Umjesto sređenih registara i jasnih pravila o biračkom pravu, Crna Gora ima po nekim podacima skoro 100 hiljada birača više nego punoljetnih građana, neusklađene evidencije i nedostatak političke volje da se sprovede reforma koja se obećava dugo, poruka je sa panela “Jesmo li odustali od reforme biračkog spiska?”, CDT-ove konferencije "Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak?”.
Poslanik Demokrata, Nikola Rovčanin, ističe da je vrlo važna primjena Ustava i da sve reforme i unapređenja moraju biti u skladu sa najvišim pravnim aktom.
- Podaci sa popisa pokazuju da je oko 541 hiljada ljudi upisano u birački spisak, a da imamo oko 450 hiljada punoljetnih građana. To je statistički slom logike koji zahtijeva ozbiljnu reformu. Dva su pristupa rješenju: terenske provjere, a drugi poznat u regionalnoj praksi je uparivanje evidencija. Vrlo je bitna primjena ustavne norme i sve reforme i unepređenja moraju biti u skladu sa Ustavom - poručuje Rovčanin.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, postavlja pitanje: koliko ljudi zaista živi na prijavljenoj adresi? To, ističe, znači da država, sud, policija ne mogu da nađu svoje građane ili ih nalaze preko komšija i smatra da je to primitivan oblik organizacije države.
- Prilično sam zabrinut onim što sam čuo na prvom panelu ove konferencije, jer nam je rečeno da nema političke volje da se radi na Zakonu o biračkom spisku i na Zakonu o registrima prebivališta i boravišta. Bilo je političke volje 2024. i recimo krajem 2023. godine, a sad je nema. Strašno bih volio da vidim kod koga to sad nema političke volje. Zaista bih volio da nam neko direktno kaže ko su ti koji su nas obmanjivali da nešto o čemu smo pričali deset godina treba uraditi, a sada ne treba - kaže Koprivica.
On poručuje da bi idealna situacija bila da država ostvari kontakt sa svim državljanima, te da bi se na taj način u širem smislu doveli u red registar, država, pa samim tim i birački spisak. Dodaje i da ne možemo uzeti biračko pravo onom građaninu, koji čak i krši pravo o prebivalištu, ako tamo gdje gdje živi nema biračko pravo.&nbsp;
Na tom fonu je i poslanica Posebnog kluba poslanika, Radinka Ćinćur. Ona smatra da je potrebno uraditi digitalizaciju svih registara, kako bi se izbjegle manipulacije tokom izbognog dana i ističe da ne smijemo oduzeti biračko pravo onim ljudima koji ga već nemaju negdje drugo. Takođe, smatra da se ne smije dozvoliti ljudima da glasaju u više država, jer su to uglavnom ljudi koji su svoj život vezali za druge zemlje.
- Očigledno je da nemamo sređene registre, prije svega prebivališta. Svjesni smo da je sređen registar prebivališta uslov i za sređivanje biračkog spiska. Ako po našem Ustavu, ne može neko ko ne živi ovdje, barem zadnje dvije godine, da glasa - odnosno nema pravo glasa, onda mi nemamo pravo da taj Ustav kršimo, iako znamo da u mnogim državama u okruženju i u Evropi nije takav slučaj. Mi, kao mala zemlja, ako bismo izbjegli taj uslov, ako bismo ga izbrisali, mislim da bismo bili u velikom problemu - rekla je Ćinćur.
Koprivica dodaje da je svaka reforma bolna, a da se ova izbjegavala 15 godina i to sa razlogom, jer je ovakvo stanje manje-više odgovaralo svakoj vlasti. Odbor, vjeruje, treba da se fokusira na Zakon o registrima prebivališta i boravišta, jer je Zakon o biračkom spisku “najtehničkija stvar”.&nbsp;
On zaključuje da je vlast 2020. došla na talasu reformi i da je tada poručeno da će prakse Demokratske partije socijalista biti promijenjene, pa poziva donosioce odluka da iskoriste priliku i sprovedu reformu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Temelj se ne kopa motikom: Gdje je zakočila reforma biračkog spiska

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Doc. dr Jelena Šušanj i advokat Nikola Belada podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je u postupku dodjele najvećeg državnog priznanja u našoj zemlji - Trinaestojulske nagrade, u slučaju godišnje nagrade koja je ove godine pripala književniku Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, počinjeno više krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jelena Šušanj"> <figcaption>Jelena Šušanj</figcaption> </figure>  Izdavači sporne knjige su izdavačke kuće „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“. Kategorični su da je „jasno da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju više lica, fizičkih lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovlašćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godišnje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Nikola Belada"> <figcaption>Nikola Belada</figcaption> </figure>  - Prema našem saznanju postupak izdavanja i objavljivanja ove knjige pratile su mnoge kontroverze, netačni podaci i manipulacije, čime se dovodi u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, što je rezultat organizovanog djelovanja s umišljajem od strane više lica – upozorili su Šušanj i Belada, konstatujući da je to bila vrlo složena operacija „koju je sprovelo nekoliko subjekata“. Istakli su da Zakon o izdavačkoj djelatnosti nalaže da svaka publikacija, u konkretnom slučaju knjiga, shodno članu 21 mora sadržati podatke o izdavaču, naslov publikacije i ime autora, ime odgovornog lica izdavača, urednika, prevodioca, priređivača, lektora, naziv, śedište i adresu štampara, oznaku C sa imenom nosioca autorskog prava i godinom prvog objavljivanja, tiraž, kataloški broj i međunarodni standard publikacije.&nbsp; - Knjiga mora sadržavati međunarodne standardne oznake, kao i kataloški zapis – CIP. CIP se izdaje na pismeni zahtjev izdavača od strane Nacionalne biblioteke, a publikacija sadrži podatke iz člana 21 Zakona. Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a ne smije se izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene. CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj koji se vodi u elektronskom katalogu Nacionalne biblioteke. Publikacija koja ne sadrži sve navedene podatke ne može biti stavljena u promet (član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti). Izdavači, štampari i distributeri dužni su da dostave obavezni primjerak, a to je određen broj primjeraka svakog izdanja „koje obveznici, o svom trošku, dostavljaju Nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci“. Obavezni primjerak publikacije dostavlja se Nacionalnoj biblioteci najkasnije 7 dana od dana izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije – podsjetili su Šušanj i Belada u prijavi, naglašavajući da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega obavlja Ministarstvo kulture i medija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf" data-rendition-name="original" width="1024" height="644" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Ministarka kulture i medija Tamara Vujović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Ukazali su i da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade. - U konkretnom, upitno je da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini. Ovo iz razloga što je višestruko upitna tačnost podataka na impresumu primjerka knjige koji je dostavljen Žiriju – naglasili su oni u prijavi. Ističu da je u impresumu primjerka knjige, koji je dostavljen članovima Žirija, zloupotrijebljen naziv Nacionalne biblioteke Crne Gore u CIP zapisu, iako ovoj biblioteci izdavači, suprotno Zakonu, nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje CIP-a, pa ga Biblioteka nije ni izdala. Direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, podsjećaju Šušanj i Belada, utvrdila da je ID broj koji se nalazi u knjizi Nacionalne biblioteke Srbije, a pretragom mjesečnih zapisa te biblioteke pronađen je zapis iz aprila 2025. godine iz kojeg je utvrđeno da se podaci ne odnose na knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića, već na knjigu „Poneti na pusto ostrvo“.&nbsp; Šušanj i Belada ukazali su u prijavi Specijalnom tužilaštvu da su rađene intervencije, „redigovanje navedenog zapisa u NBS dana 4. 7. 2025. godine u pravcu da su ISBN i COBISS ID podaci upisani uz knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića (u pitanju je ISBN 978-86-6311-469-2 i COBISS.SR-ID 166350089) povezani sa knjigom „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće 'Štampar Makarije'“.&nbsp; - Do 9. 7. 2025. godine u Cobissu je uz publikaciju „Kuće beskućnika“ stajao status „u štampi“, da bi 9. 7. 2025. godine taj status bio izbrisan, što znači da je knjiga dostupna, tj. da je fizički stigla u NBS (prema novom Cobiss zapisu, jedan primjerak dostupan je na korišćenje u čitaonici Narodne biblioteke Srbije na Vračaru, a jedan je u drugim fondovima). Pored navedenog indikativno je da, po izjavi gđe. Lompar, što se ličnom provjerom može potvrditi putem sajta www.cobiss.net, u bazi Cobissa više nema podataka o knjizi „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, odnosno da je ista izbrisana iz baze podataka NBS – podsjetili su podnosioci prijave. Potvrda „izvršenih falsifikata i naknadnih intervencija na zapisima u bazi podataka NBS“ je, kako su napisali u prijavi, „impresum knjige pokazane u emisiji 'Načisto' na TV Vijesti, a koju je prezentirao član žirija Dragan Koprivica“. Podsjetili su da se ključni podaci - CIP zapisa, ISBN i COBISS broja razlikuju od impresuma knjige koja je data članovima Žirija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233" data-rendition-name="original" width="750" height="433" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>POKUŠAJ ODBRANE NEODBRANJIVOG: Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Ukazali su Specijalnom tužilaštvu i na član 12 Zakona o izdavačkoj djelatnosti prema kojem je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a koja sadrži naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv štampara.&nbsp; - Po stavu 2 istog člana evidenciju je izdavač dužan dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. U konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste „Obodsko slovo“, Podgorica, koji kao izdavač nije izvršio navedenu obavezu, jer u NBCG „Đurđe Crnojević“, po izjavi direktorice gđe. Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj – naglasili su oni. Šušanj i Lompar su kategorični i da je prekršen „član 6 Zakona o državnim nagradama, kojim je propisano da svako ima pravo da podnese prijedlog za dodjelu nagrade, te da se prijedlog podnosi u pisanoj formi i da mora biti obrazložen i potkrijepljen dokazima koji potvrđuju izuzetan doprinos razvoju oblasti na koju se nagrada odnosi“. Istakli su i činjenicu da je članom 3 Zakona o državnim nagradama predviđeno da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da su odlukom Žirija dodijeljene tri nagrade za tri pojedinca iz iste oblasti. - Takođe, nevjerovatno je da se, u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vrši upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige – ocijenili su Šušanj i Belada. Indikativno je, naglasili su oni, „da predśednik Skupštine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za što postoje ozbiljne indicije“. - Kod navedenih činjenica koje jasno ukazuju sumnju na neregularnost dodjele godišnje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, s elementima krivične odgovornosti više subjekata koji su organizovano djelovali, postojala je naša građanska obaveza da prijavimo sumnju u izvršenje krivičnog djela – napisali su oni u prijavi. Objasnili su da „zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti Poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje kataloškog broja – CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće je izvršiti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade“. Šušanja i Belada zbog toga traže da Specijalno državno tužilaštvo sprovede postupak i utvrdi činjenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces"> <figcaption>Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces</figcaption> </figure>  Najveće crnogorsko državno priznanje, zahvaljujući političkim igrama i ćutanju institucija, još jednom je brutalno oskrnavljeno. Cilj predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ostatka proruskih i prosrpskih elita na vlasti bio je još jedan pokušaj izjednačavaja antifašizma i fašističkog četničkog pokreta, koju ideologiju podržava Bećirović.&nbsp; Zbog svih ovih skandala vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić, kojem je Žiri, takođe, ove godine dodijelio Trinaestojulsku nagradu, odbio je to priznanje, zbog čega je bio izložen brutalnim javnim uvredama ideologa četničkog pokreta.

Kaćuša Krsmanović

„Kuća beskućnika“ završila u Specijalnom tužilaštvu

- Gospodin Nikola Jovanović i ja, vjerovatno, od sto političkih stavova, nemamo dva ista - kaže Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i dodaje da to ne znači da napad na njega ne treba da se osudi.&nbsp;
- Nikakve moji i njegovi politički stavovi nemaju veze jedan s drugim, ali ono što se njemu desilo danas je crvena linija i nešto što apsolutno treba osuditi i apsolutno staviti odgovornost na državne organe - kazao je on gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Zbog sumnje da su fizički napali predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića uhapšeni su braća Vidak, Jovo i Bato Mitrović. Vidak Mitrović, jedan od napadača na Jovanovića, visoki je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), koju predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, ali i član Odbora direktora Javnog preduzeća Morsko dobro (MD). Pokret Evropa Sad, premijera Milojka Spajića traži od Ministarstva turizma i Vlade Crne Gore da Mitrovića smjene sa mjesta u Upravnom odboru MD.&nbsp;
Iz policije su naveli da se Jovo Mitrović sumnjiči da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, dok se Bato i Vidak Mitrović sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje, na štetu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića.
Politika je polarizovala društvo i postavila svoje vrijednosti, upozorava Dragan Koprivica i dodaje da postoji namjera da ono što je potpuno nenormalno i opasno postane normalno.&nbsp;
- Ne mogu da se sjetim kad se desio ovako otvoren napad predstavnika jedne, na predstavnika druge državne institucije, a koji ti ljudi nijesu imali čak ni potrebu da sakriju, prikriju. Naše lažne demokratske vrijednosti se polako raspadaju i dolaze u neku vrlo opasnu fazu tog raspada i da zaista svako normalan treba da digne glas protiv ovoga - kaže on.
&nbsp;Ključni su, dodaje državni organi koji moraju ovaj slučaj da izvedu do kraja, ne formalno, već suštinski, te da će ako se to ne desi ovo ponoviti.&nbsp;
<h2>Napad na Jovanovića kao modus operandi kako će stvari funkcionisati</h2>
- Ovo je modus operandi kako će stvari funkcionisati, samo pitam dešava li se ovo u državi koja treba da postane članica Evropske unije i treba li takva država da postane članica Evropske unije neka se zapitaju oni koji donose odluke - navodi Koprivica.&nbsp;
I premijer Crne Gore Milojko Spajić očekuje hitnu reakciju nadležnih. On i predsjednik države Jakov Milatović osudili su napad na Jovanovića.&nbsp;
- Ovo su alarmantne situacije, u kojima moramo zaboraviti političke razlike i učiniti sve da konačno kreiramo društvo u kojem se problemi rješavaju dijalogom, a ne nasiljem - napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
Napad motivisan političkim razlozima – tako iz političke grupacije „Budva naš grad“, komentarišu to što su predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, u restoranu na Slovenskoj plaži u Budvi napaili Vidak, Jovo i Bato Mitrović. Tri brata su, kako kažu "crne trojke" predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera NSD-a Andrije Mandića. Taktičku podršku dao im je Željko Zejak član nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i zaposlenik u Mediteranskom sportskom centru, koji se finansira iz budžeta Opštine Budva.&nbsp;
- Jovanović je napadnut od strane OKG (organizovane kriminalne grupe) Sva trojica su BIL lica po SOCTA dokumentu Uprave policije i funkcioneri su NSD, spoj kriminala i politike. Ovaj kukavički čin nasilja, motivisan isključivo političkim razlozima, predstavlja napad ne samo na našeg predsjednika, već i na temelje demokratije, slobode izražavanja i političkog djelovanja u našem gradu - napisali su u saopštenju.
<h2>Targetiranje</h2>
A političko djelovanje u Budvi promijenilo se nakon posljednjih lokalnih izbora u tom gradu. Jovanovićev izbor za predsjednika opštine u februaru ove godine, osim liste građana "Budva naš grad" podržali su Pokreta URA, Demokratska partija socijalista i Evropski savez koji je dobio mjesto predsjednika lokalnog parlamenta i na njegovom čelu je Petar Odžić, kojem stižu prijetnje na društvenim mrežama.
On je ranije, komentarišući napad na Jovanovića za Televiziju E kazao, kako je riječ o prvorazrednom političko-mafijaškom napadu.&nbsp;
- Ono što čudi je da policija do sada nije reagovala, iako imaju saznanja o kojim se osobama radi i gospodin Jovanović je više puta o tome govorio. Svjedočimo zadnjih dana jednoj medijskoj hajci na nas dvojicu gdje nas, sa jednog Mandićevog glasila drže na naslovnim stranama, spinuju i tako doprinose ovakvim tenzijama. Policija iako ima sve informacije i iako je Jovanović u više navrata govorio ko su ljudi koji učestvuju u političkoj kampanji NSD u Budvi nijesu ništa preduzeli - ispričao je Odžić.
Nikola Jovanović, je čelnik jedne struja proisteklih iz nekadašnjeg lokalnog Demokratskog fronta koji se podijelio nakon što je bivši predsjednik Milo Božović uhapšen u aprilu 2023., zbog sumnji da je učestvovao u švercu narkotika. Jovanović je ostao uz Božovića, dok drugu struju predvodi direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj - lojalan predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću.&nbsp;
Iz budvanskog ogranka Mandićeve Nove Srpske Demokratije osudili su, kako ga nazivaju „fizički obračun“ i tvrde da napad nema veze s njima. Smatraju da je pozadina incidenta lične prirode. Funkcioner te partije Dejan Đurović tokom Skupštinskog zasijedanja, na kojem su poslanici između ostalog komentarisali i napad na predsjednika Opštine Budva, kazao je da neriješene slučajeve, treba ostaviti Tužilaštvu i pravosuđu “da rješavaju po zakonu”.&nbsp;
Napad na Jovanovića, u svom su maniru osudili i iz Demokratske Crne Gore, još jedne članice vladajuće koalicije, koja kontroliše bezbjednosni sektor:
- To što je Nikola Jovanović formirao vlast sa najvećom batinaškom partijom, koja je i donijela i afirmisala nasilje u Budvi, ne daje nikome za pravo da fizički nasrće na njega - napisali su.&nbsp;
Relativizacija napada na Jovanovića, podsjeća na slične događaje prije desetak godina, kaže Dragan Koprivica izvršni direktor CDT-a. Riječ je kaže o relativizaciji ozbiljnog događaja, preko čega se ne smije tako lako preći.&nbsp;
Braća Mitrovići će, saopštili su iz Uprave policije, u zakonskom roku biti saslušani od strane dežurnog tužioca, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem toku postupka.

Marija Arnautović

Ivona Đokić

Slučaj Jovanović - Napad na slobodu izbora

Ima neka destruktivna fasinacija ružnim, kao i mazohistički poriv za banalnim i retrogradnim u politici i radnjama koje čini četnički vojvoda Andrija Mandić. Onih nekoliko fotografija sa onog sramnog, bestijalnog i estestski vulgarnog skupa u Vili Gorica, đe su dodijeljene nacionalne penzije nekim likovima, ostavilo je utisak da je čak i njemu bilo malo neprijatno.
Ali kao da postoji neka viša, mračna sila koja ga tjera da sebe smješta u te i takve habitate i prostore, o kojima kao da danas piše genijani Danilo Kiš, čija proza nije izgubila ni truknku autentičnosti u vremenu - U toj sobi vladao je zadah buđi i starog znoja, miris vlage i raspadnutih papira…
Kada kažem neprijatno ne mislim na efekat koji je dodjela izazvala, ili ideju kojoj teže. Samo kompletnim političkim idiotima (da se poslužim Vučićevom frazom) nije jasno da je cilj da se obesmisli, ponizi, zatruje i vulgarizuje sve što ima veze sa tekovinama oslobilačke borbe Crnogoraca. I, onih koji su stvorili i branili prvu i jedinu slobodnu državu na Balkanu tokom Otomanske imperije, i onih koji su je oslobodili od fašista, nacista i domaćih saradnika okupatora tokom drugog svjetskog rata.
Treba đeci i unucima objasniti da im đed nije bio saradnik okupatora već junak – oslobodilac, i da to što je ubijao Crnogorce za njemačke i italijanske interese nije bio zločin, već oslobodilačka borba, borba u kojoj su slobodoumne Crnogorce oslobađali od života.
No u svoj toj želji da se što više zaprlja ovaj sveti jubilej, izgleda da su se malo preigrali. Malo su im se ruke i suviše duboku zarile u sopstveni glib.
Kaže narod – nije mi čudo kako ih Bog stvori, nego kako ih sastavi (mada je veoma upitno koliko je Bog imao veze sa stvaranjem ona dva nagrađena entiteta). A, za sastavljanje one dvojice dobitnika državne penzije (namjerno ne pišem Trinaestojulske nagrade jer oni imaju veze sa njom isto koliko i onaj što im je uručio sa veganskom ishranom) je zaista trebao neki jako zaprljani um.
I, sve su oni to u osnovi lijepo zamislili. Napravićemo žiri koji će imati dovoljno ovih „naših“ da izglasaju/preglasaju ono šta želimo, sve ćemo to maskirati u neku formu višeumlja i transparentnosti, naći ćemo jednog njihovog za laureata, a onda ćemo i dvojici naših dati nagradu. Ove naše ćemo lako naći, čim im pomenemo da se dobijaju pare i penzija ima da navale ko ludi na brašno, bitno je samo da su negatori i antipodi svega crnogorskog, i da ne priznaju ni naciju, ni državu, ni tekovine 13. jula, ni ništa šta ta nagrada predstavlja, a takvih, od kako je budžet kod nas, ima „na kile“. 
Sve bi ovo bilo kako treba, da nisu ozbiljno zeznuli kod odabira ove dvojice „njihovih“. Imali su čak i prošlu godinu za primjer kako se to može korektno odraditi, evo danas niko više na pominje kako je lani nagradu za životno djelo dobio amaterski glumac, samonametnuti pjevač i priučeni harmonikaš Dragan Koprivica. 
I, biće da su ih po mraku birali, i jesu sigurno je čudo je genetika, kažu uđe u gen taj neki naslijeđeni refleksa predaka, a oni su samo mogli naslijediti naviku da se ukrivaju i po mraku čuda čine. Pa su po noći izabrali onu dvojicu, pored kojih je, ako dobro pogledate, Mandiću bilo neprijatno da stoji, a stajao je pored (i slikao sa njim) pečenog praseta na platou ispred Skupštine. No, ovo je izgleda bilo previše čak i za njega.
A kako i ne bi, kada je jedan od njih dobio nagradu za roman/knjigu/svesku/nešto/bilo šta, za šta Nacionalna biblioteka nema saznanja da je publikovana u bilo kojem formatu. 
Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, nije ostavila prostor za nedoumice: „Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena“. 
Dakle, Bećir Vuković i izdavač Radomir Uljarević su falsifikovali podatke o objavljivanju knjige. Na osnovu ovoga se bez ikakve pogreške može reći da djela nema, makar ne onoga o kojem je žiri odlučivao. Jedino djelo koje zaista postoji je krivično, ali da to ostavimo našem tužilaštvu koje nepogriješivo zna da prepozna, organoleptičkom metodom, ko je za krivično gonjenje i zašto ovi neće biti. 
Bećira Vukovića su nagradili ni za šta, ukoliko naravno izuzmemo to da je Bećir Vuković i da je to bilo za vojvodu sasvim dovoljno da mu pokloni nacionalnu penziju, ili mu je možda autor neđe uz čašicu prepričao cijelu knjigu. Ukoliko zna lijepo da pripovijeda o knjizi, koliko zna grdno da govori o Crnoj Gori, onda za Mandića nije bilo dileme.
I, dok je cijela intelektualna Crna Gora tražila poništenje te odluke, usljed nedostojnosti osobe i nedostatka glavnog dokaza – knjige ili makar pojašnjenja đe bi mogla da bude, ili da se makar autor obaveže da će je dostaviti, zamalo rekoh napisati, do sljedeće godine, on Bećir, rekao je da je ovo antisrpska histerija i da je on, pazite sada, ugroženi Srbin. Zamislite taj nivo ugroženosti đe vam se, ni za šta, daje najveća nacionalna nagrada i nacionalna penzija države koju pljunete đe stignete, koju ne prizajete i koju bi rado poklonili, pardon, prodali prvome koji naiđe. 
O ovom drugom korisniku nacionalne penzije, tražite sami na internetu, sigurno ćete nešto pronaći, neće to biti nešto puno, svakako nedovoljno za ovu nagradu ali makar postoji za razliku od Bećirove knjige. Ono šta ne postoji je, očigledno, kultura. Kultura koja jedan od postulata za dobijanje ove nagrade. Ukoliko poslušate šta je drugo-iskeširani Veljo Stanišić izjavio o postupku Miloša Karadaglića, onda ćete shvatiti da je u sudaru sa njim svaka kultura poginula. Kao i empatija i ljudskost, koja se najviše ogleda u zaštiti manjinskih i marginalizovanih grupa, za Stanišića su jedni od njih, Romi, sinonim za nešto ružno i prljavo. Šta je na kraju dana prljavo u ružno prosudite sami.
Sve je ovo bila reakcija na odluku sjajnog Karadaglića da vrati Trinaestojulsku nagradu, u uslovima kada je ona obesmišljena. Zapeklo je to Stanišića, izleda puno jače od onog biber-spreja kojim su prskani građani dok su oni kusali, pili i „otimali“ se sa Slavenom Radunovićem oko jagnjetine. Zapeklo jer je istinito i časno, ispravno i ljudski, lijepo i gospodski. 
Bravo i hvala ti, Miloše! Hvala, jer ostavljaš nadu. I uvijek je lakše biti čovjek nego nečovjek. Puno lakše. Dovoljno je u svom prezimenu nositi crnogorsko ime, pa da ti ovo prvo nikada ne bude teško.
Sve ostalo je samo otimanje oko komada mesa.

Ljudi i neki drugi

Kao društvo moramo da shvatimo da ekstremizam i terorizam nijesu nešto što se dešava “negdje tamo”, nego je tu, jer kao što nijedan čovjek nije ostrvo, isto tako nijedna zajednica nije izolovana, posebno danas, sa dostupnošću interneta i ogromnim uticajem koji neka ideja može da ima. Ovo je ocijenjeno u CDT-ovom podkastu Akcija pod nazivom ”Polarizacija, radikalizacija, ekstremizam: Ima li kraja?”, a navedeno u saopštenju medijima.&nbsp;
Jevrosima Pejović, poslanica i potpredsjednica Odbora za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a je, komentarišući istraživanje CDT-a koje je pokazalo da se u Crnoj Gori gotovo svaka etnička zajednica osjeća žrtvom, kazala da što je zajednica zatvorenija to je podložnija percepciji da su ugroženi od strane drugih.
- To je jedan zakon iz psihoterapije zapravo. Ukoliko smo ti i ja udaljeni i ne poznajemo se, ja ću biti sklonija da neke svoje nesvjesne osobine pripišem tebi. Isti taj zakon važi i za šire grupe - kazala je Pejović i ocijenila da se sa tim problemom možemo nositi tako što o njemu razgovaramo i upoznajemo jedni druge.
Ocijenila je i da se često igra “na kartu” izazivanjem nepovjerenja i manipulisanjem osjećaja nepripadnosti, ali i identitetskim pitanjima.
- Nisam sigurna koliko svi mi na političkoj sceni doprinosimo povjerenju i koliko mi svojom retorikom zarad kratkoročnih i sitnih političkih poena, jer četiri godine je vrlo kratak period, ukoliko odigramo na govor mržnje, ukoliko odigramo na traumu, ako gađamo ljude tamo gdje su najosjetljiviji samo da bismo dobili naredni mandat ili mogućnost da zapošljavamo ili zloupotrebljavamo neke resurse, na kraju krajeva resurse svih nas, onda dugoročno ne radimo dobro sami sebi - dodala je ona.
<h2>Priča o identitetu najlakše mobiliše ljude</h2>
Pejović je kazala da ono što najlakše mobiliše ljude i što najlakše nađe put do srca je priča o identitetu, prije svega zato što mi nosimo veliki broj trauma iz prethodnog perioda.
- Mi živimo u regionu u kojem postoje porodice koje još uvijek traže svoje mrtve i ta igra sa tim sentimentom i tom traumom ne samo da je nemoralna, nego i neetična i sa te strane naravno da je najlakše dobiti glasove igrajući na tu kartu, ali na duge staze to ne donosi ništa dobro. Moj posao je da pričam sa svakim i to je ono što mi političari treba da demonstriramo. Važno je da imamo minimum civilizacijski da razmijenimo argumente, čak mislim da je naš zadatak da to promovišemo. Jer ukoliko ja promovišem to da neću da govorim sa nekim, ukoliko promovišem prezir, iako pojedine stavove – daleko od toga da ne podržavam, to je poruka svakom onom građaninu koji me gleda da se isto tako ponaša prema ljudima sa kojima živi u komšiluku - ocijenila je sagovornica CDT-ovog podkasta.
<h2>Političke elite profitiraju od konflikata</h2>
Pejović je kazala da je diplomatija zapravo umjetnost prepoznavanja zajedničkog interesa, te da ono što važi za odnose u regionu, važi i za bilo koju drugu državu na svijetu.
- Nama niko neće doći da nas spasi, da nam pomogne bez nekog svog interesa, mislim da tu nema ništa loše. Sad se to stavi u kontekst vrijednosti i onda pravimo prijateljstva, saradnju i tako je bilo odvajkada. Nažalost političke elite profitiraju od konflikta sa nekom drugom državom i zastrašivanjem “e oni će da nas napadnu”... Moj stav je da ništa ne može da bude gore nekoj zemlji regiona ukoliko je Crnoj Gori dobro, čak naprotiv -- dodala je poslanica.
<h2>Najranjivija su djeca</h2>
Govoreći o iskustvu rada u Odboru za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a kazala je da izabrani parlamentarci iz Crne Gore razmjenjuju iskustva sa brojnim kolegama iz različitih zemalja svijeta, upoznaju različite sisteme na koje kao država možemo da se ugledamo kada govorimo o problemima iz oblasti terorizma.
- Jedna stvar koja je mene prilično zaprepastila jeste koliko su naša djeca ranjiva, čak i kada su u našoj kući. Zabilježeni su slučajevi regrutacije djeteta od samo osam godina. To je ono što samo prolazi mimo nas, zato što ni roditelji nemaju tu previše pristup tom svijetu i načinu na koji se dijete povezuje i potencijalno može da se poveže sa terorističkim grupama. Naravno da se plasira sadržaj koji uvijek izaziva određenu emociju - dodala je ona.
Pejović je ocijenila i da se u velikoj mjeri koristi vještačka inteligencija, te da nam brzina razvoja novih tehnologija zaista govori da mi moramo da uhvatimo korak sa novim trendovima.
<h2>Svaki stav je legitiman, ali moramo imati granicu</h2>
Sagovornica CDT-a je kazala da se svi mi borimo za svoje vrijednosti i za ono u šta neko vjeruje, bar bi tako trebalo da bude.
- Tako da bi možda valjalo i da podsjetimo sebe s vremena na vrijeme da je svaki stav zapravo legitiman, ali da ono što prelazi granicu je šovinizam, govor mržnje... Većina ljudi zna šta je ispravno. Ovdje je problem u onima koji bez sankcija promovišu nešto što nije u redu. Dodatan problem je kada se u političkom životu promoviše nešto što nije u redu, jer političari imaju mnogo više odgovornosti - dodala je ona.
Ocijenila je da se tačno vidi “ko reaguje iz svoje partijske nesvijesti, a ko po zadatku”.
- Čak i u kreiranju narativa žrtve ide se na to da se neko oslabi (politički), jer žena, u politici naročito, ali i u svakom drugom segmentu, nema kredibilitet dok se ne dokaže suprotno, a muškarac ga ima dok se ne dokaže suprotno. U tom kontekstu je govorila i o tome da dolazimo iz kulture gdje su naše babe nosile puške, da nam je feminizam u tradiciji. Neko se izborio za ova prava, neko se izborio za to da meni i tebi danas život bude lakši, na nama je da tu borbu nastavimo - kazala je Pejović.
<h2>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)</h2>
Podkast je, kako se navodi, snimljen u okviru projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

Ekstremizam nije daleka prijetnja, manipulisanje identitetskim pitanjima vodi u polarizaciju

U jednoj rečenici profesora Dragana Koprivice sadržana je sva tragedija savremene Crne Gore. Kada istaknutog crnogorskog umjetnika Danila Marunovića nazovete “narkomanom” — ne govorite o njemu. Govorite o sebi. Govorite o društvu koje je omogućilo da upravo takvi ljudi — puni predrasuda, sujete i površnosti — dobiju prostor da oblikuju javni diskurs, da predstavljaju kulturu i da kroje pojam “moralnog autoriteta”.
Posebno je poražavajuće što je ova kvalifikacija došla od osobe koja je, 3. i 10. jula, zajedno s prijateljima održala humanitarni koncert u JU “Kakaricka gora”, instituciji koja se bavi rehabilitacijom osoba zavisnih od psihoaktivnih supstanci. Taj čin, koji je u javnosti percipiran kao gest podrške i empatije, sada je obesmišljen i ogoljen do srži.
Je li humanost performans? Jer nazvati bilo koga — a posebno umjetnika koji se &nbsp;bori za pravo na slobodu, jednakost i dostojanstvo &nbsp;— “narkomanom”, jeste čin nasilja. Nije to lapsus. To je ideološki stav. I društvena poruka.
Zato, neka ova epizoda ostane kao ogledalo jednog poraženog sistema vrijednosti. Ogledalo u kojem jasno vidimo:
	•	ko ima pravo da ponižava
	•	ko dobija status “moralnog uzora”
	•	ko ima pristup institucijama i javnim platformama
	•	i koliko su riječi moćne i opasne
U vremenu kada su nam potrebni mostovi, izgradnja povjerenja i njegovanje empatije, profesor Koprivica izabrao je jezik isključivosti, etiketiranja i prezira. I time ne samo da je uvrijedio jednog umjetnika, već je ponizio sve one koji se bore — za sebe, za druge i za bolju Crnu Goru.
Nije problem samo ono što je rečeno. Problem je što takve riječi nijesu skandal. Problem je što se ćuti. A ćutanje je saučesništvo.

Miraš Dušević

Ogoljeni Koprivica: Ogledalo poraženog sistema vrijednosti

Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragan Koprivica prijavio je policiji da mu je drugi član žirija Danilo Marunović navodno uputio prijetnje tokom pauze za reklame u sinoćnjoj emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
Tim povodom, iz policije su pozvali autora i voditelja emisije Načisto Petra Komnenića da da izjavu u svojstvu građanina, prenosi TV Vijesti.
Koprivica i Marunović bili su gosti emisije u kojoj se govorilo o kontroverznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću za knjigu “Kuće beskućnika”, koja nije zavedena u crnogorskim kataloškim evidencijama.
Tokom oštre polemike u emisiji, Koprivica je uputio ozbiljnu uvredu na račun Marunovića, jer mu je Marunović kazao da je “dio zavjere” – da se nagrada dodijeli Vukoviću.
Nakon toga je Komnenić prekinuo raspravu reklamama, a Koprivica je Televiziji Vijesti rekao da mu je tokom pauze Marunović, gestikulirajući rukama sedam – osam puta, rekao da je “prešao svaku crvenu liniju”.
Koprivica zato traži od policije da ispita šta su značile te Marunovićeve riječi.

Koprivica prijavio policiji da mu je Marunović prijetio u pauzi emisije "Načisto"

Od protesta ispred Vile Gorica povodom protivzakonske dodjele Trinaestojulske nagrade, duboka srpska država u Crnoj Gori sa svojom kanalizacijskom ispostavom zvanom IN4S (na kojoj se inače proslavlja rođendan krvoloka Ratka Mladića), targetira režisera Danila Marunovića. Marunović je, inače, bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade koji se zalagao za poštovanje zakona, kao i jedan od predvodnika protesta održanog prije tri dana.
Od večeri protesta dakle, duboka srpska država i prljava medijska policija ne prestaju s napadima i Marunovićevom dehumanizacijom. Konstantno se objavljuju tekstovi u kojima se Marunović naziva narkomanom, što neodoljivo podśeća na Miloševićevo i Šešeljovo blaćenje Čeda Jovanovića.
S nepotpisanih medijskih napisa koji krše sve standarde etike i zakonskih normi a koje objavljuje pomenuta ropotarnica, Marunović je vrijeđanje doživio i lično, licem u lice od strane Dragana Koprivice, Miloševićeve kanavace za čišćenje nepodobnih kadrova Beogradskog univerziteta tokom 90-ih. Taj, prije svega amater, direktno je u tv prenosu Marunovića nazivao narkomanom, što se do sad na našim televizijama nije moglo sresti. Bilo je teških riječi i svađa, ali takvo dno se još nije ukazivalo javno.
Vrijeme je da ovo stane. Pozivam Vladu Crne Gore da zaštiti dostojanstvo Danila Marunovića i reaguje. Već su ga jednom prepuštili sramotno srpskoj tajnoj policiji da ga maltretira, bez riječi. Sad ga ne štite ni od prljave policije. Vrijeme je da izađu iz svog odvratnog komfora i apeluju na zaštitu ljudskih prava i dostojanstvo Danila Marunovića.
Apelujem na maserku kulture, Tamaru Vujović, koja će ovaj tekst morati viđet na pres klipingu, da prestane s jeftinim i ogavnim izgovorima da nije viđela, čula i ispratila kad gođ se neki opozicioni aktivista progoni.
Gđo ministarko, čovjeka protivzakonski mediji nazivaju narkomanom danima, potom ga u tv studiju prozivaju da je narkoman - što ako ga neko na ulici napadne? Stanite u njegovu zaštitu! To Vam nalaže obraz, pa neka Vam se i naljute Boris Rem i drugari mu smeđekošuljaši, makar ćete imati mirnu dušu.
Pozivam i ministarstvo koje pokriva ljudska prava da se oglasi, jer taj resor ne pokriva samo domen ljudskih prava nacionalnoga korpusa kojemu ministar pripada.
Pozivam i nespretnog predśednika države Jakova Milatovića da stane u zaštitu dostojanstva našeg režisera i umjetnika, pogotovo sad kad je svježe okrečio ogradu rezidencije i oprao mahovinu, valjda je konačno progledao.
A i da se svi navedeni ne oglase, Danila će uvijek imati ko da brani, nas "narkomana" je uvijek bilo više nego četnika. A tek će nas bit.
P.S. Stop drogi - stop četnicima!

Kad te zovu narkomanom, znači da te se plaše

Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković nagrađen Trinaestojulskom nagradom ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član žirija Dragan Koprivica prezentovao javnosti.
Upoređivanjem primjerka koji je dobio Žiri za dodjelu nagrade i onog koji je Koprivica donio u emisiju na Televiziji Vijesti, ispostavilo se da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.
<h2>LOMPAR ĆE MKM DOSTAVITI DOKUMENTACIJU</h2>
Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar je izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer oni nemaju podatke o katalogizaciji knjige „Kuće beskućnika“, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Ukazala je i na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori.&nbsp;
Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.
- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.
- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin Dragan Koprivica pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.
Ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.
- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.
<h2>„NEMAR“</h2>
Koprivica je potom izjavio da mu je izdavač Radomir Uljarević rekao da je njihovim nemarom poslata knjiga koja je bila u radnoj verziji.
- Tokom prošle 2024. godine, knjiga je urađena i poslata u PDF formatu u Narodnu biblioteku Srbije, gdje su urađeni svi podaci. Knjiga je zavedena 2024. godine u Srbiji, a meni je izdavač dao prije dva dana - rekao je on.
Bećir Vuković je ranije, inače, kazao da je CIP broj u redu, a da se greška nalazi samo na nekom primjerku.
- Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u CIP broj. Knjiga je čista. Ovdje se ne govori ni o pjesnku, ni o onome što je u knjizi - izjavio je on.
Reditelj Danilo Marunović, koji je bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade rekao je da je nagrada namještena i dodijeljena na skandalozan način.
- To je bilo jasno i tokom samog procesa žiriranja. O tome sam prvo javno progovorio, a onda i učestvovao u protestu. Jasno su postavljene linije između onoga što zastupaju građani koji stoje iza Miloša Karadglića (koji je odbio Trinaestojulsku nagradu) i onih koji stoje iza Bećira Vukovića - kazao je Marunović.&nbsp;
Rekao je da je odmah po saznanju kome će biti dodijeljena nagrada o tome obavijestio javnost na svojim društvenim mrežama.
<h2>KOPRIVICI MNOŠTVO GRANA UMJETNOSTI OPRAVDANJE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE</h2>
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje nije evidentirano u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama, utvrđeno je i da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Dragan Koprivica je u odnosu na to rekao da su takvi slučajevi postojali i ranije.
- Gdje ste bili do sad? Što ste ćutali? Što vam to sad smeta? Zašto to nije procesuirano ranije? Ništa na tom planu nije urađeno - rekao je on.
Ovdje, prema njegovim riječima, postoji pravna nejasnoća.
&nbsp;- U kulturi imamo književnost, pozorište, film, balet, slikarstvo, vajarastvo itd... Zar je logično da se u svim tim granama umjetnosti može dodijeliti samo jedna nagrada? Došli smo do stava da umjetnost ima toliko grana da se ne može dodijeliti samo jedna nagrada - izjavio je on.
<h2>VLADA DA REAGUJE ODMAH</h2>
Reditelj Branko Baletić i raniji dobitnik Trinaestojulske nagrade je poručio da se radi o ishitrenom postupku i da Vlada mora odmah da reaguje.
On je ukazao da iza svega toga neko stoji.
- Zanemaruje se vrlo važnija stvar, jer iza ovoga svakako neko stoji i to mora da se utvrdi, ali je suština da nagrada ne može biti dodijeljena onome ko ne priznaje Crnu Goru i identitet ove države. Mislim da se radi o ishitrenom postupku i Vlada mora odmah da reaguje - rekao je on gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti.
Baletić je ocijenio i da su članovi žirija obmanuti.
Na rekciju Ministarstva kulture i medija pozvao je i Evropski savez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fevropski-savez-ministarka-vujovic-da-hitno-reaguje-na-sumnje-o-grubim-zloupotrebama-i-falsifikatima-u-vezi-sa-trinaestojulskom-nagradom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2> </h2>

Anja Ivanović

Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ koji je dostavljen Žiriju ne odgovara onom koji je predstavio Dragan Koprivica

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja utvrđivanje dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Ustavnog odbora. 
Kako se navodi u saopštenju, ohrabruje to što su zeleno svjetlo za razmatranje u skupštinskom plenumu dobili zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Mirjana Radović, i sudija Višeg suda u Podgorici, Jovan Jovanović, koji nikad nijesu bili članovi političkih partija, niti je poznato da ih posebno protežira bilo koja politička partija.
- Oba kandidata, pored toga što ispunjavaju uslove konkursa, i ličnim integritetom i stručnošću zaslužuju izbor. Mirjana Radović je sedam godina bila pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava, a posljednjih osam godina je provela u instituciji Ombudsmana, prvo na funkciji savjetnice, a zatim zamjenice Ombudsmana. Samostalno je donijela više važnih mišljenja u složenim predmetima u oblasti zaštite od mučenja i drugog zlostavljanja. Jovan Jovanović je godinama bio sudija parničar u Osnovnom sudu u Ulcinju, a onda i krivičar u Višem sudu u Podgorici. Široka iskustva oba kandidata mogu da doprinesu potpunijem sagledavanju različitih aspekata zaštite ljudskih prava od strane Ustavnog suda - ističe se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju, na sjednicama Ustavnog odbora nije osporena stručnost kandidata ni njihov kapacitet za nepristrasno odlučivanje, kakav je Ustavnom sudu Crne Gore neophodan.
- Smatramo da o svim kandidatima poslanici treba javno da razgovaraju u Skupštini, na sjednicama Ustavnog odbora i u plenumu, umjesto zakulisnih dijaloga i kritika na društvenim mrežama. Utvrđivanje kandidata je važan korak ka popunjavanju Ustavnog suda i djelotvornoj zaštiti ljudskih prava, ustavnosti i zakonitosti. Kompletiranje Ustavnog suda je neophodno i za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju. 
Ustavom je, poručuju, propisano da Ustavni sud ima sedam sudija. Sada ih je četvoro, od kojih jedna sutkinja u decembru napušta funkciju. 
- To znači da je potrebno izabrati četvoro sudija, dvoje na predlog skupštinskog Ustavnog odbora i dvoje na predlog Predsjednika države. HRA očekuje da Skupština Crne Gore što prije izabere sve potrebne sudije i ubrza put države ka Evropskoj uniji - zaključuje se u saopštenju.

HRA: Izbor kandidata za sudije Ustavnog suda je važan korak naprijed

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je u srijedu, u obraćanju na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta (EP), da Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori na hibridne prijetnje poslije nedavnih, kako se vjeruje, ruskih upada u vazdušni prostor više evropskih država.
- Vrijeme je da se to nazove svojim imenom. To je hibridno ratovanje. Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori i zaštiti svoje nebo - rekla je Fon der Lajen na sjednici EP posvećenoj nedavnim ruskim kršenjima vazdušnog prostora i kritične infrastrukture zemalja članica Unije.
Kako je prenijela na svom nalogu na mreži Iks, sjednici prisustvuje i Mari Bjere, ministarka spoljnih poslova Danske, aktuelne predsjedavajuće EU.
Fon der Lajen je ocijenila da se "dešava nešto novo i opasno" na evropskom nebu, javila je Beta.
- Ne treba samo da reagujemo, treba da odvratimo. Ako oklijevamo da djelujemo siva zona će se samo proširiti - rekla je ona u govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu.
Europoslanici će glasati o rezoluciji o tom pitanju u četvrtak.
Grupa Socijalista i demokrata u EP je na svom nalogu na mreži Iks napisala da rusko kršenje vazdušnog prostora ne predstavlja izolovane incidente, već "hibridno ratovanje da testira kolektivnu spremnost Evrope".
- Moramo pojačati naše odbrambene kapacitete poboljšanjem naše sposobnosti da detektujemo, pripišemo i presretnemo ove upade, u saradnji sa NATO - napisala je ta grupa.

Fon der Lajen: Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori na hibridne prijetnje

Projekat „Rukometić“, koji realizuju Rukometni savez Crne Gore i Evropska rukometna federacija a institucionalno podržava Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, od početka oktobra sprovodi se i u tri grada na sjeveru naše države, odnosno u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, uključivanjem tri grada na sjeveru, projekat je došao do devet gradova, deset vrtića i oko 500 djece, a 19 licenciranih trenera brine se o tome da svaki čas protekne u dobrom raspoloženju i lijepom druženju djece koja su budućnost naše države.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Rukometni savez Crne Gore zajednički rade na promociji rukometa, sporta i zdravih stilova života od najmlađeg uzrasta, pokazujući na taj način pravi odnos prema jednom od najuspješnijih sportova u našoj državi.
Projekat „Rukometić“, kako se navodi, ima za cilj da kroz igru, zabavu i timski duh podstakne djecu da razvijaju ljubav prema sportu, prijateljstvu i zdravim navikama, što je važan segment u njihovom odrastanju i obrazovanju.
Realizuje se u devet gradova i to u Podgorici Nikšiću, Cetinju, Tivtu, Baru, Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
- Rukometić se sprovodi u 10 vrtića – “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” u Podgorici, “Dragan Kovačević” u Nikšiću, “Zagorka Ivanović” u Cetinju, “Bambi” u Tivtu, “Vukosava Ivanović-Mašanović” u Baru, “Solidarnost” u Ulcinju, “Radmila Nedić” u Beranama, “Dušo Basekić” u Bijelom Polju i “Eko bajka” u Pljevljima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Sa djecom trenira 19 trenera: Bobana Krstović, Zorica Đurović, Bojan Deletić, Filip Popović, Miloš Perović, Dragan Đurđevac, Draško Kaluđerović, Marko Knežević, Indira Mujić, Đorđo Peruničić, Vuk Kaluđerović, Rifat Lazorja, Mirko Radović, Radoje Lekić, Milija Kastratović, Marko Stojanović, Aleksandar Đurđević, Božidar Anđelić i Nemanja Vuković.
Više informacija o projektu dostupno je na sajtu rukometic.me.

MPNI: Projekat „Rukometić“ počeo i na sjeveru Crne Gore

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dragan-koprivica