Crnogorske planine, a posebno Durmitor, privlače turiste i avanturiste iz cijelog svijeta. Misija ekipe iz Durmitor adventure je da prenesu znanja i iskustva iz planine, te da ljude pomjere iz komfor zone da bi osjetili i vidjeli čari prirode, rekao je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, Boris Stijepović iz Durmitor adventure.&nbsp;
Durmitor adventure je nastao, objašnjava Stijepović, iz želje da se podijele iskustva iz prirode, koja su sjajna i ljekovita.
- Ekipa koja je stvorila Durmitor adventure inicijalno su bili planinari i članovi gorske službe. Dugo vremena smo provodili u planini i bila je ideja da se ta iskustva podijele dalje.Prvo smo to uradili drugarima i društvu, inicirali razne akcije po planinama, a onda posle to komercijalizovali za turiste i nekako se samo gradilo prirodno, više od 15 godina - rekao je Stijepović.
Kaže da su većina turista stranci, sa kojima lakše komuniciraju, jer oni već imaju svijest o prirodi i aktivnostima u prirodi, dok je mali procenat balkanskih gostiju.
- Durmitor, takav kakav jeste privlači ljude. Svaki put kad ja napustim Durmitor, na par dana, kad se vratim opet ga vidim nekim svježim očima i opet se ponovo zaljubim u njega…Shvatio sam da je planina to nešto što me ispunjava i hrani, taj krug je zatvoren, gdje radim ono što volim, volim ono što radim i to sherujem dalje- zaključio je Stijepović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2GQBiWZc1wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stijepović: Durmitor je ljubav na prvi pogled, naša ideja nastala iz želje da pomjerimo ljude iz komfor zone kako bi osjetili ljepotu planine

Lovac F-16 poljskog vazduhoplovstva srušio se tokom probe vazdušnog mitinga u Radomu, u centralnoj Poljskoj, a pilot je poginuo, saopštila je vojska u četvrtak.
- Pilot poljske vojske poginuo je u padu aviona F-16 – oficir koji je uvijek služio svojoj zemlji sa posvećenošću i velikom hrabrošću. Odam počast njegovom sjećanju - napisao je ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš na mreži Iks, nakon što je stigao na mjesto nesreće.
Generalna komanda oružanih snaga saopštila je da je u nesreći učestvovao avion iz 31. taktičke vazdušne baze kod Poznanja i da niko od civila nije povrijeđen.
- Na licu mjesta odmah su pokrenute spasilačke operacije - navodi se u saopštenju.
Snimci koje su objavili poljski mediji prikazuju F-16 dok izvodi akrobatski manevar poznat kao „barrel roll“, nakon čega se avion srušio u plamenu dok je klizio po zemlji.
Lokalni mediji prenose da se letjelica srušila na pistu i oštetila je, a planirani vazdušni miting u Radomu za predstojeći vikend otkazan je.

Srušio se poljski F-16 tokom probe za vazdušni miting

U danu kada je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj iz reda srpskog naroda, nepoznanica je koje stranke će učestvovati i ko su im kandidati.
Poznato je da opozicija nastoji da ima jednog kandidata kojeg će, kako trenutno stvari stoje, predložiti najjača među njima- Srpska demokratska stranka.
O tome će se izjasniti 7. septembra na Glavnom odboru.
Sa druge strane, najveća stranka u tom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavljuje bojkot izbora.
Dodikovi koalicioni partneri kažu da će slijediti odluke entitetskih institucija, uključujući Narodnu skupštinu Republike Srpske koja je njihovim glasovima odlučila da raspiše referendum.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je izbore za 23. novembar nakon što je Milorad Dodik, predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, osuđen pred Sudom BiH i oduzet mu je mandat predsjednika RS-a.
<h2>Vladajući se fokusirali na referendum</h2>
- Prijevremeni izbori za predsjednika RS nisu istinska težnja ni zahtjev Republike Srpske. Niko ne traži izbore - izjavio je Dodik kako ga citira Radiotelevizija Republike Srpske.
Stav bivšeg predsjednika Republike Srpske podržavaju njegovi koalicioni partneri iz Ujedinjene Srpske (US) i DEMOS-a, pa tako predsjednik US-a Nenad Stevandić kaže da će zauzeti zvaničan stav „nakon što obavimo razgovor među institucijama Republike Srpske“, ukazujući da je fokus vladajuće koalicije i dalje na osporavanju odluke Suda.
- Do tad imamo zaključke Narodne skupštine Republike Srpske. Mi ćemo svoje postupke izvoditi iz referenduma koji smo zakazali 25. oktobra - kazao je za novinsku agenciju SRNA Stevandić koji je i predsjednik entitetskog parlamenta.
Na referendumu 25. oktobra bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda BiH kojom je Dodik osuđen na jednogodišnji zatvor – kaznu koju je sproveo otkupivši je odmah za oko 18.000 eura kako mu zakon omogućava, odluci CIK-a BiH o oduzimanju mandata, ali i o odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Referendum je raspisan iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi sprovođenja sudskih presuda, kao i ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima i očekuje se nova apelacija pred najvišim državnim sudom.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a, nije izričito rekao da će bojkotovati prijevremene izbore, kazavši da ova stranka „prati odluke institucija RS-a i zvaničnih organa".
- Mi ćemo održati sjednicu Predsjedništva stranke pred zakazanu skupštinu, nakon čega ćemo se izjasniti - kazao je Čubrilović za SRNA-u.
<h2>Opozicija želi jedinstvenog kandidata</h2>
Glavne opozicione stranke u Republici Srpskoj ostaju pri stavu da žele zajedno izaći sa jednim kandidatom kojeg bi trebala dati Srpska demokratska stranka, koja među njima ima najviše zastupnika u entitetskoj skupštini.
Međutim, u toj stranci koju je osnovao Radovan Karadžić, u Hagu osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina, došlo je do raskola sredinom jula. 
 
 Milan Miličević podnio je ostavku na mjesto predsjednika, a prije njega gotovo cijelo stranačko rukovodstvo, nakon što su tri prethodna šefa stranke - Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Mladen Bosić - proširili partijskim hodnicima nezadovoljstvo Miličevićevim vodstvom.
Unutarstranački izbori novog rukovodstva nisu održani.
- Konačna odluka SDS-a o izborima, učestvovanju, kandidatu i drugo bit će donesena 7. septembra na sjednici Glavnog odbora SDS-a - kazao je za Radio Slobodna Evropa Jovica Radulović, koji privremeno vodi stranku, a koji se suzdržao od komentarisanja hoće li tada biti predložen kandidat za predsjednika RS-a ili stranke.
Jelena Trivić, predsjednica opozicione Narodne fronte koja je izgubila od Dodika u predsjedničkoj trci 2022. godine za 30-ak hiljada glasača, smatra da je ključno učestvovati na izborima „bez obzira na to što je ta presuda [Dodiku] politička i što ne podržavamo intervencionizam međunarodne zajednice“.
- Nije realno da ponovo budem kandidatkinja i najrealnije je da SDS da zajedničkog kandidata - kazala je Trivić za RSE 
 
 Nebojša Vukanović, predsjednik opozicione Liste za pravdu i red, takođe smatra da SDS treba da predloži zajedničkog kandidata kojeg bi podržala opozicija.
- Režim Milorada Dodika razmatra sada da li da opstruira izbore - što je za njih opasno. Izvjesnije je da će imati svog kandidata i ja mislim da će to biti Siniša Karan [sadašnji ministar policije RS] - tvrdi Vukanović za RSE.
<h2>Hoće li izbori biti fer i pošteni?</h2>
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, na konferenciji za medije 28. avgusta, nakon raspisivanja prijevremenih izbora, kazala je da ne očekuje nikakve poteškoće u organizaciji izbora u RS-u, te da će birački odbori biti isti kao za lokalne izbore 2024. godine. 
 
 - Mi ćemo imati 48 biračkih mjesta u [drugom entitetu] Federaciji BiH za glasanje u odsustvu. I to je dovoljno za izbor predsjednika RS - odgovorila je Hadžiabdić na pitanje koliko birača treba izaći na izbore za predsjednika RS-a da bi bili važeći.
Branko Petrić, bivši član CIK-a, međutim, sumnja u mogućnost održavanja fer izbora, navodeći da politička nestabilnost, neregularnosti u izbornim komisijama i tehnički problemi mogu ugroziti legitimnost izbora.
- Mora biti demokratski ambijent. Moguće je da gradska ili opštinska komisija jednostavno zakaže i izbori odmah nisu onakvi kakvi bi trebali biti - kazao je Petrić za RSE.
CIK BiH je donio odluku da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda, jer dvojici potpredsjednika (Bošnjak i Hrvat) mandati nisu oduzeti.
Prema podacima CIK-a BiH s kraja avgusta 2025. godine, pravo glasa na prijevremenim izborima ima oko 1,26 miliona birača, slično kao i na prethodnim izborima 2022. godine kad je glasalo oko 676.000 ljudi.
Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH podržala je odluku Centralne izborne komisije BiH za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u.
<h2>Zašto je značajna ova pozicija?</h2>
Predsjednik RS-a ima značajne ustavna i zakonska ovlašćenja uključujući pravo da predlaže premijera, saziva sjednice Vlade i predlaže članove Ustavnog suda i smijeni premijera bez glasanja u entitetskoj skupštini.
Premijer RS-a Radovan Višković podnio je ostavku koju je parlament prihvatio i Vlada RS-a je u tehničkom mandatu, a Dodik je predložio Savu Minića za mandatara, iako to može učiniti samo entitetski predsjednik što Dodik formalno-pravno više nije.

Republika Srpska pred izborima: Ko učestvuje, ko bojkotuje?

Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona EUR, što je čak 21,09 miliona EUR ili 614,55 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Pobjeda piše da je u istom periodu prošle godine ta kompanija bila u minusu od 3,43 miliona EUR.
Izvršni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović.
U polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG navodi se da ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovini godine iznose 208,12 miliona EUR, koje čine poslovni prihodi u iznosu od 204,67 miliona EUR i finansijski prihodi u iznosu od 3,44 miliona EUR.
- Ukupni rashodi u prvoj polovini ove godine iznose 234,7 miliona EUR, koje čine troškovi poslovanja u iznosu od 212,7 miliona EUR, troškovi zarada u iznosu od 15,4 miliona EUR, ostali poslovni rashodi u iznosu od 1,19 miliona EUR, finansijski rashodi u iznosu od 5,4 miliona EUR - navodi se u izvještaju.
Ukupni poslovni prihodi ostvareni u prvoj polovini godine iznose 204,67 miliona, dok su ukupni poslovni rashodi u prvoj polovini ove godine 229,33 miliona EUR.
- Prihodi od prodaje – neto prihodi u prvoj polovini godine iznose 200,7 miliona EUR i veći su 4,7 miliona EUR ili 2,42 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 196 miliona EUR - piše u izvještaju.
Navedeno je da troškovi poslovanja, koje čine nabavna vrijednost prodate robe, troškovi materijala, amortizacija i ostali troškovi poslovanja, u prvoj polovini godine iznose 212,7 miliona EUR i veći su 28,29 miliona EUR ili 15,34 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 184,4 miliona EUR.
- Troškovi zarada na kraju juna iznose 15,4 miliona EUR i manji su 1,73 miliona EUR ili 10,1 odsto u odnosu na prošlu godinu kada su iznosili 17,14 miliona EUR - precizira se u izvještaju.
Navedeno je da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i redovnog godišnjeg remonta.
U izvještaju je saopšteno da su hidrološke prilike (padavine) tokom prvih pola godine bile dva odsto više od prosjeka. Januar i februar su bili na nivou preko 95 odsto od prosjeka, dok je tokom marta ostvarena količina padavina bila 361 lit/m2 što je 94 odsto više od očekivanih prosječnih količina.
- Iako su ostvarene padavine bile više od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka tokom januara i februara je podbacila, a obimne padavine tokom marta su „ispeglale“ predmetnu proizvodnju, pa je proizvodnja iz dotoka u Hidroelektrani (HE) Perućica na kraju prvog kvartala bila 264 gigavat sati (GWh) ili jedan odsto više od plana - piše u izvještaju.
Razlog niže proizvodnje iz dotoka tokom januara i februara, i pored prosječnih padavina treba tražiti u lošim hidrološkim prilikama tokom četvrtog kvartala prošle godine. Međutim, padavine u drugom kvartalu su bile manje 38 odsto od normale, što je uticalo na smanjenu proizvodnju iz dotoka koja je bila na nivou 70 GWh, od planiranih 174 GWh ili 40 odsto. Slabija izdašnost naših rijeka pokazuje se kroz ostvarenu proizvodnju HE Perućica iz dotoka, koja je za prvih šest mjeseci ove godine iznosila 342 MWh, što je 77 odsto od prosjeka.
Dodaje se da ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za prvi i drugi kvartal iznosi 1,06 hiljada GWh ili 78,8 odsto od plana.
- Tokom prve polovine ove godine, na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je kupovina električne energije od 656 GWh vrijednosti od 62,4 miliona eura po prosječnoj cijeni od 95,09 EUR po MWh na veletržištu - kaže se u izvještaju i podsjeća da je tokom prvog i drugog kvartala prošle godine na veletržištu kupljeno 430,3 GWh električne energije u vrijednosti od 26,6 miliona EUR.
U prvoj polovini ove godine je realizovana prodaja od 428,6 GWh električne energije vrijednosti 53,5 miliona EUR po prosječnoj vrijednosti od 124,8 EUR po MWh. Tokom prvog i drugog kvartala prošle godine ostvarena je prodaja električne energije od 544,7 GWh vrijednosti 49 miliona EUR, od čega je kroz dugoročne ugovore prodato 283,7 GWh vrijednosti 25,8 miliona EUR, a ostatak 261 GWh u vrijednosti 23 miliona EUR prodato na dnevnom nivou.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 238 GWh električne energije po cijeni od 93,73 EUR po MWh, ukupne vrijednosti 22,3 miliona EUR, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 159 GWh električne energije vrijednosti 16,5 miliona EUR, po prosječnoj cijeni od 104,05 EUR po MWh.
U istom periodu prošle godine EPCG je od COTEE otkupila 207,4 GWh ukupne vrijednosti 17,6 miliona EUR, a za pokrivanje gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 147,2 GWh električne energije vrijednosti 14,6 miliona EUR, po prosječnoj cijeni od 98,91 EUR po MWh.
&nbsp;Prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju juna iznosi 16,5 milliona EUR i veći je 2,7 miliona EUR u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 13,8 miliona EUR - precizira se u izvještaju.
Dodaje se da nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora u prvoj polovini ove godine iznosi 26,89 miliona EUR i veća je 5,11 miliona EUR u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 21,7 miliona EUR.
Troškovi uglja na kraju juna iznose 17,7 miliona EUR i manji su 2,79 miliona EUR nego u istom periodu prošle godine kada su iznosili 20,55 miliona EUR.
Cijena EPCG ka distributivnim potrošačima je znatno niža od cijena po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama, što ima značajan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG“, ističe se u izvještaju i dodaje da cijena po kojoj EPCG kupuje energiju iznad 100 EUR po MWh, dok se distributivnim potrošačima isporučuje za oko prosječno 45 EUR po MWh.

EPCG na kraju juna u minusu 24,5 miliona EUR

Podaci o visini državnog duga Crne Gore za 2024. godinu razlikuju se za oko 209 miliona eura u dva zvanična dokumenta Ministarstva finansija, objavio je Fidelity Consulting na društvenim mrežama. Kako navodi ta konsultantska kuća, u dokumentu GDDS iz decembra 2024. godine stoji da se država tokom te godine zadužila 732,9 miliona eura, dok se u izvještaju objavljenom u julu 2025. ta cifra povećava na 942 miliona eura. - Kao što vino sazrijeva u buretu, tako i dug sazrijeva u Ministarstvu finansija. Uneseš 732 miliona, ostaviš ga da odleži pola godine u Excel burencetu i hop, hop! – dug izađe na 942 miliona eura. Naravno, nije ovo nikakav propust - samo nisu htjeli u januaru 2025. da objave da su se u decembru 2024. zadužili 208,9 miliona eura. - ocijenili su iz Fidelity Consultinga. Prema njihovom tumačenju, riječ je o praksi selektivnog prikazivanja podataka u kojoj se izvještaji Ministarstva finansija naknadno mijenjaju kako bi se, kako tvrde, „uljepšala stvarnost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829080816_378a53373e2cb822340e08f4f827a34aaf3f7b7ab920f156282db333ca7f6702.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829080816_378a53373e2cb822340e08f4f827a34aaf3f7b7ab920f156282db333ca7f6702" data-rendition-name="original" width="1527" height="1527" loading="lazy" alt="Fidelity Državni dug"> </figure>  - Upravo tu leži genijalnost budžetskog planiranja MF – nije bitno koliko je stvarno, već koliko “lijepo izgleda” u excel tabeli. Ruku na srce, nije im prvi put: svako malo mijenjaju mjesečne izvještaje kada je potrebno da uljepšaju stvarnost, zbog čega te izvještaje treba uzimati sa velikom rezervom - navodi se u objavi.

Fidelity Consulting: Razlika od 209 miliona eura u izvještajima Ministarstva finansija o državnom dugu

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: durmitor-adventure

Stijepović: Durmitor je ljubav na prvi pogled, naša ideja nastala iz želje da pomjerimo ljude iz komfor zone kako bi osjetili ljepotu planine

Srušio se poljski F-16 tokom probe za vazdušni miting

Republika Srpska pred izborima: Ko učestvuje, ko bojkotuje?

EPCG na kraju juna u minusu 24,5 miliona EUR

Fidelity Consulting: Razlika od 209 miliona eura u izvještajima Ministarstva finansija o državnom dugu

PRATITE TVe UŽIVO