<p>Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata - ocijenila je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Šuković</b>.</p>
<p>Ofanziva je, prema njenim riječima, žestoko krenula i iskreno se nada da svi koji veličaju zločince ne predstavljaju srpski narod, te da su to pojedinci koji imaju neprihvatljive ideje.</p>
<p>Smatra da u ime srpskog naroda sveštenik <b>Ognjen Femić </b>nema pravo da govori, jer srpski narod je veliki narod velikih književnika, slikara, umjetnika, filozofa, koji ne bi bili saglasni sa njegovom izjavi da su "svi Srbi Pavle Đurišić".</p>
<p>- To je najobičnija bedastoća. On može da govori u svoje ime, u ime, možda, klera i to je to - rekla je Šuković.</p>
<p>U Srbiji je, podsjeća, 2014. godine usvojen Zakon o pravima boraca po kome su izjednačena boračka prava partizana i četnika i to, smatra, nije donijelo ništa dobro Srbiji.</p>
<p>- Ono što se zapravo desilo jeste da je došlo do neviđene revizije istorije u toj zemlji, desilo se to da su se rehabilitovali zločinci iz Drugog svjetskog rata i zločini, i desilo se to što je meni bilo šokantno, ja sam to tek skoro saznala da tim zakonom su rehabilitovani i pripadnici Prinz Eugen divizije, njih je možda oko 300, riječ je o foks dojčerima koji su iz Vojvodine. Svi znamo kakve zločine, kakve surove stvari su oni radili. Ja bih podsjetila pošto je crkva Srbije dala sebi za pravo da o pokolju u Velici ona bude ta institucija koja će da organizuje ta podsjećanja i obilježavanja na taj strašan zločin, samo bih podsjetila da su taj zločin napravili upravo pripadnici Princ Eugen divizije. U okviru te divizije bili su i muslimanska milicija, bili su vulentari, bili su balisti, svi oni su bili dio jedne dobro organizovane nacističke formacije. Voljela bih da mi objasne kako bi to izgledalo da se rehabilituju oni koji su napravili taj zločin u Velici, kako bi to izgledalo - istakla je Šuković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm4V4EDk4CFQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šuković: Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata

<p>Danas je <b>Džordžu Lajtmenu </b>99 godina. Proljeća 1945. je kao devetnaestogodišnjak, u sklopu 286. Inženjerijskog bataljona 6. američke armije, prvi put kročio na njemačko tlo, rat je još bjesnio. Na svim su frontovima napredovali američki i britanski vojnici, te Crvena armija Sovjetskog Saveza, piše Dojče vele.</p> <p>U to vrijeme je u nekim južnonemačkim selima situacija bila nejasna.&nbsp;</p> <p>- Linija fronta bila je izuzetno promjenljiva - prisjeća se Lajtmen.&nbsp;</p> <p>Vermaht i SS su posljednjih mjeseci rata fanatično ratovali za očuvanje propadajuće nacističke vlasti.</p> <h2><b>Strahote rata - koje nikada ne prolaze</b></h2> <p>- Došli smo u jedno malo mjesto. Vidjeli smo 15 do 20 djece. Sve dječaci. Imali su deset do dvanaest godina. Mrtvi. Bili su obješeni. Pokucao sam na prva vrata i pitao što se dogodilo. Stanovnici su mu ispričali: To su učinili pripadnici zloglasnog njemačkog Vafen SS-a. Okupili su djecu iz mjesta, svakom dali po jednu ručnu protivoklopnu raketu i naredili im da pucaju kad ugledaju prvi američki tenk - prisjeća se Lajtmen gotovo 80 godina kasnije.</p> <p>Kad su tenkovi stigli, djeca su pobjegla.&nbsp;</p> <p>- Dan kasnije SS se vratio, skupio djecu i objesio ih o drveće. Vješali su sopstvenu djecu - kazao je Lajtmen.</p> <p>Istoričari će kasnije dokumentovati brojne zločine Vermahta i SS-a nad njemačkim civilima koji više nisu htjeli da ratuju - takozvane zločine završne faze rata.</p> <p>Njemci su ubijali milione ljudi u Njemačkoj i Evropi, ali i sopstvenu djecu.</p> <p>- Ta slika mi se nikada nije izbrisala iz sjećanja: kako tijela djece vise na vjetru - ističe Lajtmen.</p> <h2><b>Sumnja u čovječanstvo</b></h2> <p>Ratna iskustva duboko su obilježila Lajtmena.&nbsp;</p> <p>- Slika te djece ostavila je na mene tako dubok utisak da sam počeo sumnjati u čovječanstvo. Možda me najviše od svega do danas uznemirava upravo to što kao čovjek ne možeš vjerovati samome sebi. Jer ono što je motivisalo SS nije bilo racionalno - kazao je Lajtmen.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c" data-rendition-name="original" width="1200" height="525" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen u jednom vojnom vozilu tokom rata<span>(Photo: George Leitmann)</span></figcaption> </figure>  <p>On, američki vojnik i oslobodilac, preispituje sam sebe suočen sa zločinima drugih. Možda je to jedna od ključnih razlika između biografija žrtava nacionalsocijalizma i biografija počinilaca: Decenijama nakon kraja rata skoro sve njemačke masovne ubice i njihovi pomagači poricali su sopstvenu odgovornost za rat koji je odnio živote više od 60 miliona ljudi.</p> <p>I poricali su svoju podršku fašističkoj ideologiji koja je ljude dijelila na vrijedne i bezvrijedne živote, a završila je industrijskim masovnim ubistvima evropskih Jevreja, Sinta i Roma i mnogih drugih. Njemci su pucali, trovani gasom, ubijali - ukupno 1,5 miliona djece - većinom zato što su bila Jevreji.</p> <p>Lajtmen nije bio samo američki vojnik koji se borio protiv nacističke Njemačke. Bio je i preživjeli iz Holokausta. Rođen je u Beču, glavnom gradu Austrije. Kada su nacisti preuzeli vlast, njegova jevrejska porodica odlučila je 1940. da pobjegne. Džordž, njegova majka i bake i djedovi dobili su vize za SAD. Samo njegov otac Jozef nije. On je 1940. pobjegao u tadašnju Jugoslaviju. Kada se činilo da je na sigurnom, Džordž i ostatak porodice ukrcali su se na brod za SAD. Nikada više nije vidio svoga oca.</p> <p>Nakon rata napravio je naučnu karijeru u SAD-u. Dugi niz godina bio je profesor inženjerskih nauka na elitnom američkom univerzitetu Berkli u Kaliforniji. Dobio je brojna priznanja i nagrade. Tamo i danas živi sa svojom 100-godišnjom suprugom <b>Nensi</b> u domu za starije. I dalje se često pita: „Kako je bilo moguće u tako kratkom vremenu da se od tako obrazovanih ljudi poput Njemaca napravi nešto tako zlo?“</p> <p>Na to pitanje nema odgovor. Kao ni na mnoga druga. Ali ne prestaju ga progoniti.&nbsp;</p> <p>- Kad god sam upoznavao Njemce pitao sam se koliko su oni ili njihovi roditelji bili krivi. Ali pripisivati im krivicu zbog navodne krivice predaka bilo mi je, naučno gledano, neprimjereno - rekao je Lajtmen.</p> <h2><b>U potrazi za ocem</b></h2> <p>Kad se sa samo 18 godina dobrovoljno prijavio u vojsku u svojoj novoj domovini SAD-u slijedio je unutrašnji poriv: Neizvjesnost o sudbini oca. Njegova borba protiv Njemaca bila je i potraga. Po tome se razlikovao od većine svojih saboraca.</p> <p>- Kad smo u blizini Minhena dospjeli do koncentracionog logora Kaufering (dio sistema logora Dahau), moji su saborci bili zgroženi. Gnušali su se njemačkih zločina. Ali ja sam odmah pomislio na svog oca. Kad smo susretali oslobođene ljude, uvijek sam se nadao da ću ga ponovno vidjeti - priča Lajtmen.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen danas<span>(Photo: Dojče vele)</span></figcaption> </figure>  <p>Kaufering sastojao se od jedanaest različitih logora. Nacisti su u bavarsku provinciju deportovali 23.000 ljudi, uglavnom istočnoevropskih Jevreja. Morali su prisilno raditi za njemačku ratnu industriju. Na kraju su svi trebali biti ubijeni. Bila je to strategija uništenje kroz rad, kako su to nacisti nazivali.</p> <p>Kad je Džordž Lajtmen aprila 1945. ušao u oslobođeni logor, otvorio mu se svijet iz Danteovog Pakla - tako je jedan preživjeli logoraš opisao logor.&nbsp;</p> <p>- Na sve strane &nbsp;su ležala tijela. Mnogi su još tinjali jer su Njemci pokušali da ih spale. Pošto su ljudi bili samo kost i koža, nisu gorjeli. Te mu se slike i danas vraćaju u snu - kazao je Lajtmen.</p> <h2>"<b>Hladnoća i bezobzirnost vraćaju se svima nama"</b></h2> <p>Fondacija Evropskog memorijala holokausta vodi spomen-područje. Džordž Lajtmen je počasni član. Nedavno su se brojni gosti okupili povodom 80. godišnjice oslobođenja. Džordž ovaj put nije došao, put iz Kalifornije je bio pretežak za 99-godišnjaka.</p> <p>Komemoracija je bil obilježena žalošću za ubijenima, ali i zabrinutošću za budućnost: uspon ekstremno desne Alternative za Njemačku, uspon <b>Donalda Trampa</b> u SAD-u, ruski agresorski rat u Ukrajini.</p> <p>Duh fašizma se vratio - moć jačega, zabrinuto je u govoru rekao bečki istoričar <b>Florijan Venkinger.</b></p> <p>- <b>Ilon Mask</b> smatra empatiju najvećom slabošću zapadne civilizacije. Tu valja ostati čvrst. Ako se društvena solidarnost, osjećanje za pravdu i saosjećanje ciljano napadaju, onda je sasvim jasno da hladnoća i bezobzirnost mogu da se vrate svima nama, da mogu sve da nas ugroze - rekao je Venkinger.</p> <p>I Džordža Lajtmena duboko zabrinjava aktualna politika.&nbsp;</p> <p>- Činjenica da neko poput Donalda Trampa može da postane predsjednik je nevjerovatna. To što veliki djelovi društva podržavaju fašističke ideje jeste uznemiravajuće. Pripisivati određenim grupama ljudi krivicu za nešto - to je oduvijek donosilo nesreću - ističe Lajtmen.</p> <p>Maja 2025. on navršava 100 godina. Uprkos svemu što je prošao, kaže da je imao dobar život. Mogao je da putuje svijetom, osnovao je porodicu i upoznao zanimljive ljude.&nbsp;</p> <p>Tek mnogo godina poslije okončanja rata doznao je kako mu je otac umro. U jednom logoru u Jugoslaviji Njemci su njemu i stotinama drugih zarobljenika pucali u glavu. Zato što je bio Jevrej. Do danas Džordž Lajtmen zamišlja kako je njegov otac doživio posljednje minute života. Svakog dana misli na to.</p>

1250x600

1084x550

Kraj Drugog svjetskog rata: "Objesili su svoju djecu!"

<p>Rusija ne vidi razlog za razgovore o mogućem potpisivanju mirovnog sporazuma sa Japanom, kako bi se zvanično okončalo neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata, jer Tokio ima neprijateljski stav prema Moskvi - poručio je danas Kremlj.</p>
<p>Rusija je nasljednik Sovjetskog Saveza, koji nikada nije sa Japanom potpisao sporazum o zvaničnom prekidu neprijateljstava iz Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Sovjetske snage su na kraju Drugog svjetskog rata zauzele četiri ostrva u blizini Hokaida, koja Moskva naziva Kurilskim ostrvima, a Tokio Sjevernom teritorijom.</p>
<p>Moskva i dalje kontroliše ostrva i taj teritorijalni spor je onemogućio naredak u potpisivanju mirovnog sporazuma, navodi Rojters.</p>
<p>Trenutno nema kontakata sa japanskim vlastima, rekao je portparol Kremlja Dmitri Peskov, odgovarajući na pitanje povodom saopštenja Ministarstva spoljnih poslova Japana da Tokio i dalje želi da potpiše sporazum i vrati ostrva.</p>
<p>- Znate da je Tokio požurio da se u potpunosti pridruži neprijateljskim koracima prema našoj zemlji - izjavio je Peskov, povodom odluke Japana da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, zbog ruske invazije na Ukrajinu.</p>
<p>S obzirom na stanje stvari i japanske sankcije mala je, kaže on, mogućnost da se razgovara o bilo kavim pregovorima.</p>

Peskov: Mala je mogućnost za mirovni sporazum sa Japanom

<p>Šesti april 1941. godine označio je prekretnicu u istoriji Jugoslavije- bez objave rata, njemački bombarderi izručili su hiljade bombi na jugoslovenske gradove, u napadu koji će označiti početak Aprilskog rata (zvaničnog naziva Operacija 25) i ulazak Kraljevine u Drugi svjetski rat.</p>
<p>Neposredni povod za napad bio je Martovski puč, odnosno demonstracije nakon kojih je svrgunto rukovodstvo na čelu sa namjesnikom knezom Pavlom Karađorđevićem i Vladom Cvetković-Maček, koji su potpisali Trojni pakt sa Silama Osovine, po kojem je Jugoslavija trebalo da se pridruži savezu Njemačke, Italije i Japana.</p>
<p>Narod je na čuvenim martovskim demonstracijama tada poručio vlastima ''Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob''.</p>
<p>Kazna za to bila je surova- u vazdušnom napadu rano ujutru 6. aprila razrušen je Beograd, a bombardovani su i drugi gradovi u Jugoslaviji.&nbsp;</p>
<p>U bombardovanju Podgorice 6. aprila 1941. godine stradalo je 150 građana, a mnogi su spas tražili u pećinama iznad korita rijeke Morače, koje su tokom rata Podgoričanima često služile kao prirodni sklonište od napada, posebno onog još razornijeg, savezničkog bombardovanja iz 1944. godine.</p>
<p>Crna Gora je bila slabo branjena i slabo opremljena za odbranu. Njenu teritoriju napale su italijanske snage. Crnogorci su mobilisali dvije jedinice- Zetsku diviziju i Komski odred. I pored hrabre borbe i početnog prodora nijsu uspjeli da potisnu italijansku vojsku.</p>
<p>Oko 2170 njemačkih i 670 italijanskih aviona napalo je Jugoslaviju, koja je poslije 11 dana borbe kapitulirala, 17. aprila 1941. godine.</p>
<p>Jugoslovenska teritorija je podijeljena u okupacione zone, pri čemu je prostor tadašnje Zetske banovine sa sjedištem na Cetinju potpao pod kontrolu fašističke Italije koja je tu organizovala civilnu, a potom i vojnu vlast. Boka Kotorska je, kao provincija u sastavu Guvernatorata Dalmacija pripala direktno Italiji, dok su italijanskoj satelitskoj državi, Velikoj Albaniji, pripale granične crnogorske opštine Plav, Rožaje, Gusinje, Tuzi i Ulcinj.</p>
<p>Italijani su ušli na Cetinje 17. aprila, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, a dok je dio naroda pozdravio novu vlast, posebno imajući u vidu da je italijanska kraljica bila crnogorska princeza Jelena Savojska, veliki dio naroda koji nije prihvatao okupaciju, okupljao se oko ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. &nbsp;KPJ je već 15. aprila počela sa organizovanjem i pozivima na otpor novim fašističkim vlastima, koji će kulminirati slavnim Trinaestojulskim ustankom koji je označio zvanični početak borbe protiv okupatora u Crnoj Gori.</p>

Božena Miljić

Na današnji dan prije 84 godine počeo Aprilski rat

<p>Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.</p>
<p>- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.</p>
<p>Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.</p>

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

<p>U susert obilježavanju 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, u večerašnjoj emisiji Građanskog ugla, gosti Zvezdane Kovač su istoričar Milan Šćekić, reditelj Branko Baletić, politikološkinja iz Akcije za ljudska prava Elizabeta Mrnjačević i politički analitičar Stefan Đukić.</p>
<p>Da li se u Crnoj Gori reinterpretiraju događaji i omalovažavaju tekovine NOB-a, da li je nenaučni istorijski revizionizam trenutna pojava ili stanje koje traje, kako mu se oduprijeti i šta i kako na te izazove odgovaraju mediji, obrazovne institucije i sama država, pitanja su na koja odgovaramo u Građanskom uglu čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje.</p>
<p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xlUXsGZqZQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata

<p>Vlasti njemačkog grada Kelna evakuisale su tri bolnice i hiljade kuća zbog neeksplodirane bombe iz Drugog svjetskog rata koja je pronađena tokom građevinskih radova na novom medicinskom kampusu, piše Gardijan.</p>
<p>Američka vazdušna bomba teška 1.000 kilograma, opremljena prednjim i zadnjim udarnim detonatorom, trebalo bi da bude deaktivirana danas.</p>
<p>Evakuacija je bila u planu još prije šest mjeseci, kada su počeli radovi na iskopavanju lokacije, zbog osnovane sumnje da bi tu mogla biti otkrivena neeksplodirana ubojita sredstva.</p>
<p>Uspostavljena je evakuaciona zona od 500 metara oko područja lokacije bombe.</p>
<p>Prema mišljenju stručnjaka, na toj lokaciji vjerovatno se nalazi još oko osam neeksplodiranih avionskih bombi, ali to će biti utvrđeno tek daljim iskopavanjima.</p>
<p>U operaciji evakuacije učestvuje oko 1.300 pripadnika policije, bezbjednosti, vatrogasaca, osoblja hitne pomoći, kao i oko 800 volontera koji su obilazili stanovnike kako bi se uvjerili da će svi napustiti svoje domove.</p>
<p>Vlasti su ovo opisale kao najveću i najopsežniju operaciju te vrste još od 1945. godine.</p>
<p>Dvije bolnice evakuisane su juče, a treća danas, zajedno sa oko 10.000 stanovnika kojima je naređeno da napuste stanove.</p>
<p>Gradska uprava je, takođe, preusmjerila gradski saobraćaj.</p>
<p>Pacijenti su raspoređeni u druge bolnice širom grada u više od 300 kola hitne pomoći ili premješteni u privremeno izgrađeno sklonište, dok su mještani prebačeni u improvizovana skloništa u školskim zgradama, prenosi Srna.</p>

Zbog bombe iz Drugog svjetskog rata evakuisane tri bolnice i hiljade domaćinstava

<p>Kraljevska mornarica Novog Zelanda izgubila je svoj prvi brod u moru od Drugog svjetskog rata, nakon što se jedan od njenih brodova nasukao kod obale Samoe.</p>
<p>HMNZS Manavanui, specijalizovani brod za istraživanje i snimanje okeana, naišao je na probleme oko jedne nautičke milje od ostrva Upolu u subotu uveče po lokalnom vremenu, dok je vršio istraživanje grebena, prenosi BiBiSi (BBC).</p>
<p>Kasnije se zapalio, a potom i prevrnuo.</p>
<p>Svih 75 ljudi na brodu evakuisano je u čamce za spasavanje i spašeno rano u nedjelju, saopštile su odbrambene snage Novog Zelanda.</p>

Novi Zeland izgubio prvi ratni brod od Drugog svjetskog rata

<p>Neeksplodirana američka bomba iz Drugog svjetskog rata, zakopana na jednom aerodromu u jugozapadnom Japanu, eksplodirala je i napravila veliki krater na pisti, zbog čega je otkazano više od 80 letova.</p>
<p>Nije bilo povrijieđenih i nije bilo letilica u blizini kada je bomba eksplodirala u srijedu na aerodromu Mijazaki, javili su zvaničnici Ministarstva saobraćaja.</p>
<p>Aerodromska uprava saopštila je da je šteta na pisti popravljena tokom noći i da su letovi nastavljeni jutros.</p>
<p>Istraga je potvrdila da je eksploziju izazvala američka bomba teška oko 220 kilograma i da više nema opasnosti. Utvrđuje se šta je izazvalo iznenadnu detonaciju.</p>
<p>Video snimci japanske televizije pokazuju da je napravljen krater na pisti širok oko sedam i dubok jedan metar.</p>
<p>Aerodrom Mijazaki izgrađen je 1943. i služio je za treninge letenja Japanske carske mornarice. Odatle su neki piloti polijetali u samoubilačke akcije. U toj oblasti je pronađeno više neeksplodiranih bombi koje je bacila američka vojska tokom Drugog svjetskog rata, rekli su zvaničnici Ministarstva odbrane.</p>
<p>Stotine tona neeksplodiranih bombi iz rata ostalo je zatrpano širom Japana i ponekad se događa da budu iskopane na gradilištima, prenosi AP.</p>

Američka bomba iz Drugog svjetskog rata eksplodirala na pisti u Japanu

<p>Iz švedskog tužilaštva saopštili su da je jedan od najtraženijih vođa bandi u Švedskoj Ismail Abdo uhapšen u Turskoj.</p>
<p>Prema globalnoj policijskoj agenciji Interpol, protiv Abdoa, koji je državljanin i Švedske i Turske, podignuta je optužnica za teška krivična djela povezana s drogom, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Naime, ovaj 35-godišnjak ima nadimak Jagoda i vođa je bande Rumba u Švedskoj. Tereti se za vođenje kriminalnih aktivnosti u Švedskoj i inostranstvu, zbog čega je od prošle godine na Interpolovoj crvenoj potjernici.</p>
<p>Turska radiotelevizija (TRT) je objavila da je on među 19 uhapšenih osoba tokom racija u Turskoj, a tom prilikom je zaplijenjeno više od tone droge. Osim toga, izdati su nalozi za hapšenje još 21 osumnjičene osobe, od čega se za njih 14 pretpostavlja da su u inostranstvu dok su tri osobe već u pritvoru po drugim optužbama. Četiri osobe su još uvijek na slobodi.</p>
<p>U Turskoj je zaplijenjena imovina vrijedna 1,5 milijardi turskih lira (63 miliona KM), među kojom je 20 vozila i 51 nekretnina.</p>
<p>Nasilje bandi u Švedskoj je posljednjih godina eskaliralo, dijelom i zbog toga što je Abdoov bivši prijatelj Rawa Majida vođa rivalske bande Foxtrot. U sukobima bandi je ubijeno mnogo ljudi. Nasilje je dodatno eskaliralo 2023., nakon što je Abdoova majka ubijena u svom domu u Uppsali, sjeverno od Štokholma. Švedska vlada je na eskalaciju nasilja reagirala angažovanjem vojske.</p>
<p>Turska policija je prošle godine uhapsila Abdoa tokom saobraćajne kontrole, ali ga je pustila uz kauciju, uprkos aktivnoj Interpolovoj potjernici protiv njega. Riječ je o potezu koji je švedska vlast kritikovala, tražeći Abdoovo izručenje.</p>
<p>Sukobi bandi događaju se u nekim od najvećih švedskih gradova te su se proširili na mirnija područja. Time je ugrožen ugled ove države kao sigurne i mirne.</p>
<p>Iz Švedske sigurnosne službe Sapo su prošle godine optužili Iran za regrutiranje članova švedskih bandi za napade na "izraelske ili jevrejske interese". Naime, 13-godišnjak je u oktobru 2024. pucao ispred izraelske tehnološke firme Elbit Systems. Nadalje, ambasade Izraela u Švedskoj i Danskoj bile su mete napada.</p>
<p>Vlada Švedske je 2022., kada je izabrana na izborima, obećala da će okončati talas nasilja. Abdoovo hapšenje će smatrati pobjedom. No, to što je on turski državljanin moglo bi zakomplikovati proces njegovog izručenja. Procjena je da je 14.000 ljudi u Švedskoj upleteno u bande, a da je 48.000 povezano s njima, prenosi BBC.</p>

Turska uhapsila Jagodu, jednog od najtraženijih vođa bandi u Švedskoj

<p>Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX <b>Elon Musk</b> od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s <b>Donaldom Trumpom</b> napustio njegov tim.</p>
<p>Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.</p>
<p>“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.</p>
<p>Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.</p>
<p>“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.</p>
<p>Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.</p>

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

<p>U neformalnom tivatskom naselju Lovanja, koje se nalazi u blizini aerodroma, danas je oko 18 časova izbio požar na jednom porodičnom stambenom objektu.</p>
<p>Na terenu je više ekipa Službe zaštite i spasavanja Tivat.</p>
<p>Na terenu su i ekipe policije OB Tivat i Komunalne policije Opštine Tivat.</p>
<p>Materijalna šteta na zapaljenom objektu je velika, dok za sada nema informacija da li ima povrijeđenih u požaru.</p>

Požar u Tivtu: Vatra zahvatila porodičnu kuću u naselju Lovanja

<p>Najmanje 27 ljudi, uključujući devetoro djece, udavilo se u nagloj bujičnoj poplavi poslije oluje u Teksasu, a traga se za neutvrđenim brojem nestale djece i odraslih iz jednog od mnogobrojnih ljetnjih kampova namijenjenih djeci.</p>
<p>Vodostaj rijeke Gvadalupe je tokom prošle noći za samo 45 minuta porastao za čak osam metara i odnosila je i kuće u toj oblasti popularnoj za kampovanje i kupanje sjeverozapadno od grada San Antonija.</p>
<p>Opasnost nije prošla jer se danas ponovo očekuje jaka kiša. Pripreme za poplave su u djelovima centralnog Teksasa.</p>
<p>Vlasti su saopštile da je spaseno oko 850 ljudi. Angažovano je više od hiljadu spasilaca s helikopterima, čamcima i dronovima kako bi našli poginule i one koje je voda negdje zarobila.</p>
<p>Nekoliko sati prije bujične poplave je bilo upozorenja što je, kako kaže metorološka kompanijna AccuWeather “bilo dovoljno vremena da se ljudi odvedu na sigurno”, ali se to ipak nije desilo. Zvaničnici se brane tvrdeći da je pljusak bio toliko veliki da je ravan višemjesečnoj količini kiše u tom području.</p>

U bujičnoj poplavi 27 mrtvih, traga se za nestalima

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: drugi-svjetski-rat