Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodijelilo je 13 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u inostranstvu, ukupne vrijednosti 347.711,88 eura, čime je mladim istraživačima obezbijeđena finansijska podrška od 12.000 do 45.000 eura za nastavak studija na akreditovanim univerzitetima širom svijeta.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija upriličena je svečanost povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima stipendija.
- Ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi 347,711.88 eura, dok su se pojedinačne stipendije kretale u iznosu od 12.000 do 45.000 eura, u zavisnosti od godine doktorskih studija - saopšteno je iz MPNI.
Na ovaj način se, kažu oni, obezbjeđuje snažna i ciljana podrška mladim istraživačima i istraživačicama u realizaciji njihovih doktorskih studija na akreditovanim univerzitetima u inostranstvu, uz istovremeni doprinos razvoju crnogorskog naučnoistraživačkog sistema.
Svečanom prijemu stipendista prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Tatjana Ćalasan, državna sekretarka i mr Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.
Ministarka Jakšić-Stojanović istakla je da je izuzetno ponosna na mlade ljude koji svojim znanjem, radom i ambicijom predstavljaju Crnu Goru na univerzitetima širom svijeta.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija snažno vjeruje u mlade ljude i prati ih kroz kompletan obrazovni i istraživački put - od osnovnog obrazovanja, preko srednjeg i visokog obrazovanja, pa sve do doktorskih i postdoktorskih istraživanja. Naša je obaveza da vam pružimo sistemsku podršku, stabilnost i ohrabrenje, jer ulaganje u vaše znanje znači ulaganje u budućnost ljepše i održivije Crne Gore - poručila je ministarka.
Državna sekretarka Ćalasan naglasila je da međunarodna mobilnost mladih istraživača predstavlja veliku vrijednost, ali i odgovornost.
- Gdje god da se školujete i istražujete, važno je da svoju zemlju nosite u srcu. Znanje se umnožava dijeljenjem, ali se identitet i pripadnost čuvaju vraćanjem korijenima. Upravo ta veza sa Crnom Gorom čini i suštinu ovog Programa - istakla je Ćalasan.
Generalna direktorica Melović čestitala je svim dobitnicima i dobitnicama stipendija, uz zahvalnost svim kandidatima i kandidatkinjama koji su učestvovali na Konkursu.
- Želim vam da zrna znanja i istraživanja koja danas sijete kroz svoje doktorske disertacije urode plodom - kako za vaš lični i profesionalni razvoj, tako i za razvoj crnogorskog naučnoistraživačkog sistema - poručila je Melović.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su poručili da će nastaviti sa realizacijom politika i programa usmjerenih na jačanje istraživačke izvrsnosti, međunarodne saradnje i održivog razvoja nauke u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MPNI dodijelilo 13 stipendija: Od 12 do 45.000 eura za doktorska istraživanja u inostranstvu

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) preporučuje državljanima Crne Gore koji se nalaze u pogođenim zemljama da postupaju sa maksimalnim oprezom, izbjegavaju potencijalno ugrožene lokacije i redovno prate uputstva i preporuke lokalnih vlasti i službi civilne zaštite - poručili su oni povodom najnovije eskalacije bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, koja uključuje raketne napade u više država tog regiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Državljanima Crne Gore koji se nalaze u državama Bliskog istoka savjetuje se da ostanu u svojim domovima i izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje.
- Takođe, preporučuje se da obezbijede dovoljne zalihe vode, hrane i osnovnih životnih potrepština za naredni period, kako bi bili spremni u slučaju eventualnih ograničenja kretanja ili drugih vanrednih mjera - dodali su u MVP.
Za eventualnu konzularnu pomoć, državljani Crne Gore mogu kontaktirati: Ambasadu Crne Gore u Abu Dabiju, broj telefona: 00971562770174; Ambasadu Crne Gore u Ankari, broj telefona: 0038269117117; Generalni konzulat Crne Gore u Istanbulu, broj telefona: 00905526452439; Generalni konzul Crne Gore u Izraelu, broj telefona: 00972544209707; kao i počasne konzule Crne Gore u državama regiona: počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu 0038268101016 i počasni konzul Crne Gore u Libanu 009613245553.
Dežurni broj u Ministarstva vanjskih poslova je: 0038267159000 i 0038267171777.
- Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i o svim relevantnim okolnostima blagovremeno obavještava javnost - zaključili su u saopštenju.

MVP: Državljani Crne Gore u državama Bliskog istoka da izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje

Dok Tivćani i furešti jutros na suncu uživaju u neobično mirnoj suboti, ja se, kao odbornik, opravdano pitam: da li je ova tišina rezultat političkog blagostanja ili činjenice da nam ključni akteri polako prelaze u „stanje nestajanja - poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Tivat Ćazim Lisičić.
​Nakon što smo, navodi Lisičić, u ovom mandatu uspješno apsolvirali vještinu mađioničarstva na lokalnom nivou, red je da podvučemo crtu pod tivatski „Bermudski trougao“:
- Nestao je dio puta u Radovićima: kažu, krivi su „prirodni karstni procesi“. Čudo jedno kako ti procesi decenijama miruju, a onda se aktiviraju baš na mjestu đe je put već bio izgrađen i godinama stajao. Pitam se, jesu li ti isti „procesi“ popasli i vještačku travu iz balon hale? Znate onu iz poništenog tendera: shockpad od jednog centimetra i pet centimetara zelenila... Ili je trava, za razliku od puta, nestala nekim „neprirodnim“ putem? Da li su i tribine i mokri čvor iz balon hale žrtva „karstnih procesa“ pa su propale u neku jamu čim je prošao onaj famozni rok za završetak radova? Ili su isparili da se sportisti ne bi previše opuštali - navodi Lisičić.&nbsp;
Kako dodaje, nema traženih analitičkih kartica FK Arsenal.
- Ovdje se očigledno igra „dupli pas“ sa transparentnošću, dok se čeka da vrijeme odradi svoje - ističe on.&nbsp;
​Ipak, dodaje, najviše ga brine najnoviji trend „isparavanja“ čelnih ljudi.
- Gledajući državni nivo, đe ljudi pod procesom kruže (navodno) kao lažni AI snimci ili pišu pisma iz ilegale, opravdano sam zabrinut za predśednika Opštine. Malo o hronologiji „neprisustva“ kojoj svjedočim: śecam se sjednice na kojoj se čekao Izvještaj komisije o poslovanju FK "Arsenal" predśednika ni na mapi, dok veći dio njegove koalicije mudro ćuti - rekao je on.
Na onoj prethodnoj maratonskoj sjednici od preko 13 sati više je, kaže, bio „u tranzitu“ po skupštinskim hodnicima nego u klupi.
- Iskreno se nadam da se predśednik neće javiti kao digitalni avatar ili nam pisati pisma. Očekujem da se konačno „materijalizuje“ na sjednici 6. marta. Do tada, dragi sugrađani i furešti, ako ga sretnete na Pinama, ne paničite, to je vjerovatno on u punom formatu, a ne neka deepfake projekcija. Subota je, razmrdajte se, jer 6. mart je blizu, a ja imam još mnogo pitanja o stvarima koje ne mogu tek tako da „ispare“ - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Brine najnoviji trend „isparavanja“ čelnih ljudi, đe nam je predśednik opštine?

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore, ukoliko odigra meč na svom nivou, selekcija Albanije je bez šansi u Nikšiću, kazala je golgeter crnogorske reprezentacije Armisa Kuč.
Najbolje crnogorske u završnom su dijelu priprema za premijerni nastup u UEFA B Ligi nacija, koja, ujedno, predstavlja i prvu fazu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2027. godine.
Crna Gora će, u u utorak u Nikšiću (14.00) ugostiti Albaniju, na startu takmičenja u grupi B1, u kojoj su još i favoriti Vels i Češka.
- Ne želim da potcijenim selekciju, koja igra drugi ciklus u Ligi B, ali sigurna sam da imamo bolji tim i da možemo da osvojimo bodove. Veoma je važno da pobjedom otvorimo novo poglavlje - kazala je Kuč.
Ona je kazala da je plasman u UEFA B Ligu nacija ogroman uspjeh, a li da nikako ne smiju da se zadovolji onim što su uradile do sada.
- Treba da nastavimo da rastemo i igramo sve bolje. Naš minimalni cilj mora da bude ostanak u Ligi B. Mislim da to možemo, jer smo napredovale u svakom segmentu i da nismo autsajderke u grupi. Ali, idemo korak po korak, prvo Albanija kao najvažniji meč - rekla je &nbsp;Kuč.
Ona je naglasila da, kao i uvijek, obećava borbu od prvog do posljednjeg momenta.
- Tako je uvijek bilo kada igramo za Crnu Goru, tako će biti uvijek. Lijepo je što se naši rezultati i naš trud prepoznaje, nadam se da će ljubitelji fudbala u utorak doći u što većem broju da nas podrže i da zajedno proslavimo još jedan veliki rezultat - zaključila je Kuč.
Prema riječima Katarine Čađenović, pred crnogorskom selekcijom je zahtjevna utakmica.
- Uz naše zajedništvo i dobar rad, vjerujem da možemo da ostvarimo povoljan rezultat. Spremne smo da ostavimo srce na terenu za dres reprezentacije i za Crnu Goru - nadovezala se mlada Katarina Čađenović.

Kuč: Ukoliko budemo na svom nivou Albanija je bez šansi u Nikšiću

Interkulturalizam na Zapadnom Balkanu nije samo politički koncept, već i istorijsko iskustvo zajedničkog života, kao i prostor stalnih preispitivanja - ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na Televiziji E, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O interkulturalizmu kroz istoriju i danas, njegovim društvenim i političkim dimenzijama, ali i o ulozi obrazovanja, politike i medija u oblikovanju narativa o različitosti, Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa akademicima Šerbom Rastoderom iz Crne Gore i Husnijom Kamberovićem iz Bosne i Hercegovine, Irenom Stefoskom, istoričarkom i profesoricom na univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju i Draganom Popovićem, istroričarem iz Beogarda.
- Interkulturalizam je često potisnut političkim interpretacijama. Zajednički život postoji, pogotovo među običnim ljudima. Bez obzira na to šta političke elite o tome misle, praksa saradnje i solidarnosti često se odvija izvan dominantnih političkih narativa - ocijenio je Husnija Kamberović.
Šerbo Rastoder je naglasio razliku između multikulturalizma i interkulturalizma, objašnjavajući da je „interkulturalizam aktivna koegzistencija različitosti dok je multikulturalizam parola“. On je ukazao da region ima snažno multikulturno nasljeđe, ali da savremena društva ne uspijevaju uvijek da to nasljeđe pretvore u osmišljene javne politike niti strateški pristup, podupirući to i primjerom Crne Gore i jaza između društvene realnosti i institucionalnog djelovanja.
Irena Stefoska je istakla da su društva regiona istorijski multikulturalna, ali da je ključno pitanje prelaska u interkulturalnu fazu, odnosno iz pasivnog postojanja različitosti u aktivnu interakciju. „Međuetnička kohabitacija nikada nije završen proces i to pitanje nikad ne možete da arhivirate kao pitanje na koje je definitivno odgovoreno“, upozorila je ona.
- U regionu se vodi dugotrajna borba oko interpretacije interkulturalizma, pri čemu nacionalističke ideologije imaju uticaja u oblikovanju političkog prostora. Njihov cilj je da se zajednice razdvoje, da se ljudi uplaše, da bi mogli lakše da vladaju - kazao je Dragan Popović, naglašavajući da bez demokratizacije društva nije moguće razvijati interkulturalne prakse.&nbsp;
- U jednom sistemu koji je pretežno autoritaran, kakav je sad, na primjer, u Srbiji, kad imate jako autoritarnu vlast koja vlada strahom, koja vlada pravljanjem podjela, izazivanjem mržnje, vi nemate čak ni priliku da diskutujete o tim pitanjima - naveo je on.
U emisiji je posebno istaknuto da građansko društvo i nacionalni identiteti nijesu suprotstavljeni.
- Građansko društvo bez slobode ne možemo graditi. Sloboda pojedinca i sloboda identiteta predstavljaju komplementarne principe, a ne suprotstavljene koncepte - ukazao je Kamberović.&nbsp;
Rastoder je, međutim, upozorio da balkanska društva i dalje imaju ograničen prostor za razvoj građanskog društva.
- Građansko društvo je pitanje pojedinca i bez jačanja uloge pojedinca nije moguće prevazići dominaciju kolektivnih identiteta u političkom prostoru. Da ne budem ciničan, to je ono kad svaki protivnik Jevreja ima prijatelja Jevreja i ovdje svaki protivnik nekog drugog ima prijatelja iz te zajednice. &nbsp;To je folkorno. Suština života je nešto sasvim drugo - pojasnio je on.
Govoreći o političkoj instrumentalizaciji identiteta, i o tome kako političke elite često nastupaju kao jedini tumači identitetskih pitanja, čime učvršćuju vlast i produbljuju društvene podjele, Popović je ukazao da se „političke elite postavljaju kao jedini arbitri u identitetskim pitanjima i kao jedini predstavnici svojih zajednica“, ocjenjujući da to otežava otvorenu društvenu debatu.
Kamberović je upozorio na naglašene narative o nemogućnosti zajedničkog života koji su, zapravo, štetna politička konstrukcija.&nbsp;
- Političke elite konstruiraju narative o tome kako interkulturalizam nije moguć, iako svakodnevna praksa pokazuje suprotno - kontinuiranu interakciju, saradnju i razmjenu među zajednicama - kazao je on.
Govoreći o ulozi istorije u savremenim društvima, Popović je rekao da istorijsko iskustvo zajedničkog života nije sporno, već da je ključno pitanje kako se to iskustvo tumači i koristi danas.
- Pitanje je kako to iskustvo transformišemo danas, šta iz njega učimo i koliko uspijevamo da se suprotstavimo revizionističkim narativima - upozorio je on, ustvrdivši da se prošlost tumači selektivno.
Rastoder je mišljenja da se prošlost ne može promijeniti, ali da se interpretacije mijenjaju. Ukazao je na razliku između naučne reinterpretacije zasnovane na novim dokazima i političkog nametanja interpretacija, upozoravajući na opasnost instrumentalizacije istorije.
Na pitanje o obrazovanju kao ključnom prostoru za razvoj interkulturalnosti, Stefoska je ukazala da svakodnevna iskustva zajedničkog života često nijesu dio nastavnih programa, jer je fokus na nacionalnim narativima, herojima i velikim događajima, što ograničava razvoj interkulturalnog razumijevanja kod mladih.
- Mi uvijek i s pravom potenciramo političke elite kao nosioce najveće moći, ali ne zaboravimo da političke elite ne mogu ništa bez intelektualnih elita, bez medijskih elita i tako dalje - podvukla je ona.
Popović je, govoreći o istorijskim primjerima, naglasio da su saradnja i konflikt paralelni procesi u istoriji regiona.
- Izbor na čemu se gradi savremena politika predstavlja vrijednosnu odluku društava. Dakle, svako područje koje je mješovito onoliko koliko je naše, naravno da ima različitih konflikata i saradnje. Vaša je sad stvar, kao ozbiljnog i modernog demokratskog društva, na čemu hoćete da gradite i sadašnost i budućnost. Naglašavanje konflikata kao dominantnog istorijskog obrasca predstavlja pojednostavljivanje koje može imati ozbiljne političke posljedice - kazao je on.
U osvrtu na iskustvo Jugoslavije, Kamberović je podsjetio kako je ideja zajedničkog života postojala i imala stvarne društvene efekte. Ukazao je da su mnogi pojedinci i zajednice unutar tog okvira ostvarivali razvoj i afirmaciju, ali i da su kasniji politički procesi pokazali krhkost tog modela i snagu nacionalističkih narativa koji su ga potisnuli.
Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje „matičnih država“, upozoravajući da takvi koncepti mogu imati destabilizujući potencijal, posebno kada se koriste kao politički argument u identitetskim debatama. Istaknuto je da je pitanje lojalnosti državama u kojima građani žive ključno za stabilnost i razvoj građanskog društva.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq4reRbQkjcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

Politika

Šta se to dešava - Čarapić i Nedović uzdržani na amandmanu kolege Lakovića

Hronika

Član porodice Olivere Krivokapić podignutim prstom prijetio Vesni Pejović, njen suprug se advokatu unio u lice

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Opozicija nije dozvolila nastavak sjednice, vikom ometali izlaganja, stali ispred govornice, Nikolić ugasio mikrofon Božoviću...

Tag: doktorska-istrazivanja-u-inostranstvu

MPNI dodijelilo 13 stipendija: Od 12 do 45.000 eura za doktorska istraživanja u inostranstvu

MVP: Državljani Crne Gore u državama Bliskog istoka da izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje

Lisičić: Brine najnoviji trend „isparavanja“ čelnih ljudi, đe nam je predśednik opštine?

Kuč: Ukoliko budemo na svom nivou Albanija je bez šansi u Nikšiću

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

PRATITE TVe UŽIVO