<p>Penzionisani admiral <b>Dragan Samardžić</b> ocijenio je da američka vojna akcija u Venecueli predstavlja ograničenu, ali strateški promišljenu operaciju sa snažnom globalnom porukom, upozoravajući da posljedice svake eskalacije prevazilaze granice te države.</p>
<p>– Ovo nije rat. Ovo je demonstracija sile. Ograničena američka operacija u Venecueli nije ishitrena odluka, već strateški promišljena akcija: pritisnuti režim, paralizovati državni aparat i zadržati kontrolu bez formalnog ulaska u rat – naveo je Samardžić.</p>
<p>Kako je istakao, vojno djelovanje Sjedinjenih Američkih Država u Karibima i sjeveru Južne Amerike nikada nije izolovan događaj, već je uvijek povezano sa kontrolom pomorskih ruta, kritične infrastrukture i ključnih prolaza između Atlantika i Pacifika.</p>
<p>– Udari na komandu, vojne baze i naftnu infrastrukturu ne ciljaju teritoriju, već sposobnost države da funkcioniše. Venecuela nije meta sama po sebi, već strateška tačka na kojoj se ukrštaju energija, Karibi i rivalstvo velikih sila – ocijenio je on.</p>
<p>Samardžić smatra da poruka ove operacije nije prvenstveno upućena Karakasu, već globalnim akterima.</p>
<p>– Američko dvorište nije prostor za trajna vojno-politička uporišta geopolitičkih suparnika. Poruka je jasna Moskvi i Pekingu. Maduro je uklonjen brzo, ali to ne znači kraj krize, već početak nove faze. Pravi test tek dolazi – poručio je.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ishod neće zavisiti od intenziteta udara, već od tri ključna faktora.</p>
<p>– Presudni će biti pukotina unutar venecuelanske vojske, neutralizacija kubanskog faktora koji čini stvarnu arhitekturu moći i spremnost regiona da preuzme dio tereta stabilizacije. Zato ovo nije lokalni ili regionalni incident, već signal u globalnoj borbi za zone uticaja – naveo je Samardžić.</p>
<p>– Svaka eskalacija oko Venecuele prelazi njene granice, jer se ovdje ne testira Karakas, već granice moći – zaključio je Samardžić u objavi na mreži X.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Eskalacija oko Venecuele prevazilazi njene granice – testiraju se granice globalne moći

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b> ocijenio je da formiranje komisije u Hrvatskoj povodom pitanja sukcesije vojne imovine ne predstavlja iznenađenje, već logičan institucionalni odgovor na način na koji su ta pitanja vođena prethodnih godina.</p>
<p>Kako je naveo, pitanja sukcesije, uključujući i školski brod „Jadran“, od samog početka bila su pravno složena i politički osjetljiva, te su zahtijevala ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke.</p>
<p>Samardžić je ukazao da sastav hrvatske komisije, u kojoj su zastupljeni ključni predstavnici resora vanjskih poslova i odbrane, jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. Prema njegovim riječima, to je signal da će se spor voditi dugoročno i institucionalno, uz moguće implikacije i na završnu fazu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanja pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23.</p>
<p>– Problem sami po sebi nijesu bilateralni sporovi, jer ih imaju i druge države kandidati, već način na koji se oni rješavaju. Evropska unija ne želi da „uvozi“ otvorena pitanja među državama članicama, zbog čega ovakvi slučajevi postaju test političke zrelosti države kandidata – poručio je Samardžić.</p>
<p>On je naglasio da je za Crnu Goru važno da se što prije vrati jeziku dijaloga, međunarodnog prava i dosljednog državničkog postupanja, jer svako dalje zaoštravanje, kako je upozorio, dodatno slabi pregovaračku poziciju zemlje u procesu evropskih integracija.</p>
<p>Samardžić je ocijenio da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine.</p>
<p>– Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore. Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može biti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja – istakao je Samardžić.</p>
<p>Na kraju je ponovio stav da brod „Jadran“ treba da bude simbol povezivanja, a ne podjela.</p>
<p>– „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli, kao simbol zajedničke pomorske baštine. Diplomatski napori treba da budu usmjereni ka pronalaženju optimalnog modela njegovog zajedničkog korišćenja, jer samo rješenja zasnovana na dogovoru mogu donijeti korist svima – zaključio je Samardžić.</p>

Samardžić: Brod „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli

<p>Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.</p>
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
<p>Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.</p>
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
<p>U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.</p>
<p>I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.</p>
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
<p>Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.</p>
<p>Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.</p>
<p>Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.</p>
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
<p>Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.</p>
<p>U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.</p>
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
<p>Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.</p>
<p>U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.</p>
<p>Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.</p>
<p><b>Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.</b></p>

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

<p>Institucije godinama ignorišu očigledne probleme, a onda nakon jednog ozbiljnog incidenta iz pasivnosti skaču u represiju - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon odluke Vlade o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je jedan Podgoričanin u incidentu na Zabjelu izboden nožem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-donijela-odluku-o-privremenoj-obustavi-bezviznog-rezima-za-drzavljane-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Samardžić cijeni da se još jednom pokazalo da Crna Gora nema sistem bezbjednosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprivedena-dva-turska-drzavljanina-koja-se-dovode-u-vezu-sa-ranjavanjem-jedne-osobe-na-zabjelu-zbog-drugih-incidenata-njih-oko-45&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Reakcija iz panike da bi populisti sačuvali fotelje. Brzopleta politika, bez dogovora s Turskom, može izazvati velike i dugoročne posljedice - decidan je on.</p>

Samardžić: Institucije godinama ignorišu probleme, a onda iz pasivnosti skaču u represiju

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>ocijenio je da je Crna Gora zaglavljena u sanatorijumu ideologija.</p>
<p>Svako ima svoju istoriju, svoje svetinje, svoje „istine“ ali niko, kako kaže, plan za život.  </p>
<p>- Na našem Čarobnom brijegu vrijeme stoji, pacijenti aplaudiraju, a ozdravljenja nema. Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“. Nastavljamo li liječiti bolest prošlošću, ili izlazimo iz sanatorijuma u dolinu života - pita Samardžić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1982373200471240896&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“

<p>Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru.</p> <p>Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi.</p> <p>- Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p> <p>NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom.</p> <p>Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti.</p> <p>Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane.</p> <p>Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore<b> Dragan Samardžić </b>smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija.</p> <p>Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020.</p> <p>Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO.</p> <p>Njihov lider<b> Andrija Mandić</b> predsjednik je Skupštine Crne Gore.</p> <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> <p>Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto.</p> <p>Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto.</p> <p>CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine.</p> <p>Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a<span>(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</span></figcaption></figure>  <p>Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika.</p> <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> <p>U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini.</p> <p>- Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse.</p> <p>Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO.</p> <p>Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji.</p> <p>- Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE.</p> <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> <p>Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić.</p> <p>Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić<span>(Photo: ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption></figure>  <p>- Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić.</p> <p>Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse.</p> <p>Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma.</p> <p>Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić.</p> <p>- Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić.</p> <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> <p>U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti.</p> <p>- Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza.</p> <p>Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad".</p> <p>Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke.</p> <p>- I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza.</p> <h2>Gdje škripi?</h2> <p>Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine).</p> <p>Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF).</p> <p>Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini.</p> <p>Reagovao je ministar odbrane <b>Dragan Krapović </b>objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj.</p> <p>Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane.</p> <p>U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane.</p> <p>Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a.</p> <p>To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura.</p> <p><b>Milan Knežević</b>, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku.</p> <p>Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu.</p> <p>Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove.</p> <p>Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.</p>

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

<p>Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji<b> Dragan Samardžić</b>.&nbsp;</p>
<p>Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;</p>
<p>- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".</p>
<p>Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.</p>
<p>- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.</p>
<p>Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;</p>
<p>- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;</p>

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

<p>Jubilarni 15. To Be Secure forum će tokom dva dana, koliko će trajati u Budvi, okupiti rekordan broj učesnika, više od 500. Forum je pokrenuo Atlantski savez Crne Gore, a tokom decenije i po, učinio je da Budva postane glavna platforma u jugoistočnoj Evropi na kojoj se razmatra evropska i euroatlantska bezbjednost. Predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore, admiral u penziji, <b>Dragan Samardžić,</b> je gostujući u 24 sata Televizije E, kazao da Evropa prolazi najveću krizu od Drugog svjetskog rata, imajući u vidu rat u Ukrajini, krizu na Bliskom istoku, kao i hibridne prijetnje. Sve to, kaže Samardžić, jasno govori da bezbjednost nije apstraktna kategorija, već pitanje svakodnevnog života.</p>
<p>- I Crna Gora se suočava sa velikim brojem bezbjednosnih izazova, prije svega sa organizovanim kriminalom i problemom korupcije, ali i sa neefikasnim institucijama. Forum 2BS će biti dobra platforma eksperata iz NATO-a, Evropske unije, da čujemo najbolje prakse i da vidimo moguća rješenja, da dogovorimo saradnju u onim oblastima gdje smatramo da naš sistem bezbjednosti treba unaprijediti - istakao je Samardžić.</p>
<p>Smatra da je sistem bezbjednosti previše opterećen politikom, da je njegova koordinacija i integracija slaba, a podređivanje partijskim interesima loše po društvo. Samardžić ističe i da sistem bezbjednosti ne može trenutno da odgovori na složene izazove u Crnoj Gori.</p>
<p>- Pozicija i opozicija igraju jalove igre koje nijesu u interesu ni države ni građana. Nijesam siguran da je pokretanje interpelacije najbolji mehanizam analize stanja u bezbjednosnom sektoru, pogotovu kad unaprijed znate da ta inicijativa neće uroditi plodom. Puno više treba koristiti mehanizam Odbora za bezbjednost i odbranu, koji po zakonu ima kontrolnu ulogu. Kroz kontrolna i konsultativna saslušanja mogu da se razmotre važna pitanja bezbjednosti, da se analizira stanje, traže podaci o tome kako sistem može da odgovori na bezbjednosne izazove. Kroz konkretne zaključke Odbora treba sprovoditi akcije koje bi u konačnom rezultirale poboljšanjem sistema bezbjednosti. Tu najviše vidim odgovornost pozicije, zato što je mnoge inicijative opozicije u startu odbacila - naglasio je Samardžić.</p>
<p>Komentarišući Samit Evropske unije u Kopenhagenu, kaže da ga raduje što je Evropska unija pokazala jedinstvo i tendenciju da preuzme veću odgovornost za sposobnost, kako kaže, da brani samu sebe.</p>
<p>- Evropska unija je razgovarala o novim dronwal i antidron sistemima koji treba da budu prioriteti u narednom periodu, kao i jačanje istočnog krila Unije. Puna pažnja je posvećena nastavku podrške Ukrajini i politici proširenja koje uključuje tu zemlju, kako bi se pokazala solidarnost, ali i pripremio plan odbrambene mape do 2030 - kazao je Samardžić.</p>
<p>Za waldron sistem - zaštitni zid od dronova prema istoku su data konkretna zaduženja. Taj plan sa jasnim principima i ciljevima, kaže on, treba biti gotov za dvije sedmice. Prioriteti NATO-a su, kako objašnjava, u potpunosti kompatibilni sa prioritetima EU, a Crna Gora kao članica Alijanse i glavni kandidat za članstvo u Uniji mora da pokaže posvećenost i da radi na oba procesa.</p>
<p>- Nažalost, mi debelo kasnimo u donošenju nove strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane, adaptaciji našeg plana opremanja i dugoročnog plana razvoja Vojske Crne Gore, jer, podsjetiću, da već godinama upozoravam da odavno nije donesena strategija nacionalne bezbjednosti, a u međuvremenu su se bezbjednosni izazovi i prijetnje i te kako korjenito promijenili, čitav svijet se suočava sa drufgačijim problemima nego što je to bilo prije pet ili šest godina - zaključio je Samardžić.</p>

Samardžić: Na 2BS forumu će se razmatrati evropska i euroatlantska bezbjednost

<p>U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:</p>
<p>- Skaj poruke bivšeg srpskog policajca <b>Danijela Jovanovića</b> i odbjeglog crnogorskog policajca<b> Ljuba Milovića</b> pokazuju koji su oficiri srpske policije i Bezbjednosno-informativne agencije bili povezani sa kavačkim i škaljarskim kriminalnim klanom.&nbsp;</p>
<p>- Policijska potraga za bronzanim Đurišićem. Policija zvanično obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu našli spomenik Pavlu Đurišiću u manastiru Đurđevi Stupovi, nakon što je sud izdao nalog policiji da se spomenik oduzme. &nbsp;</p>
<p>- Ponovo nasilje među djecom. Tri maloljetnika napala dvojicu vršnjaka u Budvi, ispred Osnovne škole "Stefan Mitrović Ljubiša". Napadnutim dječacima ljekari ukazali pomoć. &nbsp;</p>
<p>- Lideri 27 članica EU, kao i Velike Britanije, Ukrajine, Turske, balkanskih zemalja, Jermenije, Azerbejdžana i drugih, okupili se u Kopenhagenu u Danskoj, na Samitu evropske političke zajednice. Samit se održava nakon niza zabrinjavajućih incidenata s dronovima na danskim aerodromima i vojnim bazama.</p>
<p>Gost emisije j eadmiral u penziji, predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore <b>Dragan Samardžić</b>.</p>
<p>Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi <b>Amra Tahirović</b>.</p>

Informativna emisija 24 sata: Gost Dragan Samardžić

<p>Red je da se zahvalimo ministru (<b>Danilu Šaranoviću</b>) što nas je uvjerio da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu i da smo „šampioni regiona“ - poručio je admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b> podsjećajući na ranije riječi resornog ministra u Skupštini Crne Gore - dok vatra u Crnoj Gori danima bukti na više frontova.</p>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio video snimke na kojima Šaranović tvrdi da smo spremni za požarnu sezonu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1956007190642278449&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Izgleda da požari nijesu slušali ove hvalospjeve – inače se ne bi primicali Crnoj Gori, već bi šampionski pehar poslali po <b>Milojkovom</b> kanaderu - naveo je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvatra-i-danas-najvise-problema-pravi-u-piperima-u-kucima-gori-ali-daleko-od-kuca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>I dok, kako je ukazao, cijela Crna Gora tuguje za vojnikom Dejanom Božovićem koji je prije dva dana stradao u prevrtanju cistijerne na putu ka Kučima, i zahvaljuje partnerima i saveznicima na velikoj pomoći i odaje priznanje hrabrosti i požrtvovanju vatrogasaca i vojnika - krizni menadžment MUP-a i države još jednom je pao na ispitu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-16-sati-konferencija-mod-povodom-nesrece-u-kojoj-je-stradao-vojnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- U tome su zaista istinski šampioni - podvukao je Samardžić.</p>
<p>Na to je čelnicima bezbjednosnog sektora poručio i da hrabrost vatrogasaca i vojnika nije za prisvajanje.</p>
<p>- Njihovo požrtvovanje nije štit iza kog krijete slabosti sistema, neznanje i nesposobnost - decidan je Samardžić.</p>

Samardžić podsjetio na populizam ministra u Skupštini: Šaranović nas uvjeravao da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu

<p>Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.</p>
<p>- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.</p>
<p>Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.</p>
<p>On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.</p>
<p>- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.</p>
<p>On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.</p>
<p>- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.</p>
<p>Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.</p>
<p>Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.</p>
<p>Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.</p>
<p>Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.</p>
<p>- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.</p>

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

<p>Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.</p>
<p>Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.</p>
<p>Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.</p>
<p>Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.</p>
<p>Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).</p>
<p>Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.</p>
<p>Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.</p>
<p>Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.</p>
<p>Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.</p>

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

<p>Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.</p>
<p>Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.</p>
<p>Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.</p>
<p>Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.</p>
<p>Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.</p>
<p>Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.</p>
<p>Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.</p>
<p>Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.</p>
<p>Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.</p>

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

<p>Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.</p>
<p>Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.</p>
<p>Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).</p>
<p>Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.</p>
<p>- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.</p>
<p>Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.</p>
<p>- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.</p>

Tag: dragan-samardzic