<p>Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letilica tiho krstari iznad regiona, a njihov tačan broj niko ne zna sa sigurnošću.</p>
<p>Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, nakon što je godinu ranije završen sukob u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na toj listi.</p>
<p>Naoružane bespilotne letilice.</p>
<p>- Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja - kazao je za Radio Slobodna Evropa <b>Antonio Prlenda</b>, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu.</p>
<h2>Nova pravila vojne igre</h2>
<p>Vojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama.</p>
<p>U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak.</p>
<p>Srbija je nabavila jurišne bespilotne letilice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.</p>
<p>Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bajraktara.</p>
<p>Hrvatska je realizovala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letilice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama zvaničnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje.</p>
<p>Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letilice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i sopstvenu proizvodnju u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letilica.</p>
<p>Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bajraktara.</p>
<p>Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bajraktare.</p>
<p>Bajraktare je prošle godine kupila i Albanija.</p>
<h2>Može li se ovo pitanje regulisati?</h2>
<p>Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letilice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letilica.</p>
<p>- Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini - kazao je Prlenda za RSE.</p>
<p>Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad realizacijom sporazuma od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao realizaciju.</p>
<p>- Od tad više nije moguć direktan pritisak međunarodnog faktora na primjenu i eventualne izmjene. Od tada to zavisi isključivo od političke volje samih potpisnica - dodao je Prlenda.</p>
<p>Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao trka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama.</p>
<p>Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovne strane u regionu. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona.</p>
<p>Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova.</p>
<p>- Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letilice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni - smatra <b>Aleksandar Radić</b>, vojni analitičar iz Beograda.</p>
<h2>Nebo bez granica</h2>
<p>Stari sastav kontrole naoružanja u regionu izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja.</p>
<p>Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona.</p>
<p>- Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao povjerenje, u skladu sa savremenom okolnostima - kazao je Radić za RSE.</p>
<p>Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog okeana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendovala članstvo u tom sporazumu.</p>
<p>Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru.</p>
<p>On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota.&nbsp;</p>
<p>- Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju - kazao je za RSE <b>Dragan Samardžić</b>, penzionisani admiral u Vojsci Crne Gore.</p>
<p>Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže da njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letilice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države.</p>
<p>Uporedo sa nabavkom dronova, zemlje regiona rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

RSE: Sve više naoružanih dronova iznad Balkana i niko ih ne nadgleda

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.</p>
<p>- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.</p>

1250x600

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>kazao je da Ministarstvo odbrane tvrdi da je pravni okvir za nabavku patrolnih brodova Međuvladin sporazum, koji još uvijek nije stupio na pravnu snagu jer ga Francuska nije ratifikovala.</p>
<p>Samardžić pita da li je ovo potvrda nezakonite nabavke brodova?</p>
<p>On podsjeća da nije bilo tendera, iako je to bila obaveza prema Crnoj Gori i EU regulativi o javnim nabavkama, jer se ne radi o G2G ugovoru.</p>
<p>Napominje i da u trenutku potpisivanja Ugovora, ni Sporazum ni Tehnički aranžman nisu bili na pravnoj snazi.</p>
<p>- Dakle, ne postoji pravni osnov za nabavku brodova - konstatuje Samardžić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, s porinućem brodova, mogle bi da isplivaju i nezakonitosti.&nbsp;</p>
<p>- Imajući u vidu kako su “časno” nabavljeni, primjerenije bi bilo da ih nazovu San Trope i Dom Perinjon. Kum na krštenju: Danilo Jedan - zaključio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1915393714781835405%3Ft%3D3mme4lEq9YApYnWsatB_5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Podsjećamo, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavjestajno bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić saopštio je da danas u brodogradilištu "Kership" u Francuskoj zvanično počinje gradnja novih patrolnih brodova za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore.</p>
<p>Bečić je kazao da će novi brodovi nositi imena "Petar I Njegoš" i "Petar II Njegoš".</p>

Samardžić: Kako su “časno” nabavljeni, brodovi bi trebalo da se nazovu San Trope i Dom Perinjon, kum - Danilo Jedan

<p>Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.</p>
<p>Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.</p>
<p>Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.</p>
<p>Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.</p>
<p>Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.</p>
<p>- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.</p>
<p>Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik <b>Jakov Milatović </b>na Samitu u Viljnusu 2023. godine.</p>
<p>- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.</p>
<p>On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.</p>
<p>Slično je govorio i premijer <b>Milojko Spajić </b>i to u više navrata.</p>
<p>Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.</p>
<p>Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.</p>
<p>Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.</p>
<p>- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.</p>
<p>„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.</p>
<p>Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.</p>
<p>- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.</p>
<p>Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.</p>
<p>- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.</p>
<p>Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.</p>
<p>- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.</p>
<h3><b>Radić: Pitanje statistike</b></h3>
<p><br/>
Vojni analitičar<b> Aleksandar Radić</b> objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.</p>
<p>To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.</p>
<p>- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.</p>
<p>Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.</p>
<p>- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.</p>
<h2><b>Samardžić: Samo izgovor</b></h2>
<p>Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.</p>
<p>- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.</p>

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

<p>Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;</p>
<p>Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.</p>
<p>- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.</p>
<p>Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.</p>
<p>- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;</p>

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

<p>Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b>.</p>
<p>Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. </p>
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
<p>- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.</p>
<p>Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. </p>
<p>- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.</p>
<p>Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. </p>
<p>- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.</p>
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
<p>Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. </p>
<p>- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.</p>
<p>Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.</p>
<p>- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.</p>
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
<p>Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba <b>Zorana Lazarevića</b>, kao i brojne afere. </p>
<p>- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.</p>
<p>Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. </p>
<p>- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.</p>
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
<p>Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. </p>
<p>- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.</p>
<p>Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. </p>
<p>- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.</p>
<p>Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. </p>
<p>- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.</p>
<p>Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. </p>
<p>- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.</p>
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
<p>Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. </p>
<p>- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. </p>
<p>Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. </p>
<p>- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.</p>
<p>Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. </p>
<p>- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.</p>
<p>Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.</p>
<p>- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.</p>

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

<p>Nekompetentnost donosilaca političkih odluka, nedostatak sposobnosti potrebnih za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit, ključni su izazovi u sistemu odbrane, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora, smatra bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) <b>Dragan Samardžić</b>.</p>
<p>On je u intervjuu Agenciji Mina kazao da je dezorijentisanost postala akutna bolest sistema odbrane, i to zaslugama političkog rukovodstva.</p>
<p>Samardžić je rekao da je glavna energija sistema nepovratno potrošena na trvenja, afere i partijski populizam, umjesto da težiste bude na unapređenju operativnih sposobnosti Vojske i implementaciji preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.</p>
<p>- Zbog toga, umjesto da budu u fokusu, ključni prioriteti sistema ostali su u sjenci, čekajući već petu godinu da ih se neko sjeti - kazao je Samardžić.</p>
<p>Kako je naveo, umjesto da se išlo u susret rješavanju problema, oni su se do te mjere akumulirali da ugrožavaju borbenu gotovost Vojske.</p>
<p>- Ključni izazovi, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora sistema, su odsustvo strateškog promišljanja i nekompetentnost donosilaca političkih odluka, autokratski centralizovani sitem koji guši inicijativu i efikasnost, kao i nastavak dezintegracije odbrambeno-bezbjednosnog sistema na svim nivoima - kazao je Samardžić.<br/>
<br/>
On smatra da su ključni izazovi i nedostatak potrebnih sposobnosti za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit.</p>
<p>Na pitanje da li posljednja dešavanja, poput neslaganja ministra odbrane Dragana Krapovića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića o određenim pitanjima i hapšenje pripadnika VCG na Kosovu, mogu uticati na ugled Vojske i države kao NATO članice, Samardžić je odgovorio da se u kratkom roku mnogo toga desilo što je negativno uticalo na ugled VCG, Ministarstva odbrane (MO) i države.</p>
<p>- Centralna figura svih tih dešavanja, nažalost, bio je ministar odbrane. Kao direktan akter događaja ili putem neodmjerenih izjava i uz neadekvatnu reakciju sistema - naveo je Samardžić.</p>
<p>Saveznike, kako je kazao, najviše zabrinjava funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.</p>
<p>- Pa im se poslije svih iskustava nameće ključno pitanje - da li će Crna Gora, u slučaju krizne situacije, biti u stanju da pravovremeno donese ispravne odluke - dodao je Samardžić.</p>
<p>On je istakao da pouzdanost nije deklarativna, već vrijednosna kategorija koja se djelima dokazuje.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li države članice NATO-a imaju manje ili veće povjerenje u Crnu Goru nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, Samardžić je kazao da se od tada promijenilo nekoliko vlada, ali da se nijedna nije bavila suštinskim pitanjima kolektivnog sistema odbrane.</p>
<p>- Nažalost, stiče se utisak da donosioci političkih odluka ne poznaju čak ni osnove funkcionisanja NATO-a - dodao je Samardžić.</p>
<p>On je rekao da bi, u suprotnom, odavno bio donešen prijeko potreban Zakon o kriznom menadžmentu, koji bi bio usklađen sa NATO sistemom donošenja odluka.</p>
<p>- Takođe, ne bi se pravile početničke greške koje su poljuljale povjerenje saveznika u Crnu Goru. Prisjetimo se samo činjenice da, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, jedina članica NATO-a koja nije donijela potrebnu odluku bila je Crna Gora, zbog opstrukcije jednog člana Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Samardžić.</p>
<p>Kako je kazao, sporna imenovanja na ključnim pozicijama u sistemu bezbjednosti, sumnje u regularnost pojedinih bezbjednosnih provjera i moguća kompromitacija NATO tajnih podataka, sigurno nijesu doprinijela vraćanju povjerenja, već naprotiv.</p>
<p>- Bez obzira na hvalospjeve o kredibilnosti članstva i izjave zvaničnika, biće potrebno dosta vremena i konkretnih akcija da se povjerenje povrati - ocijenio je Samardžić.</p>
<p>Upitan očekuje li da izmjene i dopune Zakona o VCG i Zakona o odbrani, koje se privode kraju, doprinesu pobošljanju funkcionisanja sistema odbrane, on je kazao da se već dugo najavljuju izmjene ta dva zakona, ali da javnost ni u naznakama nije upoznata o promjenama.</p>
<p>- Mislim da se ništa suštinski neće promijeniti, jer se krenulo od repa - naveo je Samardžić.</p>
<p>On je kazao da je prvo trebalo da budu donijete nove ili inovirane važeće strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, pa tek na osnovu toga da se mijenjaju zakoni.</p>
<p>- NATO i Evropska unija odavno su usvojili nove strateške koncepte, a nakon ruske invazije na Ukrajinu dramatično se promijenilo bezbjednosno okruženje - rekao je Samardžić.</p>
<p>To, kako je naveo, zahtijeva analizu definisanih prioriteta i novi strateški pristup u cilju preispitivanja nacionalnog odgovora na moguće izazove, rizike i prijetnje.</p>
<p>- Čisto sumnjam da će se izmjenama tih zakona unaprijediti funkcionalnost i efikasnost sistema i otkloniti određene protivrječnosti Zakona o Vojsci sa Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju - kazao je Samardžić.</p>
<p>On je ukazao na „sporno“ rješenje postojećeg Zakona o Vojsci koje je, kako je rekao, u koliziji sa članom 130 Ustava i oduzima nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.</p>
<p>Samardžić je pojasnio da sadašnje zakonsko rješenje omogućava ministru odbrane da, bez odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost, na sve pozicije u MO i VCG postavlja oficire kao vršioce dužnosti na period do 18 mjeseci.</p>
<p>- Već duže vrijeme, na sva direktorska mjesta u MO i značajan broj komandnih mjesta u VCG postavljeni su oficiri kao vršioci dužnosti, rješenjem ministra, bez ikakvog pitanja Savjeta za odbranu i bezbjednost - kazao je Samardžić.</p>
<p>On je rekao da, teoretski, ministar može sve oficire u VCG postaviti kao vršioce dužnosti, bez odluke Savjeta.</p>
<p>- Zbog ovakvih stvari bilo bi ljekovito da i Savjet razmotri predviđene izmjene zakona prije njihovog usvajanja - dodao je Samardžić.</p>
<p>Crna Gora je od 2017. godine za odbranu opredijelila više od 750 miliona eura.</p>
<p>Na pitanje da li smatra da su dosadašnja ulaganja dovoljna, Samardžić je odgovorio da se za sistem odbrane i bezbjednosti teško ikada može reći da ima dovoljno sredstava, posebno ako se ima u vidu činjenica da su zbog decenijskog neulaganja u infrastrukturu i opremu zahtjevi za investiranjem bili ogromni.</p>
<p>- Modernizacija Vojske je najbolja stvar koja se desila od našeg ulaska u NATO. Opremanje je težišno vršeno prema prioritetima definisanim u Dugoročnom planu razvoja odbrane i u skladu sa NATO ciljevima sposobnosti - istakao je Samardžić.</p>
<p>Međutim, kako je ocijenio, posljednjih godina krenulo se u krivom smjeru i prioriteti u opremanju ne prate razvoj prijetnji i rizika.</p>
<p>- Izdvojiti ogromnu sumu od preko 130 miliona EUR za nabavku dva patrolna broda u aktuelnom bezbjednosnom okruženju, kada nemate nijedan savremeni sistem za protivraketnu i protivoklopnu borbu, niti integrisani sistem za detekciju i obaranje dronova je, sa jedne strane, nepriuštiv luksuz, a sa druge kockanje sa bezbjednošću države i građana - naveo je Samardžić.</p>
<p>On je dodao da su se za 130 miliona EUR mogli nabaviti i potrebni patrolni brodovi, ali i mnogi drugi prijeko potrebni savremeni borbeni sistemi, čime bi se značajno unaprijedile operativne sposobnosti VCG i nacionalna bezbjednost.</p>
<p>- Takođe, višegodišnje kašnjenje u instaliranju radara za nadzor vazdušnog prostora, doniranog od NATO-a, nedopustivo je i krajnje neozbiljno od države - kazao je Samardžić.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je država za ovu godinu opredijelila dovoljno novca za nacionalne potrebe i unapređenje odbrambenih i vojnih sposobnosti, on je rekao da je iz samog Predloga zakona o budžetu nemoguće utvrditi stvarnu sumu novca namjenjenog MO, kao i da teoretski ona može ići i do impresivnih 206 miliona eura.</p>
<p>Samardžić je kazao da su u poglavlju budžeta za MO od skoro 79 miliona EUR prikazani personalni i operativni troškovi, i da se nada da oni obezbjeđuju potrebno unapređenje standarda zaposlenih, kao i realizaciju svih planova i aktivnosti MO i Vojske.</p>
<p>- U navedeni iznos budžeta MO, planirana su veoma mala sredstva za opremanje i modernizaciju vojske, negdje oko pet miliona EUR, od kojih će veliki dio već u startu „pojesti“ nezavršeni tenderi i prenesene obaveze iz prošle godine. Između ostalog i oko 1,2 miliona EUR za putničke automobile - naveo je Samardžić.</p>
<p>Kako je istakao, krucijalno za svaki vojni budžet su sredstva namjenjena opremanju i modernizaciji Vojske, jer to obezbjeđuje njen razvoj i dostizanje preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.</p>
<p>Samardžić je rekao da je, pored tih pet miliona eura iz budžeta, predviđeno da MO može trošiti i sredstva od sopstvenih prihoda do visine od dva miliona eura.</p>
<p>- Najvažniji dio za ovu namjenu naveden je u članu 13 Zakona o budžetu, gdje se uočava da je za potrebe modernizacije Vojske predviđeno kreditno zaduženje do 125 miliona EUR, i to do 75 miliona EUR za potrebe finansiranja opreme i do 50 miliona EUR za finansiranja nabavke dva helikoptera - kazao je Samardžić.</p>
<p>On je rekao da je nejasno da li u ovih 75 miliona eura za opremu ulaze dosadašnja kreditna zaduženja za već realizovane nabavke, kao što su nadogradnja borbenih vozila OSHKOSH i vojne uniforme, kao i obaveze iz potpisanog ugovora za nabavku dva patrolna broda, niti je poznato koliko ona iznose.</p>
<p>- Valjda bi poslanici i javnost morali biti upoznati koliko je MO već sada kreditno zadužilo državu za ovu godinu - naveo je Samardžić.</p>
<p>On je dodao da prosto zvuči nevjerovatno da javnost još ne zna tačnu cifru koštanja dva patrolna broda, od koga je za tu namjenu uzet kredit i po kojim uslovima.</p>
<p>Prema riječima Samardžića, pravdanje ministra odbrane nekakvom vojnom ili poslovnom tajnom, u ovom dijelu nabavke, ne prolazi ni u jednoj demokratskoj državi.</p>
<p>- Dakle, iznos namijenjen za modernizaciju i opremanje Vojske, veoma je rastegljiv, i kreće se od pet do teoretski maksimalnih 132 miliona eura - kazao je Samardžić.</p>
<p>Kako je rekao, ukoliko se obezbijedi veći dio planiranih sredstava, biće to značajan pomak u modernizaciji VCG i unapređenju operativnih sposobnosti.</p>
<p>- A koliko će stvarno biti uloženo u novu opremu zavisiće od više faktora, pa ćemo pravi iznos saznati tek nakon izvještaja o realizaciji budžeta - dodao je Samardžić.</p>

Samardžić: Ključni izazovi u sistemu odbrane bez adekvatnog odgovora

<p>Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da je od odbijanja preuzimanja odgovornosti za masovno ubistvo na Cetinju puno opasnije što &nbsp;nadležeeni ne znaju gdje su i kad pogriješili.</p>
<p>Samardžić je reagovao na mreži X nakon što je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović,</b> odgovarajući na pitanje da li je i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi i teško ranio četiri osobe, kazao da ne postoji ni subjektivna ni objektivna odgovornost.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-o-ostavci-ovdje-ne-postoji-objektivna-i-subjektivna-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Puno opasnije, od odbijanja da preuzmu odgovornost, je što oni ne znaju đe su i kad pogriješili. Neznavenost njihova, provalija naša - poručio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1876181652629856487&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Samardžić: Puno opasnije od odbijanja preuzimanja odgovornosti je što ne znaju đe su i kad pogriješili

<p>Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore <b>Dragan Samardžić</b> smatra da neusvajanje budžeta ne predstavlja izgovor da se svim pripadnicima VCG ne uvećaju zarade.</p>
<p>Samardžić je to naveo na mreži X, ističući da tu činjenicu zna i ministar odbrane<b> Dragan Krapović.</b></p>
<p>- Prvo da pohvalimo Vladu zbog povećanja zarada Vojsci. Jedna dvanaestina budžeta u 2024 iznosila je 6,238 mil eura, a u 2025. - &nbsp;6,563 miliona eura. Za januar Ministartsvo odbrane će dobiti 325.000 eura manje od planiranog. Nema nikakvog razloga da svi pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu. To zna i ministar - poručio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1873069277286416851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873069277286416851%7Ctwgr%5E151161a7ff14d2842150aeb60dc39041f0aae942%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Nema razloga da pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu, to zna i Krapović

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b> promokentarisao je mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) prema kojem sporazum između dvije vlade podrazumjeva direktnu kupovinu bez uključivanja privatnih kompanija.</p>
<p>- Đe su sad premijer, ministar odbrane, poslanici... da objašnjavaju kako ja izmišljam i da je Komercijalni ugovor sa privatnom firmom Kership međudržavni sporazum - pitao je Samardžić na mreži X.</p>
<p>Prema nalazu DRI, takozvani "Gov-to-Gov" ili međudržavni sporazumi podrazumijevaju direktnu kupovinu kako bi se osigurala transparentnost, sigurnost i poštovanje međunarodnih pravila, posebno kada je riječ o kupovini vojne opreme i strateških tehnologija.</p>
<p>- Vlada jedne države kupuje ili prima vojnu opremu od vlade druge države. Korišćenjem Gov-to-Gov sporazuma države izbjegavaju privatne posrednike, što smanjuje mogućnost korupcije i povećava transparentnost - kazali su iz DRI.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1865075449883148515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1865075449883148515%7Ctwgr%5E474de7d988b055962450168dc53be7d0cb8e41fe%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić o mišljenju DRI: Đe su sad premijer, ministar odbrane, poslanici...

<p>Posle ulične šetnje i skandiranja ispred prostorija Srpske napredne stranke u Užicu, gdje su ispisali grafite i ostavili smeće, Užičani koji su večeras izašli na protest stigli su na željezničku stanicu u tom gradu i blokirali prugu.</p>
<p>&nbsp;Ovo je bilo iznenađenje za većinu učesnika protesta jer su dosadašnje blokade uglavnom bile na magistralnom putu, večeras su posjedali pokraj šina.</p>
<p>- Ako su na Vidovdan mogli da se zaustave svi vozovi u ovoj zemlji, jer je tako odlučio jedan čovjek, mogu i građani da učine sto, večeras smo to uradili mi - poručili su okupljeni.</p>
<p>Iznenadili su i policiju koja se, na osnovu iskustva prethodnih večeri, pozicionirala u blizini ložioničkog mosta, gdje je inače do sada blokiran magistralni put ka Beogradu.</p>
<p>Na pitanje do kada će trajati blokada pruge, blokaderi kažu da će to bit do daljnjeg i da su o tome obavijestili otpravnika vozova i zaposlene na stanici.</p>

Građani blokirali prugu u Užicu

<p>Višednevni muzičko-gastronomski festival vraća se krajem jula, uz raznovrstan program za sve generacije!</p>
<p>Glavni grad crnogorske kulture, smješten podno Lovćena, i ovog ljeta biće domaćin jednog od najposjećenijih muzičkih događaja u zemlji. Montenegro Beer Fest, višednevni festival koji kombinuje muziku, piće i lokalnu atmosferu, vraća se krajem jula s raznovrsnim programom za publiku različitih generacija.</p>
<p><b>Više od deset muzičkih izvođača</b></p>
<p>Program ovogodišnjeg izdanja, koje se održava od 25. do 27. jula, pažljivo je osmišljena sklopljena plejlista za publiku od 7 do 77 – spoj legendarnih rok imena do modernih pop i trep izvođača. Bajaga &amp; Instruktori, Marija Šerifović, Jala Brat &amp; Buba Corelli, Who See, Lexington Band, Perper, Marko Louis, Matija Cvek, Neonoen i Indira Forza ex Colonia – deset izvođača i bendova koji garantuju muzičku dinamiku i atmosferu koja se pamti. Bilo da ste roker, pop entuzijasta ili klaber, bićete na pravom mjestu.</p>
<p><b>Višeslojni festivalski doživljaj</b></p>
<p>Osim muzičkog dijela, festival nudi bogat izbor pića – od lokalnih kraft piva do internacionalnih brendova – kao i široku gastro ponudu. Iako je u osnovi pivski festival, koncept je prilagođen i onima koji ne konzumiraju alkohol, pa se sadržaj širi i na kulinarske, kulturne i zabavne segmente.</p>
<p><b>Grad koji živi s festivalom</b></p>
<p>Jedan od glavnih aduta festivala jeste njegov lokalitet. Tokom tri dana, Cetinje se transformiše u dinamičan kulturni centar. Pored koncerata, posjetioci imaju priliku da istraže gradske znamenitosti poput Njegoševe ulice, Dvorskog trga, Narodnog muzeja, Biljarde i brojnih galerija. Dnevni izleti ka Orlovom kršu i Lovćenu dodatno upotpunjuju iskustvo.</p>
<p><b>Dostupnost i pristupačnost</b></p>
<p>Jedan od razloga rastuće popularnosti ovog festivala leži i u činjenici da je pristupačan širokoj publici, kako cijenom, tako i lokacijom. Zahvaljujući pozicioniranosti Cetinja, festival privlači posjetioce iz različitih djelova Crne Gore i regiona.</p>
<p>Sve informacije o programu petog izdanja festivala, iznenađenjima i ekskluzivnim sadržajima festivala redovno se objavljuju na društvenim mrežama festivala – Instagram profilu @montenegrobeerfest, Facebook stranici Montenegro Beer Fest, TikTok nalogu festivala @beerfest.montenegro i zvaničnom sajtu beerfest.me.&nbsp;</p>

Cetinje u ritmu ljeta: šta donosi Montenegro Beer Fest 2025?

<p>Ryanair će za 20 odsto povećati maksimalnu dopuštenu veličinu prtljaga koji se može besplatno unijeti u avion i staviti ispod sjedišta, nakon što je Evropska unija predstavila predlog novih zakona koji bi omogućili veće dimenzije.</p>
<p>Ova niskobudžetna aviokompanija trenutno putnicima omogućava da besplatno ponesu ručni prtljag koji stane ispod sjedišta, poput torbice ili manjeg ruksaka. Maksimalna dopuštena veličina sada raste s 40x25x20 cm na 40x30x20 cm.</p>
<p>Iako se radi o povećanju od samo 5 cm u širinu, to znači da se volumen torbe povećava s 20 na 24 litra.</p>
<p><b>Ryanair i dalje zaostaje za easyJetom</b></p>
<p>Uprkos povećanju, Ryanair i dalje zaostaje za svojim glavnim konkurentom easyJetom, koji dopušta torbe veličine 45x36x20 cm (32 litra), dok WizzAir već dopušta torbe 40x30x20 cm.</p>
<p>Iz Ryanaira su poručili da će se nova pravila sprovoditi u narednim sedmicama, kako se budu prilagođavali mjerni okviri za torbe na aerodromima, te da će nova dopuštena veličina premašiti minimalnu preporučenu veličinu koju predlaže Evropska unija.</p>
<p>Prošle sedmice evropski zastupnici predložili su da bi putnici trebalo da imaju pravo na torbu minimalne veličine 40x30x15 cm, kao i dodatnu torbu ukupne dimenzije do 100 cm i mase do 7 kilograma, bez dodatnih troškova uz avionsku kartu.</p>

Ryanair povećava dopuštene dimenzije besplatnog ručnog prtljaga

<p>Sjedinjenje Američke Države SAD uvele su nove sankcije Iranu i njegovom libanonskom savezniku Hezbolahu, a usmjerene su na više zvaničnike i mreže koje pomažu pri izbjegavanju sankcija SAD-a vezanih za prodaju i prevoz iranske nafte.</p>
<p>Ministarstvo finansija je reklo da njegov Kabinet za kontrolu strane imovine “preduzima korake protiv mreža koje su kolektivno prevozile i kupovale iransku naftu u vrijednosti od više milijardi dolara, od čega su djelimično imale koristi snage Quds iranske Revolucionarne garde (IRGC-QF), koje su označene kao strana teroristička organizacija”.</p>
<p>Sankcije su takođe usmjerene na brodove uključene u prevoz nafte.</p>
<p>Ministar finansija <b>Skot Besen</b>t je kazao:&nbsp;</p>
<p>- Ministarstvo će nastaviti uvoditi mjere protiv izvora prihoda Teherana i pojačati ekonomski pritisak kako bi poremetilo (njegov) pristup finansijskim resursima koji omogućavaju njegove destabilizirajuće aktivnosti.</p>
<p>Sankcije su takođe uvedene protiv nekoliko viših zvaničnika i jedne pravne osobe povezane s Hezbolahom zbog pomaganja u izbjegavanju sankcija.</p>
<p>Potez naglašava predanost remećenju Hezbolahovih napora za izbjegavanjem sankcija, prema ministarstvu.</p>
<p>Svrha sankcija je takođe bila podržati napore nove libanonske vlade da ograniči uticaj terorističke grupe, naročito zbog toga što akteri poput Hezbolahove finansijske ustanove nastavljaju potkopavati već krhku libansku ekonomiju, reklo je ministarstvo.</p>

SAD uveo nove sankcije Iranu i Hezbolahu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dragan-samardzic