Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv policijskog starješine Milana Radusinovića da bi provjerili njegovo postupanje prilikom upotrebe hemijskih sredstava - biber spreja prema građanima koji su se 8. jula okupili ispred ulaza u Vilu Goricu, uoči dodjele Trinaestojulske nagrade.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva na upit Portala ETV saopšteno je da je izviđaj u toku.
Prema informacijama našeg Portala ETV iz ODT-a, na osnovu prijave jedne NVO i protiv načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Centar Gorana Jokića je formiran predmet i provjerava se i njegovo postupanje jer je rukovodio obezbjeđenjem javnog okupljanja građana ispred Vile Gorica.&nbsp;
Radusinović je bio zadužen za organizaciju policije na obezbjeđenju i izdavanju upozorenja i naređenja građanima kako bi skup protekao mirno.
Radusinović je jedan od prvih službenika koji je prema građanima upotrijebio biber sprej.
On je pomoćnika načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Centar za uniformisanu policiju.
Protiv Radusinovića su ranije vođeni disciplinski postupci.
Njegovo ime je široj crnogorskoj javnosti poznato još od 2018. godine kada je smijenjen zbog učestvovanja u prebijanju trojice mladića u Podgorici. Ipak, brzo je vraćen u službu.
Iz opozicije su na konferenciji za medije prije nekoliko dana kazali su da Radusinović „ima dugu istoriju brutalnosti i zloupotreba“.
Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević tada je kazao da je Radusinović više puta suspendovan i smjenjivan iz istog razloga i prije 2020. godine.
- Podsjetiću da je, ako se ne varam, 2013. godine hapsio Vanju Ćalović ispred parlamenta u toku protesta NVO MANS, nakon čega je suspendovan. Hapsio je i majku Milana Kneževića, nakon čega ga je on više puta javno prozivao u medijima. Prema saznanjima koje imamo, on je naredio i upotrebu gumenih metaka na Belvederu. Ovaj službenik prskao je u oči direktno ljude od preko 60 godina. Zalijetao se na poslanika u Skupštini Crne Gore - naveo je Zirojević.
Prije dva dana Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova zbog prekoračenja ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile tokom protesta pred Vilom Gorica 8. jula tokom ceremonije uručivanja Trinaestojulske nagrade koju je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
CGP je, na osnovu snimaka sa protesta ispred Vile Gorica od 8. Jula 2025, identifikovao i podnio krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore zbog prekoračenja službenih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile nad građanima, uglavnom starije životne dobi.
Prijava je, kako su naveli iz CGP, uz dokaze podnijeta protiv: Gorana Jokića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica, te pripadnika Uprave policije Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6046%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-krivicne-prijave-protiv-jokica-radusinovica-varagica-i-bulatovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo formiralo predmet protiv Radusinovića i Jokića

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović još jednom je informisala javnost da njen partijski kolega Nikola Rakočević nije bio predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
To je, kako je konstatovala, njegov imenjak - funkcioner vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES).
- Još jednom informišemo crnogorsku javnost da, ako je neko to i pomislio, da Nikola Rakočević, koji je bio predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, nije Nikola Rakočević, poslanik DPS-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore. To je odbornik i funkcioner vladajućeg PES-a koji je učestvovao u skrnavljenju, degradaciji i sramoćenju najviše državne nagrade - navela je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilatovicSonja%2Fstatus%2F1943682625534578795&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Popović: Predsjednik Žirija nije Nikola Rakočević iz DPS-a nego funkcioner PES-a

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, gdje je naglasio posvećenost njegovog pokreta ka stvaranju inkluzivnog društva zasnovanog na ekonomskom napretku, socijalnoj jednakosti i ravnomjernom razvoju svih regiona, naročito onih koji su zapostavljeni poput sjevera Crne Gore, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Šahman je upoznao ambasadora Satlera sa ključnim aktivnostima koje Bošnjački demokratski pokret (BDP) sprovodi od osnivanja prošle godine, kao i sa planovima organizacije u kontekstu budućih društveno-političkih izazova.&nbsp;
Dodao je, kako se ističe u saopštenju, da je od suštinske važnosti jačanje ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim sredinama, što bi doprinijelo osnaživanju lokalne privrede, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uslova za ostanak stanovništva u tim područjima.
- Poseban značaj pridajemo vladavini prava, s naglaskom na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Među ključnim prioritetima našeg djelovanja su uspostavljanje meritokratskih principa, borba protiv nepotizma, kao i izgradnja efikasne i transparentne javne administracije koja će biti u punoj funkciji građana - kazao je Šahman.&nbsp;
Istakao je, kako se navodi, značajnu ulogu dijaspore, koja već decenijama aktivno živi i radi uglavnom na prostorima Zapadne Evrope, i predstavlja snažnu podršku razvojnim inicijativama u Crnoj Gori.
Ambasador Satler čestitao je na formiranju Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i poželio uspješan rad.&nbsp;
Izrazio je spremnost Delegacije Evropske unije da sarađuje sa svim demokratskim političkim akterima u Crnoj Gori.&nbsp;
Satler je. kako se dodaje, naglasio da Crnu Goru očekuje period intenzivnih reformi, pri čemu je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih prioriteta.
Sastanku je prisustvovao i jedan od osnivača BDP-a dr Bejto Šahmanović, koji je kao jedan od aktera protesta upoznao ambasadora Setlera sa dešavanjima ispred “Vile Gorica” koji je organizovan povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.
Podsjećamo, Bejto Šahmanović je u utorak primljen u Urgentni centar u Podgorici nakon što je isprskan biber sprejom tokom protesta ispred Vile Gorica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbdp-sahmanovic-zavrsio-u-urgentnom-nakon-upotrebe-biber-spreja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šahman sa Satlerom: Crnu Goru očekuje period intenzivnih procesa, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Fotografiju sa sinoćnje dodjele Trinaestojulske nagrade neću podijeliti, ali moram priznati da sam je više puta pogledala. Na njoj vidim tri muškarca koji se trijumfalno smiju i teatar apsurda koji živimo.
Jedan od trojice sa fotografije je dobio najznačajnije državno priznanje za knjigu za koju nije precizno utvrđeno da li je, gdje i kad registrovana, pošto znamo da nije objavljena, i da li je neko od članova žirija (tek pišući ovaj tekst shvatih da nije bilo žena u njemu) vidio, makar i u rukopisu, i pročitao. Niko od članova žirija, pa ni sam navodni autor, se nije potrudio da argumentovano objasni situaciju, šaljući time poruku da nije ni bitno da li knjiga uopšte postoji i da nagrada nije ni dodijeljena po tom kriterijumu. I tu se prvi paradoks ne završava. Dobitnik nagrade negira crnogorsku naciju, posprdno se izjašnjava o državi koja mu je dodijelila priznanje i simbol je svega suprotnog u odnosu na ono što ime nagrade predstavlja, a u prvom redu antifašizam. Uz sve rečeno, sav pritisak, neoborive činjenice i dokaze koje mu ne idu u prilog, Bećir Vuković ni u jednom trenutku nije pomislio da se povuče, već je iskoristio čuvenu odbranu da ga mrzimo jer je Srbin i da je sve ovo dio „antisrpske histerije, od Zagreba pa ćeraj čitavim regionom“. &nbsp;Utemeljeno, stameno i sa stilom.
Drugim sa fotografije se niko nije ni bavio dok sam nije odlučio da se zahvali na nagradi, izabere stranu i pokuša da veliča sebe i svog istomišljenika među laureatima vrijeđajući dobitnika koji je odlučio da ne bude dio cirkusa (ovdje ne mislim na samu nagradu, jer ona sama sebe brani, već očiglednu namjeru da se ona obesmisli, a zadrže samo povlastice koje ona donosi). I ne samo to, stavljajući sebe u poziciju vrhovnog autoriteta, Veljo Stanišić je uspio ošponde da pokaže mržnju prema Romima i svoje pravo lice. Bahato i bez preispitivanja. Baš kao i vlast koja mu je sve to omogućila.
Treći sa fotografije je višedecenijski simbol mržnje prema nacionalnim manjinama u Crnoj Gori čije imenovanje za predsjednika Skupštine označava najveći poraz crnogorskog društva. Njegov pobjedonosni osmijeh i dočekivanje zvanica dok ispred Vile Gorica okupljeni gutaju biber sprej i suzavac je, ako ste do sada sumnjali, još jedan dokaz da je na sve spreman: od stavljanja maske lažnog Evropejca, preko prihvatanja priznanja iz ruku najvećeg autokrate, do ignorisanja Dana nezavisnosti države u kojoj obavlja jednu od najznačajnijih funkcija. Vojvoda.
Postoji niz drugih nepravilnosti i nelogičnosti u vezi sa dodjelom nagrade koje se moraju uzeti u obzir, a podrazumijevaju, između ostalog: nezakonitost, budući da je Zakonom o državnim nagradama Crne Gore dozvoljena samo jedna nagrada po oblasti, a ove godine su sve tri dodijeljene u kulturno-umjetničkoj oblasti; način izbora članova žirija i njihova kredibilnost; političko instrumentalizovanje najvećeg državnog priznanja, a posebno ako se uzme u obzir lista kandidatkinja i kandidata za nagradu, pa je utoliko kontroverznije i degradirajuće što su se ignorisale njihove reference i dostignuća, utoliko prije što su među kandidatkinjama i kandidatima i dvije Snežane, Dragićević i Vuksanović, koje su otkrile novu biljku, jedinstvenu u Evropi u poslednjih 200 godina. Žiri je, naime, prednost dao nepostojećoj knjizi autora poznatog po pisanjima i veličanju četništva u odnosu na otkriće od međunarodnog značaja. Vjerujem da je problem u imenu ove novootkrivene biljke – Petrolamium crnojevicii. &nbsp;Pronađena u Štitarima kod Rijeke Crnojevića, ponijela je ime Crnojevića, istorijskog i kulturnog simbola Crne Gore.
Reakcija vlasti na sve se ogleda u tišini i jednom izolovanom saopštenju ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. Da budem jasna, ne sumnjam u iskrenost izrečenog, jer je ministarka i ranije u više navrata reagovala baš kako treba, ali time se ne pere odgovornost PES-a za sve što se desilo – bez problematizovanja, bez utvrđivanja odgovornosti za nezakonitost, bez jasnog stava partije po ovom pitanju. Uostalom, to je njihova politika od samog početka: prećutno podilaženje bivšem DF-u i normalizacija fašizma na svim nivoima.
Ako upitate ChatGPT da vam da svoje mišljenje o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, dobićete ovo: nekada simbol antifašizma i kulture, sada se ova nagrada percipira kao politički kompromitovana, zakonski upitna i moralno osporavana. Ali da to ne bude tako potrudila se građanska snaga ovog društva. Svi koje cijenim su se oglasili u jednoj složnoj i zajedničkoj kompoziciji. Na taj način je sačuvan i integritet same nagrade, a već sam vam i pokazala da će ubuduće, dok ne bude poništena njena ovogodišnja dodjela, biti nemoguće dobiti informacije o njoj bez svih kontroverzi.
Za krešendo je, očekivano, bio zaslužan maestro lično. Kako mu i pripada. Odmjereno i gotovo uzvišeno. Nije se bavio očiglednim razlozima za odbijanje nagrade i nije se bavio kandidatima. Oni koji su pokušali da mu ospore postupak njegovim ranijim iznošenjem političkih stavova, bitku su unaprijed izgubili. Miloš Karadaglić je slavu stekao svojim radom i talentom, nije mu je donijela politika niti veze i može da podržava i govori šta god hoće. Njegova energija, osmijeh, principi, njegova ljubav prema Crnoj Gori su građanska lekcija za sve nas iz koje moramo nešto naučiti za dalje. Kao fotografija zastave LGBTQ zajednice koja stoji na ulazu u crkvu i natpis: “svi su dobrodošli”. Crna Gora je država svih njenih građanki i građana i baštini vrijednosti 13. jula. Od ovih lekcija svi zajedno u rušenje onih koji je ne žele takvu. U jedno budite sigurni: prije ćemo mi njih srušiti, nego oni državu.

U godinama koje su pojeli Bećiri, budite Miloš

Sinoćnja dodjela Trinaestojulske nagrade, organizovana u Vili Gorica u Podgorici, ostaće po mnogo čemu upamćena.
Najprije, jedan je laureat - Miloš Karadaglić - odbio da primi nagradu, a sama svečanost protekla je u sjenci protesta ispred Vile Gorica.
No, prilično je neobično bilo i kada su u pitanju same zvanice koje su prisustvovale ceremoniji.
Među njima, naime, nije bilo ni predsjednika države, ni premijera, pa ni resornih ministara iz oblasti kulture ili obrazovanja i nauke.
Izuzev poslanika, Vladinih funkcionera, nekolicine direktora i predsjednika opština iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore”, koju predvodi Andrija Mandić, među zvanicama je bio dio funkcionera Socijalističke narodne partije, Ujedinjene Crne Gore, te dvije poslanice Evrope sad.
Pored njih, između ostalih, svečanosti su prisustvovali i brojni sveštenici Srpske pravoslavne crkve, te direktor Radio televizije Crne Gore Boris Raonić.
Podsjetimo, prošlogodišnjoj dodjeli, održanoj u Vladinom domu, prisustvovala je i potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.&nbsp;
Ovog puta u Vili Gorica nije bilo ni nje, niti ostalih potpredsjednika.
Prije tri godine, dodjeli Trinaestojulske nagrade u Vili Gorica prisustvovali su i tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i vicepremijeri i predstavnici vlasti i opozicije, ali i ondašnja šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Mandiću na proslavu nijesu došli ni potpredsjednici Skupštine, ni resorni ministri, niti čelnici države i Vlade

Od svoje izgradnje 1950. godine „Vila Gorica“, nikada nije bila domaćin „tužnijeg“ skupa, od sinoćnjeg skupa dodjele najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade - „nepomenicima“. Bila je to „ceremonija“ sahrane kulture, mjere i ukusa, kazali su iz Redakcije za kulturu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA.
Zalud, kako ističu, apeli akademske zajednice, kulturnih stvaralaca, istaknutih pravnika da je sve nezakonito, da su autori „ispod svih kriterijuma“, da je nagrada u rukama ovih „dobitnika“ zapravo negacija svih vrijednosti koje ona, kao najveće državno priznanje, simboliše.
- Umjesto da se postide i shvate poruku briljantnog Miloša Karadaglića oni su „silom na sramotu“, a „sila Boga ne moli“ udarili silom na građane koji brane ono što je svetinja najveća – Država i njeno dostojanstvo. Ovi „čuvari tradicije“ kao da nikada ne pročitaše Njegoševu: „kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom“. Zato je sinoć bio neprijatan „miris“ sa Vile, ne samo od biber spreja. Biber sprej „dođe i prođe“, udarci policije se zalijče, ali sramota živi dovjeka - ističu iz STEGA-e.
Stoga, kako navode, „arihitekti“ promocije ovog (polu) „svijeta“ i „parade kiča“ šalju poruku da Crna Gora nije „provincija“, da Crnogorci nijesu „tuđa prćija“ i da se sa tragovima nečovještva, koje nijesu vrijednost 13. jula, ne može u EU.
Ali, dodaju, besmisleno je trošiti se u objašnjavanju šta je kultura i sloboda onima koji su klicali dok se palilo Sarajevo, proglašavali kulturnim stvaraocima ratne zločince, žalili što je samo „jedna“ Srebrenica.
Prema njihovim riječima, naspram tog „arhitekte kiča“ stajao je sinoć pravi arhitekta - Veselin Bato Radulović - arhitekta slobode, otpora, prkosa – sinoćnji simbol protesnog skupa.
- „Gospodi sa Vile“ ostavljamo „falš“ diplome, nepostojeće knjige, nezaslužene nagrade, falsifikovanu istoriju, izgubljene ratove, nebeske svjetove i „vjeru“ da silom i pendrekom možete ugušiti pristojnu, kulturnu, normalnu, civilizovanu, obrazovanu i crnogorsku Crnu Goru. Stoga, STEGA poručuje – mi se nećemo „ćerati“, mi ćemo postojati „dok je Lovćena i dok je Durmitora“ &nbsp;- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

STEGA: Sinoćnja dodjela Trinaestojulske nagrade sahrana kulture, mjere i ukusa

Iz Redakcije za kulturu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru- STEGA danas su pozvali na protestno okupljanje povodom dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade.
Kako su naveli iz STEGE, okupljanje je planirano za utorak u 8 sati ispred ulaza u Vilu Gorica.
- Sa porukom No pasaran! sačuvajmo dostojanstvo Nagrade 13.jul - navodi se u pozivu.
Podsjećamo, iz STEGE su ranije poručili da odluke ovogodišnjeg Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade – tačnije, većine unutar njega koju čine eksponenti aktuelne vlasti – predstavljaju još jedan derivat sveukupne degradacije institucionalnog života u Crnoj Gori.
- Umjesto da bude svetionik po kojem se prepoznaje i potvrđuje istinska izuzetnost, ona je postala paravan za estetsku banalnost, etički relativizam i kulturološku regresiju. Za paradigme savremene crnogorske kulture, uz rijetke izuzetke, biraju se djela i autori koji ne samo da ne dosežu umjetničke standarde već nerijetko sadrže otvorene poruke netrpeljivosti, negiranja sopstvene tradicije i nerazumijevanja ljudske i kulturne raznolikosti - poručili su iz STEGE.

STEGA pozvala na protest ispred VIle Gorica: Sačuvajmo dostojanstvo Nagrade 13.jul

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Tag: dodjela-trinaestojulske-nagrade