On je govorio i o pritiscima i optužbama na račun sudija, ali i o njihovom materijalnom položaju, kao i o tome da se u infrastrukturu nije ulagalo skoro 40 godina.
STANDARD: Zašto u Upravnom sudu ima toliko predmeta, šta je uzrok nagomilanim obavezama?
PEŠIĆ: Prije bih rekao da se radi o uzrocima, nego o uzroku. Naime, Upravni sud Crne Gore od 2021.godine ne funkcioniše u punom sastavu. U nekoliko navrata, u sudu je sudijsku funkciju obavljalo svega devet sudija, od ukupno šesnaest, a što predstavlja puni kapacitet Upravnog suda. &nbsp;S druge strane, u zadnjih dvije tri godine imamo evidentan rast tužbi zbog tzv. ”ćutanja uprave” (u periodu od 2021. do 2024.godine je podnijeto više od 21.000 tužbi zbog ”ćutanja uprave”), a što je, u najbitnijem, i doprinijelo da danas imamo oko 27.000 predmeta u Upravnom sudu. Vrlo je važno napomenuti, a na šta smo iz Upravnog suda i ukazivali unazad par godina, da je, s obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, evidentno da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo. Od strane Upravnog suda je preduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje broja predmeta, od reorganizacije načina rada, predlaganja zakonskih rješenja koja bi omogućila ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom, razgovora sa predstavnicima Advokatske komore. Ovih dana očekujemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koji bi olakšao sprovođenje procedura pred Upravnim sudom, i nadamo se da se neće dogoditi situacija iz decembra 2022.godine, kada predlog zakona nije usvojen, a zbog čega danas pred Upravnim sudom imamo najmanje 10.000 predmeta više, nego što bi imali da je taj zakon tada usvojen. Bez obzira na sve navedeno, Upravni sud je u toku 2024.godine, završio najviše predmeta od svog osnivanja.
STANDARD: Šta je najveći problem koji prouzrokuje nerješavanje premeta?&nbsp;
PEŠIĆ: Imajući u vidu ogroman priliv predmeta sa kojim se susreće Upravni sud Crne Gore, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda je dovedena u pitanje. Ukoliko Upravni sud nije efikasan, otežava se pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda, na način što će se donijeti odluka u razumnom roku. Nažalost, na odluku u Upravnom sud se, generalno čeka i do dvije, dvije i po godine, s tim što su preduzete neke mjere da bi se efektivnost suda povećala, tj. da bi se na vrijeme odlučilo u onim predmetima, gdje bi svako odlaganje donošenja odluke moglo prouzorokovati štetu za stranku. Nadam se da će usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, ali i osnažena samosvijest sudija Upravnog suda da donošenjem odluke u određenoj pravnoj stvari, osim što rješavaju pravni problem koji je iznijet pred sudije, rješavaju i životni problem za stranke u sporu, itekako uticati na postizanje efikasnosti Upravnog suda u potpunosti. Smatram da je bitno istaći i da je broj sudija u Upravnom sudu planiran na godišnji priliv predmeta od oko 5.000, a da je priliv u zadnjih pet godina višestruko veći (samo u 2023.godini priliv je bio 17.000). Ukoliko bi se priliv predmeta smanjio na nekih 5.000 godišnje, smatram da bi sada postojeći broj sudija i drugog sudskog osoblja bio u mogućnosti da se nosi s tim brojem. Međutim, ukoliko broj novoprimljenih procesa bude i dalje uvećan, neophodan je sistemski odgovor.U tom pravcu je neophodno uraditi jednu analizu, koja bi imala u vidu našu pravnu tradiciju, pravnu kulturu, politički ambijent, finansijska sredstva, a sve radi reorganizacije upravnog pravosuđa u Crnoj Gori. Naravno, ako rezultat te analize bude ukazivao da se, bez obzira na sve intervencije koje bi bile preduzete, trend rasta predmeta pred Upravnim sudom ne bi zaustavio, trenutni kapaciteti suda (čak i kada bi se broj sudija, kojih je po Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija šesnaest, udvostručio, ne bi dao neki vidljiviji rezultat) su nedovoljni da se odgovori tom zadatku. U tom pravcu treba razmisliti o reorganizaciji crnogorskog upravnog pravosuđa, na način što bi se osnovala tri stručna upravna vijeća pri tri najveća suda &nbsp;u svakoj od tri regije u Crnoj Gori, a sadašnji Upravni sud bi preuzeo ulogu Vrhovnog upravnog suda.
STANDARD:Koliko je nezakonit rad državnih organa koštao državu kroz predmete u Upravnom sudu?&nbsp;
PEŠIĆ: Vršeći zakonom ustanovljeno obavezu, kroz odlučivanje po tužbama protiv javnopravnih organa, Upravni sud Crne Gore je u 2023.godini i 2024.godini, dosudio blizu dva miliona sudskih troškova, a koji troškovi padaju na teret državnog, odnosno lokalnih budžeta. Važno je napomenuti da ovo nije definitivan iznos svih troškova, jer tim troškovima treba dodati i troškove vođenja upravnih postupaka u tim istim predmetima, te eventualno i troškove naknade štete koje može prouzrokovati nezakonita odluka u upravnom postupku, odnosno nedonošenje odluke na vrijeme.
STANDARD: Politka je preglasna i nerijetko smo svjedoci velikog medijskog pritiska koji vrše političari. Kako se branite od tog pritiska? &nbsp;
PEŠIĆ: Najbolja odbrana svakog sudije u Crnoj Gori bi trebala da bude njegova presuda, koja bi trebala da ”preživi” vrijeme trajanja svake politike i svake političke stranke. Nemam dilemu da u svakom društvu ima političkih pritisaka, da ih je i ranije bilo, te da će ih biti u budućnosti, ali smatram da sudijska (individualna) nezavisnost, koja predstavlja stanje svijesti svakog sudije, treba da bude takvog kvaliteta da je rezistentna na bilo koji vid uticaja ili pritiska.
STANDARD: Da li je bilo pokušaja uticaja izvršne vlasti na odluke sudija Upravnog suda?
PEŠIĆ: Upravni sud Crne Gore je kontrolor rada zakonitosti javne uprave, tačnije Upravni sud kontroliše, između ostalog, da li organi izvršne vlasti (Vlada, ministarstva) ali i opštine, donose pojedinačne odluke u skladu sa zakonom. Radi se o mehanizmima kontrole i ravnoteže (checks and balances), koji su ključni za podjelu vlasti i vladavinu prava, ali vrlo često ta ravnoteža bude narušena. Međutim, sudijska funkcija sa sobom nosi veliku odgovornost – ona zahtijeva ne samo pravno znanje, već i ličnu hrabrost, čestitost i nepokolebljivu odanost zakonu, pa biti sudija znači težiti pravdi, a ne služiti interesima, zbog čega integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već i odraz njegovog ličnog i moralnog karaktera. Samo sudije ”naoružane” takvim karakteristikama, pružaju dovoljno garancija da postoje mehanizmi odbrane od pritisaka bilo koje vrste.&nbsp;
STANDARD: Kako komentarišete optužbe nekih političara o vezama pojedinih sudija sa kriminalnim strukturama?
PEŠIĆ: Najprije bih istakao da je svaka optužba o navodnim vezama sudija sa kriminalnim strukturama ozbiljna stvar i zahtijeva konkretne dokaze, a ne paušalne političke ocjene. Francis Bacon je rekao: ‘Boginja pravde drži mač ne samo da bi presudila, već i da bi osigurala izvršenje svojih odluka. Oduzmeš li sudstvu autoritet, njegove presude postaju puko mrtvo slovo na papiru.’ Ako neko želi da oslabi sudsku granu vlasti neosnovanim optužbama, on na taj način ne udara samo na pojedince, već na vladavinu prava i povjerenje građana u pravdu. Prema tome, ako neko ima saznanja o sudijama koje su povezane s kriminalom, dužan je da to javno i argumentovano iznese pred nadležnim organima. Jedino na taj način možemo skinuti teret s čitavog pravosuđa i sačuvati ugled sudijske profesije, a one sudije koje su povezane sa kriminalom, ako takve sudije zaista i postoje, izvesti pred lice pravde, jer su i sudije, kao i svi drugi građani, odgovorne isključivo zakonima, a ne političkim interesima.
STANDARD: Kakav je ekonomski položaj sudija, mogu li sa niskim primanjima ostati nezavisni, odnosno da li je nezavisnost sudstva ugrožena ako sudija prima platu 1,200.00 €?
PEŠIĆ:Već sam istakao da sudijska funkcija zahtijeva izuzetnu posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam. Nažalost, ekonomski položaj sudija u Crnoj Gori daleko je od onoga što bi trebalo da prati težinu i značaj ovog poziva. Platom od 1,200.00 eura teško da se može obezbijediti standard dostojan sudijske profesije, posebno ako uzmemo u obzir da se od sudije očekuje apsolutna posvećenost, visok stepen stručnosti i nepodložnost bilo kakvim uticajima. Međutim, iako su primanja sudija ispod nivoa koji bi obezbijedio profesionalnu stabilnost i dostojanstven život, to ne znači da nezavisnost sudstva direktno zavisi od ekonomske sigurnosti. Integritet sudije nije stvar materijalnog položaja, već ličnih principa, odgovornosti i etičkog vrijednosnog sistema. Ipak, poboljšanje materjalnog položaja sudija nije samo pitanje njihovog ličnog standarda, već i interesa pravosuđa i društva u cjelini. Bolji materijalni uslovi su, između ostalog motivacija za mlade i sposobne pravnice/ke da uđu u sudski sistem, kao i podsticaj za sudije da svoj posao obavljaju još posvećenije. Želim i da napomenem da se sudijska nezavisnost ne može kupiti novcem, ali država koja želi snažno i nepristrasno sudstvo mora ulagati u dostojanstven status sudija, s obzirom da na ostvarenje pravde ne treba gledati kao na trošak, već na investiciju u stabilnost sistema i povjerenje građana.
STANDARD: Da li će se mijenjati zakonski okvir o zaradama sudija?
PEŠIĆ: U toku je rad na izradi nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustvnosudskih funkcija, i ja se nadam skorom utvrđivanju predloga tog zakona od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i usvajanju od strane Skupštine Crne Gore.
STANDARD: Postoji li opasnost od obustave rada zbog lošeg ekonomskog položaja sudija?
PEŠIĆ: Udruženje sudija Crne Gore se, kroz svoje djelovanje, zalaže za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo. U tom smislu, a radi zaštite dostojanstva onih sudija u Crnoj Gori koje krasi posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam, i kroz segment materijalne nezavisnosti sudija, Udruženje sudija će se na vrijeme odrediti i prema eventualnim obustavama rada. Posebno napominjem da je Udruženje ranije, u nekoliko navrata, ukazivalo na loš meterijalni položaj najvećeg broja sudija, i iskazalo veliko razumijevanje, najviše zbog građana Crne Gore, da do obustava ne dođe.
STANDARD: &nbsp;Kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritiska?
PEŠIĆ:Sudstvo se može učiniti otpornim na pritiske kroz transparentan izbor sudija, zasnovan na stručnosti i etici, ali i kroz jačanje materijalne sigurnosti sudija, čime se smanjuje prostor za sve vrste manipulacija. Uz kontinuiranu stručnu edukaciju i povećanje odgovornosti kroz strukovne organizacije i međunarodnu podršku, sudije mogu ostati nepristrasni i nezavisni. Takođe, ukoliko se obezbijedi transparentost rada, uz zaštitu od spoljnih, ali i i unutrašnjih uticaja, sudstvo može sačuvati svoju funkciju kao temelj pravne države.
STANDARD: Kakvi su uslovi rada u Upravnom sudu (prostorni kapaciteti i sve ostalo)?
PEŠIĆ: Uslovi rada u svim crnogorskim sudovima nijesu adekvatni potrebama sudova. Ista situacija je i sa Upravnim sudom Crne Gore, koji je, najprije, smješten u poslovnoj zgradi, u kojoj osim suda, posluje i više privrednih subjekata, što je nedopustivo. S druge strane, ne postoji dovoljan broj sudnica, a i one koje postoje, nijesu snabdjevene prirodnom svjetlošću. U tom pravcu smatram da je neophodno što hitnije pristupiti izgradnji objekata u Podgorici, u kojima bi bili smješteni sudovi, a koji bi bili izgrađeni u skladu sa svim standardima koji su potrebni da bi se nesmetano odvijali postupci pred sudovima.
STANDARD: &nbsp;Koliko je Budžetom Crne Gore predviđeno novca za poboljšanje uslova rada sudova u Crnoj Gori? Da li je to dovoljno novca?
PEŠIĆ:Budžet za cijeli sudski sistem u 2025.godini, iznosi oko 34 milona eura. Nijesam primijetio da postoji opredijeljen novac za ulaganje u izgradnju novih objekata koji bi bili namijenjeni sudstvu. Mislim da je procenat od ukupnih budžetskih sredstava koji se izdvaja za sudstvo na nivou &nbsp;prosjeka zemalja EU, ali Budžet Crne Gore je, u apsolutnim ciframa, značajno manji u odnosu na budžete zemalja članica EU, a osim toga, više od 40 godina nijesmo imali ulaganja u infrastrukturne objekte u sudstvu.
STANDARD: Da li postoji namjera države Crne Gore da sudstvo i finansijski postane nezavisno?
PEŠIĆ: &nbsp;Finansijska nezavisnost je temelj nezavisnog i nepristrasnosnog sudstva, ali i garancija &nbsp;pravičnog društva. Samo oni sudski sistemi koji imaju stabilna i adekvatna sredstva za obavljanje svojih funkcija, bez zavisnosti od drugih grana vlasti ili političkog uticaja, mogu istinski biti nezavisna. Zbog toga očekujem da svi relavantni faktori, ali i građani Crne Gore, daju svoj doprinos da imamo snažnu sudsku granu vlasti, gdje će se odluke donositi u sudnicama, od strane sudija, a ne po ulicama, trgovima, kafanama, jer to može imati ozbiljne posljedice po nepristrasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema, a samim tim i na vladavinu prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, a predloženim izmjenama i dopunama se ''ostvaruju brojni pozitivni efekti na cjelokupan sistem osiguranja u Crnoj Gori, čime se jača institucionalni okvir, unapređuje korporativno upravljanje i podiže nivo zaštite osiguranika i investitora.''
- Uvođenjem dvodomnog sistema upravljanja u društvima za osiguranje stvaraju se uslovi za veću odgovornost i efikasniju kontrolu rada izvršnih organa, što doprinosi kvalitetnijem odlučivanju i transparentnijem poslovanju- pojašnjava se u saopštenju.
Takva struktura, kako je navedeno, osigurava bolju zaštitu interesa osiguranika i akcionara, ali i povećava povjerenje u tržište osiguranja u cjelini.&nbsp;
- Na tržištu osiguranja, ove izmjene će doprinijeti većoj stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema kroz potpunu usklađenost sa relevantnim direktivama Evropske unije, među kojima se posebna izdvajaju Direktiva Solventnost II i Direktiva o distribuciji osiguranja. Time se Crna Gora dodatno približava evropskim standardima poslovanja i nadzora nad osiguravajućim društvima, što jača povjerenje investitora i potrošača, a istovremeno doprinosi razvoju konkurentnog i održivog tržišta- poručeno je iz Vlade,
U konačnom, u saopštenju se ističe da predložene izmjene zakona afirmišu razvoj stabilnog, transparentnog i konkurentnog tržišta osiguranja u Crnoi Gori, u potpunosti usklađenog sa evropskim standardima čime se osigurava veći nivo zaštite svih učesnika i doprinosi ukupnom jačanju finansijskog sistema zemlje.

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zbog čega kontinuirano nedostaje sistemska podrška ženama s ruralnih područja i na koji način bi se mogao unaprijediti njihov položaj. 
Govorićemo i o izložbi "Stvarateljke iz sijenke‘‘ u Bijelom Polju koja je dio obiilježavanja Međunarodne kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama‘‘. 
U fokusu emisije biće i to što studenti sve češće zloupotrebljavaju AI alate i pitamo šta to govori o etici. 
Govorimo i o razlozima zbog kojih djeca sve češće odustaju od izbornog predmeta medijska pismenost.

U "Budilniku" govorimo o izostanku podrške ženama sa sela, zloupotrebi AI među studentima i padu interesovanja za medijsku pismenost

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Rješenje o određivanju Sabine Muratović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje i brigu o porodici u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako je navedeno u saopštenju, na &nbsp;105. sjednici je donijeto Rješenje o imenovanju Snežane Vuković za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici.
Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju Pavla Garčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Damira Davidovića, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine mr Dušana Savićevića, Rješenje o određivanju Dalibora Đerića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Željka Leovca, Rješenje o imenovanju Milorada Radojičića za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u ranijem Ministarstvu energetike Zvjezdana Vujovića.
Osim navedenog, Vlada je donijela Rješenje o određivanju Zvjezdana Vujovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva mr Marijane Perić, Rješenje o određivanju mr Marijane Sekulović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva, Rješenje o imenovanju Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu na čijem čelu je mr Marash Dukaj, ministar javne uprave.
Dejana Uskoković je, kako je saopšteno, određena za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala, na IX vanrednoj Skupštini akcionara „Novi prvoborac“ AD Herceg Novi.
Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Sabine Muratović.
Donijeto je Rješenje o određivanju Vesne Bigović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao i Rješenje o određivanju Vlada Šćepanovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Broj žrtava u požaru u kompleksu višespratnica u Hongkongu porastao je na 75.
Ranije je saopšteno da je u požaru u stambenom kompleksu u području Tai Po poginulo najmanje 65, a povrijeđeno najmanje 70 osoba.
Vatrogasci pokušavaju da kontrolišu požar od juče popodne, kada je izbio na bambusovim skelama i građevinskoj mreži, a zatim se proširio na sedam od osam zgrada kompleksa.
Oko 900 ljudi je tokom noći iseljeno u privremena skloništa. Lider Hong Konga Džon Li rekao je da je danas da je izgubljen kontakt sa 279 osoba. Međutim vlasti na konferenciji za medije nisu dale nove informacije o nestalima niti o tome koliko ih se i dalje nalazi u uništenim zgradama.
- Spasioci se suočavaju sa "izuzetno visokim temperaturama i pažljivo napreduju sprat po sprat, temeljno pretražujući i pokušavajući da što brže spasu ljude. Ne isključujemo mogućnost da pronađemo još povrijeđenih- rekao je zamjenik direktora vatrogasne službe Vong Ka-ving.
Više od 70 osoba je povrijeđeno, među njima i 11 vatrogasaca, saopštila je vatrogasna služba.

Najmanje 75 osoba poginulo u požaru u Hongkongu, za skoro 300 ljudi se traga

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Tag: cutanje-administracije

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

U "Budilniku" govorimo o izostanku podrške ženama sa sela, zloupotrebi AI među studentima i padu interesovanja za medijsku pismenost

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Najmanje 75 osoba poginulo u požaru u Hongkongu, za skoro 300 ljudi se traga

PRATITE TVe UŽIVO