Državni arhiv Crne Gore i Austrijski državni arhiv potpisali su danas Sporazum o saradnji, na svečanosti održanoj u Vladinom domu na Cetinju, organizovanoj uoči obilježavanja Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture. Sporazum su potpisali direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević i generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut. Potpisivanjem ovog dokumenta ozvaničena je i primopredaja dragocjene arhivske građe crnogorske provenijencije koja je, nakon više od sto godina, vraćena u Crnu Goru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Za ovu svečanost prezentovan je samo mali dio arhivske građe preuzete od Austrijskog državnog arhiva, od ukupno 146 arhivskih kutija, hiljada dokumenata ministarstva vojnog, crnogorske vojske, Crnoogorske narodne skupštine, uprava, sudova i druge građe nastale u periodu 1906 – 1916 godine, ali dijelom i izvan tog okvira – građe koja je po svemu sudeći u toku i nakon Prog sjetskog rata napustila Crnu Goru, a onda, kako se pretpostavlja u toku Drugog svjetskog rata, najvjerovatnije iz Čačka i Beograda nacisti je, zajedno sa srpskom građom odnose u Beč - kazao je Mrvaljević. Generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut ubijeđen je da današnji Sporazum doprinosi istraživanju, razumijevanju i predstavljanju istorije Crne Gore, kao dijela evropske kulture sjećanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Radujem se što ovaj čin povraćaja nije shvaćen samo kao tehnički i administrativni postupak, već kao simbol novoosnovanog i aktivnog partnersta između naših institucija. Povraćaj ove arhivske građe predstavija transparentnost, međusobno poštovanje i svijest da istorijsko nasljeđe ne stvara granice, već gradi mostove ka povezanijoj Evropi - kazao je Vonut. Ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori dr Kristijan Štajner kazao je da su istorijsko kulturne veze ovih dviju država jake i važne, i dodao da je Austrija jedna od zemalja koja je glavni podržavalac napretka i progresa Crne Gore prema EU. Svečanosti je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da današnji događaj ima simboličku i istorijsku vrijednost. - Neka povratak ove arhivske građe bude simbol ispravnog odnosa prema prošlosti, temelj na kome gradimo budućnost i zalog saradnje na svim poljima stvaralaštva, inovacije i evropske kulturne razmjene - kazala je Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  Događaj je upotpunjen muzičkim programom u izvođenju profesorica Milice Raičević Ramije, Tijane Ilić i Tanje Bogdanović. Državni arhiv najavio je da će vraćena građa biti obrađena i predstavljena stručnoj i široj javnosti tek od naredne godine. Riječ je o arhivskom materijalu nastalom radom institucija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, prvenstveno Crnogorske narodne skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, upravnih i sudskih organa, iz perioda 1906–1916. godine, ali i šire. Građa je, usljed ratnih prilika tokom Prvog svjetskog rata, nakon 1916. godine završila u Beču, gdje se čuvala više od vijeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnogorska građa nakon vijeka ponovo u domovini

Austrijski nadvojvoda Karl von Habsburg boravio je u Crnoj Gori 4. i 5. oktobra, a tom prilikom posjetio je i Državni arhiv Crne Gore, gdje ga je ugostio direktor te ustanove, Danilo Mrvaljević, a razgovaralo se o istoriji odnosa između Austrije i Crne Gore, kao i o aktuelnim temama i procesu integracija Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, saopšteno je iz Državnog arhiva.
Mrvaljević je izrazio zahvalnost na posjeti i interesovanju za rad crnogorskog Arhiva, istakavši da posjeta nadvojvode Karla Habsburškog ima poseban značaj.
- U ime Državnog arhiva Crne Gore zahvaljujem se Njegovom carskom i kraljevskom visočanstvu na posjeti i interesovanju za naš rad. Bila mi je čast da upriličim ovaj svečani prijem i nadvojvodu Karla upoznam sa istorijatom Državnog arhiva i najznačajnijim realizovanim projektima, kao i onima koji su u toku, sa posebnim osvrtom na nedavno realizovani prenos arhivske građe crnogorske provenijencije iz Beča na Cetinje, kojim je ona vraćena u Crnu Goru poslije više od vijeka, u izuzetnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Za ovu priliku prikazali smo gostima originale dokumenata koji svjedoče o bogatim odnosima Crne Gore i Austrije, među kojima je bila i čestitka cara Franca Jozefa upućena knjazu Nikoli I povodom proglašenja Kraljevine Crne Gore 1910. godine i njegovog krunisanja za crnogorskog kralja- kazao je Mrvaljević.
Nadvojvoda Karlo Habsburški istakao je važnost očuvanja kulturne baštine, povezivanja i međunarodne saradnje u oblasti kulture, posebno u kontekstu evropskih integracija Crne Gore i čestitao Državnom arhivu Crne Gore na ostvarenim rezultatima na ovom polju. Naglasio j značaj procesa konzervacije i restauracije u očuvanju arhivskog nasljeđa i pozdravio isticanje rada Odjeljenja za tehničku zaštitu arhivske građe DACG u prvi plan kroz prezentaciju rada ovog Odjeljenja, koju je imao priliku da vidi u holu Arhiva.
Pored sjedišta Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju, nadvojvoda Karlo Habsburški posjetio je i Istorijski arhiv u Kotoru, gdje je prijem u njegovu čast upriličio načelnik Joško Katelan. U čitaonici Istorijskog arhiva upriličena je prigodna izložba dokumenata iz perioda Austrijske uprave u Boki. Načelnik Katelan je prisutne upoznao sa arhivskom građom koja se čuva u Odsjeku uz kratke crtice iz istorije grada Kotora i Boke, a visokom gostu poklonjene su kopije dokumenata o dvjema posjetama Kotoru, nadvojvode Karla 1842. i Franca Jozefa iz 1875.
Prijemi na Cetinju i u Kotoru organizovani su u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore.
U pratnji nadvojvode Karla bili su dr Masimiliano Lakota – predstavnik austrijske kraljevske kuće u Italiji i diplomatski savjetnik nadvojvode Karla, major Fritz Rath – lični vojni ađutant nadvojvode Karla i kapetan Ernst Fojan – generalni ađutant nadvojvode.
Ispred Zajednice Italijana Crne Gore prijemu su prisustvovali Aleksandar Dender - predsjednik, Slađana Vučetić - sekretarka i Danijela Bokan - članica Predsjedništva i predstavnica Zajednice za Cetinje.
Državni arhiv Crne Gore predstavljali su direktor Danilo Mrvaljević i Predrag Adžić, načelnik Odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost.

1250x600

Nadvojvoda Karl von Habsburg posjetio Državni arhiv Crne Gore

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje. To se odnosi na arhivsku građu koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, ali i na onu nastalu u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru, kazao je kazao je u intervjuu za Portal ETV direktor Državnog arhiva (DACG), Danilo Mrvaljević.
Mrvaljević je istakao značaj prenosa građe u Crnu Goru, kako za istraživače, tako i za cijelu javnost kojoj će sada biti dostupni izvori o jednom važnom istorijskom trenutku za našu državu.
Ovakav poduhvat DACG, posebno u kontekstu današnjih olakih shvatanja i tumačenja istorijskih dešavanja, utoliko više podsjeća na važnost arhiva i konsultovanja arhivske građe, kao primarnih izvora o našoj istoriji, kulturi, politici i društvu.
&nbsp;Zašto je ovaj prenos arhivske građe istorijski događaj za našu nauku i kulturu?
&nbsp;Sama činjenica da smo poslije više od vijeka našu arhivsku građu, dio naše pisane baštine, dio naše istorije, vratili u domovinu, zaista je istorijski događaj i to ne samo za Državni arhiv, već generalno za našu kulturno-istorijsku baštinu i za državu. Radi se o izuzetno značajnoj arhivskoj građi iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, konkretno dokumentima Crnogorske narodne skupštine, velikim dijelom građi Ministarstva vojnog, zatim Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovom građom upotpunićemo naše fondove i sljedstveno tome biće važan izvor za dalja istraživanja, upotpunjavanje znanja i razumijevanja političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore i uopšte društvenih prilika u jednom od ključnih perioda njene istorije. 
 
Šta Vam je pomoglo u ostvarivanju ovog zaista impozantnog poduhvata?
&nbsp;Možemo kazati da je ovo kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje tri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista(EBNA), početkom aprila ove godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Vohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. 
 
Koliko su trajali istraživanje i priprema za primopredaju građe iz Austrijskog državnog arhiva? Kada se ova ideja rodila i koliko vremena je trebalo da se ona realizuje?
Od ranije se znalo da je određena građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore završila u Beču i da se najvjerovatnije još tamo nalazi, ali najvećim dijelom nijesmo imali bližih, preciznih informacija koja su to tačno dokumenta i kojih sve stvaralaca. Prilikom ovog susreta sa mojim kolegom iz Austrije, na konferenciji u Varšavi, bio sam jako zainteresovan za ovu temu i vraćanje navedene građe u Crnu Goru, kao dijela naše pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje DACG i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je završen cijeli proces. 
 
 Da li ste imali podršku državnih institucija u realizaciji ovog projekta?
Prenos navedene arhivske građe iz Beča na Cetinje realizovan je u našoj direktnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Naravno, na samom početku procesa informisali smo o ovome Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova sa kojima imamo odličnu saradnju. U finalizaciji ovog procesa i naša ambasada u Beču dala je svoj doprinos, a sami transport arhivske građe, kao važan segment ovog procesa, realizovan je u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, koji nam je ustupio vozilo i ovom prilikom želim da im, u ime Državnog arhiva, još jednom uputim iskrenu zahvalnost, kao i svima koji su na bilo koji način učestvovali u ovom procesu. A ipak, u prvom redu, Austrijskom državnom arhivu na ovom izuzetnom gestu. 
 
 Koliko je realizacija ovog poduhvata bila složena i šta je iziskivala?
&nbsp;Ovakvi poduhvati zaista su jako složeni i iziskuju mnogo toga do uspješne realizacije, kako u pravno-administrativnom, tako i u organizacionom smislu i zahtijevaju veliku posvećenost i rad na polju međunarodne saradnje, najčešće i vođenje bilateralnih pregovora između država u oblasti kulture i šire. Nekad ovakvi procesi traju godinama, a nekad, zbog određenih pravnih i drugih smetnji i/ili usljed nepovoljnih političkih i drugih okolnosti, uprkos svim naporima i ne dođe do realizacije. Zahvaljujući sjajnim odnosima sa Austrijskim državnim arhivom ovaj projekat realizovan je zaista vrlo efikasno, za svega nekoliko mjeseci. Nakon mog susreta sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, kako sam naveo u odgovoru na vaše drugo pitanje, početkom aprila ove godine, u Varšavi, ubrzo su započete procedure za primopredaju. I kako se radi o našim, crnogorskim dokumentima koji nijesu dio zajedničkog kulturnog nasljeđa sa Austrijom i kako ova građa nikada nije bila predmet arhivskih pregovora, odnosno sporazuma zaključenih između država nasljednica nakon Prvog svjetskog rata, nije bilo pravno-administrativnih smetnji za realizaciju i primopredaja je upriličena 23. juna u Beču.
&nbsp;Ko je još iz Državnog arhiva bio uključen u aktivnosti oko predaje građe?
&nbsp;Kako Državni arhiv nema službu, čak ni službenika u okviru postojećih organizacionih jedinica u čijem opisu posla bi bilo rukovođenje i koordinacija u oblasti međunarodne saradnja, ovaj dio posla u potpunosti vodi moja malenkost. Naravno, za uspješno vođenje međunarodne saradnje neophodan je tim i dobra organizacija na unutrašnjem planu. A kako od mog dolaska u Državni arhiv inače snažno afirmišem timski rad na svim poljima, uvijek su uključene i drage kolege koje, pored svojih redovnih obaveza, povremenim angažovanjem i na poslovima iz oblasti međunarodne saradnje daju dodatni doprinos sveukupnom uspješnom poslovanu DACG. Uskoro će se, novim aktom o sistematizaciji, stvoriti uslovi da i za ovaj, jako važan dio posla, ubuduće dobijemo novi kadar, što će biti još jedan korak u sprovođenju reformi, jačanju organizacije i kadrovskih kapaciteta, kao nastavak realizacije mog programa za mandati period i vizije daljeg razvoja Državnog arhiva. 
 
 Primopredaji arhivske građe u Beču prisustvovali su pomoćnik direktora za Sektor za arhivsku građu od značaja za državu, Dragoslav Bojović i načelnik arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost, Predrag Adžić, koji su bili uključeni u cijeli proces.
&nbsp;U saopštenju DACG navodi se da je ovo najveće postignuće Arhiva od njegovog osnivanja- koja su još velika postignuća DACG u prethodnom periodu i da li je bilo sličnih predaja građe?
&nbsp;Kada je u pitanju prikupljanje naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima i međunarodna saradnja ovo je zaista najznačajnije postignuće od osnivanja DACG, ali sigurno i jedno od najznačajnijih uopšte. Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje, kako kada je riječ o našoj arhivskoj građi koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, tako i kada je riječ o građi nastaloj u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru. 
 
 Možemo da se pohvalimo, da smo i prije dvije godine, vratili našu arhivsku građu iz Poljske u saradnji sa Državnim arhivom ove zemlje, značajno manjeg obima nego ovo sada, ali takođe jako vrijednu i to je bio događaj od izuzetnog značaja za nas. Pretpostavljamo da je ta građa dio upravo ove građe koja je sada vraćena iz Beča, a spletom okolnosti poslije Drugog svjetskog rata završila je u Varšavi. Prije 25 godina, takođe iz Arhiva Poljske, vraćen je još jedan manji dio originala naše arhivske građe koja se tamo nalazila. 
 
 U prethodnom periodu, prije mog dolaska na funkciju direktora, kada je riječ o građi koja se tiče naše zemlje i onoj nastaloj od strane subjekata drugih država kao stvaralaca, a koja se odnosi na Crnu Goru, proteklih decenija Državni arhiv je pribavljao kopije arhivske građe i dijelom materijala u digitalnoj formi iz Arhiva Turske i drugih arhiva i to je, svakako, jako značajno i to treba istaći. Međutim, ako govorimo o originalima dokumenata crnogorske provenijencije, odnosno vraćanju u Crnu Goru naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima, ovaj prenos građe iz Beča na Cetinje najveći je takav projekat do sada i po značaju i po obimu vraćenih materijala.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrzavni-arhiv-crne-gore-vratio-vrijednu-arhivsku-gradu-iz-beca-poslije-vise-od-vijeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Mrvaljević: Građa iz Beča predstavlja važan izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda naše istorije

Direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević iz redova cetinjskih Demokrata kazao je da neće prisustvovati, kako je rekao, vještačkoj svečanosti uručivanja Trinaestojuslke nagrade koju organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić će 8. jula organizovati svečanost povodom Dana državnosti, kada je najavio da će uručiti i najveće državno priznanje ovogodišnjim laureatima, bez obzira što stručna javnost i opozicija upozoravaju da je prekršen Zakon o državnim nagradama i da jedan od nagrađenih - negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokret Bećir Vuković iz više razloga ne zaslužuje da je dobije.
Mrvaljević kaže da je, kao direktor Državnog arhiva, prvi put u skoro četiri godine dobio poziv za prisusutvo svečanosti povodom uručivanja Trinaestojulske nagrade.
- I zaista u tom dijelu zahvaljujem što se neko sjetio da DACG postoji i da je to važna adresa. Znam da smo i dalje jako daleko od nekih evropskih tokova i znanja, razumijevanja što to jedan Državni arhiv znači za državu, ali polako, učimo, uprkos svemu tome: Zahvaljujemo iskreno predsjedniku Skupštine Crne Gore na pozivu za prisustvo dodjeli Trinaestojulske nagrade i ovim putem ga obavještavam da ne želim prisusutvovati vještačkoj svečanosti na kojoj će neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripadam, ali što je mnogo važnije neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripada gotovo polovina stanovništva Crne Gore, primiti najviše državno priznanje - poručio je Mrvaljević na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.d.mrvaljevic%2Fposts%2F10235048473345965%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević odbio poziv Mandića: Neću doći na vještačku svečanost na kojoj će najviše državno priznanje dobiti negator crnogorske nacije

Manifestacija „Neđelja arhiva”, koju je od 26. do 30. maja organizovao Državni arhiv Crne Gore, uspješno je završena, nakon što je širom zemlje realizovano više od stotinu raznovrsnih događaja. Bogat ovogodišnji program tokom pet dana okupio je veliki broj posjetilaca koji su svojim prisustvom dali snažan doprinos promociji arhivske djelatnosti i očuvanju crnogorskog kulturno-istorijskog nasljeđa, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Manifestacija je, dodaje se, svečano počela posjetom predstavnika Ministarstva kulture i medija i Prijestonice Cetinje, čime je potvrđen značaj događaja i važna institucionalna podrška.&nbsp;
- Jedan od posebno značajnih trenutaka tokom manifestacije bio je i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNORA), koji predstavlja zajedničku posvećenost očuvanju arhivske građe o Narodnooslobodilačkom ratu i antifašističkoj borbi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Program je obuhvatio bogat sadržaj - od brojnih izložbi, kako uživo tako i online, preko stručnih predavanja i promocija publikacija, do edukativnih aktivnosti za sve uzraste. Među izložbama su se posebno izdvojile: „Učiteljska škola Cetinje 1922–1945" održana u prostorijama Nacionalne biblioteke Crne Gore na Cetinju „Đurđe Crnojević”, „Privreda u Rožajama“ (u organizaciji arhivskog odsjeka Rožaje), postavka „Jevto Miletin Nikolić” u Nikšiću (u organizaciji arhivskog odsjeka Nikšić), kao i retrospektiva izložbi, dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024 (u organizaciji arhivskog odsjeka Ulcinj). Dodatno, pored izložbi koje su bile organizovane uživo, organizovane su i dvije internet izložbe: „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd – Opšta uprava 1945–1959” i „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935”.
Pored toga, kako se navodi, širom gotovo svih crnogorskih opština organizovani su i dani otvorenih vrata, pruživši svim građanima, pa i najmlađima, priliku da zavire u rad arhiva i otkriju bogatstvo dokumenata koje čuvaju.
Značajan doprinos realizaciji programa dali su brojni partneri i institucije iz oblasti kulture, obrazovanja i nauke. Među najistaknutijim događajima bili su promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“, kao i prestižna međunarodna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca – LAM 2025, koja je okupila više od 40 autora iz pet država, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. U okviru konferencije, u prostorijama Državnog arhiva Crne Gore održan je panel „Kulturna baština u digitalnom okruženju: između očuvanja, interpretacije i pristupačnosti“, na kojem su regionalni predstavnici razmjenjivali iskustva i primjere dobre prakse u oblasti digitalne transformacije kulturnih institucija.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima ovogodišnje manifestacije, ističući njen značaj i uspjeh u povezivanju građana s kulturnim nasljeđem.
- Iza nas je manifestacija koja je potvrdila koliko arhivi mogu biti živa i dinamična mjesta susreta sa istorijom. Izuzetna posjećenost, uključivanje škola, institucija i građana iz svih krajeva Crne Gore pokazalo je da postoji snažna potreba da se čuje glas arhiva – kao čuvara naše prošlosti i temelja našeg identiteta. Zahvalni smo svima koji su doprinijeli tome da ova manifestacija bude istinski praznik znanja, kulture i zajedništva - kazao je Mrvaljević, dodajući da „Neđelja arhiva” još jednom je pokazala da istorija ne ostaje samo usamo prošlosti, već da živi kroz dokumente, priče i ljude koji joj se vraćaju s pažnjom i poštovanjem. Državni arhiv Crne Gore ovom manifestacijom učvrstio je svoju ulogu kao centralna tačka susreta između građana i kulturno-istorijskog pamćenja države.
Vođeni uspjehom ovogodišnje manifestacije, organizatori najavljuju još bogatija buduća izdanja, uz poziv svima da i nadalje budu dio ove dragocjene kulturne inicijative.

Velika posjećenost manifestacije „Neđelja arhiva” širom Crne Gore

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Zirojević upozorava: EPCG guraju u kolaps, moguće da hoće da je prodaju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Tag: danilo-mrvaljevic