<p>Advokat <b>Damir Lekić</b> uložio je danas pred Višim sudom u Podgorici zahtjev za izuzeće od postupanja postupajućeg specijalnog državnog tužioca <b>Vukasa Radonjića</b> u predmetu za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića.</p>
<p>U ovom predmetu, kako podsjeća, okrivljeni su <b>Stefan Đukić</b> i drugi, a on brani <b>Andriju Glavičanina</b>.</p>
<p>Razlog za zahtjev za izuzeće Radonjića su, kako je naveo, skorašnja dešavanja koja su objavljena u medijima, a naročito sadržina samog iskaza ovog tužioca koji je on kao svjedok dao kada je saslušavan pred Specijalnim državnim tužilaštvom u kojem, kako navodi Lekić, ni sam nije sporio određene kontakte i bliske odnose sa određenim brojem osoba za koje po tvrdnjama tog istog državnog tuzilastva postoji osnovana sumnja da su članovi kriminalne organizacije.</p>
<p>-Nažalost, izvukao sam zaključak da se nezakonitosti u ovom predmetu samo nastavljaju, a ovo kažem kad se ima u vidu da je specijalni državni tužilac koji je prije njega postupao u predmetu zbog određenih nezakonitosti uhapsen i u dijelu postojanja osnovane sumnje krivično procesuiran. Nisam mogao a da se ne odam utisku da je postupanje ovog specijalnog državnog tužioca, koji je po mišljenju odbrane svojim postupcima i odnosima sa pomenutim osobama barem prekršio kodeks tužilačke etike (ne znamo je li se vodio ovakav postupak), a ako ne i nesto više, nezakonito i da on kao takav na bilo koji način nije mogao da postupa danas pred sudom jer je, nažalost, ovim svojim postupcima koje ni sam nije sporio za sada, a dok se sve detaljno ne iskristalise i izdefiniše, kompromitovan za obavljanje državno-tužilačke funkcije - kazao je Lekić.</p>
<p>Kako bi se, prema njegovim riječima, otklonila i najmanja moguća dilema i sumnja u nezakonito i pristrasno postupanje na štetu okrivljenih u ovom postupku a i, kako je već rekao, u potpunosti izdefinisiale i sve činjenice i okolnosti u vezi postupanja Radonjića, podnio je zahtjev za njegovo izuzeće.</p>
<p>- Sve sa ciljem kako bi se tim bavili (ako već nisu, &nbsp;a ako jesu - barem još jednom) njegovi nadređeni i to glavni specijalni tužilac, odnosno vrhovni državni tužilac, jer je koleginica advokatica <b>Snežana Mićanović</b>, koja se pridružila mom zahtjevu, tražila izuzeće i glavnog specijalnog tužioca. Nažalost, ovaj predmet u smislu postupanja drŽavnih tužilaca, obiluje većim nezakonitostima i mi kao branioci koji se bore za zaštitu elementarnih prava svojih branjenika u krivičnom postupku imamo dužnost da uvIjek kad uočimo i smatramo za shodno istaknemo - rekao je Lekić.</p>
<p>Da ovaj postupak obiluje većim brojem nezakonitosti, kako dodaje, "ukazuje i jedna porazna činjenica" koja se, kako je naveo, odnosi na postupanje samog suda.</p>
<p>- A sa čim nas je danas na ročištu glavnog pretresa upoznala koleginica advokatica <b>Bojana Franović</b>, a to je da je u Vijeću koje je produžilo pritvor njenoj branjenici <b>Danijeli Mandić</b> učestvovala sutkinja koja je prethodno bila predsjednica pretresnog sudećeg vijeća, a koja ja prethodno sama podnijela zahtjev da se izuzme od postupanja u predmetu, čemu je udovoljeno, a što je i više nezakonito zato što je u radu učestvovala sutkinja koja po zakonu nije smjela da učestvuje u bilo kakvom radu i odlučivanju jer je po svom sopstvenom zahtjevu izuzeta od postupanja u ovom predmetu - zaključio je Lekić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lekić tražio izuzeće od postupanja Radonjića u predmetu za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića

<p>Suđenje optuženima za ubistvo <b>Stefana Šarovića</b>, <b>Dušanu Šilju</b> i <b>Nikoli Ivoviću</b>, odgođeno je za 28. oktobar u 11 sati.</p>
<p>Advokat<b> Damir Lekić</b> kazao je da je Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi dostavilo je dopis policiji da je za Šiljem raspisala nacionalnu potjernicu i da su se obratili zahtjevom Ministarstvu pravde za dobijanje saglasnosti da raspiše Interpolovu crvenu međunarodnu potjernicu.</p>
<p>- Do danas iz ovog resora nisu dobili odgovor da li daju tu saglasnost ili ne - dodao je Lekić.</p>
<p>Ministarstvo pravde je, kako dodajae, sutkinji Višeg suda u Podgorici <b>Mileni Matović </b>1. oktobra dostavilo dopis kako bi se upoznali, odnosno informisali da li su ispunjeni uslovi da se u odnosu na Dušana Šilja odredi pritvor.</p>
<p>Ivović uhapšen je u julu 2020. na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, dok je Šilj uhapšen godinu ranije, ali je 2020. izručen Crnoj Gori iz Bosne i Hercegovine. Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bliski pripadnicima “škaljarskog” klana iz Kotora.</p>
<p>Novljanin Stefan Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 sati, kod vile “Akacija” u Đenovićima. U njega je tada ispaljeno šest projektila.</p>
<p>Brojni lokalni mediji su nakon likvidacije prenijeli da se Šarović u policijskim evidencijama vodi kao bezbednosno interesantna osoba, te da je u bliskim odnosima sa kavačkim klanom iz Kotora.</p>
<p>Prema saznanjima policije, Šarović i osumnjičeni bili su povezivani sa prodajom narkotika.</p>
<p>Šilj i Ivović su negirali optužbe da su isplanirali likvidaciju Šarovića koji je, kako tvrde okrivljeni, iz nepoznatih razloga inicirao sukob u kome je stradao.</p>

Suđenju Šilju i Ivoviću odloženo za 28. oktobar

<p>Zbog odluke Višeg suda da se osumnjičeni za pokušaj ubistva brani sa slobode, danas će Barani protestovati. Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu na ovu odluku. Advokat<b> Damir Lekić</b> u izjavi za Portal RTCG kaže da iako kod maloljetnika važe drugačija pravna pravila, u pomenutom slučaju logično bi bilo da je maloljetnik boravio u pritvoru duže vrijeme, čak i do maksimalnog mogućeg zakonskog okvira do 60 dana.</p>
<p>- U odnosu na određivanje i produžavanje pritvora kada su u pitanju maloljetnici važe drugačija pravna pravila, odnosno zakonska rješenja u odnosu na punoljetna lica. Naime, kao i u slučaju punoljetnika, i u odnosu na maloljetnike pritvor se može odrediti kada postoji osnovana sumnja da je izvršeno djelo i kada postoji neki od pritvorskih osnova za određivanje pritvora, kao što su opasnost od bjekstva, koluziona opasnost, opasnost od ponavljanja krivičnog djela i slično. Ono što se u praksi traži, za razliku od punoljetnika, jeste da se radi o težem djelu. Pritvor može trajati do 60 dana - istakao je Lekić.</p>
<p>Kako kaže, u konkretnom slučaju, uočava se da se radi o težem djelu, i to pokušaju ubistva, koje se, zbog gotovo fatalnih posljedica, zamalo pretvorilo u ubistvo.</p>
<p>- S obzirom na težinu krivičnog djela, u ovom slučaju, zbog mnogih razloga, a naročito zbog postojanja osnovane sumnje i pritvorskih osnova, logično bi bilo da maloljetnik boravi u pritvoru duže vrijeme, ako ne i u najdužem vremenskom okviru koji je zakonom propisan (60 dana), a ne ovako kratko. Takođe, treba naglasiti da, ako je pritvor određen zbog koluzione opasnosti, odnosno dok se ne saslušaju svjedoci, on se ukida nakon što traženi svjedoci daju svoj iskaz. Ako je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva ili ponavljanja djela, on se ukida kada te opasnosti prestanu da postoje. Pritvor se može ukinuti i ako osnovana sumnja prestane da postoji ili znatno oslabi - pojasnio je Lekić.</p>
<p>Objašnjava i da dužina trajanja pritvora zavisi od okolnosti slučaja i svaki slučaj se treba cijeniti zasebno.</p>
<p>- Međutim, sa stručnog aspekta, smatram da je u ovom slučaju pritvor trebao da traje duže, a ne ovako kratko, iz mnogo razloga, uključujući i to da se kod oštećenog i njegove porodice ne stvori loš privid odnosa državnih organa prema njemu, te da se otkloni svaka sumnja u eventualno favorizovanje maloljetnika koji je na njegovu štetu izvršio djelo, kao i odobravanje njegovih društveno neprihvatljivih postupaka - navodi Lekić.</p>
<p>Porodica osamnaestogodišnjeg D.M. kazala je juče da su ogorčeni odlukom Višeg suda da se maloljetnik osumnjičen za pokušaj ubistva brani sa slobode.</p>
<p>- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali sam ogorčen ovakvom odlukom suda, jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte….a sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi. Pitam se kakva se to poruka šalje nama kao porodici, a i generalno društvu - kazao je otac izbodenog dječaka Ceno Mujić.</p>
<p>D.M. su 7. oktobra napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred barske gimnazije „Niko Rolović“, kada mu je A.K. nanio ubodnu ranu nožem, opasnu po život.</p>
<p>D.M. je danima bio životno ugrožen, operisan je u barskoj Opštoj bolnici, a liječenje je nastavljeno u Kliničkom centru.</p>
<p>A.K. je odranije je poznat policiji zbog vršnjačkog nasilja.</p>

Lekić: Maloljetni napadač morao ostati u pritvoru, potrebne strože kazne

<p>Advokat Damir Lekić saopštio je da ostaje pri tvrdnjama o neažurnosti, neradu i stanju u sudovima nakon što su u Apelacionom sudu poručili da je netačna njegova tvrdnja da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-netacna-tvrdnja-advokata-lekica-spise-predmeta-smo-vratili-visem-sudu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Lekić je rekao da nije na njemu kao braniocu da provjerava je li tačna ili nije ova informacija, niti da želi time da se bavi.</p>
<p>- Zna se čije su to stvari, ko njima mora da se bavi i da ih provjerava. Ja sam samo kao branilac koji je bio zgrožen kada je čuo zbog čega nijesu ispunjene procesne pretpostavke za održavanje tako složenog i kompleksnog predmeta, hitne prirode, koji razlog je &nbsp;potpuno banalan i blago rečeno neozbiljan i neprimjeren, prenio riječi sa ročišta glavnog pretresa koje je saopštio predsjednik vijeća i to da se zbog kasne dostave spisa predmeta od strane Apelacionog suda Crne Gore i kordinacije pisarnice tog suda, sa pisarnicom Višeg suda u Podgorici i predsjednikom vijeća da u njegove ruke predmet blagovremeno stigne odlaze ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.</p>
<p>Kao neko ko brine o zaštiti elementarnih ljudskih prava branjenika, naročito, kako je naglasio, onih koji se nalaze u Istražnom zatvoru duži vremenski period - i to u postupku gdje blago rečeno nema dokaza za postojanje osnovane sumnje za krivični progon - ovaj razlog za odlaganje mu je, naglašava, bio potpuno neprihvatljiv.</p>
<p>- I samo sam prenio ono sto mi je saopšteno u sudnici integralno, a to šta su sudovi i to Apelacioni i Visi u Podgorici radili sa predmetom i njihove pisarnice i gdje je on bio - a naročito koliko predmetu treba da stigne sa visočijeg sprata na niži sprat u istoj zgradi i koliko treba vremena da se odluči po žalbi - neka ovi sudovi sami vide - istakao je Lekić.</p>
<p>Ostaje, kaže, pri navodima koje je saopštio koji se odnose na neažurnost, nerad i drugo - kao i na stanje u crnogorskim sudovima koje je loše.</p>
<p>- Koje ćemo nažalost svi osjetiti, o kojem pričaju čak sad javno i pojedine sudije i koje mora da se sto prije poboljša - dodao j eon.</p>
<p>Konačno, kaže da je fakat porazno i to da je po žalbi odbrane iz Višeg suda u Podgorici otišao predmet u Apelacioni sud Crne Gore.</p>
<p>- Te da zbog postupanja tih sudova i njihovih pisarnica predmet nije blagovremeno stigao u ruke sudećeg sudije kako bi isti mogao da održi suđenje - a što je neprihvatljivo - naveo je on.</p>
<p>Posebno je, kaže, simptomatično ovo sto Apelacioni sud Crne Gore govori da je 10.10.2024 godine dostavio spise predmeta Višem sudu u Podgorici - a da je o tome isti opet pisanim putem dana 16.10.2024 godine imao potrebu da obavijesti postupajućeg sudiju - predsjednika vijeća.</p>
<p>- Što zapravo upućuje na tačnost ovih - a i mojih prethodnih navoda &nbsp;jer da nije tako: zašto bi ga dva puta obavještavao i to neposredno ili na dan glavnog pretresa - zaključio je Lekić.</p>

Lekić: Ostajem pri navodima o neažurnosti, neradu i lošem stanju u sudovima

<p>U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;</p>
<p>- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.</p>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.</p>

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

<p>Iz Apelacionog suda demantovali su navode advokata<b> Damira Lekića </b>da<b> </b>je suđenje optuženima za trgovinu ljudima -<b> Vitaliju Grečinu</b>, <b>Oleksanderu Lisčinskom, Oleksiju Blahoslavovu</b> i <b>Bogdanu Petrovu</b>, odloženo zbog, kako je rekao, previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada tog suda.</p>
<p>U Apelacionom sudu kažu da su spise predmeta u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratili Višem sudu 10. oktobra, uz akt ovog suda od 9. oktobra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je, kako kažu, konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta.&nbsp;</p>
<p>- O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine -piše u demantiju.</p>
<p>Poručili su da Apelacioni sud postupa u svim predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, a posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, te da su zato neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu.</p>

Apelacioni sud: Neistinite tvrdnje Lekića o neažurnosti, spisi predmeta vraćeni Višem sudu 10. oktobra

<p>U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća - sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet sati trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih zbog sumnje na trgovinu ljudima. Međutim, kako je saopštio advokat Damir Lekić, zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada Apelacionog suda Crne Gore je odloženo.</p>
<p>- Nažalost ironično rečeno odbrana je na jednu odluku Višeg suda u Podgorici još dosta ranije izjavila žalbu, ali Apelacioni sud Crne Gore iako je dobro upoznat sa činjenicom da se radi o pritvorskom predmetu hitne prirode, te sa činjenicom kada je bilo zakazano danasnje ročište glavnog pretresa, pa i pored činjenice da je taj sud i predsjednik vijeća - sudija Jovan Jovanovic prethodne i tokom ove sedmice u više navrata obavještavao i upozoravao da je danas zakazano ročište glavnog pretresa kako bi mu dostavili spise predmeta kako bi otpočeo sa suđenjem, on se nije udostojio, iako se čak nalazi u istoj zgradi, da dostavi spise predmeta pa i bez odluke o tom pitanju, kako bi suđenje danas moglo da otpočne - naveo je Lekić.</p>
<p>Ovo je, cijeni on, poražavajuće.</p>
<p>- Ovo oslikava nažalost trenutnu sliku našeg pravosuđa, koja zbog više objektivnih okolnosti o kojima su čak javno počele da govore i pojedine sudije, a branioci odavno, nije nimalo dobra. I ona direktno ugrožava krivičnu proceduru, te prava okrivljenih - a naročito onih koji se nalaze u istražnom zatvoru - istakao je Lekić.</p>
<p>Opet, kaže, mora biti ironičan.</p>
<p>- Branilac i okrivljeni se izgleda ne smiju žaliti na odluke suda sa čijom sadržinom nijesu zadovoljni, a što se odnosi npr na rješenja o produženju pritvora, na rješenja o odbijanju predloga za određivanje jemstva, a što su redovna i elementarna procesna sredstva u postupku, a da ne pretrpe ovakve grube i štetne posljedice, a koje su u konkretnom slučaju zapravo suština, jer je &nbsp;pored svega ipak najvažnije da se u što bržem i zakonito sprovedenom postupku pred sudom donese pravosnažna presuda, a što ovog puta nije bilo moguće jer je iz navedenih razloga odloženo ovo ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.</p>
<p>Ovo je, kaže, razlog zbog kojeg je danasnje ročište glavnog pretresa odloženo.</p>
<p>- A što slobodno mogu da kažem da je jedna obična sramota i to ni Viši a ni Apelacini sud kao jedni od najvažnijih sudova u Crnoj Gori ne bi bi smjeli nikad da dozvole, bez obzira na druge okolnosti - zaključio je Lekić.</p>

Lekić: Ročište glavnog pretresa protiv Grečina odgođeno zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti Apelacionog suda

<p>Protiv inspektora za privredni kriminal <b>Sima Lukačevića</b> vođen je zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon – ocijenio je u saopštenju medijima njegov advokat <b>Damir Lekić</b> ukazujući da je Lukačević pravosnažno oslobođen od optužbi da je <b>Ivici Zlatičaninu</b> omogućio skrivanje veće količine cigareta namjenjenih za prodaju na sivom tržištu.</p>
<p>Dodao je da ima obavezu da se obrati javnosti zbog časti i ugleda Lukačevića, kao i „zbog velikog broja tekstova koji su u prethodnom periodu objavljeni u svim štampanim i elektronskim medijima, a u kojima je od strane Uprave policije Crne Gore i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prikazivan u izrazito negativnom kontekstu i to kao kriminalac koji kao policajac zloupotrebljava svoj položaj sa ciljem neovlašćene prodaje duvanskih proizvoda – cigareta”.</p>
<p>On je ocijenio da je Lukačević ispao žrtva nezakonitog i zlonamjernog krivičnog progona ODT-a kojim je nejmu i njegovoj porodici pričinjena nenadoknadiva šteta.</p>
<p>- Naime, isti je od strane Uprave policije Crne Gore bio nesnovano prijavljen, a od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici potpuno zlonamjerno i nezakonito optužen, jer za to nisu postojali bilo kakvi dokazi, i to zato što je dana 01.06.2020. godine u periodu od 9.15 do 10 sati u Podgorici kod tržnog centra „Gintaš“, svjestan svoga djela čije je izvršenje htio i svjestan da je njegovo djelo zabranjeno kao službeno lice, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist drugome, jer nije, kao službenik Stanice kriminalističke policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta Centra bezbjednosti Podgorica, Uprave policije Crne Gore, nakon što je sa kolegom Zoranom Braunovićem kontrolom u vozilu „Reno Senik“ registarskih oznaka PG GG 074 Ivice Zlatičanina, pronašao različite vrste cigareta koje je neovlašćeno kupio radi dalje prodaje, u skladu sa čl. 257 st. 1 ZKP-a i čl. 23 st. 1 tač. 2 i čl. 39 Pravilnika o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, preduzeo sve potrebne mjere da se obezbijede vozilo i cigarete u njemu, kao dokazi o učinjenom krivičnom djelu, već je dozvolio Ivici Zlatičaninu da u više navrata otvori zadnja vrata, pa da sa zadnjeg sjedišta iznese nekoliko torbi i kesa sa cigaretama i preda ih neidentifikovanim licima, koja su ih sakrila na nepoznato mjesto i tako mu omogućio da mu sve cigarete ne budu oduzete, kao predmeti nedozvoljene trgovine, već samo 64 štete, sa 640 pakovanja cigareta – naveo je Lekić.</p>
<p>On kaže da prvostepena oslobađajuća presuda Osnovnog suda od 25. marta 2022. godine nesumnjivo ukazuje da je prijava Uprave policije Crne Gore bila u cjelosti neosnovana, a optužba Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zlonamjerna i nezakonita.</p>
<p>- Konačnu tačku na proizvoljnost i zlonamjernost prijave Uprave policije Crne Gore i optužbe Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prema Lukačeviću stavio je Viši sud u Podgorici koji je svojom presudom od 11.09.2024. godine odbio kao neosnovanu žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i u potpunosti potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici od 25.03.2022. godine, čime je zaustavio nezamislivu agoniju i patnju koju je zbog ovog čak i na prvi pogled, u potpunosti neosnovanog krivičnog progona konstatno trpio ovlašćeni policijski službenik Simo Lukačević i njegova porodica – istakao je Lekić.</p>
<p>Podvukao je da je važno znati da je krivični progon protiv Sima Lukačevića bio sve osim zakonit i osnovan.&nbsp;</p>
<p>Misli da je bio zlonamjeran i vođen iz nekih ličnih razloga i drugih &nbsp;„niskih pobuda“ - a ne zbog prikupljenih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da je on učinio bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.</p>
<p>- A što su konačno donošenjem svojih presuda potvrdili i Osnovni sud u Podgoroci i Viši sud u Podgorici, a na koju način su nam (mu) bezrezervno dali pravo i podršku da ovo sve iz punih usta velikodušno saopštimo, a sve u nadi i sa ciljem da će ovakvo zakonito postupanje sudova ipak bar malo zabrinuti, ako ne i osujetiti, Upravu policije Crne Gore, a naročito državno tužilaštvo da se više ni u jednom slučaju kao u slučaju Sima Lukačevića ne usudi ovako da postupa - zaključio je Lekić.</p>

Lekić: Simo Lukačević pravosnažno oslobođen, protiv njega je vođen zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon

<p>Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo je zahtjev advokata Damira Lekića, branioca optuženih Marka i Bojana Popovića, za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića od postupanja u predmetu koji se vodi protiv njih pred Višim sudom u Podgorici. Lekić je ocijenio da zaista čudi i zabrinjava postupanje vrhovnog državnog tužioca u ovoj odluci.</p>
<p>U rješenju o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića u predmetu protiv okrivljene Vesne Medenice i drugih, kako je precizirao Lekić, piše da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da stranke, branilac i oštećeni mogu tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa, te je konstavovano kako u vrijeme podnošenja zahtjeva Novović ne postupa u ovom predmetu.</p>
<p>Lekić je kazao da izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži u svemu istovjetno kao i izuzeće državnog tužioca.&nbsp;</p>
<p>Međutim, kako dodaje, ovdje postoje dvije situacije, i to kao i kod situacije kada se traži izuzeće predsjednika suda.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- <b>Situacija I:</b> Rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac kao i svaki drugi tužilac može da zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom. U takvoj situaciji sve što se odnosi na državnog tužioca, kada je riječ o poimeničnoj određenosti, razlozima za izuzeće i momentu do kojeg se takav zahtjev može podnijeti odnosi se i na situaciju u kojoj u konkretnom slučaju postupa rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac. <b>Situacija II:</b> Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, koji zapravo neposredno ne zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom, može da se traži ukoliko se razlozi za njegovo izuzeće povezuju povodom zahtjeva za izuzeće državnog tužioca - naveo je Lekić.</p>
<p>Tako na primjer, kako dodaje, izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca može da se zahtijeva ukoliko bi jedna od stranaka istakla da postoji sumnja u njegovu nepristrasnost imajući u na umu njegov odnos na državnim tužiocem o čijem zahtjevu za izuzeće treba da odluči ili njegov odnos sa nekom od stranaka i slično.&nbsp;</p>
<p>- Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži i kada se istakne činjenica da se u prethodnim slučajevima ponašao pristrasno kada je riječ o ocjeni postupka državnog tužioca o čijem izuzeću u konkretnom slučaju treba da odluči. Osim toga, bilo koja vrsta zainteresovanosti rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju hlavnog specijalnog tužioca za ishod osnovnog postupka može da bude istaknuta kao razlog za njegovu pristrasnost i u postupku odlučivanja o zahtjevu za izuzeće državnog tužioca koji zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom - istakao je Lekić.</p>
<p>Državni tužioci su, kako je rekao, u svom radu samo samostalni, a ne samostalni i potpuno nezavisni kao što su to sudije.</p>
<p>- Pri čemu se zapravo o samostalnosti u radu ne govori strikno za državne tužioce, već za poslove državnog tužilaštva kako je to propisano odredbom čl. 3 Zakona o državnom tužilaštvu, a što naročito dolazi do izražaja kada se ima u vidu odredba čl. 130 st. 1 i 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da je državni tužilac odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i nezavisan u radu i donošenju odluke, osim u slučajevima propisanim u članu 131 ovog zakona, odnosno državni tužilac je dužan da rukovodioca državnog tužilaštva na njegov zahtjev upozna sa radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, kao i sa radom na pojedinom predmetu u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, kao i odredba čl. 131 st. 1, 2 i 3 tač. 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da se u radu Državnog tužilaštva, radi jedinstvene primjene zakona, mogu dati obavezna uputstva za rad, odnosno da se pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju uputstvo opšteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima, odnosno da uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje glavni specijalni tužilac za specijalne tužioce iz tog tužilaštva - precizirao je Lekić.</p>
<p>Kada se imaju u vidu ove zakonske odredbe, kako ocjenjuje, izuzetno je teško steći utisak, gotovo nikako, da glavni specijalni tužilac ne zastupa neposredno optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom.&nbsp;</p>
<p>- On itekako to čini i to ili sam neposredno ili pak posredstvom državnih tužilaca iz Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koji su, kako sam već naveo, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu i Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu, dužni da mu “polažu račune” u odnosu na svaki predmet povodom kojeg se kod njega pojavi interesovanje, a teško je reći da on to interesovanje nema u predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je između ostalog i bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore izvršila više krivičnih djela u vezi sa obavljanjem svoje prethodne funkcije - ističe Lekić.</p>
<p>Potpuno je izlišno, prema njegovim riječima, govoriti o tome da li on neposredno postupa u tom predmetu ili ne postupa.&nbsp;</p>
<p>- Ne treba se izgubiti iz vida opštepoznata činjenica da je upravo glavni specijalni tužilac shodno odredbi čl. 24 Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu od Tužilačkog savjeta Crne Gore zahtijevao da mu se ova dva državna tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici (od kojih jedan kandidat) upute na rad u Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, odakle se možda eventualno može steći neki utisak o određenim međusobnim odnosima između Glavnog specijalnog tužioca i ova dva državna tužioca, a koji su trenutno po ingerencijama istog zadužena sa najvećim brojem predmeta u tom državnom tužilaštvu u odnosu na druge državne tužioce u istom - podsjeća Lekić.</p>
<p>Zato, kako ocjenjuje, zaista čudi i zabrinjava postupanje Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore u ovoj odluci s obzirom na to da se ni sam glavni specijalni tužilac u svom pisanom izjašnjenju istaknuom u tom rješenju nije pozvao na ovu okolnost (da on ne postupa u tom predmetu).</p>
<p>- Iako bi, da je to zakonito i da ima logike i rezona, sigurno učinio, već se izjasnio na potpuno drugačiji način. Ako je već tako kako je vrhovni državni tužilac tvrdio u obrazloženju ovog rješenja, zbog čega je onda on donio ovu odluku o podnijetom zahtjevu za izuzeće glavnog specijalnog tužioca i ova druga dva državna tužioca (predmetno rješenje), a nije dozvolio da o istom odluči glavni specijalni tužilac pa da zahtjev za svoje izuzeće procesno odbaci, a da o zahtjevu za izuzeće ova druga dva državna tužioca odluči u meritumu, nego je ipak to učinio vrhovni državni tužilac iako, ako je on u pravu (a nije), uopšte nije bilo mjesta za zasnivanje njegove nadležnosti i za njegovo odlučivanje po ovom podnijetom zahtjevu - rekao je Lekić.</p>
<p>Odluka ovakve sadržine, kao i postupanje bilo kojeg rukovodioca državnog tužilaštava po ovakvim zahtjevima su, kako je zaključio, do sada bili potpuno nepoznati u praksi.&nbsp;</p>
<p>- Da li ovo vrhovni državni tužilac pokušava da stvori neku novu praksu, ipak nam se čini da ne, već da je nešto u potpunosti drugo po srijedi, budući da je ovakva praksa sve osim zakonita i ispravna, a što se odnosi i na namjerno uručivanje rješenja pet minuta prije početka ročišta glavnog pretresa, očito kako odbrana ne bi imala dovoljno vremena da se na valjan način stručno pozabavi sa sadržinom istog pred sudom - upitao je Lekić.</p>

Lekić o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića: Zabrinjava postupanje Markovića

<p>Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Odbora za ljudska prava i slobode <b>Mirsad Nurković</b> (BS) smatra da treba povesti računa kako će u konačnom izgledati zakon o amnestiji, kao i ko i pod kojim okolnostima, nakon usvajanja, može i treba biti amnestiran.&nbsp;</p>
<p>On je to izjavio za Portal RTCG nakon najave pritvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da će sa svojim porodicama bojkotovati sve predstojeće izbore ukoliko se zakon ne usvoji. Njihov advokat <b>Damir Lekić </b>kaže da su ipak spremni da revidiraju taj stav ukoliko bi im se neko obratio.</p>
<p>Zatvorenici i njihove porodice najavili su juče bojkot predstojećih izbora ukoliko nadležni ne pokrenu proces usvajanja zakona o amnestiji.</p>
<p>Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče su u pismu dostavljenom Portalu RTCG kazali da skupštinska zasijedanja prolaze, a taj zakon niko ne pominje iako su im prije prethodnih izbora davali razna obećanja.</p>
<p>- Prethodila su određena obećanja političara, koji su sad visokim političkim funkcijama, da će im oni, zarad određenih glasova to omogućiti. Međutim, to je u duži vremenski period ništa se ne dešava. Mi ne tražimo sad i odmah, ne tražimo nešto na silu, nećemo da ništa iznudimo, ali jednostavno tražimo fer tretman - kazao je Lekić za Radio CG.</p>
<p>Nurković za Portal RTCG kaže da je informisan o zahtjevu pritvorenika vezano za Zakon o amnestiji.</p>
<p>- I kao pripadnik stranke (BS) koja se zalaže za jedan od svojih prvih političkih ciljeva, a to su manjinska i ljudska prava, samim tim razumijemo i pritvorenike koji traže ostvarenje svojih prava u smislu zakona o amnestiji - kazao je Nurković.</p>
<p>Ipak, naglašava da je to osjetljivo pitanje i da se toj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom.</p>
<p>- Jer ni svi pritvorenici nisu počinioci jednakih krivičnih djela pa samim i tim treba povesti računa i kakav će zakon u konačnom izgledati ali i od sprovodilaca zakona, to jest donosilaca odluka sjutra o odluci ko i pod kojim okolnostima može i treba biti amnestiran - kazao je Nurković.</p>
<p>Lekić kaže da su zatvorenici spremni da revidiraju svoj stav ako bi se barem neko javio, dao neku izjavu, preduzeo nešto.</p>
<p>- Zna se kako je praksa bila prije, da se obuhvate maltene sva dijela i da neko dobije, tačno se propiše zakonom kako što, ili dva, ili tri, ili pet, ili 25 odsto, to zakon o amnestiji definiše - kazao je Lekić.</p>
<p>On smatra da po pravilo ne treba da postoji kategorija koja ne obuhvata amnestiju, ali da sve zavisi o zakonu u amnestiji.</p>
<p>- Intencije je da se, recimo, teška ubistva ne daju, ali mi zagovaramo da se on da u punom obimu i da obuhvati i teška ubistva - kazao je Lekić.</p>
<p>Pritvorenici su više puta prijetili štrajkom, ali ipak su se odlučili za bojkot izbora.</p>
<p>Poručili su da oni i niihove šire i uže porodice, neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra ako se odmah ne obrati pažnja na njih i dok se ne preduzmu konkretne mjere i radnje u vezi sa usvajanjem zakona.</p>

Nurković: Treba povesti računa ko i kako može biti amnestiran

<p>Nisam uhapšen. Dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika - saopštio je u objavi na Instagramu dojučerašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture <b>Goran Vesić </b>nakon što je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo da je zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu uhapšeno i zadržano 11 osoba. U saopštenju su navedeni i njegovi inicijali.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1459%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgoran-vesic-i-jelena-tanaskovic-uhapseni-zbog-pada-nadstresnice-na-zeleznickoj-stanici-u-novom-sadu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako piše u saopštenju <b>J.T</b>, <b>G.V</b>, <b>A.D.</b> i <b>N.Š.</b> osumnjičeni su da su učinili krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.</p>
<p>- Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika sa kojima sam došao u Novi Sad i stavio se na raspolaganje istražnim organima kako bi do kraja bile istražene sve okolnosti koje su dovele do nesreće u Novom Sadu - naveo je Vesić u objavi na Instagramu.</p>
<p>Uvijek će, dodaje, biti na raspolaganju nadležnim organima.</p>
<p>- I dokazaću da ne snosim krivičnu odgovornost za ove tragične događaje. O daljem razvoju događaja sa javnošću i medijima komuniciraće advokatska kancelarija koja me zastupa u ovom predmetu - naveo je Vesić na svom Instagram profilu.</p>

Vesić: Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao

<p>Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) <b>Nebojša Medojević</b> ocijenio je da premijer <b>Milojko</b> <b>Spajić</b> sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.</p>
<p>- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.</p>
<p>Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.</p>
<p>- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.</p>
<p>Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.</p>
<p>- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.</p>

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

<p>Televizija je i dalje dominantan izvor informisanja većine ljudi na planeti, veliko pitanje je kako će se televizija, &nbsp;u perspektivi, prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija, &nbsp;i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predstavnica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić.</p>
<p>Svjetski dan televizije je 21. novembar, a Institut za medije televiziju prati kroz ono što su profesionalni standardi, kaže Nikolić, transparentnost vlasništva, odnos prema zaposlenima i, &nbsp;kako kaže, samoregulacija, a to je sve ono što je integritet, ističe ona, jednog profesionalnog medija koji informiše građane.</p>
<p>- Najprije smo orjentisani na ono što su informacije vijesti, ispunjavanje te jedne od osnovnih misija medija i televizije, a to je da informiše. Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik. To je jedan vrlo moćan i uticajan medij, bez obzira na sve ovo što se dešava u odnosu na tehnološke promjene, jer televizija spada u tradicionalne medije, zajedno sa radiom i sa novinama, ali sa pojavom interneta, sa digitalizacijom, pažnja publike se sve više seli na online portale, društvene mreže i na druge platforme, gdje sada televizija jeste u jednom vrlo specifičnom položaju da se izbori za blagonaklonost i povjerenje publike - rekla je ona.</p>
<p>Nikolić je istakla da u tom smislu relevantna istraživanja na globalnom nivou pokazuju da televizija i dalje, bez obzira na digitalizaciju i sve veću popularnost interneta, portala - i dalje je dominantno izvor informisanja većine stanovnika na planeti.&nbsp;</p>
<p>- To je u Crnoj Gori, koja je specifična po mnogo čemu, kad govorimo o televizijama, medijskom tržištu, vlasništvu, to je slučaj i u Crnoj Gori, međutim, ta pažnja se sve više seli sa televizije na digitalne platforme. Sada je veliko pitanje kako će se televizija u perspektivi prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - rekla je Nikolić.</p>
<p>Podaci govore da je u svijetu i dalje televizija dominantan izvor informisanja, podsjeća Nikolić, i sve više se televizija prati preko platformi, ističe ona, i sve više &nbsp;preko mobilnih telefona i računara.</p>
<p>- Veliki je izazov za televiziju kako će ona da se prilagodi onome što jeste tehnološka promjena, koja je brza i čini mi se da uspijeva mnogo brže da se prilagođava i mnogo uspješnije, u tehnološkom smislu, nego u odnosu na ono što jesu stvarne potrebe građana i građanki, kad su informacije u pitanju, kad je edukacija u pitanju, kad je zabava u pitanju. Mislim da se tome mnogo teže prilagođavamo, mislim televizije, okolnosti su različite, pitanje je opstanka, interesovanja, publike, istraživanja koja se rade i tako dalje - istakla je Nikolić.</p>
<p>Za mlade ljude je, po nekim istraživanjima, objašnjava Nikolić, napuštena kategorija, i to je ozbiljan alarm za televizije da se pitaju gdje su mladi ljudi, ističe ona, gdje se informišu.</p>
<p>- Sve &nbsp;je veći broj ljudi koji apstiniraju od informacija, od vijesti i opet ne znamo gdje se informišu. To su vrlo zabrinjavajući trendovi kojima se ozbiljne televizije u svijetu i u Evropi bave, ne bi li izašli u susret onome što jesu potrebe publike, kada govorimo o informaciji, edukaciji, pa i zabavi - zaključila je Nikolić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Nikolić: Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik

<p>Savez slijepih Crne Gore predstavio je rezultate projekta „Jaka žena za jednako društvo“ koji je realizovan od novembra 2023. godine uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Cilj projekta bio je informisanje o politici rodne ravnopravnosti i smanjenje stepena rodne diskriminacije i različitih oblika rodno zasnovanog nasilja kod žena sa invaliditetom u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nažalost, o nasilju koje se vrši nad ženama sa invaliditetom se nedovoljno zna, malo se govori, a još manje se o ovoj temi piše. Duboko je uznemirujuće shvatiti da upravo oni koji bi najčešće trebalo da vode najviše brige i da pruže najviše podrške ženama sa invaliditetom budu upravo oni koji to nasilje i vrše. Žrtve nasilja, koje je u najvećoj mjeri porodično, nisu u dovoljnoj mjeri osnažene i ne prijavljuju slučajeve nasilja pa imamo malo informacija i podataka koji će nam govoriti konkretno o nasilju nad ženama sa invaliditetom. Upravo iz tih razloga smo odlučili da javno govorimo o ovoj temi, te smo smo projekat simbolično nazvali "Jaka žena za jednako društvo" jer smo se kroz sve sprovedene aktivnosti trudili da zaista osnažimo žene da progovore kako bismo to nasilje i suzbili - poručila je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić.</p>
<p>Jedna od aktivnosti projekta bio je monitoring prijavljenih slučajeva nasilja kod centara za socijalni rad. Svim centrima za socijalni rad upućeni su dopisi u odnosu na informacije koliko je žena s invaliditetom prijavilo slučajeve nasilja, a samo tri centra su poslala pozitivne odgovore. U Bijelom Polju i Nikšiću prijavljen je po jedan slučaj nasilja nad ženama sa invaliditetom, dok je u Herceg Novom prijavljeno sedam slučajeva nasilja nad ŽSI, ali nije precizirano da li je ista osoba sedam puta prijavila nasilje ili se radi o različitim slučajevima.</p>
<p>- Od tri zvanično prijavljena slučaja nasilja nad ženama sa invaliditetom u dva slučaja su donijete oslobađajuće presude prema počiniocima nasilja jer su prijave od strane žrtve povučene tokom glavnog pretresa održanog pred nadležnim sudom. U jednom slučaju odbačena je prijava zanemarivanja starog lica kao neosnovana, u dva slučaja je prema počiniocu izrečena mjera - psihijatrijsko liječenje, u jednom slučaju je počiniocu nasilja izrečena zaštitna mjera – zabrana uznemiravanja i uhođenja, dok se za jedan slučaj vodi sudski postupak - istakla je Miljić.</p>
<p>Napominje da relativno mali broj prijava zabilježen tokom ovog monitoringa ne znači da nasilje nad ženama sa invaliditetom ne postoji.</p>
<p>- Mali broj prijava ide u prilog nepovjerenju koje žene sa invaliditetom i žene generalno imaju u institucije, ali govori i o nivou ohrabrenosti da nasilje prijave. Takođe, ne postoji registar osoba sa invaliditetom, a svaki invaliditet nije nužno vidljiv, pa zaposleni u centru ne mogu nužno znati da je riječ o osobi sa invaliditetom ukoliko ona to sama ne istakne, zbog čega dobijene podatke moramo uzeti sa rezervom i sumnjom da je broj prijavljenih slučajeva znatno veći od onoga što smo dobili od centara za socijalni rad - napomenula je Miljić.</p>
<p>Kako bi se uvidjelo kako se nasilje percipira, koliko su žene upoznate sa pojmom diskriminacije, održane su tri fokus grupe, po jedna u svakoj regiji Crne Gore. Na fokus grupama akcenat je stavljen na oblicima diskriminacije i nasilja koje trpe ili su trpjele žene s invaliditetom.</p>
<p>- Mnogim ženama bez obzira na invaliditet jedan od glavnih izazova je želja da se ostvare u ulozi majke. Kod ŽSI kada govorimo o ovoj ulozi se stiže znatno krivudavijom putanjom jer upravo je suprotni pol bez invaliditeta prilično rijetko spreman da se upusti u partnerske odnose, a kamoli kasnije u brak sa ŽSI, neki su od navoda na fokus grupi. Ono što ih, kako kažu, sputava da se vežu za OSI i budu u određenom odnosu sa njom jesu jako izražene predrasude i stereotipi, a čak i kada se emocije razviju veza često ne dobije podršku od strane porodice bez obzira da li je samo jedan od partnera OSI bilo da su oba partnera lica sa invaliditetom. Učesnici fokus grupa kažu da porodice veoma često negoduju i ne vjeruju da će OSI samostalno moći odgajati svoju djecu, ispunjavati uloge roditelja - navela je Dragović.</p>
<p>Dragović je ovom prilikom ukazala na više uspješnih primjera u oblasti roditeljstva i partnerskih odnosa bilo da je samo jedan od partnera OSI ili da su oba partnera osobe sa invaliditetom.</p>
<p>- Ključni problem kod nas je što se od žena sa invaliditetom bukvalno ništa ne očekuje - niti da vode domaćinstvo, niti da mogu postati majke, niti da se brinu o djeci što je često stav bliskih srodnika, prijatelja, komšija, što se mora mijenjati - navela je ona.</p>
<p>Učesnici fokus grupa upitani su i o nasilju nad ŽSI.</p>
<p>- Čuli su se stavovi da žene u nekim situacijama ne znaju da prepoznaju nasilje poput omalovažavanja, odlučivanja o raspolaganju njenim finansijskim sredstvima i slično, te da nasilje treba prijaviti anonimno kako bi se izbjegle određene posljedice od strane nasilnika. Stavovi drugog dijela učesnica su suprotni, jer smatraju da se nasilje treba prijaviti punim imenom i prezimenom i da ne treba zatvarati oči pred bilo kojim vidom nasilja - dodala je koordinatorka projekta.</p>
<p>Treći važan segmenat ovog projekta bili su intervjui sa četiri organizacije osoba s invaliditetom i dvije organizacije koje se bave ženskim pravima sa ciljem dobijanja informacija o postojećim servisima podrške, te dobijanja podataka koliko se žena s invaliditetom javilo za podršku u odnosu na intersektorsku diskriminaciju i nasilje.</p>
<p>- Iz svih ovih organizacijama su nam saopštili da su imali iskustvo da rade sa ženama koje su žrtve porodičnog nasilja, i za fizičko, psihičko, emotivno, finansijsko nasilje, a najčešće se govorilo o zanemarivanju, nekada čak i o uskraćivanju pomagala ženama sa invaliditetom od njihovih partnera, a nekada je u fokusu bilo i seksualno nasilje. Ovo nas je podstaklo da se zapitamo zašto će se žene koje imaju iskustvo nasilja češće obratiti ovim organizacijama nego institucijama koje bi formalno i zvanično trebale da zaštite njihova prava i dostojanstvo. Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije kojima će prijaviti nasilje da će one zaista u skladu sa tom prijavom na adekvatan način i reagovati - podvukla je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić</p>
<p>Osim navede tri etape projekta, realizovane su i medijske aktivnosti - dvije petodnevne kampanje na društvenim mrežama sa akcentom na rodne uloge, ponavljajuće obrasce diskriminacije, nasilje, kratki video spot, podcast kao i radijska emisija, “U Njegoševoj ulici”, koja je emitovana na radiju Feniks jednom u dva mjeseca,</p>
<p>Rezultati ovog istraživanja obuhvaćeni su u publikaciji “Jaka žena za jednako društvo” koja je dostupna na sajtu Saveza slijepih i na crnom tisku, a biće štampana i na Brajevom pismu i dostupna u audio formatu.</p>

Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije da bi prijavile nasilje

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: damir-lekic