Najbolji sportista u Prijestonici za 2024. godinu je Darko Pešić, član Atletskog kluba „Lovćen“, dok je, u tradicionalnom godišnjem izboru, Rukometnom klubu “Lovćen” pripala nagrada za najbolji sportski kolektiv.
Najbolji sportista paraolimpijac Prijestonice je Filip Radović, a najbolji mladi sportisti do 18 godina džudistkinja „Crnogorca“ Andrea Turčinović i Jovan Lipovina iz Kik box kluba „Lovćen“.
Nagradu za najboljeg trenera dobio je Filip Popović iz Rukometnog kluba „Lovćen“, dok je nagrada za najboljeg sportskog radnika pripala Slobodanu Borozanu iz Odbojkaškog kluba „Lovćen“.
Cetinje je od svojih početaka, kako je istakao gradonačelnik Nikola Đurašković, živjelo sport kao dio svog identiteta i nasljeđa, prepoznajući u njemu snagu koja prevazilazi generacije i granice.
- Onako kako smo vjekovima baštinili duh viteštva i hrabrosti, tako se taj isti duh prenosi i na sportska borilišta, gdje naši sugrađani svojim trudom, predanošću i talentom nastavljaju da ostvaruju zapažene rezultate. Naši sportisti dokazuju da uspjeh ne zavisi od veličine grada ili zemlje, već od veličine srca i istrajnosti onih koji se bore za svoje snove i za ponosno predstavljanje svog grada i svoje domovine – istakao je Đurašković.
On je podsjetio na projekte i aktivnosti koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini u cilju poboljšanja uslova rada sportista i sportskih kolektiva, naglasivši da su izdvajanja za sport u minuloj i tekućoj godini „na istorijskom nivou“.
- Snažnom podrškom sportu i kulturi ne ulažemo samo u pojedinačne uspjehe, već vraćamo život Cetinju i vjeru u to da se ovdje vrijedi boriti, živjeti i graditi budućnost. Budite uvjereni da ćemo nastaviti tim putem i da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da još snažnije i konkretnije podržavamo sport, svjesni da ulaganje u sport znači ulaganje u zdraviju, uspješniju i srećniju zajednicu - poručio je gradonačelnik.
Odlukom Komisije za dodjelu godišnjih nagrada za najperspektivnije sportiste do 16 godina proglašeni su rukometašica „Starsa“ Sara Kaluđerović, Dragan Muratović iz KBK „Lovćen“, džudista „Crnogorca” Nikola Čelebić, član AK „Lovćen“ Demir Maljević i rukometaš „Lovćena“ Mihailo Jovićević.
Uspjesi cetinjskih sportista, prema riječima v.d. sekretara Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Vuka Latkovića, važan su podsjetnik na to kako posvećenost, trud i disciplina mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
- Svaka vaša pobjeda, svaki postignuti cilj i svaki korak naprijed na vašem sportskom putu čine nas ponosnima, jer znamo da ste svojim radom i zalaganjem doprinijeli ne samo sopstvenom uspjehu, već i podizanju ugleda našeg grada - naglasio je Latković.
Na prijedlog Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, dodijeljene su i posebne nagrade i zahvalnice svima koji su dali značajan doprinos afirmaciji sporta Prijestonice u 2024. godini.
Posebna plaketa grada za ostvarene rezultate kao sportski trener u inostranstvu dodijeljena je treneru reprezentacije Kuvajta Marku Martinoviću, a plaketa za ostvarene rezultate kao profesionalni sportista u inostranstvu košarkašu Đorđu Đukanoviću.
Za izuzetne ostvarene sportske rezultate nagrađeni su fudbaler Bogdan Borilović i Pavle Vujović iz KK „Lovćen“.
Posebna Zahvalnica grada za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju atletike pripala je Ivanu Popoviću iz Atletskog kluba „Lovćen“, a za izuzetne rezultate, doprinos i razvoj ženskog rukometa nagrađen je trener rukometnog kluba „Stars“ Draško Kaluđerović. &nbsp;
Za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju džuda zahvalnica je dodijeljena Maji Vicković iz Džudo kluba „Crnogorac“, za izuzetne rezultate i doprinos razvoju kik boksa na Cetinju Janku Kuzmanu, dok je za ostvarene sportske rezultate u šahu nagrađena Nikolina Koljević.
U kategoriji pojedinaca i kolektiva nagrađenih za ostvarene izuzetne rezultate u amaterskom sportu u 2024. godini, zahvalnica je pripala sportskom planinarskom klubu „Soko”, Nikoleti Vušurović i Aleksandru Saši Rakočeviću.
Za doprinos razvoju rukometa Nagrada grada pripala je rukometnim sudijama Ivanu Pavićeviću i Milošu Ražnatoviću.
U ime nagrađenih obratio se najbolji trener grada za 2024. godinu Filip Popović.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor učenica OŠ „Njegoš” pod upravom profesorice Andree Stanković.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najbolji sportista na Cetinju Darko Pešić, sportska ekipa RK „Lovćen“

Srpski državljani Mihailo Čolović i Dragan Ilić, osumnjičeni za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, privedeni su oko 13 sati na saslušanje u Više državno tužilaštvo (VDT) gdje su negirali izvršenje krivičnog djela. Oni nijesu odgovorili na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je postupak je spojilo sa onim koje protiv njih vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d" data-rendition-name="original" width="557" height="366" loading="lazy" alt="Privođenje Čolović Ilić"> </figure>  Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Edija Balša Piralić, on se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za Piralićem biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkolaps-anb-bez-kontraobavjestajne-aktivnosti-policija-bez-mogucnosti-da-preventivno-djeluje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čolović i Ilić nijesu odgovarali na pitanja tužioca, negiraju izvršenje krivičnog djela

Tržišni inspektori će tokom predstojećeg Praznika rada kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Praznika rada biće četvrtak i petak.
- Podsjećamo sve privredne subjekte koji se bave trgovinom na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su apelovali na sve privredne subjekte da poštuju predmetnu obavezu, kako tržišni inspektori ne bi preduzeli propisane upravne mjere i radnje i izrekli novčane kazne.
- Pozivamo privredne subjekte da poštovanjem propisane obaveze daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona - naveli su iz Ministarstva.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Praznika rada

U Nikšiću je danas svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica hitne pomoći, saopšteno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP). 
 
Navodi se da je za adaptacija prostora i nabavku najsavremenije medicinske opreme izdvojeno ukupno 160 hiljada EUR, od čega je 140 hiljada obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta, dok je 20 hiljada EUR donirala Opština Nikšić. 
 
Svečanom otvaranju prisustvovali su državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Perišić, direktor ZHMP Vuk Niković, njegov pomoćnik Miloš Šaponjić, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i direktorica nikšičkog Doma zdravlja Vera Bulatović. 
 
Niković je istakao da su jedinice hitne medicinske pomoći danas savremene i moderne javne zdravstvene ustanove, što je, kako je naveo, rezultat višegodišnjeg truda aktuelnog menadžmenta. 
 
“Dovesti u red nešto što je deset godina devastirano, vratiti dostojanstvo struci ali i gradu u kojem sam proveo dio djetinjstva, velika je obaveza”, naveo je Niković. 
 
On je zahvalio Bulatović na podršci da se prostor adaptira i Kovačeviću na vrijednoj donaciji. 
 
“Napravili smo hitnu medicinsku pomoć koja pripada standardima savremene uregentne medicine i pratimo standarde 21.vijeka. Vraćamo dostojanstvo struci, a onda i građanima ove države koji su korisnici zdravstvenog sistema”, rekao je Niković. 
 
Perišić je kazala da je hitna medicinska pomoć specifičan dio zdravstvenog sistema. 
 
Ona je istakla da su Ministarstvo zdravlja i menadžment ZHMP riješeni da se sve jedinice hitne medicinske pomoći na teritoriji države maksimalno pojačaju, unaprijede uslovi za rad i primjenjuju savremeni principi organizacije ovog bitnog segmenta zdravstvene zaštite. 
 
Prema riječima Perišić, osnovni cilj tih aktivnosti je da svi građani, bez obzira u kojoj opštini žive i da li su u strogom centru grada ili u najudaljenijem ruralnom dijelu opštine, imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite. 
 
“Posebno nam je važno da će od sada ljekari i medicinsko osoblje ZHMP pomoć imati uslove dostojne profesije koju obavljaju, a što je decenijama unazad bilo zanemarivano”, navela je Perišić. 
 
Kovačević je ocijenio da uspješna saradnja lokalne samouprave sa Ministarstvom zdravlja i ZHMP ima vidljive razultate. 
 
"Ovaj prostor je oplemenjen na svaki način i unaprijeđena je njegova efikasnost. Imali smo zadovoljstvo da učestvujemo u tome", rekao je Kovačević.

U Nikšiću otvorena adaptirana jedinica hitne pomoć

Evropska unija još od 2019. godine primjenjuje obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, koji funkcioniše u svim državama članicama. Crna Gora, kao država kandidat za Evropsku uniju sa jasnim izgledima za pristupanje, trebalo bi da primijeni ovu najbolju evropsku praksu i time dodatno unaprijedi svoje razvojne politike - ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, na događaju Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, govoreći o interesovanju investitora za Crnu Goru, posebno onih izvan zemalja Evropske unije, kazao da je važno ohrabriti dolazak kredibilnih ulagača, ali da je preporučljivo pažljivo sagledati njihov ukupan uticaj na ekonomski razvoj i strateške interese zemlje.
- Geopolitička situacija nas obavezuje da dobro razumijemo kakve efekte određene investicije mogu imati - kategoričan je Satler.
Politička stabilnost, prema njegovim riječima, ima jednu od ključnih uloga za jačanje investicionog ambijenta i nastavak evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
- Politička nestabilnost početkom godine usporila je sprovođenje reformskih procesa, ali je ovaj izazov zajedničkim naporima prevaziđen - podsjetio je Satler.
Nada se da će "izgubljeno vrijeme u realizaciji reformi biti nadoknađeno".
- Crna Gora ima veliku priliku i otvorena vrata Evropske unije, ali moramo biti svjesni da ta vrata neće ostati otvorena zauvijek. Pred administracijom je ozbiljan izazov, posebno kada je riječ o jačanju kapaciteta za unapređenje ekonomije i poslovnog ambijenta, na što su ukazali i strani investitori u Bijeloj knjizi. Ipak, Evropska unija pruža konkretnu podršku, kroz angažovanje desetina eksperata koji će pomoći crnogorskim institucijama da sprovedu reforme u prepoznatim i ključnim segmentima - rekao je Satler.
Predstavio je i Plan rasta za Zapadni Balkan kao ključni mehanizam kroz koji će Evropska unija podržati Crnu Goru. Za razliku od ranijih programa, ovaj instrument zasnovan je na principu učinka, pa će finansijska podrška zavisiti od uspješnog sprovođenja reformi u predviđenim rokovima.&nbsp;
- Crna Gora je već dostigla više od 50 odsto prosjeka Evropske unije po BDP-u po glavi stanovnika, ali treba nastaviti sa reformama, jačanjem održivih investicija i smanjenjem zavisnosti ekonomije od turizma - istakao je Satler.
Najavio je da se u saradnji sa Vladom Crne Gore planira organizacija velike investicione konferencije u oktobru, koja će dodatno promovisati komparativne prednosti zemlje na međunarodnoj investicionoj sceni.&nbsp;
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori i član Odbora direktora Savjeta stranih investitora Remon Zakaria istakao je da će nastaviti biti snažan partner u procesu reformi.&nbsp;
- Ovo poslovno udruženje već 16 godina okuplja isključivo strane kompanije koje generišu više od 23 odsto domaćeg BDP-a i zapošljavaju više od 6.000 ljudi - istakao je Zakaria.

Satler: U EU obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, Crna Gora bi trebalo da primijeni ovu praksu

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline, Vidim da se javnost uzbunila pa hoću da se osvrnem na vašu odluku da ne prenosite sahranu pape Franja.&nbsp; Evo, šta ja mislim, šta je razlog. Smrt nije najavljena, pa shodno tome ni sahrana, tako da toga nije bilo u Programsko-produkcionom planu! Molim lijepo! A, kao dokazani profesionalci, poštovaoci zakona, standarda, normi i etičkog kodeksa, sve i kad bi htjeli da napravite ustupak, vi jednostavno ne možete protiv obavezujućeg dokumenta (PP plan ima takav status).&nbsp; Prosto ste tako sazdani, često vas to košta, ali ne možete protiv sebe!&nbsp; Evo, kao da gledam, kako je donešena odluka. Okupio se sami vrh RTCG da vidi šta će i kako će. Vi i Boris, možda fizički nijeste bili prisutni, ali vaš duh jeste i te kako, makar putem savremenih tehnoloških naprava.&nbsp; Elem, najmudriji među vama, pa vi vidite ko je to, kad je došlo na red pitanje – šta sa prenosom sahrane, prozborio je: Ima li toga u PP planu? Neko od okupljenih reče – Nema. Najmudriji, shodno tome, zaključi – A, pušti, časti ti, nećemo onda o tom jadu radit i to prenosit! Sahrana ko sahrana, još i to je dodao.&nbsp; Neki prisutni, koji se zalažu za balansirano novinarstvo, kao dodatni argument isukaše i ovo – Nemamo drugu stranu. Bilo bi jednostrano!&nbsp; Jedan od nazočnih, malo avizaniji za krupna pitanja, na razmatranje baci i još jednu sumnju – Kakav nam je stav prema ekumenizmu? Treba li Ii to da nam prilijepe? E, to je bio final touch. Nema preko. Eto, to je tako bilo. Ko ne vjeruje neka provjerava. Samo, jedna napomena, pazite koga pitate. Znam sigurno najmanje jednu osobu koja će vam reći da &nbsp;niti zna ko je Papa i prvi put čuje da je umro. Ima čovjek neke druge sfere interesovanja, ne postizava baš sve da isprati.&nbsp; A, ono, ruku na srce, tog dana kad je bila sahrana Pape, nekako se utrefi, bilo puno nekih drugih važnih događaja. Recimo, baš se pogodilo, da se ovdje u Hramu organizuju neke silne radionice i dešavanja, pa je to trebalo propratit. Provjerite u PP planu! Ima to sigurno, u rubrici – Vjerske organizacije u Crnoj Gori, čitaj Crkva Srbije. To u Hramu &nbsp;bila je čista ekskluziva, pod naznakom VAŽNO, a onaj svjetski događaj ionako svi prenose. Pa je li tako!? Konačno, vazda je bila bliža potkošulja od košulje. A i što da se lažemo, i nad uređivačkim kolegijumom Javnog servisa, ima kolegijum. On stoluje doduše na nekom drugom mjestu, ali veze funkcionišu besprijekorno. I vazda može neka anatema da se otrgne kontroli, pa rezonujemo, ne valja se isturat, jer „zna Centrala nekad da pogreši“. U svakom slučaju, blagodarimo onom ko je smislio PP plan!&nbsp; Pošto smo ovo razjasnili, da pređemo na vedrije teme. Čitam prije nekoliko dana jedan nadahnuti osvrt dr Dragana Koprivice na epohalnu ulogu Borisa Raonića u razvoju Javnog servisa. Doduše, sličan tekst posvetio je onomad i rektoru Božoviću i Univerzitetu Crne Gore, ali nema veze. Od viška hvalospjeva glava ne boli, pa je li tako!? Samo se promijene glavni junaci &nbsp;teksta i to je to.&nbsp; Doktor Koprivica zna da cijeni to što RTCG revnosno prati njegove nastupe u UIKS-u, pa u pomenutom tekstu malo euforično naglašava da je „tokom rada g. Raonića došlo do prave ekspanzije mladosti u ovoj kući“. Nastavlja doktor Koprivica dalje, pa kaže: „Osjeća se trijumf mladosti, novi medijski iskorak i veća kultura obraćanja“. Ovo su sve citati. Ništa ja tu nijesam promijenila.&nbsp; Priznaćete da ovaj &nbsp;korporativni majndset, što bi rekao Vasilije, ogoljen u onom „ti meni, ja tebi“, stvarno fercera, ali mene je više zaintrigiralo zapažanje o „većoj kulturi obraćanja“. Malo čudna konstrukcija, ali ajde. I, kad se namjesti, kad oće đavo – nalećeh ne na to, niti na „novi medijski iskorak“, već na „trijumf mladosti“. Uz dužno poštovanje prema kolegama, moram da primijetim, od ujutro, pa neđe do podneva, ko na traku, sve moji ispisnici! Neki čak I stariji.&nbsp; Možda je „trijumf mladosti“ aktivan radnim danima, a vikendom angažovan ovaj moj uzrast? Otkud znam. I, za kraj, jedna mala galerija sličica. Imam ja svoju arhivu. Apropo ovog obraćanja doktora Koprivice. Na jednom mjestu rekao je da je „na inicijativu Raonića kompletna zgrada Javnog servisa, od podruma do najvišeg sprata, renovirana i dobila mnogo savremeniji izgled“.&nbsp; Aha, kako ne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3" data-rendition-name="original" width="1037" height="867" loading="lazy" alt="RTCG unutrašnjost ispoljašnjost"> </figure>  Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Tag: darko-pesic

Najbolji sportista na Cetinju Darko Pešić, sportska ekipa RK „Lovćen“

Čolović i Ilić nijesu odgovarali na pitanja tužioca, negiraju izvršenje krivičnog djela

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Praznika rada

U Nikšiću otvorena adaptirana jedinica hitne pomoć

Satler: U EU obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, Crna Gora bi trebalo da primijeni ovu praksu

PRATITE TVe UŽIVO