Red je da se zahvalimo ministru (Danilu Šaranoviću) što nas je uvjerio da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu i da smo „šampioni regiona“ - poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić podsjećajući na ranije riječi resornog ministra u Skupštini Crne Gore - dok vatra u Crnoj Gori danima bukti na više frontova.
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio video snimke na kojima Šaranović tvrdi da smo spremni za požarnu sezonu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1956007190642278449&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izgleda da požari nijesu slušali ove hvalospjeve – inače se ne bi primicali Crnoj Gori, već bi šampionski pehar poslali po Milojkovom kanaderu - naveo je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvatra-i-danas-najvise-problema-pravi-u-piperima-u-kucima-gori-ali-daleko-od-kuca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I dok, kako je ukazao, cijela Crna Gora tuguje za vojnikom Dejanom Božovićem koji je prije dva dana stradao u prevrtanju cistijerne na putu ka Kučima, i zahvaljuje partnerima i saveznicima na velikoj pomoći i odaje priznanje hrabrosti i požrtvovanju vatrogasaca i vojnika - krizni menadžment MUP-a i države još jednom je pao na ispitu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-16-sati-konferencija-mod-povodom-nesrece-u-kojoj-je-stradao-vojnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U tome su zaista istinski šampioni - podvukao je Samardžić.
Na to je čelnicima bezbjednosnog sektora poručio i da hrabrost vatrogasaca i vojnika nije za prisvajanje.
- Njihovo požrtvovanje nije štit iza kog krijete slabosti sistema, neznanje i nesposobnost - decidan je Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samardžić podsjetio na populizam ministra u Skupštini: Šaranović nas uvjeravao da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu

Država je kapitulirala! Od danas u Crnoj Gori postoji samo jedna institucija – Crkva Srbije, poručio je na Iks mreži, Dragan Samardžić, admiral u penziji.&nbsp;
Preostaje još, kako kaže, samo da se predsjednici s mitropolitima dogovore o terminu primopredaje vlasti na vili Gorica i rasporedu korišćenja vile Miločer.

1250x600

1084x550

Samaržić: Od danas u Crnoj Gori postoji samo jedna institucija – Crkva Srbije

S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument, poručio je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić.
Nedavno penzionisanii admiral &nbsp;u crnogorskoj je javnosti lansirao pravu medijsko-političku bombu. Poveći, analitičan tekst koji je obavio na tamošnjem portalu Vijesti, nesporno je zanimljiv i hrvatskoj publici jer je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s posebnim naglaskom na odnos Crne Gore i Hrvatske i slučaj školskog broda Jadran.
Ogroman odštetni zahtjev
I trenutak je nesporno aktualen jer stiže petnaestak dana nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen-ploču na logoru Morinj i vlasništvo nad brodom Jadran u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor.
- S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument- piše admiral Samardžić u tekstu pod naslovom "Pitanje sukcesije vojne imovine previše je složeno da bismo se njime bavili paušalno".
Autor podsjeća kako je Hrvatska prije dvije decenije, još u aprilu 2003., formirala Savjet za sukcesiju vojne imovine sastavljen od 22 ekspertske grupe, koje su se sveobuhvatno i analitički bavile procjenom veličine i vrijednosti cjelokupne diobene mase JNA te je trebalo izraditi diobene bilanse po republikama – državama nasljednicama. Ekspertske grupe procijenile su da je ukupna vrijednost diobene mase, koja uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, oko 70 milijardi USD. Od tog iznosa Republika Hrvatska potražuje oko 10 milijardi USD, od čega se, prema neslužbenim izvorima, na Crnu Goru odnose 2 milijarde USD. Admiral Dragan Samardžić podsjeća da je Evropski parlament u dvije posljednje rezolucije pozvao Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše SFRJ, posebno u pogledu vojne imovine.
Smatra da bi Crnoj Gori najmanje odgovaralo da sporna pitanja s Hrvatskom rješava međunarodnom arbitražom – na koju su se olako pozvali crnogorski dužnosnici.&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda 'Jadran' nije izolovano pitanje i da bi Hrvatska, ako dođe do međunarodne arbitraže, vjerovatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila golemi odštetni zahtjev. Svakako, i Hrvatska treba računati na mogućnost da se u slučaju takvog spora, posebno kada je u pitanju vlasništvo školskog broda 'Jadran', kao zainteresovane strane, uključe i neke druge države sukcesori- piše admiral Samardžić.
Iz svega navedenog, dodaje, očigledno je da je pitanje sukcesije vojne imovine vrlo složeno, ozbiljno i senzitivno, da bi se njime bavili paušalno i ad hoc te da Crna Gora može imati dalekosežne negativne posljedice ako ovom problemu ne pristupi na valjan i cjelovit način. S obzirom na to da kapaciteti školskog broda "Jadran" nadilaze potrebe ne samo Crne Gore i Hrvatske već i regije te da je održavanje broda u potpuno ispravnom i reprezentativnom stanju zahtjevno i skupo za obje zemlje pojedinačno, bilo bi više nego racionalno, predlaže admiral Samardžić, da se s predstavnicima Hrvatske, ali i svim drugim zainteresovanim državama bivše Jugoslavije, otvoreno razgovara o iznalaženju optimalnog modela njegova daljnjeg korištenja.
– Ishitrene, istorijski i pravno neutemeljene, populističke političke izjave zbog kratkoročnog aplauza ostrašćenih grupica i naklonosti glasačkog tijela, mogu dugoročno narušiti dobrosusjedske odnose. Ne smijemo smetnuti s uma da je Hrvatska naš susjed i saveznik, kao i dugogodišnji promoter interesa Crne Gore na njenom integracijskom putu, ranije u NATO, a sada u EU – poentirao je admiral Samardžić.
Niz visokih dužnosti
Inače, Samardžić je od sticanja crnogorske nezavisnosti, koja ga je zatekla u činu kapetana bojnog broda na mjestu komandanta tadašnje Mornarice Vojske Srbije i Crne Gore, obavljao niz visokih dužnosti u tamošnjoj vojsci i Ministarstvu odbrane. Ukupno je čak devet godina proveo na dužnosti načelnika Generalštaba VCG (2008 – 2017.), nakon čega je angažovan na vojno-diplomatskim poslovima u OESS-u i UN-u, a pokrivao je i dužnost vojnog atašea u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Od marta 2020. obavlja dužnost vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu, otkako je 2022. otišao u penziju. Premda se nakon penzionisanja spekulisalo o njegovoj nerazjašnjenoj prošlosti iz ratnih djelovanja bivše Jugoslovenske ratne mornarice tokom agresije na Hrvatsku, koja ga je zatekla u Splitu, DORH je potvrdio kako se ime Dragana Samardžića ne nalazi na popisu osumnjičenih za ratne zločine.&nbsp;

Samardžić: Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, general Dragan Samardžić, poručio je putem mreže X da će mnogi iz bezbjednosnog sektora zažaliti što nijesu na vrijeme i dostojanstveno napustili funkcije koje, kako navodi, očigledno nijesu sposobni da obavljaju.
– Mnogi iz bezbjednosnog sektora će zažaliti — ako već nijesu — što poslije masakra na Cetinju nijesu časno odstupili sa funkcija kojima očigledno nijesu dorasli – napisao je Samardžić, komentarišući aktuelnu situaciju u sektoru bezbjednosti.
Njegova izjava dolazi nakon serije incidenata koji su potresli Crnu Goru – samo tokom protekle sedmice u Podgorici su se dogodila dva ubistva, a dvije osobe su ranjene. Takođe, predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, brutalno je pretučen u centru grada, a već danas, po povratku u kancelariju, dobio je nove prijetnje.
Ova dešavanja dodatno su produbila sumnje u sposobnost nadležnih institucija da odgovore na izazove bezbjednosti u zemlji.

Samardžić: Mnogi iz bezbjednosnog sektora će zažaliti, što poslije masakra na Cetinju časno ne odstupiše sa funkcija

Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letilica tiho krstari iznad regiona, a njihov tačan broj niko ne zna sa sigurnošću.
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, nakon što je godinu ranije završen sukob u Bosni i Hercegovini.
Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na toj listi.
Naoružane bespilotne letilice.
- Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja - kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu.
<h2>Nova pravila vojne igre</h2>
Vojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama.
U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak.
Srbija je nabavila jurišne bespilotne letilice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.
Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bajraktara.
Hrvatska je realizovala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letilice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama zvaničnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje.
Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letilice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i sopstvenu proizvodnju u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letilica.
Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bajraktara.
Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bajraktare.
Bajraktare je prošle godine kupila i Albanija.
<h2>Može li se ovo pitanje regulisati?</h2>
Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letilice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letilica.
- Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini - kazao je Prlenda za RSE.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad realizacijom sporazuma od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao realizaciju.
- Od tad više nije moguć direktan pritisak međunarodnog faktora na primjenu i eventualne izmjene. Od tada to zavisi isključivo od političke volje samih potpisnica - dodao je Prlenda.
Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao trka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama.
Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovne strane u regionu. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona.
Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova.
- Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letilice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni - smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda.
<h2>Nebo bez granica</h2>
Stari sastav kontrole naoružanja u regionu izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja.
Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona.
- Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao povjerenje, u skladu sa savremenom okolnostima - kazao je Radić za RSE.
Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog okeana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendovala članstvo u tom sporazumu.
Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru.
On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota.&nbsp;
- Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju - kazao je za RSE Dragan Samardžić, penzionisani admiral u Vojsci Crne Gore.
Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže da njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letilice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države.
Uporedo sa nabavkom dronova, zemlje regiona rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.

RSE: Sve više naoružanih dronova iznad Balkana i niko ih ne nadgleda

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.
- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da Ministarstvo odbrane tvrdi da je pravni okvir za nabavku patrolnih brodova Međuvladin sporazum, koji još uvijek nije stupio na pravnu snagu jer ga Francuska nije ratifikovala.
Samardžić pita da li je ovo potvrda nezakonite nabavke brodova?
On podsjeća da nije bilo tendera, iako je to bila obaveza prema Crnoj Gori i EU regulativi o javnim nabavkama, jer se ne radi o G2G ugovoru.
Napominje i da u trenutku potpisivanja Ugovora, ni Sporazum ni Tehnički aranžman nisu bili na pravnoj snazi.
- Dakle, ne postoji pravni osnov za nabavku brodova - konstatuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, s porinućem brodova, mogle bi da isplivaju i nezakonitosti.&nbsp;
- Imajući u vidu kako su “časno” nabavljeni, primjerenije bi bilo da ih nazovu San Trope i Dom Perinjon. Kum na krštenju: Danilo Jedan - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1915393714781835405%3Ft%3D3mme4lEq9YApYnWsatB_5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavjestajno bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić saopštio je da danas u brodogradilištu "Kership" u Francuskoj zvanično počinje gradnja novih patrolnih brodova za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore.
Bečić je kazao da će novi brodovi nositi imena "Petar I Njegoš" i "Petar II Njegoš".

Samardžić: Kako su “časno” nabavljeni, brodovi bi trebalo da se nazovu San Trope i Dom Perinjon, kum - Danilo Jedan

Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.
- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.
Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.
- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji Dragan Samardžić.
Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. 
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.
Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. 
- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.
Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. 
- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. 
- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.
Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.
- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, kao i brojne afere. 
- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.
Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. 
- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. 
- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.
Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. 
- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.
Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. 
- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.
Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. 
- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. 
- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. 
Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. 
- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.
Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. 
- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.
Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.
- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Reza Aref upozorio je danas da bi novi rat sa Izraelom mogao da izbije "u svakom trenutku", više od dva mjeseca posle smrtonosnog sukoba dva neprijatelja.
Izrael je 13. juna pokrenuo iznenadni napad na iransku teritoriju, sprovodeći stotine napada usmerenih na vojne i nuklearne objekte. Tada su ubijeni naučnici povezani sa iranskim nuklearnim programom kao i visoki vojni zvaničnici.
Iran je uzvratio raketnim i napadima dronovima na Izrael i ciljao najveću američku bazu na Bliskom istoku u Kataru.
SAD, koje su takođe bombardovale nuklearne objekte u Iranu 22. juna, objavile su prekid neprijateljstava 24. juna.
- Moramo da budemo spremni za konfrontaciju u svakom trenutku. Danas nismo čak ni u situaciji prekida vatre nego, postoji prekid neprijateljstava - rekao je Aref, prenosi N1.
Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe Jahja Rahim Safavi rekao je nedavno da Iran priprema planove za najgori mogući scenario.
- Trenutno nema pravog prekida vatre. Nalazimo se u fazi rata i on može da se nastavi u svakom trenutku. Nema protokola, nema propisa, nema sporazuma između nas i Izraelaca, niti između nas i Amerikanaca - rekao je Safavi.
Od prekida vatre, iranski zvaničnici i vojni komandanti potvrdili su da je zemlja spremna za novi sukob, iako ne želi rat.
Više od 1.000 ljudi je ubijeno u Iranu tokom sukoba, prema iranskim vlastima.
Izrael je, sa svoje strane, prijavio 28 smrtnih slučajeva.
Zapadne sile i Izrael optužuju Iran, koji to poriče, da traži nuklearno oružje.

Iran upozorio da bi rat sa Izraelom mogao da se nastavi u svakom trenutku

U Bijeloj kući u toku je sastanak predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, šest mjeseci nakon njihove burne rasprave u februaru.
Zelenski od ovog susreta očekuje podršku i konkretne poteze američkog predsjednika, naročito nakon što se Tramp prošlog petka sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Sastanak u Vašingtonu održava se uoči večerašnjeg razgovora Trampa sa evropskim zvaničnicima, a centralna tema je okončanje rata između Kijeva i Moskve. Ranije danas, u Bijelu kuću su stigli predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, britanski premijer Kir Starmer, italijanska premijerka Đorđa Meloni, generalni sekretar NATO-a Mark Rute i druge delegacije.
Uoči susreta sa Trampom, Zelenski je poručio da je glavni cilj Ukrajine „pouzdan i trajan mir“ i da Kijev teži uspostavljanju „nove bezbjednosne arhitekture“.
– Naš glavni cilj je pouzdan i trajan mir za Ukrajinu i cijelu Evropu. Važno je da zamah svih naših sastanaka vodi upravo ka tom rezultatu – napisao je Zelenski na mreži „X“.
On je dodao da je Ukrajina spremna na istinsko primirje i izgradnju nove bezbjednosne arhitekture, zaključivši: „Potreban nam je mir“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkA9iawPiGIo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Istorijski sastanak u Bijeloj kući: Zelenski i Tramp ponovo za istim stolom

Kratko ostvarenje ,,Znači nema filma“ (,,So, There is No Movie“) mlade crnogorske autorke Milice Radovanović biće 22. avgusta premijerno prikazano na Sarajevo film festivalu (SFF). Prilika da Nikšićanka predstavi svoj drugi kratki film (prvi ,,Ivana“ realizovan i prikazan u Podgorici krajem 2023) na najvećoj regionalnoj filmskoj smotri je veliko priznanje. Pogotovo imajući u vidu, da se devetominutni rad tiče svakodnevice i stvarnosti života u Srebrenici, bosanskohercegovačkom gradu najdubljih rana. Projekat eksperimentalnog kratkog filma Milica, studentkinja UDG, realizovala je tokom jula, na rezidenciji na Silver Frame Film Festivalu u Srebrenici. Rezidencija je okupila talentovane mlade autore iz naše zemlje, BiH, Srbije i Hrvatske. U selekciji najboljih ovog ljeta je i autorski potpis mlade Crnogorke, a biće predstavljen u ,,Teatru mladih“ u Sarajevu 22. avgusta od 14 časova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190848_b275cc412b4ea89f318aaf2f7ece7706d3925c7c0d106bb4492629dced6458f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190848_b275cc412b4ea89f318aaf2f7ece7706d3925c7c0d106bb4492629dced6458f3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1247" loading="lazy" alt="film"></figure>  Film predstavlja interesantan koncept, gdje fikcija, prvobitno neplanirano i sasvim ironično - prepušta prostor stvarnosti jednog beskrajnog niza istih dana. Pogotovo u očima mladih Srebrenice, koji u tom lavirintu svakodnevice teško pronalaze izlaz u budućnost. Za samu Milicu i filmsku ekipu - suočavanje sa danima rada u gradu sa redovnim i dugim restrikcijama vode (što je jedna od srebrenička tema koje svih ovih mjeseci potpuno izmiču bosanskohercegovačkoj ili široj javnosti) - bio je i znak, da ,,Znači, nema filma“ mora biti jasan, dokumentaristički precizan biljeg i dokument vremena i stvarnosti koju Srebreničani žive, a dobrim dijelom dijelimo svi. Pored režije, Radovanović je i autorka koncepta i scenarija, takođe potpisuje i montažu, a uz Esmina Sabljića radila je i na filmskoj fotografiji. Mentorsku ulogu na projektu imao je Davor Marinković, autor iz Srbije koji decenijama živi i stvara u Italiji.

Film mlade crnogorske autorke o Srebrenici premijerno na SFF

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Radun Stojanović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: dragan-samardzic