Poslednji incident koji je izazvala crkva tuđe države ispred crkve u mojkovačkom naselju Štitarice, time što je istakla zastavu tuđe države "muhamedovicu" umjesto crnogorske zastave, izazvala je opravdanu reakciju Crnogoraca, koji su istakli svoju zastavu, koju su tokom noći, popovi tuđe crkve uklonili, a što rade i na drugim crnogorskim crkvama i grobljima, ističući lažne oznake da su srpske, kazao je potpredsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Boris Marinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zatečeni brutalnim nastavkom asimilacije Crnogoraca koji traje više od dva vijeka, Crnogorska evropska partija ističe da ima plan za rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori, a koji je u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim normama, i crnogorskim Ustavom.
- Prvo, sve crkve u Crnoj Gori moraju biti odvojene od države, i ravnopravne. Drugo, sva kulturna i istorijska dobra sakralnog tipa će biti nacionalizovana, i u vlasništvu države Crne Gore koja će ih ustupiti na korišćenje, ravnopravno, vjerskim zajednicama na korišćenje - naglasio je Marinović.
Iz CEP naglašavaju da su slično uradile sve evropske države, kao Njemačka, Francuska i druge, ali i Rusija i Srbija, u čijem vlasništvu se nalaze svi vjerski objekti na teritoriji njihovih država.
- Tako će biti i u Crnoj Gori, kada Crnogorska evropska partija bude vlast ili dio vlasti u Crnoj Gori - poručio je Marinović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marinović: Zastavu u Štitaricama uklonili popovi tuđe crkve

Dok se ministar vojske Crne Gore Dragan Krapović žestoko bori protiv crnogorske vojske, generalštaba i časnih crnogorskih generala, dotle se njegov partijski saborac iz frivolnih Demokrata, ministar policije &nbsp;Danilo Šaranović bori da izbaci crnogorski jezik iz Ustava Crne Gore - i uvede kao zvanični jezik tuđe države, gdje se govori ekavicom i gdje je uvedena obavezna upotreba ćiriličnog pisma - ukazali su u Crnogorskoj evropskoj partiji (CEP).
Angažovanje ministra unutrašnjih poslova u ovom slučaju, prema njihovom mišljenju, je dokaz je policijskog karaktera vlasti i bahatosti režima.
- Iako je javnost zgranuta činjenicom da se o tako suptilnim pitanjima kao što je jezik i kultura crnogorskog naroda bavi ministar policije, čime se naglašava policijski karakter države i bahatost režima, još je veća bruka što se sa tog mjesta, koje bi moralo da krasi poštovanje Ustava, poziva na njegovo kršenje, jer, po ministru policije, crnogorski jezik nije ni trebao da se nađe u Ustavu. Obzirom da je ovakvim postupanjem čelnika institucija sistema, koji su došli na vlast 30 avgusta 2020 g jasno da oni sve rade u korist tuđe države i tuđih nacionalnih interesa, srpskog jezika, srpske nacije i srpske crkve, to bi trebalo da urazumi Crnogorce da više povedu računa o svojim nacionalnim interesima, svojoj crnogorskoj državi, jeziku, crkvi, naciji i kulturi - naveli su u CEP.
To posebno, ističu, u svjetlu činjenice što Crnogorci nemaju svoju drugu matičnu državu.
- Kao i fakta da se u svim civilizovanim državama državljanstvo izjednačava sa nacijom, i da svaki državljanin ima pravo da se nazove po naciji čije državljanstvo posjeduje, a samo se u Crnoj Gori &nbsp;to pravo osporava Crnogorcima, ili se zbog toga izvrgavaju ruglu,a sve u cilju asimilacije i srbizacije stanovništva - zaključili su u saopštenju.

CEP: Krapović protiv crnogorske vojske, Šaranović protiv crnogorskog jezika

Predsjednik Crnogorske evropske stranke (CEP) Novak Adžić ponudio je ostavku na sjednici Glavnog odbora koja je, ne računajući njegova glas, jednoglasno odbijena.
Ova sjednica održana je u srijedu, 2. oktobra.
- Želimo se zahvaliti svim hrabrim Crnogorkama i Crnogorcima koji su na izborima u Podgorici glasali za Crnogorsku evropsku partiju. Vi nam dajete nadu i snagu da nastavimo dalje, bez uzmicanja. Za nas je u pitanju misija a ne politika, zato još jednom veliko hvala - poručili su iz CEP-a.
Istakli su da nastavljaju sa svojim programskim aktivnostima.
- Bez straha i uzmicanja, za nas rezultat izbora nije poraz nego iskustvo. Sve za Crnu Goru, Crnu Goru ni za što - zaključili su iz CEP-a.

Adžić ponudio ostavku na čelu CEP-a, jednoglasno odbijena

U Podgorici nastupamo samostalno, kao autohtoni politički subjekt sa jasno profilisanom politikom i ideologijom koja se zasniva na simbiozi državno-nacionalnih, ekonomsko-socijalnih tema i komunalnih, gradskih problema, veoma važnih za život Podgoričana - ističe u razgovoru za beogradski portal “Simptom” predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
Ovaj portal piše da se "veoma zanimljivi lokalni podgorički izbori koje crnogorska, i ne samo crnogorska javnost, sa nestrpljenjem čeka, održavaju u narednu nedjelju 29. septembra".
- I samo ovlaš pogled na učesnike izbora ukazuje na učestalu odrednicu “evropski(a)” u nazivu političkih stranaka koje se takmiče za glasove stanovnika Podgorice (pored Adžićeve partije tu su i druge opozicione stranke: Stranka evropskog progresa bivšeg premijera Duška Markovića; Evropski savez koji je ujedinio Socijaldemokrate, Socijaldemokratsku partiju i Liberalnu partiju; vladajući Pokret Evropa sad!) - navodi "Simptom".
Na pitanje šta Crnogorsku evropsku partiju (CEP) razlikuje od ostalih sa kojima dijele proevropske vrijednosti i proevropska usmjerenja, Adžić je odgovorio da su oni "najprije crnogorska partija".
- Potom smo evropska partija i najzad građanska, kosmopolitska partija. Ali prvo smo crnogorska jer ističemo da nema Crne Gore bez Crnogoraca i Crnogorki i ravnopravno svih nacija i vjera u Crnoj Gori - ističe Adžić.
Dodaje da CEP zanimaju “integracije sa integritetom”, da kao potencijalni koalicioni partneri u smislu postizbornih koalicija dolaze u obzir isključivo oni koji su, kao i CEP, beskompromisno odani Crnoj Gori, te njenom članstvu u NATO i Evropskoj uniji, a da za razliku od praktično svih drugih na političkoj sceni otvaraju i neka druga, kako navodi, ključna i važna pitanja.
- Budemo li ostvarili relevantan i referentan rezultat na izborima u Podgorici, koja opredjeljuje značajan dio biračkog tijela na nivou cijele Crne Gore, ono što ćemo forsirati i u budućoj parlamentarnoj kampanji jeste ono što ističemo i sada i ono što je srž našeg programa, a to je – raskid Temeljnog ugovora koji je Abazovićeva vlada zaključila sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zatim prijedlog da Skupština Crne Gore usvoji rezoluciju o izvršenom genocidu nad Crnogorcima (1918–1929) počinjenom od snaga ondašnjeg režima Karađorđevića. Takođe, insistiramo da se dodijeli plac, zemljišna površina u centru Podgorice Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za izgradnju saborne crkve - naveo je Adžić.
Ističe da je potrebno dodijeliti zemljište i obezbijediti sredstva za izgradnju mnogih crnogorskih nacionalnih institucija koje su, prema njegovim riječima, danas zapostavljene: Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Matice crnogorske, Fondacije Sveti Petar Cetinjski i tako dalje.
Jedna od tema koja je privlačila pažnju javnosti jeste i spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću Njegošu, ocu najdugovečnijeg crnogorskog vladara, kralja Nikole koji se nalazi u centru Podgorice.
- Insistiramo da se spomenik velikom vojvodi Mirku, pobjedniku sa Grahovca, trajno nalazi na glavnom gradskom trgu gdje i sad jeste i oštro se odupiremo pokušajima da se izmjesti - poručuje Adžić.
Kada su u pitanju druge važne teme za građane Podgorice, napominje prijedlog za turističku valorizaciju Duklje, kao arheološkog parka, što bi, kako kaže, u značajnoj mjeri označilo i predstavilo novi turistički brend.
CEP ima i nove prijedloge kada je u pitanju ekonomska i socijalna sfera.
- Prvi smo u okviru predizbornog programa potencirali besplatan prevoz za đake, studente i penzionere u Podgorici, a na parlamentarnim izborima ćemo insistirati da bude i međugradski. Mi se, takođe, zalažemo za pošteno rješenje i besplatnu legalizaciju individualnih stambenih objekata ili da se plate minimalne takse za to - rekao je Adžić.
Nabrojao je i ostale važne prijedloge i neke buduće zahtjeve: Da se subvencioniraju podstanari, da se otvori gradska bolnica, da se izvrši regulacija parkinga na adekvatan način za centar Podgorice koji bi mogao dobiti nekoliko hiljada novih sadnica koje bi se vremenom pretvorile u stabla, što bi predstavljalo željeno ozelenjavanje Glavnog grada.
Adžić nije propustio da pomene ni sportski aspekt pitanja te je poručio da Podgorica mora dobiti atletski stadion.
- Nedopustivo je da ona bude jedan jedini glavni grad u Evropi koji nema svoj atletski stadion. Istrajavaćemo na tome - zaključuje Novak Adžić.
Izbori u Podgorici biće održani u nedjelju.
Pravo glasa u Podgorici ima 145.724 birača.

Adžić: Ako ostvarimo referentan rezultat na izborima forsiraćemo raskid Temeljnog ugovora sa SPC

Član Predsjedništva i Glavnog odbora Crnogorske evropske partije (CEP) i odbornički kandidat dr Dragan V. Žarković rekao je da ta stranka, kao nova snaga na političkoj pozornici Crne Gore, u susret predstojećim izborima u Podgorici, građanima nudi sasvim novi koncept razvoja.
Po ugledu na savremene pristupe razvoja evropskih gradova Strategija razvoja Podgorice koju nudi CEP, kaže Žarković, predviđa njegovanje kulturno-istorijskih i materijalnih vrijednosti prošlih epoha sa implementacijom i razvojem modernih trendova u razvoju glavnog grada. Novim konceptom razvoja ističu se i planiraju znamenitosti nacionalne kulture i afirmiše se autentični stil graditeljstva.&nbsp;
Prema njegovim riječima, razvoj Podgorice, posebno posljednjih decenija uopšte ne uvažava takve pristupe i modele razvoja glavnog grada.
- U pogledu ostvarivanja aspekata: udobnosti i komfora života, pristupačnosti državnim i opštinskim institucijama, funkcionisanju brzog i udobnog saobracaja (sa novim vidovima javnog prevoza), zonama za odmor, muzejskim i spomeničkim prostorima današnja Podgorica se razvija bez vizije o elementarnim potrebama sadašnjih a posebno budućih generacija. Uprkos brojnim komparativnim prednostima koje ima, u pogledu razvoja poljoprivrede, lakih industrijskih grana, turizma i uslužnih djelatnosti, Podgorica se razvija pogrešno u nekim djelovima čak nelohično. Ona postaje grad tijesnih i neudobnim stambenih blokova, nekih novih bez elementarnih uslova za udoban boravak i život u njima. Ubrzan razvoj i porast stanovništva ne prate planovi uvođenja novih vidova saobracaja, novih režima u saobraćaju i novih objekata i vidova transporta, koji obezbjeđuju brži i udobniji dostup svim djelovima grada - ocijenio je Žarković.
Žarković smatra da razvoj svakog grada, a pogotovo glavnog grada države, mora imati svoje muzejske postavke o svim ranijim vremenima i njihovim etničkim grupama koji su naseljavali: Duklju, Ribnicu i Podgoricu.
- Stoga danas turista ili prolaznik Podgorice ne može da vidi gotovo ništa (ni na terenu ni u muzeju), od onoga sto se pouzdano naučnoistorijski zna o životu, dometima i dostignućima gradova: Duklje, Ribnice, Podgorice, Titograda - naveo je Žarković u saopštenju za javnost.
Iako je, podsjeća, u Drugom svjetskom ratu bombardovana preko 70 puta i do temelja bila razorena, današnja Podgorica nema sačuvanih materijalnih ostataka iz tog bliskog vremena. Nema izgrađenog spomenika svojim 4.100 žrtava iz Drugog svjetskog rata. Nema, napominje Žarković, ni spomenike i trgove posvećene njenim slavnim stanovnicima i zaslužnim stvaraocima.
Vidni su, ističe Žarković, ogromni problemi sa neplanskom izgradnjom, uzurpacijom opštinske i državne imovine, nedozvoljenim i neplanskim prikljucenjima na infrastrukturu, što je, smatra, sve skupa impliciralo neudobne i nefunkcionalne kvartove koji su nastajali bez ikakvih planova, sa nepropisno uskim pristupnim putevima i nepostojećom pratećom infrastrukturom. Crnogorska evropska partija, poručuje Žarković, nudi brz i jednostavan koncept legalizacije bespravnih objekata.
- Pored prednjeg Podgorica sa potpuno drugim pristupom treba da revitalizuje svoju bogatu ali zapostavljenu kulturnoistorijsku baštinu. Njezina važnost i značaj se imperativno mora iskazati u graditeljsko-urbanističkom razvoju grada. U tom smislu, treba razvijati projekte koji se bave obnovom i zaštitom kulturnoistorijskih spomenika, revitalizacijom starih gradskih naselja i krajolika, sa novim konceptom urbanog planiranja koje se bazira na održivom razvoju i njegovoj turističkoj valorizaciji. Planski razvoj grada mora podrazumijevati planiranje tramvajskog i trolejbudkog saobracaja posebno u novim stambenoposlovnim blokovima. Ovakvim konceptualnim pristupom planiranja niko se ne bavi - kazao je Žarković.
Dodaje da pogrešno stanje razvoja traje decenijama.
- Sve prethodne vlasti zaokupljene su planiranjem, projektovanjem i gradnjom uskih bulevara, koji ni današnju gustini saobracaja u tranzitu kvalitetno ne servisiraju, a pogotovo ne servisiraju korisnike poslovnih i stambenih objekata, odnosno male privrede - rekao je Žarković.
Prema njegovim riječima, nova strategija razvoja Podgorice koju predlaže CEP pruža ekonomsku korist građanima sa jedne strane, a omogućuje podsticaj razvoju urbanih središta sa stvaranjem povoljnog terena za nove strane i domaće investitore sa druge strane.&nbsp;
- Prema onome sto su dosada uradile prethodne vlasti Podgorice evidentno je da ovi principi uopšte nijesu definisani čak ni kao strateški razvojni ciljevi i zbog toga danasnje stanje razvoja grada posebno ima izgled i posljedice koje svi vidimo - naglasio je Žarković.
CEP, tvrdi on, ima ljude, kapacitete i znanja da novim i evropskim konceptom planiranja urbanističkog i graditeljskog razvoja i uređenja Podgorice omogući njen održiv razvoj.
- Podgorici ne treba ono sto je u njoj trenutno prisutno: naglašeno građenje tijesnih i pristupno neudobnih stambenih blokova sa preuskim saobraćajnicama na kojima se nemoguće ni zaustaviti a kamo li parkirati vozilom. Zbog svega što nije, a trebalo je biti učinjeno u prethodnim periodima razvoja Podgorice predstoji značajan i dugotrajan rad na popravljanju postojeće haotičnosti i dostizanju novih savremenih ciljeva koje podrazumijeva jedan Glavni grad - poručio je Žarković.

Žarković: Podgorici predstoji značajan i dugotrajan rad na popravljanju postojeće haotičnosti

Crnogorska evropska partija - Novak Adžić obećava građanima Podgorice, ali i Crne Gore, da će kada bude vlast besplatno legalizovati njihove individualne stambene i pomoćne objekte - koji su izgrađeni bez građevinske dozvole - saopštio je nosilac liste na izborima u Glavnom gradu Podgorici i potredsjednik &nbsp;CEP-a Boris Marinović.
Ovo obećanje temelje, kaže, na Ustavnom načelu jednakosti svih građana - bez obzira na njihovo porijeklo, nacionalnost ili vjeroispovijest.
- Posebno na jednakost građana koji su riješili svoje stambeno pitanje, i kojima je država dala stanove na besplatno korišćenje, a zatim, 1990, dozvolila da ih otkupe po minimalnoj cijeni, sa građanima vlasnicima kojima država nije dala besplatni stan, a koji su sopstvenim sredstvima sebi i svojim porodicama izgradili kuću, i tako riješili svoj stambeni problem - kazao je Marinović,
Ovo obećanje temelje, kako je dodao, i na načelu zabrane dvostrukog oporezivanja.
- Naime, opštepoznata je činjenica, koja je i zakonom priznata, da kad se daje dozvola za gradnju, da je dražava ili opština dužna da dovede svu komunalnu infrastrukturu do samog objekta u izgradnji, i da za to služi plaćanje građevinske dozvole - istakao je Marinović.
Poručio je da je opštepoznato da su vlasnici objekata izgrađenih bez dozvole sami platili, ne samo izgradnju svojih objekata, već i cjelokupnu komunalnu infrastrukturu, koju je država bila dužna da dovede i instalira.
- Pa shodno načelu zabrane dvostrukog oporezivanja, ovim obećanjem Crnogorska evropska partija onemogućava dalju pljačku, reketiranje i ucjenjivanje vlasnika individualnih stambenih objekata na području Glavnog grada Podgorica - naveo je Marinović.
Dodaje da je opštepoznata činjenica, posebno starijim vlasnicima objekata izgrađenih bez građevinske dozvole, da su ti vlasnici besplatno ustupali svoju zemlju za izgradnju puteva, posebno u prigradskim i seoskim zonama, na kojima je opština i država izgrađivala puteve - a da prethodno nije platila tu zemlju.
- Što takođe treba ubrojati u plaćene, a često i preplaćene komunalije od strane graditelja, što im se mora uračunati kao njihov doprinos izgradnji infrastrukture, a što se prepoznaje ova inicijativa CEP-a, kroz dozvolu besplatne legalizacije - naveo je Marinović.
Dosadašnji vlastodršci su, prema njegovoj ocjeni, do sad bili zaokupljeni ideološkim nametanjem tuđeg identiteta, kao i realizacijom ličnih interesa.
- A da građanima nisu nikad ponudili praktična rješenja legalizacije koja su sprovedena u tim drugim identitetima, pa podsjećamo da je Beograd svojim građanima dozvolio besplatnu legalizaciju uz plaćanje simbolične naknade ( kada su bile velike gužve na šalterima), dok su podgorički i crnogorski politicari ovo pitanje koristili isključivo ucjenjivački, kao mogućnost da dodatno zarade od osiromašenih ljudi, i kao mogućnost da se ruši kuća ideološkom ili političkom protivniku - podvukao je Marinović.
Poručuje da CEP neće dozvoliti rušenje ili oduzimanje tuđe privatne imovine bez pravedne tržišne naknade, i to, kako je rekao, samo kada postoji javni interes utvrđen zakonom, uz izjednačavanje objekata sa ili bez dozvole.
- Crnogorska evropska partija jemči svetost privatne svojine, i neće dozvoliti, ako bude u mogućnosti, da se vlasnici objekata ucjenjuju rušenjem tih objekata bez naknade, posebno što među njima ima veliki broj onih koji su tu imovinu naslijedili, već ćemo postupiti kao i vlast od 1972 godine koja je legalizovala sve objekte snimljene te godine - rekao je Marinović.
Za vlasnike objekata koji su podignuti na tuđem zemljištu će postojati, kaže, obaveza samo da otkupe zemlju ispod objekta, kao i onu koja služi objektu, po tržišnim cijenama.
- A što je definisano Zakonom o svojinsko pravnim odnosima Crne Gore, u odeljku građenje na tuđem zemljištu. Zbog svetosti prava svojine, glasaj za CEP i broj osam , da ne bi nikad više bio ucjenjivan rušenjem svojeg krova nad glavom - zaključio je Marinović.

Marinović: CEP će pomoći da građani besplatno legalizuju nelegalne objekte

Podgorica, kao srce Crne Gore, predstavlja simbol našeg identiteta i kulture, a kao glavni grad ima ključnu ulogu u ekonomskom, političkom i kulturnom životu zemlje. Međutim, aktuelna vlast je izdala nacionalne interese, favorizujući strana ulaganja sumnjivog porijekla i zanemarujući domaće resurse i lokalne inicijative, ocijenio je odbornički kandidat na izborima u &nbsp;Podgorici, Ramo Adrović, član Glavnog odbora i Predsjedništva Crnogorske evropske partije (CEP).
Adrović je rekao da je podgorička vlast pokazala nedostatak vizije i strategije za dugoročni razvoj Podgorice, te da je nedostatak transparentnosti i odgovornosti u vođenju ekonomskih projekata dodatno oslabio povjerenje građana.&nbsp;
Stoga je, navodi on, neophodno ekonomsko jačanje grada s ciljem očuvanja nacionalnog suvereniteta i identiteta.
Adrović je poručio da je potrebno podsticanje domaće proizvodnje kroz subvencije za domaće proizvođače, Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP), porez na dobit.
Treba, smatra on, smanjiti porez na dobit za MSP koji se fokusiraju na tradicionalne crnogorske proizvode, kao što su maslinovo ulje, vino , med i rukotvorine, te omogućiti podršku inovacijama, odnosno obezbijediti sredstva za inovacije koje će koristiti lokalne resurse i znanja.
Kada je u pitanju podgorička infrastruktura, Adrović predlaže izgradnju puteva i mostova.
- Prioritet treba dati projektima koji povezuju ruralne sredine s gradovima, jačajući tako ekonomsku koheziju i smanjujući regionalne razlike - naveo je on.
Prema njegovim riječima, treba investirati u poboljšanje puteva i javnog prevoza kako bi se olakšalo povezivanje sa ruralnim područjima i drugim gradovima, Bul. Veljka Vlahovića i Ul. Vojisavljevića.
Predlaže stvaranje biznis zona, po uzoru zapadno – evropskih zemalja, u kojima će biti otvorena nova radna mjesta, te izmještanje tranzita kamiona iz glavnog grada Podgorice.
- Izgradićemo atletsku stazu u glavnom gradu Podgorice, uvesti ekološka vozila u javni prevoz, smanjujući zagađenje i promovirajući održivi razvoj - naveo je, pored ostalog, Adrović.
On je istakao i razvoj kulturnog, tradicionalnog i vjerskog turizma.
- Promocija nacionalne baštine - organizovati manifestacije koje promovišu : crnogorsku kulturu, tradiciju i naše običaje, privlačeći turiste koji žele da iskuse naš identitet. Infrastruktura za turizam - investirati u obnovu povijesnih lokaliteta i kulturnih centara, čime se doprinosi očuvanju kolektivnog sjećanja i identiteta - dodao je on u saopštenju.
Akcenat je stavio i na razvoj ekoturizma koji koristi rirodne resurse na održiv način, čime se, navodi Adrović, jača svijest o očuvanju prirode i nacionalnog identiteta.
Treba, dodaje, povratiti sjaj Staroj Varoši kao turističkoj destinaciji.
- Uvešćemo redovnu liniju iz Podgorice do aerodroma Golubovci, svakih 20 minuta u vremenskom periodu od pet ujutro do ponoći. Fokusiraćemo se i na turističku valorizaciju podgoričkih rijeka: Morača, Zeta, Ribnica, Cijevna i Sitnica - naglasio je Adrović.
Kada je u pitanju strukovno obrazovanje, Adrović obećava da će ulagati u obrazovne programe koji su usklađeni sa potrebama tržišta rada, s posebnim naglaskom na tradicionalne zanate, sprovesti u djelo dualno obrazovanje za srednje škole, uvesti besplatan boravak predškolske djece u vrtiće.
- Trošak istog će snositi 50 odsto grad Podgorica, drugih 50 odsto država - kazao je Adrović.
Kreiraće programe zapošljavanja za mlade ljude kako bi se smanjila emigracija i očuvala radna snaga, te uključiti kurseve koji će obrazovati mlade o značaju nacionalne povijesti i tradicije.
Adrović obećava i da će svesti &nbsp;na minimum rizik požara u glavnom gradu, tako što će izgraditi mrežu hidranata u podgoričkim zelenim površinama i parkovima.&nbsp;
- Iz temeljaćemo promijeniti rad komunalnog preduzeća Podgorica, po uzoru zapadno-evropskih metropola - obećava Adrović.
Prema njegovim riječima, ekonomski razvoj Podgorice zahtjeva sveobuhvatan pristup koji će se osloniti na lokalne resurse i identitet.&nbsp;
- Samo kroz zajednički rad na jačanju lokalne ekonomije i očuvanju nacionalnih vrijednosti možemo stvoriti održivu budućnost za sve građane. Podgorica u Crnoj Gori ima značajan potencijal za ekonomski rast, ali mora da odgovori na nekoliko ključnih izazova da bi ovaj potencijal ostvarila. Fokusirajući se na diverzifikaciju svoje privrede, poboljšanje infrastrukture, borbu protiv korupcije, otvaranje radnih mesta i promovisanje održivosti, grad može da se pozicionira kao centar za inovacije, preduzetništvo i prosperitet. Uz pravi spoj politika i inicijativa, Podgorica može prevazići svoje prepreke i trasirati put za svjetliju budućnost za svoje stanovnike i privredna društva - poručio je Adrović.

Adrović: Podgorica ima značajan potencijal za ekonomski rast, ali mora da odgovori na nekoliko ključnih izazova

Opštinska izborna komisija (OIK) Glavnog grada Podgorice juče je utvrdila i proglasila izbornu listu &nbsp;„Crnogorska evropska partija – Novak Adžić“.
Nosilac liste je Boris Marinović.
Kandidati za odbornike su: 
1. Boris Marinović, advokat 
2. Stevo Vučinić, dipl.pravnik 
3. Ramo Adrović, ekonomista 
4. Nikolina Đuričković, studentkinja 
5. Dragan Žarković, doc. doktor tehničkih nauka 
6. Dubravka Baštrica, ekonomistkinja 
7. Goran Miranović, službenik 
8. Viktor Mihailović, student, sportista 
9. Lazar Popović, student 
10. Slavojka Boljević, penzionerka 
11. Zlatko Bulić, doktor biologije 
12. Benjamin Adrović, student 
13. Branislav Lekić, dipl.pravnik 
14. Ana Božović, advokatica 
15. Marko Daković, preduzetnik 
16. Zoran Damjanović, preduzetnik 
17. Milica Bulatović, profesorica 
18. Vladimir Mićković, publicista, satiričar 
19. Radovan Popović, istoričar, profesor 
20. Sonja Žarković, advokatica 
21. Srećko Tomanović, penzioner 
22. Jelena Stevović, magistar kriminalistike 
23. Jadranko Nikčević, dip.ing. mašinstva 
24. Budimir Razić, penzioner, sportista 
25. Snežana Duletić, ekonoministkinja 
26. Đuro Vučinić, inženjer 
27. Sanela Adrović, ekonomistkinja 
28. Marko Radusinović, dip.pravnik 
29. Dragoje Đokić, profesor 
30. Darko Vujošević, preduzetnik 
31. Vasilisa Marinović, studentiknja 
32. Zoran Vujošević, preduzetnik 
33. Milica Pajović, profesorica 
34. Sreten Petrović, dip.pravnik 
35. Milan Bojanić, penzioner 
36. Irena Milačić, srednja stručna sprema 
37. Ivan Popović, student 
38. Lamija Adrović, diplomirana ekonomistkinja 
39. Dejan Vrbica, službenik 
40. Andrea Marinović, studentkinja 
41. Haris Adrović, ing. 
42. Bojan Boljević, student 
43. Anđela Stevović, studentiknja 
44. Rajko Knežević, penzioner 
45. Gorica Miranović, službenik 
46. Nenad Marković, sportista 
47. Dragić Stešević, preduzetnik 
48. Vera Marinović, profesorica 
49. Suhada Čekić, domaćica 
50. Katica Miranović, služenica 
51. Maja Vukotić Papor, viši adminstrativni radnik 
52. Anja Milačić, Srednja stručna sprema 
53. Aleksandra Stevović, SSS, frizerka 
54. Svetlana Jelić, radnica 
55. Neda Bojanić, službenica 
56. Dragoljub Stešević, vozač 
57. Vera Bošković, privatnica 
58. Snežana Stevović, frizerka

Potvrđena lista CEP-a za podgoričke izbore

Imajući u vidu nedavno interesovanje pacijenata i medija o dostupnosti lijeka Zometa®, koncentrat za rastv.za inf.1*4mg/5ml proizvođača Novartis Pharma, Montefarm je saopštio da je isporučen u njihovo skladiše i da je dostavljen Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
Pojasnili su da, nestašica pomenutog lijeka postoji u regionu još od drugog kvartala tekuće godine kao i u zemljama Evropske unije (EU).&nbsp;
- Što se tiče Crne Gore, Zometa je tokom cijele godine redovno distribuirana sve do sredine oktobra, kada je zbog kašnjenja isporuke od strane proizvođača došlo do trenutnog zastoja u snabdijevanju tržišta navedenim lijekom – naveli su u saopštenju.&nbsp;

Lijek Zometa isporučen Klinici za onkologiju

Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove Skot Brej istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;
- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

Ilustracija ASK L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem &nbsp; Advokat Mladen Tomović, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora Dušana Drakića, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja.&nbsp; <h2>I tužilac i sudija</h2> Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom Jelenom Perović i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana.&nbsp; Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu. Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“. Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“. Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“.&nbsp; Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos ocijenio je ranije za Portal ETV da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača. - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal. Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji. <h2>&nbsp;Advokat i AZLP</h2> Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.&nbsp; Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena. - Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao. Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?! <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV. Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.&nbsp;

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela je pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine, ili cirka 50 miliona eura. Istovremeno, zabilježen je pad broja noćenja za više od pet odsto, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
To je, kako je naveo na pmreži X, prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom!
- Pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu turistički sektor ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja PDV-a sa sedam na 15 osto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije - poručio je Milatović.

Milatović: Prvi put od obnove nezavisnosti prihodi od turizma se smanjuju

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: crnogorska-evropska-partija