Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Portal ETV

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku.
Kako je saopšteno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu.
U junu prošle godine Njemačka je smanjila uslov boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.
Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.
Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 odsto povećanje, odnosno 28 odsto svih naturalizacija.
Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Avganistanci, koji su činili osam odsto, pet odsto, četiri odsto i tri odsto od ukupnog broja.
Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.
Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.
Novi zakon o državljanstvu takođe omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri sticanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im.
Međutim, nova vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za sticanje državljanstva.
Konzervativci tvrde da državljanstvo treba da predstavlja krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli da povećaju migraciju i izazovu javno nezadovoljstvo.

1250x600

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj.
Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.
Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023.
<h2>Ćutanje zvaničnika o državljanstvu Andrejevoj</h2>
Iako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes.
Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao.
Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova.
Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša.
Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste - poručila je Pevčih na mreži X.
Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022.
<h2>Uz Putina</h2>
FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti.
Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera', ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu.
- Nikada nijesam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku - &nbsp;citirano je u analizi.
Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine.
Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora.
Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a.
Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš.
Posjeduje i državljanstvo Hondurasa.
U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije.
U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja...
<h2>Suprug - šef predstavništva RS u Moskvi</h2>
FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura.
Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu.
Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima.
- Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom.
Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
- Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom - navode oni.
Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera.
Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Navaljnijev FBK od Crne Gore traži oduzimanje državljanstva ruskoj novinarki Ekaterini Andrejevoj

Više od 236.000 Kanađana potpisalo je peticiju tražeći od premijera Džastina Trudoa da oduzme državljanstvo milijarderu Ilonu Masku, javlja Anadolija.
U peticiji, koju je pokrenula Kvalia Rid iz Britanske Kolumbije, a sponzorisao poslanik Nove demokratske partije (NDP) Čarli Angus, tvrdi se da se Mask „uključio u aktivnosti koje su protiv nacionalnog interesa Kanade“.
Napominjući da je Mask, ključni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, „koristio svoje bogatstvo i moć da utiče na naše izbore“, u peticiji se tvrdi da je Mask „član strane vlade koja pokušava da izbriše kanadski suverenitet“.
- Mi, dolje potpisani, građani Kanade, pozivamo premijera da ukine status dvojnog državljanstva Ilonu Masku i odmah povuče njegov kanadski pasoš - navodi se.
- Kanada nije prava zemlja - rekao je Mask kasno u ponedjeljak reagujući na peticiju.
Mask, rođen u Južnoafričkoj Republici, postao je državljanin Kanade preko svoje majke, koja je rođena u Saskatčevanu.
Do sada je 236.123 Kanađana potpisalo onlajn peticiju koja će biti predstavljena u Donjem domu 20. juna.
Tramp je u više navrata ponavljao svoju želju da Kanadu apsorbuje u SAD kao njenu 51. državu i prijetio je uvođenjem carina na kanadske proizvode.

Više od 236.000 Kanađana potpisalo peticiju za oduzimanje državljanstva Ilonu Masku

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je sinoć da će SAD uskoro početi da prodaju dokumente o stalnom boravku u vrijednosti "oko pet miliona dolara", nazvane "Zlatne Trampove karte", po uzoru na zelene karte.
- Imućni ljudi će doći u ovu zemlju kupovinom ove kartice - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Dodaje da će biti "bogati, biće uspešni".
- Trošiće mnogo novca, plaćaće mnogo poreza i zapošljavati mnogo ljudi - naveo je Tramp.

Tramp najavio prodaju dokumenata o stalnom boravku za pet miliona dolara

Federalni sudija u četvrtak je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ograničava pravo na automatsko državljanstvo po rođenju u SAD, nazvavši je "očigledno neustavnom".
Tramp je u Bijeloj kući, na pitanje novinara, rekao da će njegova administracija uložiti žalbu na odluku sudije koja privremeno blokira njegov pokušaj da ograniči državljanstvo po rođenju.
Okružni sudija Džon Kofnor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde tokom iznošenja argumenta da bi ga pitao kako može da ukaz smatra ustavnim. Kada je advokat Bret Šumejt rekao da bi želio priliku da to objasni na kompletnom brifingu, Kofnor je rekao da je saslušanje njegova šansa.
Privremena zabrana je uslijedila pošto su žalbu uložile savezne države koje vode demokrate – Vašington, Arizona, Ilinoj i Oregon – sprečavajući Trampovu administraciju da sprovede ukaz koji je predsjednik potpisao u ponedjeljak, prvog dana povratka na funkciju.
Sudija, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Regan, nanio je prvi pravni zastoj u tvrdoj politici o imigraciji koja je središnji dio Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Trampova izvršna naredba naložila je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u SAD ako ni njihova majka ni otac nisu državljani SAD ili ako nemaju zakoniti stalni boravak.
Države su u žalbi tvrdile da je Trampov nalog prekršio pravo sadržano u klauzuli o državljanstvu u 14. amandmanu američkog Ustava koji predviđa da je svako rođen u SAD državljanin te zemlje.
Kofnorova naredba, objavljena poslije kratkog saslušanja u prepunoj sudnici s drugim sudijama, sprečava da se Trampova mjera sprovodi širom zemlje 14 dana, dok sudija razmatra da li da izda dugotrajnu preliminarnu zabranu.
Prema Trampovom naređenju, sva djeca rođena u SAD poslije 19. februara čija majka i otac nisu američki državljani ili nemaju stalni boravak stanovnici bila bi predmet deportacije i ne bi mogla da dobiju brojeve socijalnog osiguranja, beneficije države i mogućnost da rade zakonito kada odrastu.
Džaješ Ratod, profesor prava i direktor Klinike za imigrantsku pravdu na Pravnom fakultetu američkog univerziteta u Vašingtonu, rekao je za RSE da bi slučaj na kraju mogao završiti na Vrhovnom sudu, koji je skrenuo udesno nakon što je Tramp u svom prvom mandatu imenovao troje sudija u instituciju koju čini devet sudija.
Trenutna interpretacija 14. amandmana, koja dodjeljuje državljanstvo svima rođenima u SAD, osim djeci diplomata, proizlazi iz tužbe koju je 1898. podnio Vong Kima Ark, rođen u San Francisku, a čiji su roditelji zakoniti kineski imigranti.
Poslije putovanja u Kinu, Arku je uskraćen ponovni ulazak u SAD uz obrazloženje da nije državljanin. On je podnio tužbu, tvrdeći da je državljanin prema 14. amandmanu, a Vrhovni sud je presudio u njegovu korist, stvarajući presedan.
Zakon je kasnije bio zloupotrebljavan. To su naročito radili bogati građani nestabilnih ili represivnih stranih zemalja koji su slali supruge ili ljubavnice u SAD s turističkim vizama kako bi se tamo porodile sa ciljem dobijanja američkog državljanstva za svoje dijete. Ta taktika je postala toliko rasprostranjena da je nazvana "porođajni turizam".
Trampova administracija se fokusira na šest riječi u 14. amandmanu za koje tvrdi da isključuju državljanstvo po rođenju djece roditelja koji nisu niti stalni legalni stanovnici niti državljani.
- Četrnaesti amandman nikada nije tumačen kao proširenje državljanstva na sve rođene u SAD. Četrnaesti amandman uvijek je isključivao državljanstva po rođenju osobe koje su rođene u SAD, ali nisu bile "pod jurisdikcijom" SAD - saopštila je administracija 20. januara.
Trampova izvršna naredba izričito uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su nezakonito boravile u SAD i čiji otac nije ni američki državljanin ni zakoniti stalni stanovnik.
Takođe se uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su zakonito u SAD na privremenoj osnovi – na turističkoj, radnoj ili studijskoj vizi – a čiji otac nije ni državljanin SAD ni zakoniti stalni stanovnik.
Američko državljanstvo je veoma cijenjeno zbog mogućnosti koje zemlja nudi, kao i zbog vladavine prava. Dodatno, vlasnici američkog pasoša mogu dobiti podršku lokalne američke ambasade u slučaju hapšenja ili krize u domovini, uključujući evakuaciju. Roditelji bi potencijalno mogli dobiti američko državljanstvo kada njihova djeca postanu punoljetna.
Centar za studije imigracije, istraživačka organizacija koja se zalaže za ograničavanje imigracije, procijenio je da je 33.000 djece rođeno u SAD, pošto su njihove majke došle s turističkim vizama tokom 12-mjesečnog perioda od sredine 2016. do sredine 2107.

Sudija privremeno blokirao uredbu o ograničenju državljanstva po rođenju, Tramp najavio žalbu

Predsjednik SAD preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.
Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvjesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti već uložili tužbe da blokiraju predsjednika, piše agencija AP.
Glavni tužioci iz 22 američke savezne države danas su uložili tužbe da blokiraju Trampov potez namijenjen da okonča višedecenijsku imigracionu praksu poznatu kao državljanstvo po rođenju kojom se garantuje da djeca rođena u SAD postaju državljani bez obzira na status roditelja.
Demokratski tužioci i aktivisti za prava imigranata kažu da je pitanje prava na državljanstvo po rođenju „ustanovljen zakon i da iako predsjednici imaju široka ovlašćenja oni nisu kraljevi“.
- Predsjednici ne mogu jednim potezom pera ispisati 14. amandman iz postojanja i tačka - rekao je državni tužilac države Nju Džersi Met Platkin.
Bijela kuća je saopštila da je spremna da se suoči sa saveznim državama na sudu i rekla da su tužbe ništa drugo nego „produženje otpora ljevice“.
- Radikalni ljevičari mogu ili da izaberu da plivaju uzvodno i odbace ubedljivu volju naroda ili mogu da se uključe i rade sa predsjednikom Trampom - rekao je zamjenik predstavnika za štampu Bijele kuće Harison Filds.
Državni tužilac države Konetikat Vilijam Tong, američki državljanin koji je državljanstvo stekao rođenjem i prvi Amerikanac kineskog porijekla izabran za državnog tužioca, rekao je da je tužba za njega lična.
- Četrnaesti amandman kaže šta misli i misli šta kaže – ako si rođen na američkom tlu ti si Amerikanac, i tačka. Ne postoji legitimna pravna rasprava po ovom pitanju. Ali činjenica da Tramp nije u pravu neće ga spriječiti da nanese ozbiljnu štetu odmah sada američkim porodicama kao što je moja - rekao je on.
Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer, ljudi koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.
To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.
U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.
Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi: Sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive.
U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti.
Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.
Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine, piše agencija AP.
Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave.
Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.
U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim.
Pored tih saveznih država tužbe protiv ove naredbe su uložile grupe za prava imigranata u Distriktu Kolumbija gdje je glavni grad Vašington i u San Francisku.
Tužbe su pored Nju Džersija i dva grada podnijete u saveznim državama Kalifornija, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Mičigen, Minesota, Nevada, Nju Meksiko, Njujork, Sjeverna Karolina, Roud Ajlend, Vermont i Viskonsin.
Države Arizona, Ilinoj, Oregon i Vašington su takođe uložile odvojene tužbe u saveznom sudu osporavajući Trampovu naredbu.

Tramp potpisao naredbu kojom se okončava pravo na državljanstvo SAD po rođenju

Među strancima koji žive u Crnoj Gori koji nemaju crnogorsko državljanstvo je 2.202 onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. koje je Monstat dostavio Anteni M.
Riječ je o građanima koji, iako se ižjašnjavaju kao Crnogorci i žive u Crnoj Gori, iz nekog razloga nijesu formalno stekli državljanstvo, odnosno nijesu regulisali pravni status, zbog čega su im i neka od prava koja uživaju državljani Crne Gore u pojedinim oblastima ograničena, kao na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili socijelnim pravima, ili onemogućena, kao što je slučaj sa biračkim pravom.
Kada je riječ o stranim državljanima, u Crnoj Gori ih prema podacima sa popisa stanuje 46.878. Najbrojniji među njima su oni koji se izjašnjavaju kao Srbi – 14.220 ili 30,33 odsto, slijede oni koji se izjašnjavaju kao Rusi, kojih je prema podacima sa popisa 12.572 ili 26,82 odsto, a zatim oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci, kojih je 3.036 ili 6.48 odsto.
Kada je riječ o jeziku, crnogorski jezik je maternji za 2.006 stanovnika Crne Gore koji nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno njih 4,28 odsto, ruski je maternji za 14.473 stranaca, odnosno njih 30,87 odsto, a srpski za 15,348 ili 32,74 odsto.
Broj stranaca koji su se izjasnili da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste crnogorskim jezikom je 4.811 ili 10,26 odsto, što je više nego dvopstruko veći broj u odnosu na broj etničkih Crnogoraca koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi „rezervisani“ za daleke kontinente?

Trajekt “Trideseti avgust”, čiju kupovinu je ugovorila Vlada Dritan Abazović, ponovo je na remontu, pa će nakon ovog “popravljanja”, državu koštati ukupno oko 1,3 miliona eura. Trajekt je star više od pet decenija. Portal ETV objavljuje fotografije “čuvenog” trajekta koji je stigao na remont. Morsko dobro je nedavno sa firmom Brodoremont Punat iz istoimenog mjesta na ostrvu Krk potpisalo ugovor za redovni godišnji remont “Tridesetog avgusta”, vrijednosti 260.948 eura bez PDV-a. Trajekt 30. avgust, koji je Vlada Abazovića kupila za 569.000 eura, već je jednom bio na remontu u Hrvatskoj. Remont je koštao oko 420.000 eura. Podsjetimo da je na ovom trajektu odmah nakon što je počeo da saobraća izbio požar. Nedugo nakon toga mu je otkazao jedan od motora. Specijalno policijsko odjeljenje SPO prikupljalo je obavještenja i dokaze po zahtjevu specijalnog tužioca u predmetu koji je Specijalno državno tužilaštvo SDT formiralo povodom kupovine trajekta “Prizna” (30. avgust).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="trajekt"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  Trajekt „Trideseti avgust“, koji je u vlasništvu JP Morsko dobro, imao je velikih problema na putovanju iz Boka kotorska prema ostrvu Krk, kada je krenuo na remont. U blizini južnog dijela ostrva Hvar „Trideseti avgust“ se, zbog pogoršanja vremenskih prilika, kretao veoma sporo i otežano. Kako je pisao portal „Dalmacija danas“, postojala je opasnost da se trajekt nasuče. - On nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa ‘MarineTraffic’ pokazuju da ima pogon, ali da je njegovo kretanje znatno usporeno. U pomoć mu je upućen remorker ‘Hrabri’ u posjedu splitske kompanije ‘Brodospas’, prenose hrvatski mediji - objavio je ranije ovaj portal.

Trajekt „Trideseti avgust“ guta milione: Kupovina Vlade Dritana Abazovića državu košta već oko 1,3 miliona eura

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Aerodromi Crne Gore planiraju da tokom 2026. godine ulože više od 21 milion eura sopstvenih sredstava u nabavku opreme i infrastrukturne projekte na aerodromima u Podgorici i Tivtu, saopštio je izvršni direktor Roko Tolić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Kako je pojasnio, kompanija je početkom godine usvojila plan javnih nabavki vrijedan oko osam miliona eura, dok se od Vlade očekuje saglasnost na izmjene i dopune plana u iznosu od dodatnih 13,5 miliona eura.
Aerodromi, bez saglasnosti Vlade, mogu samostalno raspolagati sredstvima do pet odsto knjigovodstvene vrijednosti, što se odnosi na početnih osam miliona eura, dok je za veće iznose potrebna saglasnost osnivača.
U okviru već pokrenutih tendera vrijednih oko pet miliona eura planirana je nabavka novih rendgenskih uređaja za oba aerodroma, elevatora i tegljača za vuču aviona bez paljenja motora, kao i novog vatrogasnog vozila. Uskoro se očekuje i novi javni poziv za robe, usluge i radove vrijedne oko tri miliona eura.
Dodatnim planom, za koji se saglasnost Vlade očekuje ove sedmice, predviđena su značajna ulaganja u infrastrukturu. Na Aerodromu Podgorica planirano je proširenje putničkog terminala u odlascima, nabavka opreme za data centar, skenera za bezbjednosni pregled, autobusa za prevoz putnika po platformi i multifunkcionalnog vozila za održavanje površina. U Tivtu su predviđeni rekonstrukcija krova i toaleta, nabavka dodatne toplotne pumpe za klimatizaciju u Terminalu 1, kao i sanacija perimetarske ograde.
Tokom predstojeće ljetnje sezone sa Aerodroma Podgorica biće aktivno oko 70 ruta, dok će iz Tivta saobraćati oko 60.
U Podgorici je sredinom februara završen javni poziv za prijem 100 sezonskih radnika, dok je oglas u Tivtu za 180 sezonaca produžen do 27. februara. Nakon selekcije, obuka i bezbjednosnih provjera, sezonski radnici biće angažovani tokom najintenzivnijih mjeseci turističke sezone.

Tag: drzavljanstvo