Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

1084x550

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Ministri krajnje desnice u koaliciji premijera Benjamina Netanjahua pozvali su na uništenje grada Gaze kao dio vojne operacije za preuzimanje pune kontrole nad Pojasom Gaze.
Dnevne novine "Haaretz", pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestile su da Netanjahu nije isključio taj plan.
Ministar finansija Bezalel Smotrič i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir iznijeli su prijedlog na sastanku kabineta ove sedmice, rekli su izvori za taj list.
Dvojica, koji vode stranke Religijski cionizam i Otzma Yehudit, zatražili su od vojske da predstavi plan za uništenje grada Gaze i tunela ispod njega, uz preuzimanje kontrole nad cijelom obalnom enklavom.
Izraelske odbrambene snage kontroliraju istočne dijelove grada Gaze, dok se više od milion stanovnika Gaze skriva na zapadu grada, gdje je svakodnevna 10-satna humanitarna pauza u borbama.
Prema izvještaju, načelnik Glavnog štaba izraelske vojske Ejal Zamir rekao je na sastanku da ako političko vodstvo naloži vojsci manevriranje u cijelom gradu Gazi ili izbjegličkim kampovima u središnjoj regiji Gaze, tada mora proglasiti da je vraćanje zarobljenika kući samo sekundarni cilj rata, jer bi takve operacije ugrozile zarobljenike.
Prema izvještaju, vlada, koja je više puta navela spašavanje zarobljenika kao glavni cilj rata uz uništenje Hamasa, nije spremna proglasiti takvu promjenu ciljeva u ovom trenutku.
U srijedu je ministar baštine Amikaj Elijahu iz Otzma Yehudita izazvao bijes rekavši da bi zarobljenici trebali biti označeni kao "ratni zarobljenici", što bi omogućilo odgodu njihovog puštanja dok se ne postigne "pobjeda" nad Hamasom.
Vojni predstavnik takođe je članovima kabineta rekao da bi operacija uništenja grada Gaze trajala mjesecima i zahtijevala značajno povećanje broja pripadnika IDF-a, što se može postići samo produženjem obavezne službe u IDF-u ili pozivanjem velikog broja rezervista. Upozorenje je stiglo usred zabrinutosti da su vojnici i rezervisti već preopterećeni dugotrajnim ratom. Neki rezervisti su već odslužili stotine dana u Gazi.
Na sastanku je Zamir izvijestio da je IDF osvojio 75 posto Gaze i time dovršio cilj Gideonovih kola, službenog naziva za obnovljenu kopnenu ofanzivu pokrenutu u martu, kojom je okončano dvomjesečno primirje.
Prema izvještaju, IDF će u narednim danima objaviti kraj kampanje, iako nije postigao ključni cilj poraza Hamasa i stvaranja povoljne situacije za pregovore o oslobađanju zarobljenika. Navodno je Zamir upozorio članove kabineta na poteškoće nastavka operacija bez rizika od nanošenja štete zarobljenicima.
Krajnje desno krilo koalicije dosljedno je insistiralo na nastavku rata dok se Hamas ne iskorijeni u Gazi, prijeteći povlačenjem iz vlade ako se postigne sporazum o prekidu vatre koji bi oslobodio zarobljenike, ali i okončao rat.
Posrednički pregovori trenutno su zastali, a Hamasov zahtjev za prekidom rata jedna je od ključnih tačaka spoticanja.
Netanjahu je rekao da poticanje emigracije iz Gaze spašava koaliciju
Uz pozive na osvajanje cijele Gaze, desničarski ministri podržali su plan koji je predstavio američki predsjednik Donald Tramp za protjerivanje stanovnika Gaze u inostranstvo, predstavljajući ga kao dobrovoljnu emigraciju.
Netanjahu sada više nego u prošlosti gura plan u pokušaju da spriječi krajnje desničarske stranke da napuste njegovu koaliciju, izvijestilo je u četvrtak nekoliko desničarskih medija, pozivajući se na vladine dužnosnike.
Izvori navode da je Netanjahu na jednom sastanku uvjeravao Bena Gvira: "Obraćam vam se po pitanju dobrovoljne emigracije".
Rekli su da je Netanjahu rekao Benu Gviru da će, ako u nadolazećim sedmicama ne bude postignut dogovor o zarobljenicima započeti plan "dobrovoljne emigracije", a ustvari etničkog čišćenja.
Izvori, koje citiraju i izraelski nacionalni informativni portal i Kanal 14, rekli su da je napredak u planu ostvaren u obliku redovnih sastanaka na tu temu, na kojima učestvuju predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Mosada i drugih subjekata. Navodno je Netanjahu rekao Mosadu da unaprijedi kontakte sa zemljama koje su rekle da će primiti stanovnike Gaze.
Rekli su da je do sada dogovoreno da će tokom prve sedmice plana hiljade stanovnika Gaze koji su zainteresovani za emigraciju napustiti Pojas zbog drugih zemalja preko Jordana. Treba naglasiti da se radi o protjerivanju.
Ideju o pražnjenju Gaze od većine stanovnika prvi je put spomenuo Tramp u februaru, kao plan da SAD razviju Pojas Gaze i stvore "Gaza rivijeru". Iako sam Tramp u posljednje vrijeme nije mnogo spominjao tu ideju, izraelski zvaničnici su je više puta hvalili kao put naprijed.
U nedavnom radijskom intervjuu, Ben Gvir je rekao: "Sada imamo priliku okupirati cijeli Pojas Gaze, podstaknuti dobrovoljne migracije i uništiti što više Hamasnika".

Vlada Izraela želi uništiti grad Gazu, ozbiljno se razvijaju planovi o protjerivanju Palestinaca

Izvjesni Brdža, odbornik Andrije Mandića u Glavnome gradu sa samo srednjom školom i vozačkom B kategorije u zvaničnoj biografiji, što mu zbog poštovanja prema muzi Clio nećemo dozvoliti da bude pomenut imenom i prezimenom, briljirao je svojim poznavanjem istorije na śednici lokalnog parlamenta. Kakav je to lokalni parlament đe se divani o istoriji, najbolje bi možda opisala _Dior_ papuča gradonačelnikove supruge - skupa, a beskorisna (misli se na boroletu).
Nego, Brdža, u stilu nekog vehementnog brdžanina, pokazao je zamašno znanje iz povjesnice Drugoga svjetskog rata, ili što bi IN4S (na kojem ćete, siguran sam, pored mog horoskopa čitati i ovu kolumnu) rekao - "povesnice". Kaže on kako su Trinaestojulski ustanak dizali četnici, iako četnički pokret u CG toga doba još nije bio formiran. I to ga je, veli, digao Jakov Kusovac, na Cetinju! kao da nije bilo drugih organizatora. Pa nabraja kao heroje sve vrle i gadne četničine od strašljivca i zlikovca koji je plakao na suđenju, Draže Mihailovića, do koljača Pavla Đurišića, lažova Blagoja Jovovića, vojnika ubice i sadiste Jakova Jovovića, te Đorđija Lašića, koji je zbog rane zadobijene od partizana najveći dio rata proveo u krevetu i van stroja. Za ove nesrećnike koji na duši imaju toliko civila, naročito žena i đece, kao prośečna Ajnzac grupa SS po Ukrajini, traži Brdža ulice i spomenike. Oće, kaže, muzej Blagoja Jovovića, da ne ide u Srbiju da se klanja četničinama.
E pa, Brdža, ti si zapravo napravio kopernikanski obrt u odnosu na svoju partiju, jer nećeš u Srbiju! Možda nije najsrećniji povod, ali je svakako prvi korak ka izbavljenju duše, katarzi, oslobođenju od četničkih zabluda, nazovi kako hoćeš, koje su mračnjački zarobile Srbiju posljednjih decenija. Ne ići tamo danas pravo je bogatstvo jer je današnja Srbija pokvarena vremeplovska mašina - čovjek kad tamo ulazi, kao da ulazi u paralelni Treći Rajh.
Drugi korak je definitivno da umjesto što sluša popovsko retuširanje prošlosti i prolazi kroz vid revizionističke lobotomije (naživo), pođe do Državnog arhiva Crne Gore i pogleda dostupna dokumenta o Drugome svjetskome ratu. Tu kuću sad vode kadrovi Demokrata bliski Crkvi Srbije, pa je objektivnost dokumenata zagarantovana, sigurno nije kominternovsko-ustaška, ili gore - komitsko-zelenaška, talijansko-kopiladska izmišljotina i ujdurma. Tamo će naći pregršt dokumentata koji svjedoče o četničkim zločinima, svakojega od njegovih izmaštanih heroja. Liše o jednom - Blagoju. Blagoje Jovović, inače zemljoradnik, bio je nepoznati član četničkoga pokreta. Zajedno s krvolokom i masovnim ratnim zločincem Jakovom Jovovićem, koji je direktno i otvoreno sarađivao s nacistima, pobjegao je za Argentinu.
Tek nakon raspada Jugoslavije Blagoje se vrnuo u Crnu Goru. Tada se sreo s glavnim druidom za istorijsko mađijanje i maštanje. Znate na koga mislim, sigurno - onoga što je Dukljana veziva za Vezirov most, a Arkana dočekivao u manastiru. Ne znam s čim su se natapali, ali su nakon susreta obojica obznanili halucinacije da je Blagoje ubio Anta Pavelića (ne zubara) u Borhesovoj domovini! Da je tada postojao Netflix, stari vrač je garantovano mogao prodati priču za ekranizaciju.
Vratimo se sad na Brdžu i proces njegove rehabilitacije. Dakle, Brdži nakon izlaska iz Arhiva predlažemo terapiju čitanja srpske istoriografije. Prvo Bojana Dimitrijevića, koji je kazao da srpska istoriografija nije imala saznanja o Blagojevom atentatu na Pavelića. Ili Dubravku Stojanović, koja kaže da je u pitanju izmišljotina. Bilo bi to ljekovito i za Brdžu i za Crnu Goru.
Tako gledano, Blagoje Jovović bi zaista trebao dobiti muzej koji bi se zvao, recimo, "Muzej iluzija", u kojem bi se izložile sve četničke laži, počevši od lažnih izvještaja Draže Mihailovića zapadnim saveznicima da se bori s nacistima, što mu je omogućilo da ga privremeno nazovu "prvim gerilcem Evrope" (a što je s Poljacima i Česima Brdža, valjda su i oni imali neke gerilske i diverzantske skupine, ovi drugi su čak ubili trećeg po hijerarhiji nacistu, za razliku od Čiče koji je lizao okupatorske tepsije), pa do lažavine Gojka Perovića, koji uporno ponavlja jedne te iste manipulacije u pokušaju da četnicima dâ legitimitet.
Taj bi muzej učinio više no prosvjetni sistem CG od 1945. naovamo!

Napravite muzej četniku Blagoju Jovoviću, da Brdža ne ide u Beograd; Neka spasi dušu

Rusija je prije zore pokrenula talase napada raketama i dronovima na Kijev, ubivši 16 osoba, uključujući dvoje djece, i ranivši više od 100 drugih, saopštile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.
Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije u svom večernjem video obraćanju naveo da je broj poginulih 14 i rekao da operacije spašavanja traju do večernjih sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da više od 1.200 policajaca i spasilaca radi na saniranju posljedica napada.
Ukrajinska državna služba za spašavanje saopštila je da je broj žrtava porastao na 16 nakon što je još jedno tijelo izvučeno ispod ruševina. Zelenski je rekao da se desetine povrijeđenih i dalje nalaze u bolnicama.
Služba za spašavanje je navela da je među ranjenima 16 djece, što je najveći broj povrijeđene djece u jednom napadu na grad otkako je Rusija počela punu invaziju prije skoro tri i po godine.
U ranijoj objavi na Telegramu, Zelenski je rekao da je Rusija ispalila više od 300 dronova i osam raketa.
- Danas je svijet ponovo vidio ruski odgovor na našu želju za mirom. Zato je mir bez snage nemoguć - rekao je ukrajinski predsjednik.
Gradske vlasti su najavile dan žalosti koji će biti održan u petak.
Rusija je u posljednjim mjesecima pojačala vazdušne napade na ukrajinske gradove i mjesta daleko od linija fronta. Hiljade civila, velika većina njih Ukrajinci, ubijene su otkako je Moskva izvršila invaziju 2022. godine.

U ruskom napadu na Kijev ubijeno 16 osoba, među njima i dvoje djece

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u jutarnjim satima po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od osam do 23, a najviša dnevna od 21 do 33 stepena.

Danas pretežno sunčano

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: durdevica-tara