Ministar sporta i mladih i osnivač Pokreta narodnog povjerenja (PNP) Dragoslav Šćekić kazao je da nije imao konkretne razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem po pitanju njegovog opstanka u Vladi nakon Kongresa Socijalističke narodne partije (SNP), mimoilaženja sa liderom Vladimirom Jokovićem i napuštanja te stranke.
- Vjerovatno će biti prilike za razgovor. Spajić je taj koji treba da odluči. Radim svoj posao na osnovu agende koju ima sadašnja Vlada. Potpuno sam posvećen ministarskom mjestu i sa saradnicima činim sve da ispunim obaveze - rekao je Šćekić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Ne bi, kako je istakao, ulazio u to kakva će biti odluka premijera, ističuči da je pokazao da je "naredan svemu".
- Smatram da je dosadašnji rad doprinio kvalitetnom funkcionisanju Vladu. Siguran sam da će Spajić kao odgovoran premijer o tome voditi računa - naglasio je Šćekić.
Poštuje, kako je kazao, izjavu premijera da je svaka smjena u opticaju. Međutim, tvrdi da nije imao razgovore o rekonstrukciji Vlade, niti da je čuo konkretne prijedloge.
- Da li je bilo razgovora u određenim krugovima, ja to ne znam - istakao je Šćekić.
Komentarišući raniju izjavu Jokovića da, ako napusti SNP, Šćekić ne može biti ministar, njegov bivši partijski saborac kaže da se radi o lošoj poruci.
- Te i slične poruke dovode do nepovjerenja i ponašanja koje su rezultirale time da više nisam u SNP-u - poručio je Šćekić.
Smatra da je rezultatima doprinio da u nekoliko izbornih ciklusa SNP pređe cenzus i opstane na političkoj sceni.
- Dali smo zamah SNP-u koji pojedinci u toj partiji nijesu znali da iskoriste - stava je Šćekić, ističući da je ta stranka ostala u okvirima ljudi koji ne znaju šta je SNP i patnja koja je bila "iskrena borba za smjenu DPS-a.
<h2>Stojanović u Pokretu, Kovač i Damjanović "vagaju"</h2>
Pokret narodnog povjerenja u ovom momentu razmišlja o sadašnjosti i budućnosti i, kaže Šćelić, pokazaće zašto postoji.
Prema njegovim riječima, cilj Pokreta je da se vrati povjerenje naroda, a principi na kojima će počivati istina, riječ, djelo, pravda, ekonomska i sigurna država, te socijalno odgovorna vlast i društvo.
- Ako se po jutru dan poznaje, podrška je jako značajna i biće sve veća. Uvjeren sam da ćemo se, ako partije budu usmjerene na putu EU, naći u istom krugu gdje ćemo dati doprinos budućim promjenama. Pokret ima snagu, imaće je i u budućnosti - uvjeren je Šćekić, najavljujući da će ubrzo izaći sa inicijativniom odborima širom Crne Gore.
Otkrio je da će u njegovom Pokretu biti direktor Direktorata za mlade i saradnju sa NVO Darko Stojanović, ali i da bivši funkciner SNP-a Miomir Vojinović nije u opticaju.&nbsp;
Takođe, Šćekić je kazao i da je razgovarao sa nekadašnjim funkcionerima SNP-a Markom Kovačem i Aleksandrom Damjanovićem.
- Imali smo određenih razmjena mišljenja. To je nešto što je plod naše buduće komunikacije i saradnje. Vidjećemo da li će njihova konačna odluka biti da budu dio Pokreta - zaključio je Šćekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šćekić: Nijesam razgovarao sa Spajićem, pokazao sam da sam svemu naredan

Predstavljanje loga i programa nove političke partije "Pokreta narodnog povjerenja", na čijem čelu je doskorašnji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, počelo je sa greškom. Naime, za logo političke partije i slogan, Šćekić je odlučio da bude napisan ćirilicom, međutim na prvom koraku našla se pravopisna greška - ćirilica je pobrkana sa latinicom.&nbsp; I tako je ćirilicom napisano "Vratimo povjerenje narodu", ali u riječi "narod" stoji latinično slovo "d".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616" data-rendition-name="original" width="1044" height="925" loading="lazy" alt="Pokret narodnog povjerenja"> <figcaption>Logo i slogan(Photo: Pokret narodnog povjerenja)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, Šćekić se inače zalaže da srpski jezik postane službeni u Crnoj Gori, zato i ne čudi njegovo insistiranje da logo partije bude na ćirilici.&nbsp; Ne treba zaboraviti ni onomad, 2021. godine kada se nalazio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje, kada je Šćekić pokušao nametnuti korišćenje ćiriličnog pisma, time što je naložio da se za zaposlene u fondu nabave ćirilične tastature a i sajt prebaci na to pismo.&nbsp; Stoga forsiranje ćirilice svakako ni danas ne čudi, ali za početak treba znati kako se pišu sva slova azbuke.&nbsp;

Pobrkali ćirilicu i latinicu: Nova Šćekićeva partija počela sa greškom

Dosadašnji potpredsjednik Socijalističke narodne partije i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić potvrdio je Radiju Crne Gore da je u toku formiranje nove političke stranke koja će se zvati Pokret narodnog povjerenja.&nbsp;
Na pitanje o njegovom ostanku na poziciji ministra, Šćekić ocjenjuje da je njegovo ministarstvo postiglo značajne rezultate i dalo značajan doprinos radu Vlade.&nbsp;
Siguran je da tako razmišlja i premijer Milojko Spajić i da neće povlačiti poteze koji utiču na kvalitetno funkcionisanje Vlade.
- Da, tačno je da osnivam pokret sa dosta ljudi koji su bili zainteresovani da je u ovom momentu Crnoj Gori i političkoj sceni potreban jedan pokret koji će se baviti problemima građana, odnosno narodni pokret - naglasio je Šćekić.
Kako je dodao, u Crnoj Gori, a i šire u regionu, povjerenje među građanima, povjerenje u političke subjekte, povjerenje u političare, značajno je palo i na niskom je nivou.
- Smatramo da mi u ovom momentu treba da krenemo sa takvim pokretom koji će institucije sistema u budućem periodu približiti narodu, odnosno biti ono što je njihova svrha, na usluzi narodu. Jezgro samog pokreta čini upravo narod. Nama nisu potrebne elite, nisu nam potrebni pojedinci koji isključivo razmišljaju o svom interesu, o svojim karijerama, već oni ljudi koji su spremni da svojom odgovornošću, svojim znanjem, svojim pregalaštvom daju jedan novi zamah sistemu Crne Gore - poručio je Šćekić.
Ističe da su dobili značajnu podršku građana i u narednom periodu će kroz potpise i formalno završiti osnivanje i najavio konferenciju za štampu gdje će se i konkretno predstaviti građanima.
- Pitanje moga opstanka u Ministarstvu, odnosno u Vladi, za mene je to prije svega pitanje koje treba postaviti isključivo premijeru kao nekom ko sastavlja svoj tim i ko predlaže vladu i ministra u vladi. Jedno mogu da kažem da sam svojim radom i radom svojih saradnika postigao ozbiljne rezultate i da u tom pravcu uopšte nemam razmišljanje da li treba da budem ministar u Vladi gospodina Milojka Spajića. Ja mislim da je ministarstvo sporta i mladih napravilo značajne iskorake, napredilo funkcionisanje saveza i sporta u Crnoj Gori, takođe komunikacije sa mladim ljudima i da smo dali značajan doprinos da ova vlada funkcioniše na najbolji način. Siguran sam da u tom pravcu gospodin Spajić razmišlja i da sigurno neće u tom pravcu povlačiti poteze koji utiču na kvalitetno funkcionisanje vlade - naglasio je Šćekić.

Šćekić: Osnivam Pokret narodnog povjerenja, ne očekujem da Spajić smjenama naruši kvalitet Vlade

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić saopštio je da, kao predsjednik Savjeta za prava djeteta, izražava duboku zabrinutost zbog hapšenja nastavnika R.P. (66) iz Ulcinja zbog sumnje da je seksualno uznemiravao devetogodišnju djevojčicu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnastavnik-iz-ulcinja-uhapsen-zbog-sumnje-da-je-seksualno-uznemiravao-devetogodisnju-djevojcicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan napad na najvažniju vrijednost našeg društva - pravo djece na sigurnost i bezbrižno odrastanje - podvukao je Šćekić.
Nijedna institucija, nijedna odgajateljska figura, nema pravo, kako je rekao, da zloupotrijebi svoj položaj na štetu djeteta.
- Iskazujem posebnu zabrinutost zato što se radi o prosvjetnom radniku, jer su upravo prosvjetni radnici oni kojima roditelji i društvo povjeravaju djecu, očekujući da ih oni štite, obrazuju i budu primjer povjerenja i moralnih vrijednosti. Kada neko iz te profesije počini ovako teško djelo, to dodatno narušava povjerenje u obrazovni sistem i šalje zastrašujuću poruku djeci i roditeljima - istakao je Šćekić.
Savjet, kaže on, pozdravlja brzo i profesionalno postupanje Uprave policije i državnih tužilaca u ovom slučaju.
- Zahvaljujući njihovoj pažnji i senzibilitetu poduzeti su hitni i tačni koraci u zaštiti djeteta i nadzoru istrage - naveo je Šćekić.&nbsp;
Ovaj visoko zabrinjavajući događaj podsjeća, kaže on, da stalno moramo raditi na unapređenju sistema zaštite djece.
- Savjet za prava djeteta ostaje dosljedan svom cilju da svako dijete u Crnoj Gori odrasta sigurno, zaštićeno i u duhu poštovanja njegovih prava. Istovremeno, šaljemo jasnu poruku da ovakvi postupci moraju biti strogo sankcionisani i da će Savjet uvijek insistirati na nultoj toleranciji prema bilo kojem obliku nasilja, zlostavljanja ili uznemiravanja djece - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Duboko sam zabrinut zbog događaja u Ulcinju, pozdravljam brzu reakciju policije i tužilaca

Vladmir Joković ponovo je izabran za lidera SNP-a na današnjem Kongresu stranke. Njegov portivkandidat Dragoslav Dado Šćekić juče je &nbsp;povukao &nbsp;kandidaturu za lidera.
Ovo je Jokoviću treći mandat na čelu Socijalističke narodne partije.
Za Jokovića je glasalo 339 od ukupno 434 delegata.&nbsp;
Na Kongresu SNP-a bili su, između ostalih i predsjednik &nbsp;Skupštine i NSD Andrija Mandić, lider URA Dritan Abazović, prvi čovjek Ulcinja Genci Nimanbegu, ambasador Srbije u CG Nebojša Rodić.&nbsp;
Među gostima je bio i ministar kulture u Vladi Srbije Nikola Selaković i poslanik SPS Uglješa Marković.

Miraš Dušević

1250x600

Joković ponovo na čelu SNP-a

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije Dragoslav Šćekić obratio se danas javnosti povodom sjutrašnjeg kongresa te stranke i poručio da povlači kandidaturu za mjesto predsjednika te partije, i da nastavlja putem izvornog SNP-a i, Momira Bulatovića i časnih osnivača.
On je istakao kako povlači kandidaturu, te da nije lako donio tu odluku, niti je donio sam.
- Ali sam uvjeren da je jedina ispravna u datim okolnostima – jer ne želim da svojim učešćem dam legitimitet procesu koji je od početka bio obesmišljen, neregularan i duboko kompromitovan. Deseti kongres SNP-a, umjesto da bude praznik demokratije i povratak korijenim, pretvoren je u farsu i privatnu priredbu dijela aktuelnog rukovodstva. Umjesto da bude prilika za pošteno takmičenje ideja i kandidata, Kongres je unaprijed isplaniran kao ceremonija reizbora dosadašnjeg predsjednika, uz grubo kršenje Statuta, manipulacije i ucjene, čime su istina, riječ, djelo, čast, solidarnost, poštovanje i jedinstvo pogaženi- poručio je Šćekić.
Ističe kako Statut SNP-a jasno propisuje da jedan predsjednik može imati najviše dva mandata.
- Uprkos tome, dosadašnji predsjednik se kandiduje za treći mandat, uz tumačenja dostojna DPS-ove pravne gimnastike iz vremena njegovih predsjednika i funkcionera . Na taj način je poslata jasna poruka – da za rukovodstvo SNP-a pravila ne važe, da su Statut i članovi nebitni, a da su lični interesi i očuvanje vlasti iznad svega. Neregularnosti se nijesu zaustavile na tome. Nakon 30. jula istekao je mandat svim organima partije osim za tehničku pripremu Kongresa- dodao je.
Umjesto da se poštuje ta činjenica, kako ističe Šćekić, pokušalo se da se Kongres odloži za 2027. godinu.
- Time bi SNP ostao zarobljen u vanrednom stanju kao da živimo u ratnim okolnostima. Kada to nije prošlo, uslijedila je najniža vrsta manipulacija – raspuštanje opštinskih odbora, namještanje delegatskih spiskova, koruptivne radnje i ucjene koje su imale samo jedan cilj: obezbijediti pobjedu po svaku cijenu. U takvom ambijentu, moje učešće na Kongresu bilo bi samo smokvin list za već unaprijed namješten izbor. Ja i veliki dio članova i funkcionera SNP-a takvoj farsi nećemo dati legitimitet i učestvovati- smatra Šćekić.
Kaže da njegovi politički putevi i rezultati nijesu zasluga bilo kojeg pojedinca iz aktuelnog rukovodstva, već isključivo povjerenja naroda i snage SNP-a u Beranama.
- Tamo partija u kontinuitetu vrši vlast već dugi niz godina. To povjerenje me i preporučivalo za funkcije koje sam obavljao, a ne mišljenje jednog čovjeka. Zbog svega navedenog, jasno poručujem: ne povlačim se iz borbe,jer ovo nije borba, već iz farsičnog procesa u kojem ne želim biti saučesnik. Povlačim kandidaturu, ali nastavljam politički put na izvornim principima SNP-a, na ideji i programu koji su nam ostavili Momir Bulatović i generacije časnih i poštenih osnivača, ali i svih boraca od postanka, za čojsku Crnu Goru- poručuje Šćekić.
Ovo povlačenje, naglašava on, nije kraj, već novi početak. 
- Zajedno sa svim iskrenim članovima, sa onima koji su zbog razočaranja otišli ili se povukli, sa onima koji su apstinirali, i sa svima koji vjeruju u izvornu ideju SNP-a – nastavićemo da gradimo na novom političkom putu, istinskom snagom naroda, otpora i pravde. SNP nije smjela postati privatna firma jednog čovjeka. Zato povlačim svoju kandidaturu – jer je časnije ustati i otići, nego ostati i pristati na prevaru, I dati legitimitet i legalitet početku gašenja SNP- zaključio je Šćekić.
Podsjetimo, kongres SNP-a biće održan sjutra, a nakon Šćekićevog povlačenja, jedini kandidat za predsjednika ostaje aktuelni lider Vladimir Joković.

Šćekić povukao kandidaturu: Nastavljam politički put na izvornim principima SNP-a, ideji i programu koji su nam ostavili Momir Bulatović i generacije časnih osnivača

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić za Televiziju Crne Gore je kazao da će novu partiju formirati u narednih deset dana.
Tvrdi da je pogaženo sve za šta se SNP borio 27 godina, te ne želi da daje legitimitet urušavanju te stranke.
Napominje da su poniženi brojni članovi partije, a da mnogi koji pokrivaju određene funkcije trpe prtiske.
- Ova odluka nije meni na srcu, iznuđena je, s obzirom na sve za šta sam se zalagao 27 godina, ali kada sam vidio da su sve vrijednosti pogažene i da se određeni ljudi i pojedinci ponašaju kao DPS, ne dijelim te vrijednosti i ne mogu da budem u tom ambijentu- dodao je Šćekić.&nbsp;
Šćekić je potvrdio da neće prisustvovati kongresu 30. avgusta, a to, kako navodi, neće učiniti ni oni koji ga podržavaju.
Na pitanje da li misli da mu je ugrožena funkcija ministra sporta, Šćekić kaže da odluka zavisi od premijera Milojka Spajića.

Šćekić: Ne idem na kongres SNP-a, neće ni oni koji me podržavaju, uskoro nova stranka

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je za Televiziju "Prva" da je iznenađen dešavanjima u toj stranci i činjenicom koliko je ljudi podržalo njegovu kandidaturu za novi mandat na čelu partije.&nbsp;
- Prvo je statutarna komisija rekla da se to može dogoditi. Moj protiv kandidat gospodin Šćekić je prihvatio te odluke. Ja sam rekao da ću se kandidovati ako procijenim da imam 2/3. Postojeći predsjednik ne bi dobro radio ako ne bi imao takvu podršku, ali kad sam uvidio da će to biti više od 2/3, prihvatio sam kandidaturu &nbsp;- kazao je Joković.
On se prisjeća kako je Šćekić govorio kako će on sigurno pobijediti, a da danas govori da neće doći na Kongres.
- Srećno bilo u osnivanju nove partije. To što ne dolazi na Kongres, ja iskreno mislim da je to izbjegavanje suočavanja sa realnošću da vidi kako u SNP-u gledaju na njegovu kandidaturu i da vidi koliko bi dobio podrške. To je suština. Kad je statutarna komisija donijela odluku da mogu da se kandidujem, ja sam na Glavnom odboru prihvatio kandidaturu, a do toga sam slušao šta ljudi kažu, ispitivao sam žele li me ljudi ili ne. Šćekić je rekao da prihvata odluku Statutarne komisije i da ga briga ko će mu izaći na crtu. Sada on ne izlazi na crtu - kazao je Joković.
On dodaje da mu se čini da mnogi ne samo u partiji, već i njemu najbliži ne poznaju takvog Šćekića.
- Čuo sam da piše da neće sa milionerima iz doba DPS-a kao i onima koji su bili predsjednici karate saveza Crne Gore. Sva moja imovina koju sam imao imao sam je i 2017. godine a Šćekiću tad to nije smetalo. Ja problema sa njim nemam. Neki koji mnogo utiču na njega i njegovo ponašanje na svim poljima, a i ogromna želja da bude na čelu SNP-a je dovela do ovoga. Nije Šćekiću smetalo da bude jedini potpredsjednik SNP-a. Kad smo htjeli više da ih izaberemo, on je to blokirao. Sad vidimo da SNP ništa ne valja, a kad je bio potpredsjednik jedino tad je valjala - kazao je Joković.
On dodaje da je upitno i pitanje Ministarstva i njegove pozicije jer to mjesto pripada partiji.
- Sve sam učinio da on dobije mjesto potpredsjednika Vlade i ministra sporta. Sad kad ga neće u SNP-u, SNP ne valja ništa. Biće SNP-a i bez Jokovića i bez Šćekića. Ja želim jedinstven i jak SNP i biće on takav. A oni koji su preambiciozni, i kad se vidjelo kako će partija dati sud o svakom pojedinačno, onda bih se ja zapitao zašto ogromna većina u partiji misli ovako - kazao je Joković za Prvu.
Potpredsjednik Socijalističke narodne partije i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, je danas u intervjuu Vijestima, poručio da neće učestovati u predstojećoj trci za šefa te stranke.
On je “Vijestima” kazao da se, ako je Kongres SNP-a na kom će se birati rukovodstvo partije “unaprijed režiran i privatizovan”, s pravom postavlja pitanje legitimiteta i legaliteta tog stranačkog organa.
-... SNP je, nažalost, postao privatna partija i talac ličnih interesa nekoliko pojedinaca. Ja sam branio na svakom mjestu izvorne principe SNP-a, i zato neću dati legitimitet farsi i ponižavanju onoga što su generacije članova gradile. Iz tog razloga neću prisustvovati X Kongresu - rekao je Šćekić u intervjuu rađenom elektronskom poštom.

Joković: Srećno bilo Šćekiću u osnivanju nove partije, mjesto ministra pripada SNP-u

Mladi vaterpolistoi osvajanjem titule prvaka Evrope još jednom su pokazali da Crna Gora ima ogroman potencijal, talenat i snagu da se takmiči sa najboljima u Evropi i svijetu, kazao je ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
On je, čestitajući uspjeh vaterpolistima, kazao da medalja potvrđuje da je budućnost crnogorskog vaterpola svijetla i sigurna.
- Naša mladost je naš najveći kapital. Njihovi uspjesi inspirišu nove generacije i pokazuju koliko je važno ulagati u sport i mlade ljude. Još jednom čestitam reprezentaciji, stručnom štabu i Vaterpolo savezu Crne Gore na ovom istorijskom rezultatu - poručio je ministar Šćekić.
Crna Gora je u Oradei, u finalnom meču Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina, pobijedila Srbiju 13:9 i sa maksimalčnim učinkom došla do zlatnog odličja.

Šćekić čestitao vaterpolistima osvajanje evropskog zlata

Dok je 43. Vlada Crne Gore radila na jačanju i ulaganju u pomorsku infrastrukturu na način što je kupila osam brodova za trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane, izgradila vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu, vratila Luku Budva u vlasništvo Opštine Budva, vratila Pine Opštini Tivat, spremila održivo riješenje za Crnogorsku i Barsku plovidbu, danas svjedočimo nevjerovatnoj politici 44. Vlade Crne Gore koja je prodajom brodova "Kotor" i "21 Maj" pokazala da je se pomorski saobraćaj ne tiče i da postajemo jedina zemlja na Mediteranu koja neće imati pomorsku kompaniju", saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Rađenović ističe da se URA zalaže za Crnu Goru u kojoj svi građani, bez obzira na to u kom dijelu države žive, imaju pristup savremenoj, pouzdanoj i funkcionalnoj infrastrukturi - saobraćajnoj, energetskoj, digitalnoj, komunalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj.
- Zalažemo se za planiranje, finansiranje i realizaciju strateških infrastrukturnih projekata koji služe ljudima, povezuju zajednice, otvaraju radna mjesta i štite prirodu. Infrastruktura mora postati državni prioritet jer je preduslov za razvoj u svakoj oblasti - ne kroz populizam, već kroz mjerljive i vidljive korake, zasnovane na znanju, stručnosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji - kazao je Rađenović.
Poručuje da URA u svom programu 'Crna Gora 365' ima jasnu viziju razvoja crnogorskog pomorskog saobraćaja.
- Luka Bar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala Crne Gore i ključnu tačku za razvoj nacionalne ekonomije i saobraćajne povezanosti. URA se zalaže za vraćanje kontejnerskog terminala u sistem Luke Bar kako bi se omogućilo njeno kompletiranje i modernizacija - jedan dio terminala bi bio tehnološki unaprijeđen za robni promet, dok bi drugi bio prilagođen za prihvat kruzera, čime bi se otvorile nove mogućnosti u turizmu. Takođe, naša ideja je i osnivanje snažne crnogorske pomorske kompanije, kao temelja nacionalnog brodarstva, uz kupovinu broda koji bi 365 dana u godini održavao redovnu liniju Bar-Bari-Ankona povezujući Crnu Goru sa Italijom - naglasio je Rađenović.
On dodaje i da je ideja URE i pokretanje međugradskog saobraćaja električnim plovilima na crnogorskom primorju, kao i uspostavljanje novih trajektnih linija, uz poštovanje najviših ekoloških standarda, što bi, kako je kazao, u dobroj mjeri smanjilo saobraćajne gužve na putevima na crnogorskom primorju.
- Svjedoci smo koliko nam je saobraćajna infrastruktura loša i predstavlja barijeru mnogim investitorima, kao i turistima za dolazak u našu zemlju, zato je pomorski saobraćaj veliki potencijal koji imamo i koji moramo tretirati kao nacionalni prioritet - zaključio je Rađenović.

Rađenović: Potrebna nacionalna pomorska kompanija i redovna linija Bar-Bari-Ankona 365 dana u godini

Arhitektonski studio Prostroz iz Ljubljane, kroz projekat (Ne)zdravi prostori, istražuje zanemarene javne prostore i uređuje ih po mjeri stanovnika i posjetilaca, pretvarajući ulice u trgove, oživljavajući zaboravljene zelene površine i dajući novu vrijednost starim objektima.
Taj projekat je, u finalu New European Bauhaus za 2025 godinu, osvojio drugo mjesto u kategoriji Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je najpotrebnije.
Predstavnici Arhitektonskog studija Prostroz, čiji interdisciplinarni tim čine arhitekte, društveni naučnici i tehnički saradnici, kažu da im je cilj da svojom praksom odgovore na ekološke i društvene izazove sa kojima se suočavaju mali i veliki gradovi.
Menadžerka projekta Naja Kikelj Širok kazala je u razgovoru za agenciju MINA da su projekat počeli istraživanjem korisničkog iskustva vanjskih prostora Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, tokom kojeg su otkrili da prostori nijesu najbolje prilagođeni potrebama korisnika.
Ona je pojasnila da su, tokom dvije godine, uvodili različite metode, ispitivali pacijente, posjetioce i ljekare o njihovim potrebama i nakon toga, kao neprofitni urbanistički biro, predložili rješenja za više lokacija, ali i sami renovirali dva prostora. 
Kikelj Širok je rekla da su, kroz brojna istraživanja, otkrili šta korisnicima zaista treba i definisali šta bi ti prostori trebalo da omoguće.
“Ako su kvalitetni, oni skraćuju vrijeme hospitalizacije, smanjuju stres kod ljekara, povećavaju zadovoljstvo poslom i smanjuju potrebu za analgeticima. Već i samo gledanje zelenila pozitivno utiče na smanjenje bola”, navela je Kikelj Širok.
Ona je istakla da su istraživanjem otkrili da se potrebe različitih grupa – pacijenata, ljekara i ostalih zdravstvenih radnika – razlikuju, ali da su svi isticali da nema dovoljno mjesta za sjedenje, niti dovoljno zelenila.
“Prostorije koje su nekada bile planirane kao kvalitetne zone za odmor, vremenom su postale parkirališta. Zato smo postavili klupe i nastavili istraživanje”, kazala je Kikelj Širok.
Ona je, govoreći o rezultatima istraživanja koja su sproveli, rekla da su ustanovili da su ljekarima potrebni vanjski prostori za predah od svakodnevnog stresa, dok su pacijenti naglašavali da nemaju adekvatan prostor za čekanje, jer ne postoje odgovarajuće vanjske zone.
“Dogovorili smo sa Univerzitetskim kliničkim centrom da se dio VIP parkinga prenamijeni u vanjsku čekaonicu, okruženu zelenilom, gdje pacijenti mogu čekati”, navela je Kikelj Širok.
Kako je dodala, još jedan prostor, koji je ranije služio kao pušačka soba za zaposlene, pretvoren je u paviljon.
“Renovirali smo ga i sada ga koriste i pacijenti i zaposleni, druže se, a prostor je prvi put pristupačan i osobama sa invaliditetom. Stvorena je svojevrsna oaza za opuštanje”, istakla je Kikelj Širok.
Upitana da li planiraju da prošire projekat i aktivnosti, ona je kazala da pokušavaju da ga dalje razvijaju, ali i da su ga proširili na domove zdravlja u Ljubljani.
“Tamo smo započeli nova istraživanja i radimo sa zdravstvenim ustanovama da rezultate pretočimo u uređenje prostora prema realnim potrebama, koje su izvodljive i pomažu u procesu liječenja. Želimo nastaviti sa ovim pristupom i u budućnosti”, rekla je Kikelj Širok.
Komentarišući činjenicu da je projekat koji su sproveli podržan evropskim fondovima, Kikelj Širok je navela da, kao neprofitni studio, finansiranje traže na različitim nivoima – lokalnom, regionalnom, nacionalnom i evropskom.
“Ovo je bio jedan od takvih projekata. Primijetili smo poziv Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju gdje je naglasak na zajedničkom renoviranju prostora s korisnicima i imali smo odlično iskustvo – dobili smo projekat”, dodala je Kikelj Širok.
Ona je podsjetila da se često dešava da se finansira samo razvoj ideje, a da realizaciju kasnije finansiraju ustanove poput Univerzitetskog kliničkog centra ili opština.
“U zdravstvu u Sloveniji ulaganja su skromna, pa smo bili vrlo srećni što se dio sredstava mogao iskoristiti i za implementaciju. Imali smo i mentora, projekat je u početku trajao šest mjeseci, a zatim smo dobili još jedan, u trajanju od devet mjeseci, uz mentorsku podršku u daljem razvoju. Ukupno, iskustvo je bilo vrlo pozitivno”, rekla je Kikelj Širok.
Ona je istakla da je arhitektonski studio – studio koji se bavi javnim prostorom: trgovima, ulicama, igralištima, ali i međuprostorima koji se ponekad ni ne percipiraju kao javni, a mogli bi to postati.
“Naš cilj je uvijek uključiti korisnike prostora – to snažno zagovara i Novi evropski Bauhaus”, naglasila je Kikelj Širok.
Kako je navela, time se bave već 22 godine i smatraju da je važno da ljudi zaista koriste javni prostor, naročito kada se investira tamo gdje je potreba prepoznata.
“Poznato je da će ljudi, ako su uključeni, više mariti za javni prostor i češće ga koristiti”, navela je Kikelj Širok, ističući da njihov studio ne radi projekte kroz tendere.
Ona je pojasnila da često sarađuju i sa opštinama, koje ih angažuju da renoviraju napuštene zgrade, trgove ili igrališta.
“Kao što sam već pomenula, sve to radimo u saradnji sa stanovnicima”, navela je Kikelj Širok.
Novi evropski Bauhaus je inicijativa Evropske komisije koja spaja održivost, inkluzivnost i ljepotu kako bi se ideje Evropskog zelenog plana približile građanima.
Kroz nagrade Novog evropskog Bauhausa od 2021. godine prepoznaju se najbolji projekti i ideje koje povezuju prirodu, zajednicu i inovacije, a od ove godine uključene su i specijalne nagrade za pristupačno stanovanje.

Arhitektonski studio iz Ljubljane uređuje zanemarene javne prostore

Dragulji „neprocjenjive vrijednosti“ i brojni drugi predmeti ukradeni su jutros iz pariškog Luvra, a počinioci su pobjegli s mjesta događaja. Najposjećeniji muzej na svijetu saopštio je da će danas ostati zatvoren zbog „vanrednih razloga“.
Prema pisanju francuskih medija, u jutrošnjoj pljački ukraden je dio nakita iz Napoleonove zbirke, a otkriveni su i detalji akcije.
Incident se dogodio između 9:30 i 9:40 sati, kada su počinioci ušli u muzej smješten u srcu francuske prijestonice, ukrali nekoliko umjetničkih predmeta i pobjegli.
Njihov plijen bio je „neprocjenjive vrijednosti“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Loran Njenez (Laurent Nuñez).
Francuskim medijima kazao je da su lopovi, njih „trojica ili četvorica“, izveli operaciju za „sedam minuta“.
Ušli su u muzej koristeći ljestve kako bi dospjeli direktno u Apolonovu galeriju, gdje su se fokusirali na dvije vitrine, naveo je ministar.
Otvorena je istraga zbog organizovane krađe i planiranja izvršenja krivičnog djela, a slučaj je povjeren Brigadi za suzbijanje banditizma (BRB) pri odjeljenju za kriminalističke istrage, uz podršku Centralnog ureda za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima (OCBC), saopštilo je parisko tužilaštvo za AFP, dodajući da se tačna šteta „trenutno procjenjuje“.
Fokus istrage je na jugoistočnom uglu zgrade s pogledom na rijeku Senu. Na mjestu događaja vidljive su velike ljestve, slične onima koje koriste vatrogasci.
Postavljene su na mehaničko dizalo, tip koji se često koristi u Parizu za dostavu namještaja u stanove na višim spratovima.
Vrh ljestava dodiruje balkon, a pretpostavlja se da su trojica lopova upravo tim putem ušla na jedan od gornjih spratova, prenosi BBC.
Prema policijskim izvorima, bili su naoružani malim motornim pilama. Nakon njihovog bjekstva, pronađen je i skuter.
Francuska ministarka kulture Rašida Dati (Rachida Dati) objavila je na mreži Iks (X) da se ujutro, prilikom otvaranja Luvra, dogodila „pljačka“.
- Pljačka se dogodila jutros tokom otvaranja muzeja Luvr. Nema izvještaja o povrijeđenima. Nalazim se na mjestu događaja uz osoblje muzeja i policiju. Istraga je u toku - napisala je ministarka, kojoj se na licu mjesta pridružio i ministar unutrašnjih poslova Loran Njenez.
Luvr, koji je 2024. godine posjetilo gotovo devet miliona ljudi, od kojih je 80 odsto bilo stranaca, objavio je na mreži Iks (X) da će danas ostati „zatvoren zbog vanrednih razloga“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmuzej-luvr-zatvoren-nakon-pljacke-policija-sprovodi-istragu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Detalji pljačke Luvra: Lopovi imali mehanički lift, merdevine i motorne pile, sve je trajalo sedam minuta

Supruga predsjednika Crne Gore, Milena Milatović, učestvovala je danas u trci „Race for the Cure“ na Gorici, zajedno sa građankama i građanima, volonterima i ženama koje se bore ili su se izborile sa karcinomom dojke.&nbsp;
Događaj je, kako je navedeno u saopštenju, posvećen podizanju svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i podršci svakoj ženi i porodici suočenoj sa ovom bolešću.
U obraćanju govorila je o snazi zajedništva i znanja.
- U trci pobjeđuje svako ko zna, ko je svjestan i ko ima podršku da se bori - kazala je Milatović.&nbsp;
Podsjetila je na značaj redovnih preventivnih pregleda „koji su jedini pouzdan i najučinkovitiji način za očuvanje i unapređenje zdravlja“, uz poruku da društvo mora uzvratiti adekvatnim odgovorom zdravstvenog sistema – boljom dostupnošću pregleda i terapija, modernom opremom i kraćim listama čekanja.
- Pozivam da nastavimo koračati ruku pod ruku – sjutra i svakog narednog dana. Zajedno - poručila je Milatović, zahvalivši organizatorima, medicinskim radnicima, volonterima i svima koji svojim učešćem šire nadu, hrabrost i ljubav.

Prva dama na trci „Race for the Cure“: Zajedno za zdravlje žena

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Tag: dragoslav-scekic