<p>Skandal oko engleskog sudije <b>Dejvida Kuta</b> se nastavlja, nakon što su tamošnji mediji objavili šokantan video snimak na kojem se vidi kako koristi bijeli prah dok je bio na zadatku kao VAR sudija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu.</p>
<p>Britanski The Sun navodi da taj bijeli prah djeluje kao kokain, a video snimak traje osam sekundi. Na njemu se vidi kako koristio urolane američke dolare da ušmrče linije bijelog praha.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPL_Match_Centre%2Fstatus%2F1856782035492233713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1856782035492233713%7Ctwgr%5E575037e563e77f1bf630605c3d643ea3518e26a8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Video je snimljen 6. jula, dan nakon četvrtfinala između Španije i Njemačke na Euro 2024, u kojem je Kut bio pomoćni VAR sudija.</p>
<p>Pored bijelog praha na stolu se vide razbacani paketi lijekova na recept, kreditna kartica i knjiga. Kut je video poslao prijatelju, a vjeruje se da je snimak napravljen u hotelu koji je UEFA osigurala za sudije tokom turnira.</p>
<p>Kut je nedavno suspendovan od strane Premijer lige jer se pojavio snimak na kojem se vidi kako psuje i vrijeđa<b> Jirgena Klopa</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

<p>Dok se u Iranu, pod teretom decenija teokratije, budi građanska svijest koja hrabro raskida sa strahom, u Crnoj Gori – paradoksalno, na pragu Evropske unije – jača kleronacionalistička svijest koja strah proizvodi, njeguje i politički institucionalizuje. Tamo đe žene skidaju marame kao čin ličnog i kolektivnog oslobođenja, ovdje se podižu krstovi i kleči po podovima kao navodni odraz povratka supresiranoj istorijskoj autentičnosti.</p>
<p>Iran, zatvoren u sopstvenu dogmu, danas gleda ka svijetlu, a Crna Gora, formalno otvorena ka Evropi, tone u mrak! Vrijeme pored nas neumoljivo prolazi, a termin "iranizacija" Crne Gore za klerikalnu revoluciju, jednostavni više ne stoji.Ta paralela nije geografska ni kulturna – ona je moralna i politička.</p>
<p>U takvom ambijentu, gotovo je groteskno da se ključne društvene teme u Crnoj Gori danas ne rađaju iz sukoba onih ideja koje su kontinuitet prozapadne suverenističke inercije sa jedne i one nacionalisticke, velikodržavne sa druge strane. Ne! Danas se politička i vrijednosna scena polarizuje iz unutrašnjih trzavica vladajuće strukture.</p>
<p>Glavni politički narativ odvija se na relaciji PES-a i Andrije Mandića s jedne strane, i Milana Kneževića s druge. To nije sukob vizija države, već takmičenje u tome ko će glasnije, tvrđe i bezobzirnije artikulisati istu vrijednosnu matricu. Javnost je talac unutar koalicionih obračuna, dok se suštinska pitanja – građanski karakter države, evropske integracije, sekularizam i emancipacija – guraju na marginu.</p>
<p>Zašto je procrnogorska, emancipatorska ideja skrajnuta iz “glavnog sukoba” političkog narativa? Zašto se o njoj govori ili sa ironijom ili sa otvorenom neprijateljskom namjerom? Jedno objašnjenje leži u ciničnom pragmatizmu vlasti: lakše je upravljati društvom koje je podijeljeno identitetskim strahovima nego društvom koje traži odgovornost, institucije i pravdu.</p>
<p>Drugo, mračnije pitanje, tiče se mogućeg dugoročnog plana – da li je ova marginalizacija svjesno projektovana, uz logistiku i interesne veze koje sežu van granica Crne Gore? Da li su srpske bezbjednosne strukture, kroz političke satelite i crkvene kanale, uspjele da neutralizuju građansku alternativu tako što su je izgurale iz fokusa, pretvorivši političku scenu u prividni sukob unutar istog bloka?</p>
<p>Najnovija dešavanja u Budvi tu sumnju dodatno hrane. Glasanje za budžet kojim se milion eura donira Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije samo fiskalna odluka – to je simbolički čin. To je poruka o prioritetima vlasti, o tome kome se država klanja, a koga ignoriše.</p>
<p>U zemlji u kojoj škole, bolnice i kulturne institucije vape za sredstvima, politička odluka da se javni novac preusmjeri u vjersku strukturu sa jasnom političkom agendom ne može biti slučajna. To je ideološki izbor, a svaki ideološki izbor ima svoje mentore i svoje ciljeve.</p>
<p>Ipak, pitanje koje mora da se postavi nije samo ko je kriv, već kako izaći iz tog začaranog kruga. Kako vratiti građansku, evropsku, emancipatorsku i suverenističku ideju u glavni okvir političkog sukoba? Prije svega, ona mora ponovo da postane hrabra. Ne defanzivna, ne izvinjavajuća, ne reakcionistička, ne svedena na tehnički jezik birokratije. Ta ideja mora da govori jasno: o sekularnoj državi, o jednakosti građana, o Crnoj Gori kao političkoj zajednici slobodnih ljudi, a ne etničkih torova. Mora da ponudi narativ koji neće reagovati na kleronacionalizam, već će ga nadvisiti – vizijom, argumentima i emocijom.</p>
<p>Da bi ponovo postala glavni proevropski stub, ta ideja mora da okupi širi društveni front: intelektualce, umjetnike, studente, sindikate, lokalne inicijative, slobodne medije. Evropska integracija ne smije ostati fraza iz briselskih izvještaja, ona mora postati životna potreba, obećanje dostojanstva i pravde. Suverenizam ne smije biti sveden na puku odbranu simbola, već na odbranu institucija i slobode pojedinca.</p>
<p>I uprkos svemu, današnja situacija nije ista kao 2020. godine. Tada je, nakon epske izdaje Ure, izgledalo kao da je građanska Crna Gora ostala bez političkog doma. Danas se, međutim, nešto pomjera. Masovni društveni činioci, kao i najmoćnijimediji, počinju da napuštaju kvazi srednjaški put lažne “ravnoteže”. Vraćaju se izvornoj evropskoj, suverenističkoj i građanskoj ideji. Sve je više glasova koji jasno imenuju problem, koji odbijaju da normalizuju kleronacionalizam, koji razumiju da kompromis sa regresijom nije mudrost, već saučesništvo.</p>
<p>I tu, u tom tihom ali upornom buđenju, leži nada. Kao što se u Iranu hrabrost rađa iz očaja, tako se i u Crnoj Gori nova energija rađa iz umora. Umora od laži, od straha, od stalnog povratka unazad. Ta energija još nije politički artikulisana do kraja, ali se osjeća – u rečenicama koje su jasnije, u pogledima koji su uspravniji, u odbijanju da se ćuti.</p>
<p>Možda je vrijeme da se ponovo zaljubimo u ideju slobodne Crne Gore. Ne kao nostalgiju, već kao projekat. Da podignemo glas ne zato što smo bijesni, već zato što vjerujemo. Jer evropska, građanska Crna Gora nije samo politički program – ona je ljubavna priča između zemlje i njenih građana. A takve priče, ma koliko puta bile potiskivane, uvijek nađu način da se vrate. Jače. Toplije. Moćnije. Nezaustavljivo, prodorno, revolucionarno.</p>
<p>Do sad smo jasno vidjeli da su postojeći politički činioci na linijama naše borbe popuštali i došli do svog maksimuma. Ko će ponijeti barjak te borbe, u misiji koja zaista može napraviti razliku?</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fzasto-je-suverenisticka-borba-izgurana-sa-glavne-pozornice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Zašto je suverenistička borba izgurana sa glavne pozornice?

<p>Vijest i komentar, objavljeni od strane Spoljne ruske obavještajne službe, kao što je javnosti poznato, demantovani su od strane Carigradske patrijaršije. No, postoji drugi dio priče, neispričane i otvorene pro futuro i pro bono, koji, svakako na relevantnim adresama, uz adekvatnu dokumentaciju istorijske sadržine i legitimnih zahtjeva, treba aktuelizovati i procesuirati kanonsko-pravno.</p>
<p>A to je ući u proces, koji će biti težak, dug i složen, proces zalaganja za sticanje, izdavanje tomosa za Crnogorsku pravoslavnu crkvu od strane majke crkve Carigradske patrijaršije i na tome svi crnogorski rodoljubi, maltene plebiscitarno, trebaju složno raditi, da bi to bilo krunisano uspjehom u budućnosti.</p>
<p>Pravda bi bila i istorijska i savremena da Carigradska vaseljenska patrijaršija dodijeli u budućnosti tomos o autokefalnosti Crnogorskoj crkvi i da ona povrati, obnovi status pomjesne autokefalne crkve, priznate od svih drugih autokefalnih ravnopravnih crkava, kao što je bilo do njenog bespravnog i nasilnog ukidanja 1920. godine.</p>
<p>CRNA GORA TREBA DA SLIJEDI PRIMJER SJEVERNE MAKEDONIJE KOJA JE USPJELA OD CARIGRADSKE PATRIJARŠIJE NA KRAJU DUGOG I TEŠKOG PUTA, ZADOBITI STATUS PRIZNANJA AUTOKEFALNOSTI MAKEDONSKE PRAVOSLAVNE CRKVE.</p>
<p>CRNA GORA JE DUGO POD OKUPACIJOM SPC, ODNOSNO, CRKVE SRBIJE I TO, NA RAZNE NAČINE, ALI KOHERENTNO OD 1920. GODINE. TO BI SE TREBALO PROMIJENITI.</p>
<p>Do sada su, od 1945. godine do danas, propuštene mnoge šanse u tom pogledu, ali ne treba malaksati u tom nastojanju, u toj borbi. Ne očekujmo da Crkva Srbije, kojom upravljaju u Crnoj Gori mitropoliti Joanikije i Metodije, išta namjerava uraditi da se njihove vođe distanciraju od centralne Beogradske patrijaršije, kojoj služe revnosno.</p>
<p>Sužnji su u pitanju. Ne vjerujem da iko od relevantnih krugova iz te postojeće strukture razmišlja i ima snage i hrabrosti da traži ni autonomiju, a kamoli autokefalnost od unitarne Srpske patrijaršije. Za to dokaza nema, a iluzija je da bi oni to i pokušali napraviti.</p>
<p>Oni su ipak glavešine Crkve Srbije u Crnoj Gori i zagovornici četničke ideologije i deplasirano je očekivati da bi oni prema Carigradskoj patrijaršiji čak i pokušali ući u proces oslobođenja od vazalstva i potčinjenosti Srpskoj crkvi, čiji je centar vlasti i moći u Beogradu. Svako očekivanje u tom smislu je opsjenarstvo.</p>
<p>Nadalje, važno je da naglasim. Očigledno je nastalo veliko uznemirenje od potencijalne mogućnosti u budućnosti, i da bi jednog dana Carigradska patrijaršija mogla, a trebala bi priznati, kao nekad što je bilo, autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu. To bi bilo pravedno. Od te mogućnosti, pretpostavimo je, već je nervoza nastala, čak i medijska histerija, kod centralističkih velikosrpskih krugova iz redova Crkve Srbije i iz obavještajnih krugova putinovske Ruske crkve, koja se ponaša neosnovano, kao da je hegemon u pravoslavlju, premda nikad od Carigradske patrijaršije nije dobila tomos o autokefalnosti.</p>
<p>Moramo biti optimisti i vjerovati u ispravljanje istorijske nepravde i trijumf kanonskog prava. Crnogorska crkva treba da povrati status priznanja autokefalnosti od strane meritorne Carigradske patrijaršije, kao nekad što je bilo do 1920. godine.</p>
<p>Nezavisna Crna Gora jednako je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva priznata kao nekad od strane vaseljenske Carigradske patrijaršije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fpriznanje-autokefalnosti-crnogorske-crkve-bilo-bi-posteno-izvrsenje-pravde-i-pravednog-kanonskog-prava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Priznanje autokefalnosti crnogorske crkve bilo bi pošteno izvršenje pravde i pravednog kanonskog prava

<p>Ministar energetike i rudarstva <b>Admir Šahmanović</b>, koji boravi u zvaničnpj posjeti UAE, kazao je za Portal ETV da je strateško partnerstvo sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata od ključnog značaja za Crnu Goru, jer donosi sigurne i dugoročne investicije, savremene zelene tehnologije i ubrzan izlazak iz energetske zavisnosti od uglja.</p> <p>- Strateško partnerstvo sa Masdarom iz UAE važno je zato što Crnoj Gori donosi ono što nam je danas najpotrebnije: sigurne investicije koje će iznositi par milijardi eura, najsavremenije zelene tehnologije i brz, održiv izlaz iz energetske zavisnosti od uglja - kazao je Šahmanović.</p> <h2>NOVA RADNA MJESTA</h2> <p>Kako je kazao, to partnerstvo jača EPCG, gradi novu energetsku infrastrukturu i otvara nova, kvalitetna radna mjesta.</p> <p>- To je najbrži i najrealniji put da postepeno napustimo ugalj u proizvodnji električne energije, riješimo dugogodišnji problem Pljevalja i zdravlja njegovih građana, obezbijedimo čist vazduh i ispunimo ciljeve zelene agende - istakao je Šahmanović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114220120_065f06dc7eb0fae96849fb356c354ecab645ce534b9afe159455bd4b7cef7b23.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114220120_065f06dc7eb0fae96849fb356c354ecab645ce534b9afe159455bd4b7cef7b23" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Šahmanović u UAE"></figure>  <p><br/></p> <p>Prema njegovirm riječima, istovremeno, stvaramo konkurentan izvozni energetski proizvod za tržište Evropske unije i spremno odgovaramo na CBAM i nova evropska pravila.</p> <p>- Dakle, ovo nije samo energetski projekat, ovo je razvojna odluka koja obezbjeđuje sigurniju, zdraviju i ekonomski jaču Crnu Goru - kazao je ministar u izjavi za Portal ETV.</p>

Šahmanović za Portal ETV: Partnerstvo sa Masdarom donosi investicije vrijedne par milijardi eura, razvojna šansa za ekonomski jaču Crnu Goru

<p>Problem Botuna je počeo pričom o ekološkom problemu, o zaštiti životne sredine, i onda se došlo do tačke u kojoj se kolektor stavlja u drugi plan i potenciraju se neka identitetska pitanja, što je opet legitimno za neku partiju koja ima nacionalni predznak, ali šta je onda sa onim ljudima koji su bili u Botunu na prvom protestu – jesu li oni protestovali zbog srpskog jezika, trobojke, državljanstva ili su protestovali zbog izgradnje postrojenja, to bi trebalo da pitaju svoje političke predstavnike – rekao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E književnik i publicista <b>Đorđe Šćepović.</b></p>
<p>Protest mještana Botuna, kaže Šćepović, više nije predstava kako se u prvi mah činilo, već je, kako navodi, poprimio ozbiljne razmjere, jer građani koji protestuju nemaju namjeru da odustanu.</p>
<p>– Blokirane su saobraćajnice i ne najavljuje se vrijeme blokade i sve je to legitimna politička borba, međutim ono što je meni zanimljivo u cijeloj toj priči jeste da je cio problem Botuna počeo pričom o ekološkom problemu, o zaštiti životne sredine, i onda smo došli do tačke u kojoj se kolektor stavlja u drugi plan i potenciraju se neka identitetska pitanja, što je opet legitimno za neku partiju koja ima nacionalni predznak, ali šta je onda sa onim ljudima koji su bili u Botunu na prvom protestu – jesu li oni protestovali zbog srpskog jezika, trobojke, državljanstva ili su protestovali zbog izgradnje postrojenja, to bi trebalo da pitaju svoje političke predstavnike. Ne vjerujem da će doći do dogovora između Milana Kneževića i Mujovića. Danas ili juče jedan od predstavnika Zete izjavio je da više nemaju povjerenja ni u Andriju Mandića, da je on trebalo da posreduje između njih i premijera, međutim, očigledno je iznevjerio njihova očekivanja, tako da ćemo vidjeti šta će se dešavati dalje, ali ono što je očigledno jeste da pitanje kolektora nikad nije bilo pitanje koje je iniciralo sve ove proteste i cijelu ovu priču u vezi s Botunom – rekao je Šćepović.</p>
<p>Smatra da građani imaju pravo na protest, ali da je u cijeloj situaciji najodvratnije upoređivanje protesta na kružnim tokovima u Podgorici sa protestima na Kruševom ždrijelu, jer su motiv za blokade koje su organizovali građani Cetinja, podsjeća on, dvije užasne tragedije koje su zadesile taj grad i neodgovornost iz vrha vlasti.</p>
<p>– To se danas pokušava porediti i ovi protesti se pokušavaju pravdati okupljanjima koje je policija tolerisala, međutim nije i ne može biti isto, jer ovdje imamo okupljanja koja nijesu najavljena, tamo je tačno postojalo vrijeme kad će se blokirati Kruševo ždrijelo – od pet do osam sati poslijepodne. Ođe možemo svakog dana očekivati da u bilo koje vrijeme budu blokirane saobraćajnice, a ne očekujem da će reakcija policije biti ista u odnosu na to i u odnosu na blokadu Vile Gorica, koja zapravo nije bila blokada, već protest građana – zaključio je Šćepović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQh-wY-_2W_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dejvid-kut

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

Zašto je suverenistička borba izgurana sa glavne pozornice?

Priznanje autokefalnosti crnogorske crkve bilo bi pošteno izvršenje pravde i pravednog kanonskog prava

Šahmanović za Portal ETV: Partnerstvo sa Masdarom donosi investicije vrijedne par milijardi eura, razvojna šansa za ekonomski jaču Crnu Goru

Šćepović: Pitanje kolektora nikad nije bilo pitanje koje je iniciralo sve ove proteste i cijelu priču u vezi s Botunom

PRATITE TVe UŽIVO