Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Na gradilištu predviđenom za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jutros je zabilježena mirna situacija. Iako je mehanizacija prisutna na parceli, u jutarnjim satima nijesu izvođeni građevinski radovi.
Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je u petak da radovi na postrojenju u Botunu neće biti obustavljeni, kao ni da će spalionica mulja biti izmještena na drugu lokaciju.
Mujović je to kazao nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem i predstavnicima građana koji se protive izgradnji kolektora, a koji su zahtijevali moratorijum na gradnju i najavili nove pregovore sa Vladom.
Asanović je tom prilikom poručio da se protesti i blokade privremeno obustavljaju do donošenja nove odluke.
Mještani Botuna i predstavnici Opštine Zeta očekuju da naredne sedmice započnu pregovore sa Vladom i gradonačelnikom Podgorice o mogućoj obustavi gradnje postrojenja.

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković uputila je pismo Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, u kojem je podsjetila na istorijsku i kanonsku autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), ističući da je njeno ukidanje izvršeno nekanonski i pod političkim pritiskom početkom 20. vijeka.
Pismo je upućeno povodom nedavnih medijskih navoda o mogućem priznanju CPC od strane Vaseljenske patrijaršije, koje su iz Fanara demantovane. Crnogorski forum navodi da se ovim obraćanjem želi sagledati cjelokupan slučaj u skladu sa istorijskim činjenicama, kanonima Pravoslavne crkve i međunarodnim pravnim principima.
U pismu se podsjeća da je autokefalnost CPC potvrđena brojnim dokumentima iz 18. i 19. vijeka, uključujući:
– Ruski diptiht iz 1711. godine, u kojem je CPC prvi put zvanično upisana kao autokefalna crkva 
 – Atinsku sintagmu iz 1855. godine, gdje je navedena među autokefalnim crkvama 19. vijeka 
 – Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, koji izričito potvrđuje autokefalnost crnogorske crkve 
 – Ustav Svetog sinoda CPC iz 1903. godine
Takođe se navodi da su crnogorski mitropoliti redovno učestvovali u vaseljenskim crkvenim raspravama, što je bila praksa rezervisana isključivo za autokefalne crkve.
Posebno se ukazuje na encikliku Vaseljenskog patrijarha Joakima III iz 1902. godine, u kojoj se Crnogorska pravoslavna crkva pominje među autokefalnim crkvama, kao i na pismo iz 1910. godine u kojem se patrijarh obraća mitropolitu Mitrofanu Banu kao poglavaru „svete Crnogorske crkve“.
Crnogorski forum navodi da je ukidanje autokefalnosti CPC u periodu od 1918. do 1922. godine izvršeno bez zakonitog crkvenog sabora, bez tomosa i bez saglasnosti episkopata, te da je riječ o nekanonskom postupku sprovedenom pod političkim pritiskom.
U pismu se analizira i Tomos Vaseljenske patrijaršije iz 1922. godine, kojim je priznato ujedinjenje pravoslavnih crkava u Kraljevini SHS, a u kojem se Crnogorska pravoslavna crkva izričito navodi kao jedna od autokefalnih crkava koje su ušle u sastav ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.
Prema ocjeni Crnogorskog foruma, taj dokument potvrđuje da je CPC u trenutku ujedinjenja imala status autokefalne crkve, te da Tomos ne poništava njenu istorijsku nezavisnost, već je regulisao stanje u specifičnom političkom kontekstu tog vremena.
U završnoj kanonsko-pravnoj analizi navodi se da:
– princip teritorijalnosti zabranjuje trajno širenje crkvene jurisdikcije izvan kanonskih granica 
 – politički pritisak ne može poništiti kanonsku autokefalnost 
 – CPC ne traži novo osnivanje crkve, već obnovu ranije postojeće autokefalnosti
Crnogorski forum smatra da bi obnova autokefalnosti CPC predstavljala povratak zakonitom kanonskom stanju i ispravljanje istorijske nepravde, u skladu sa vaseljenskim kanonima.
Pismo je potpisala predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televiziji E gledaoce očekuje raznovrstan i aktuelan program.
Sa političkim analitičarem razgovaramo o tome kako zapaljivi diskurs političara u Crnoj Gori i svijetu utiče na odnose među građanima i oblikuje svakodnevnu komunikaciju u društvu.
U emisiji gostuje i crnogorski muzičar, učesnik nedavnog Montesonga, koji govori o značaju muzike u svom životu, izvorima inspiracije i ulozi muzičkih takmičenja u afirmaciji mladih autora.
U trećem segmentu otvaramo temu advokatske profesije i izazova sa kojima se pravnici suočavaju u crnogorskom društvenom kontekstu.
Za kraj, u opuštenoj atmosferi, sa Sandrom Manojlović pripremamo jednostavno tradicionalno crnogorsko jelo.
Vikend popodne gledajte kao i svakog vikenda, od 17sati na Televiziji E.

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Hronika

Piperović: Presuda u korist Abazovića je sramota za pravosuđe

Prijetnje supruzi: „Ja ću da te ubijem, da znam da te više nemam“

Društvo

Grupa građana Cetinja: Mrvaljević da se okane ćorava posla u kojem je nečasno uhvaćen, ili da podnese ostavku

Tag: dan-republike-jugoslavije

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO