sakraliziranja, spomeničkog mitologiziranja hrvatskih povijesnih stremljenja i događanja, a „moralna“ u socijalno-etički nepromišljene modele pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije provođene na štetu radnika, što je završilo u teškom razočaranju većine i u korupciji „izabrane“ manjine.
Kritizirao je i vjerske tiskovine i krugove katoličkih laika koji su se bavili pronalaženjem i ozloglašivanjem „lijevih tendencija u Crkvi“, umjesto da su u evanđeoskom svjetlu kritički promišljali politiku i aktualne društvene procese. „Izmislili su, piše Šagi, etiketu 'lijevi kler' (kao da bi neki 'desni kler' bio više crkven) da bi vjernicima ogadili sve što je zvučalo kritički glede postojećeg stanja u društvu, a svako upozorenje na potrebu političke promjene prikazali katolički sumnjivom.“
Katolici koji su se u politici takvima deklarirali nisu bili u stanju aktualizirati katolički socijalni nauk: „Umjesto jasne kritike postkomunističkog grabežljivog kapitalizma, i načina stvaranja nove kapitalističke elite, upotrijebili su socijalni nauk kao parolu za sijanje straha od tobožnjeg komunizma.“ Crkva, apelirao je Šagi, mora osmišljavati i tražiti putove moralne obnove: „To joj je sada nanovo otvorena mogućnost, pa zato i neodložna zadaća.“
Šagi je dovoljno dugo poživio da se mogao i sam uvjeriti kako ove njegove riječi neće imati nikakvog odjeka u Crkvi, iako je riječ o teologu kojega su cijenili u Crkvi. Štoviše, duhovno stanje u Crkvi 2025. godine gore je nego što je to bilo 2000. godine. To potvrđuju i propovijedi hrvatskih biskupa i svećenika, primjerice propovijed zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše na misi zadušnici za žrtve Jazovke, propovijed hercegovačkog provincijala fra Joze Grbeša na groblju u Bilima, propovijed sinjskog gvardijana fra Marinka Vukmana na svetkovini Velike Gospe, ali i mnoge druge propovijedi i javni istupi biskupa i svećenika.
Za sadašnje duhovno i moralne stanje hrvatskog naroda veliku odgovornost snosi Katolička crkva. Svoj privilegirani položaj u društvu nije iskoristila kako bi pripadnike hrvatskog naroda u evanđeoskom duhu obraćala, suočavala sa zlima iz prošlosti i ukazivala na zablude sadašnjosti, nego je, zloupotrebljavajući oltar i vjeronauk u obrazovnom sustavu onemogućavala duhovnu i moralnu obnovu. Nacionalističko ludilo koje se rasplamsalo ovog ljeta velikim dijelom ide upravo na dušu Crkve koja je desetljećima pod krinkom domoljublja njegovala nacionalizam i njime trovala mlade ljude.
Kada danas uzmete u ruke katoličke tiskovine ili posjetite katoličke portale, imate osjećaj da čitate nacionalnu literaturu, da su to bilteni nacionalne ideologije, ili nekakve stranačke organizacije sa snažnim nacionalnim sentimentom. U crkvenim medijima ponajbolje se ocrtava stanje uma i duha u suvremenoj Katoličkoj crkvi u hrvatskom narodu: lamentiranje nad patnjama u prošlosti, njegovanje nacionalnih mitova i laži, prokazivanje i progon povijesnih i sadašnjih neprijatelja i svođenje kršćanske vjere na vulgarni i banalni nacionalizam.
To što današnji katolici i Hrvati uzvikuju pozdrav Za dom spremni i nose simbole i obilježja zločinačkog ustaškog režima, nije tek partijanersko ludovanje ili pobuna protiv zakonskih zabrana, ako je i uopće to, nego je posljedica dugogodišnje političke indoktrinacije u kojoj je sudjelovala i Crkva. Da se o davnoj i bližoj prošlosti mladim ljudima govorila istina, u sklopu vjeronauka i općenito pastoralnog rada s vjernicima, broj militantnih i isključivih katolika bio bi zasigurno manji što bi u većinskoj katoličkoj zemlji utjecalo i na društveno i političko stanje. No, to se nije dogodilo, i ne događa se ni danas. Katolička crkva se grozničavo drži uz naciju i nacionalne svetinje u strahu da ne izgubi društveni monopol. Pritom bezobzirno manipulira mladim ljudima i sudjeluje u njihovom duhovnom i moralnom osiromašenju.
Snažno inzistiranje na domoljublju koje se, kao što vidimo ovih dana, lako surva u agresiju i isključivost, u progon neistomišljenika i uskraćivanje ljudskih prava i sloboda, dokaz je da Crkva svoje poslanje ne veže uz Evanđelje Isusa iz Nazareta, nego uz ovozemaljske datosti. Činjenica je da je pripadnost određenom narodu važna ljudima, posebno pripadnicima malih naroda, ali joj ne treba davati značenje koje nema niti ikoga svoditi samo na taj identitet. Pokojni papa Franjo je upozoravao da narod nije nikakva „mistična ili anđeoska kategorija“ i da nekritički odnos prema vlastitom narodu može lako skliznuti u nezdravi populizam, u lokalni narcizam koji je nesposoban zapažati i tumačiti svijet oko sebe. Upravo nas ono globalno i univerzalno, govorio je papa Franjo, štiti od sitničavog provincijalizma, od iskušenja da se zatvaramo u sebe, da podižemo zidove i ograđujemo prostor svoje neslobode i straha.
Kad je riječ o prošlosti, Katolička crkva samo i isključivo govori o stradanjima hrvatskog naroda. To je legitimno i ne bi bilo ni sporno kad bi se govorilo i o stradanjima drugih ljudi za koja su odgovorni pripadnici hrvatskog naroda. Crkva svjesno prešućuje primjere otpora i humanosti u vlastitim redovima u Drugom svjetskom ratu u kojem je na strani partizana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sudjelovalo 75 katoličkih svećenika, od čega su po nacionalnosti bila 52 Hrvata, 21 Slovenac i dva Poljaka. Kao suradnici partizana poginula su 43 svećenika: 21 Slovenac, 19 Hrvata i trojica drugih narodnosti (navedeno prema I. Goldsteinu, Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945.). Taj dio vlastite antifašističke povijesti Crkva u potpunosti prešućuje kao da nije ni postojao, a upravo su ti ljudi sačuvali obraz Crkve koja je velikim dijelom stala uz ustaški režim.
Crkva koja nije univerzalna i otvorena prema različitostima, nije evanđeoska Crkva. Nacionalna Crkva, nesposobna za kritički odnos i distancu prema vlastitom narodu, nužno zapada u uskoće i isključivosti, kojima se hrane nacionalizmi i fanatizmi. Koliko je poguban takav odnos Crkve prema narodu i njegovim vođama najbolje pokazuje upravo vrijeme Drugog svjetskog rata i posljedice koje je za sobom ostavila Nezavisna Država Hrvatska. No, iz toga Katolička crkva u hrvatskom narodu nije ništa naučila i ponavlja pogreške iz prošlosti.

​Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

Kao ktitor Crkve, koji je uložio trud i vjeru u njeno podizanje, ne mogu da ćutim dok vidim kako se njeno ime i svetinja zloupotrebljavaju za širenje mržnje i prijetnji.
Dolazili su kao oslobodioci i čuvari tradicije, ali danas ta ista Crkva ne samo da dijeli narod, već otvoreno prijeti i unosi haos. U Crkvu unose spomenik Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu čije ime nosi krv nevinih. Taj spomenik, simbol patnje i zločina, postaje svetinja, uz drsku prijetnju vlastima: “Dođite i rušite, ako smijete.”
Zamislite da je ovo uradila bivša vlast!
Mnogi litijaši danas se stide svog učešća u toj prljavoj kampanji jer su bili zavedeni i prevareni. Ja sam ponosan što nijesam jedan od njih. Neću ćutati i neću podržavati one koji zloupotrebljavaju vjeru, naciju i povjerenje ljudi da bi širili mržnju i prijetili svima koji misle drugačije.
Vrijeme je da zakon važi jednako za sve, za građane, popove, mitropolita i sve one koji se kriju iza mantija. Niko nije iznad zakona, a posebno ne mitropolit Metodije, koji svojim djelima i riječima razara zajedništvo i vrijeđa žrtve.
Crkva je postala servis za biznis, manipulaciju i političke igre. Izmanipulišu donacije iz manastira Ostrog, grade hotele, kupuju Crnu Goru, bespravno zidaju crkve i šire fašističku četničku ideologiju. Proglašavaju za sveca Popa Macu, zločinca, silovatelja i ubicu!
Više niko ne vjeruje Crkvi. Dokle ćemo trpjeti ovaj teror, gdje mantije kriju kriminalce i šire mržnju, ugrožavajući mir i sigurnost svih nas?
Pravedna država mora bez milosti i izuzetaka primjenjivati zakon. Samo tako možemo sačuvati Crnu Goru i vratiti povjerenje naroda.
Neću biti saučesnik u lažima i nasilju koje se proglašavaju istinom. Zato ponosno kažem: nijesam litijaš i neću biti.

Crkva prijeti vlastima Crne Gore: “Ako smijete, dođite i srušite spomenik Pavlu Đurišiću — biće u crkvi”

Parohija Prva Cetinjska pozvala je vjernike i prijatelje Crnogorske pravoslavne crkve da se pridruže obilježavanju jubileja – deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju.
- Na praznik Svetog Ivana Crnojevića, 4. jula 2025. godine, navršava se deset godina od osvećenja ove crkve posvećene Božijem ugodniku i vladaru Crne Gore, čije ime s ponosom nosi naš hram - poručuju iz Parohije.
Tim povodom, na dan hramovne slave, biće služena Sveta liturgija s početkom u 10 sati, kojom će načalstvovati starješina crkve protojerej-stavrofor Stefan Marković.
Iz Parohije podsjećaju da je na trnovitom putu obnove Crnogorske pravoslavne crkve, „uz Božiju pomoć i zalaganje naroda iz zemlje i dijaspore, podignuto više svetinja“, među kojima se izdvaja crkva Svetog Ivana Crnojevića.
- Ova, arhitektonski i duhovno predivna crkva, uzrastala je s velikom ljubavlju naroda i sveštenstva. Na praznik Svetog Ivana Crnojevića 2015. godine, osveštana je tokom Svete arhijerejske liturgije - navodi se.
U protekloj deceniji, u ovom hramu krštene su stotine djece i odraslih, sklopljeno je više desetina brakova, a održana su i važna crkvena rukopoloženja, uključujući arhijerejsku hirotoniju sadašnjeg mitropolita Borisa 2019. godine.
Takođe, u novembru 2023. i aprilu 2024. godine, crkva je bila domaćin kanonizaciji Svetog Antonija, mitropolita Crnogorskog, i Svetih Rokočkih mučenika, uz blagoslov Svetog sinoda Crnogorske pravoslavne crkve i mitropolita Borisa. U istom periodu, iz Rumunije su u ovu crkvu donesene čestice moštiju Svetih apostola Petra i Pavla, kao i dio Časnog krsta, koji se danas čuvaju u ovom hramu.
Iz Parohije naglašavaju da je „najveći od svih događaja“ bilo obretenje moštiju Svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog, u novembru 2024. godine, „od kada ova svetinja posebno zrači božanskom blagodaću“.
- Pozivamo sve ljude dobre volje da nam se pridruže na Svetoj liturgiji u petak, 4. jula, i zajedno sa nama proslave praznik Svetog Ivana Crnojevića, uz blagoslov Svetog Antonija i Svetih apostola Petra i Pavla, čije mošti se svakodnevno čuvaju i poštuju u ovom hramu - poručuju iz Parohije Prve Cetinjske.

1250x600

Deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića: Parohija Prva Cetinjska poziva na zajedničku molitvu

Pokušajem revizionizma i veličanjem četničkog, zločinačnog pokreta pokušavaju se poništiti sve one vrijednosti zbog kojih Crna Gora i zaslužuje da postoji. Tu mislim na identitetske, antifašističke i vrijednosti suživota. Ako uspiju da svoj narativ i ideologiju učine vladajućom, Crna Gora će izgubiti sebe i onda će lakše moći da se obračunaju i sa državom i sa svim ostalima koji nisu dio svetosavskog dijela naroda, ocijenio je u "24 sata" na Telviziji E stručnjak za komunikacije Miodrag Strugar.
U trenutku kada političke i vjerske strukture sve otvorenije koriste istorijski revizionizam i simboličku rehabilitaciju četničkog pokreta, postavlja se ključno pitanje - kakva je poruka, koji su ciljevi i zašto baš sada?&nbsp;
Strugar kaže da se već 2020. pripremao teren za ono što danas vidimo. Bilo je jasno, navodi on, da koalicija oko bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i GP URA želi da ostvariti pobjedu, ne na narativu na kojem trenutno "jašu" crkve i Andrija Mandić, već da će kroz priču o korupciji i kriminalu i neke vrijednosti koje su društveno prihvatljivije pokušati da ostvare pobjedu na izborima i kasnije učvrste svoju vlast.&nbsp;
- Pitamo se zašto baš danas ovaj narativ? Već su se učvrstili na vlasti. Kada nekog iskoriste, onda ga odbace, kao što se desilo sa GP URA. Znamo da je URA dobila glasove na račun zelenih strategija, Evrope, građanskog društva... Kada su došli na vlast i dobili premijersko mjesto, pamtimo li ijednu zelenu agendu? Tada je bila priča o Temeljnom ugovoru, Otvorenom Balkanu, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pripremali su teren za ovo što vidimo danas. Danas kada su sve partije u orbiti crkve i Andrije Mandića, svi igraju svoje uloge, a tu prvobitno mislim na Demokrate i Pokret Evropa sad. Da je riječ o strateškom pristupu možemo da vidimo i po tome koje poruke šalje Mandić, a koje Milan Knežević i njegov DNP. Te poruke nijesu iste. Tačno vidimo da oni žele da se obrate ne uvijek istom biračkom tijelu - jedni malo razočaranom, jedni nekom koje želi veću i vidjljiviju kontrolu od strane Aleksandra Vučića, drugi koji žele čvršće povezivanje sa crkvom, treći koji će biti u toj orbiti koja priča o ekonomiji, četvrti o pomirenju i nepodjelama. A u stvari, sve što rade izvršavaju ideološki naum koji je urađen van Crne Gore - stava je Strugar.
<h2>Crkva kao ideološka parapolitička organizacija</h2>
Prema njegovim riječima, kod nas se crkva ponaša kao ideološka parapolitička organizacija. Političko krilo te crkve, kako kaže, nije samo Andrija Mandić i njegova partija.
- Vidi se da su to sinhronizovane akcije, da oni žele da kontrolišu narativ i to dosta uspješno rade. Kada bace sidro, onda se svi vrte oko njega, a nema adekvatnog odgovora. On nije strateški, već je više reaktivan na ono što su strateške smjernice i što su planirali oni koji su osmislili cijelu tu strategiju kako da pokore Crnu Goru, odnosno izmijene ono što su vrijednosti Crne Gore - kazao je Strugar.
On smatra da te poruke ne donose ništa dobro i da su razarajuće po društvo.
- Oni pokazuju da je Crna Gora ranjivo društvo i ne doprinose ni društvenoj koheziji, niti napretku u bilo kom smislu. Teško da sa takvim porukama i činjenjem onih koji su odgovorni za sve društvene prilike u Crnoj Gori možemo ići naprijed. Retoriku o evropskim integracijama samo koriste kao sredstvo, jer iza toga ne stoje vrijednosti na kojima treba da počiva Crna Gora - istakao je Strugar.
<h2>Do odgovora uz pritisak javnosti</h2>
Strugar smatra da država nema snage da odgovori na ono što radi crkva. Teško možemo očekivati, navodi on, da će tužilaštvo i državne institucije imati adekvatan odgovor bez pritiska javnosti spolja.
- Kad nešto urade političke partije koje su političko krilo crkve, država ponekad i da adekvatan odgovor. Ali što god uradi crkva u Crnoj Gori, koja je i formirala Vladu 2020. i dalje upravlja društvenim procesima, koliko god to bilo štetno i nezakonito, a imamo nezakonitost kad je u pitanju širenje vjerske netrpeljivosti i mržnje i nelegalnu gradnju, odgovor države je da se još da novca za funkcionisanje te organizacije. Vidimo da ni tužilaštvo ni Vladu ne obavezuje čak ni ono što piše u evropskom izvještaju - naglasio je Strugar.
Crvenih linija je, kaže on, bilo i do sada i država će morati dati odgovor, kao i svi društveni činioci.
- Tu mislim i na civilni sketor, građane, institucije, fakultete, akademsku zajednicu, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU) koja ćuti i ni o čemu nema svoj stav. Moraće svi da zauzmu stav jer jedino mi kao društvo ćemo moći da pobijedimo narative koje pokušavaju da nametnu oni koji jesu moćni - em su na vlasti, em imaju jaku podršku spolja, a na ruku im idu i neke okolnosti koje se događaju na globalnom nivou - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DST5B63h_tCg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
T.K.

Stugar: Ako četnička ideologija postane vladajuća Crna Gora će izgubiti sebe, država mora odgovoriti

Papa Lav XIV poručio je da Katolička crkva ne smije tolerisati nijedan oblik zlostavljanja, seksualnog ili bilo kojeg drugog, u svom prvom javnom komentaru o svešteničkim skandalima koji godinama potresaju Crkvu širom svijeta, izvještava Guardian.
U saopštenju koje je juče pročitano na izvedbi pozorišne predstave o novinarki koja je bila izložena uznemiravanju dok je istraživala zlostavljanja unutar moćne katoličke zajednice, papa Lav istakao je da je nužno razviti kulturu prevencije unutar cijele Crkve, kulturu koja ne toleriše nikakav oblik zlostavljanja, bilo da se radi o zloupotrebi moći ili autoriteta, savjesti, duhovnosti ili seksualnog zlostavljanja.
U istoj izjavi naglasio je i važnost slobodnog i nezavisnog novinarstva.&nbsp;
- Gdje god se novinar ućutka, slabi demokratska duša jednog naroda. Braniti slobodno i etično novinarstvo nije samo čin pravde, već i dužnost svih onih koji teže snažnoj i efikasnoj demokratiji - poručio je on.
Njegove su riječi u oštrom kontrastu s istupima nekih biskupa, uključujući i one iz SAD-a, domovine pape Lava, koji su u prošlosti kritikovali medijsko izvještavanje o skandalima vezanim uz seksualno zlostavljanje i zataškivanja unutar Crkve koja su obilježila decenije i ostavila hiljade žrtava širom svijeta.
Ova izjava dolazi i nakon što su grupe preživjelih žrtava zlostavljanja izrazile zabrinutost zbog izbora pape Lava, koji je 8. maja naslijedio preminulog papu Franja.
Papa Lav XIV poručio je da Katolička crkva mora hitno da obnovi svoju predanost zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba. Njegova izjava objavljena je juče uveče tokom izvedbe pozorišne predstave "Proyecto Ugaz" u Limi, u Peruu, koja odaje počast novinarki Paoli Ugaz.

Prvi javni komentar pape Lava XIV o svešteničkim skandalima: Crkva ne smije tolerisati nijedan oblik zlostavljanja, pa ni seksualno

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Kadeti Budućnosti drugoplasirani u Španiji

Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore kao četvrtoplasirana završila je zonski kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo 2026. godine, za igrače do 18 godina.
Crnogorski odbojkaši poraženi su su večeras u Podgorici, u meču za treće mjesto, od Turske 3:1 (25:23, 15:25, 25:23 i 25:21).
Oba nacionalna tima igraće u drugom krugu kvalifikacija, na kom će učestvovati i Rumunija, kao i poraženi iz finalnog duela Srbije i Bugarske.
Samo u drugom setu Crna Gora je bila na nivou iz grupe, u kojem je slavila maksimalnim rezultatom.
Domaćin turnira upisao je tri trijumfa u grupi, nakon čega su uslijedili porazi u nokaut fazi.
Kapiten Vuk Stanojević je i u petom meču crnogorske U18 reprezentacije bio poenterski lider - meč je završio sa 20 poena, a dvocifrena su bila još trojica - Vukota Čelebić sa čak 16, Aleksa Radić i Filip Milosavljević sa 13 poena.
U selekciji Turske istakli su se Ozen sa 18 i Džimen sa 17 poena.

Crnogorski odbojkaši sa četvrte pozicije u drugoj fazi kvalifikacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Tag: crkva

Istorijska crkva u Amsterdamu izgorjela u plamenu tokom novogodišnje noći

Provodnici, proroci i ostali slučajni recitatori

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Epifanij u Svetoj Gori – monaškom centru pravoslavlja

Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

Crkva prijeti vlastima Crne Gore: “Ako smijete, dođite i srušite spomenik Pavlu Đurišiću — biće u crkvi”

Deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića: Parohija Prva Cetinjska poziva na zajedničku molitvu

Stugar: Ako četnička ideologija postane vladajuća Crna Gora će izgubiti sebe, država mora odgovoriti

Prvi javni komentar pape Lava XIV o svešteničkim skandalima: Crkva ne smije tolerisati nijedan oblik zlostavljanja, pa ni seksualno

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Kadeti Budućnosti drugoplasirani u Španiji

Crnogorski odbojkaši sa četvrte pozicije u drugoj fazi kvalifikacija

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: crkva

Istorijska crkva u Amsterdamu izgorjela u plamenu tokom novogodišnje noći

Provodnici, proroci i ostali slučajni recitatori

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Epifanij u Svetoj Gori – monaškom centru pravoslavlja

​Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

Crkva prijeti vlastima Crne Gore: “Ako smijete, dođite i srušite spomenik Pavlu Đurišiću — biće u crkvi”

Deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića: Parohija Prva Cetinjska poziva na zajedničku molitvu

Stugar: Ako četnička ideologija postane vladajuća Crna Gora će izgubiti sebe, država mora odgovoriti

Prvi javni komentar pape Lava XIV o svešteničkim skandalima: Crkva ne smije tolerisati nijedan oblik zlostavljanja, pa ni seksualno

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Kadeti Budućnosti drugoplasirani u Španiji

Crnogorski odbojkaši sa četvrte pozicije u drugoj fazi kvalifikacija

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

PRATITE TVe UŽIVO

Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede