Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Desilo se ono što je Aleksandar Vučić najavljivao, neki će reći zloguko, jer su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS). Ali, nekoliko dana prije uvođenja sankcije srbijanski predsjednik je govorio kako će u slučaju uvođenja sankcija tražiti sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
- Ja ću sa predsjednikom Putinom da razgovaram, moliću, tražiću razgovor od 25. - 27, oko Svetog Save, dakle poslije Svetog Jovana, kad budem vidio šta su moji razgovori s novom američkom administracijom donijeli, da li imamo neku šansu ili nemamo nikakvu šansu da promjenimo stvari prije januara - rekao je Vučić početkom mjeseca.
<h2>Srbija suočena s ozbiljnim sankcijama</h2>
Promptno je reagovao i srbijanski predsjednik koji je odmah izjavio „da je Srbija danas suočena s teškim i ozbiljnim sankcijama nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Naftnoj Industriji Srbije, a koje traže potpuni izlazak ruskog interesa iz NIS-a“.
Očito je da je Aleksandar Vučić posljednih mjeseci, a posljednjih sedmica veoma aktivno, pripremao srpsku javnost za novi politički manevar, kaže analitičar Dušan Janjić.
Vučić to uvijek radi kada osjeti da je njegova vlast poljuljana i kada se nađe u ozbiljnoj krizi, dodaje Janjić i pojašnjava kakav cilj i kakvu istoriju imaju ovakva Vučićeva javna djelovanja.
- Što se tiče javnih nastupa, naročito od kada je počela kriza vlasti, a ona je počela sa pandemijom koja je prikrila krizu, Vučić ima obrte, njegovo stanovište ima dvije strane, pogotovo kad su u pitanju velike ličnosti kao Putin, Tramp, Bajden, Makron ili velike moćne države. Njegova percepcija je suviše personlizovana i iz perspektive koju on i Srbija imaju. Nema tu distancu da bi odmerio odnos snaga i riječi. Konkretno to nije ništa iznenađujeće jer je realnost vrlo brutalna - kaže Janjić.
Drugo je pitanje koliko je sada Rusija uopšte zainteresovana da se bavi prostorom zapadnog Balkana, Srbijom i problemima s kojima se Aleksandar Vučić suočava. Razloga za neku vrste distance od ovog podneblja nema mnogo, ali su izuzetno važni, pojašnjava Janjić. Rusija je sada zaokupirana mnogo važnijim problemima i mnogo većim izazovima, kakvi su pad Asadovog režima u Siriji i dugotrajan i iscrpljujući rat koji vodi u Ukrajini.
<h2>"Rusija je ozbiljan igrač"</h2>
- Rusija je za Srbiju, uz sve svoje probleme koje ima, ozbiljan igrač – ona je regionalna sila koja se bori da postane jača. Dakle, ono što je promjena u ponašanju Rusije i što očigledno mnogi lideri pa i Vučić ne razumiju jeste promjena koju je donijela Sirija. Nisu Srbija i zapadni Balkan više glavni fokus niti će Rusija više trošiti energiju, koju je uložila u značajnu kontrolu i uticaj na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji i Republici Srpskoj. Neće ona povući ljude, ali ne igra više na kartu prisutnosti na zapadnom Balkanu kada je u pitaju energija i to muči Vučića - kaže Janjić.
Naravno, Rusija se neće odreći ogromne moći koju drži u svojim rukama, a ta se moć ogleda u vlasništvu nad NIS-om i uopšte kontrolom nad energentima ne samo u Srbiji nego i na cijelom zapadnom Balkanu, objašnjava Janjić.
- Rusija ima moćan instrumen u rukama i nije to samo NIS, nego i Srbijagas i uopšte energetska bezbjednost Srbije i zapadnog Balkana. Naravno da je uticaj jači i većih dimenzija nego u Evropi, a vidimo da i Evropa kleca pod tim uticajem. Vučićeva izjava spada u njegovu marketinšku najavu da će da riješi problem NIS-a prvo sa Amerikancima pa sa Rusima. Rusi tu više nema šta da ga obavijeste, i nema o čemu da se razgovara. Vlasništvo je svetinja, a govorimo o vlasništvu u NIS-u i Srbijagasu. Razumio bih da Vučić u tom strahu od donošenja odluke sad stvara predstavu kako eto, on je partner Rusije pa će njemu Rusija nešto učiniti. Ne zaboravite, Rusija koristi naftu i gas kao strateško sredstvo - kaže Janjić.
<h2>Politički strah</h2>
I na kraju, Janjiću je jasno ono najočiglednije, a to je da je iz Vučićevih nastupa sasvim očigledno da srbijanski predsjednik djeluje iz pozicije političkog straha.
- To je još jedan od stotinu nastupa, jedan od stotinu zloupotreba odnosa Srbija – Rusija, jedan novi dokaz da tu više ne da nema znanja i kompetencija, nego da je tu i politički strah progovorio kod Vučića - zaključuje Janjić.

Spominjanje Putina znak da je iz Vučića progovorio politički strah

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Mještani Mjesne zajednice Bar V u Tuđemilima i dijela Mjesne zajednice Crmnica već mjesecima su odsječeni od putnog pravca prema Baru i svakodnevno strahuju za svoju bezbjednost i život - ukazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bar Emir Peričić pozivajući državne organe da hitno saniraju put preko Sutormana.
On je istakao da je klizište na lokalitetu Crni Potok zatrpalo zemljom regionalni put R-28 preko Sutormana, te da sada prijeti i da ga potpuno odsiječe.
- Da problem bude još veći, aktiviralo se i klizište na samom ulazu u naselje Tuđemili, pa je prolaz nemoguć ni za đačke autobuse, kola Hitne pomoći ili Službe zaštite i spašavanja, te nam ostaje samo da se nadamo da se nikakva vanredna situacija neće desiti u naselju, jer bismo bili prepušteni sami sebi i odsječeni od svijeta - rekao je Peričić.
Na sve to, kaže on, Vlada i nadležni državni organi koji gazduju ovim putem ne reaguju još od decembra 2024. godine, kada je put zatrpan klizištem.
- Umjesto toga, nadležni svojim saopštenjima apeluju na nadležne da se problem hitno riješi, i to tek juče, nakon protesta mještana. Ostaje samo pitanje od koga to očekuju da će riješiti problem koji je obaveza njihovih organa vlasti, pa umjesto da upozoravaju sami sebe, mi mještani zahtijevamo od Vlade Crne Gore da hitno pokrene postupak sanacije ovog poteza, ali i kompletnog puta R-28 preko Sutormana, koji je jedina alternativna veza Bara sa ostatkom države - naglasio je odbornik DPS-a.
Kako Vlada nije uradila ništa, on je podsjetio da je Opština Bar, iako nenadležna, kako bi ubrzala rješavanje problematike, uradila glavni revidovani projekat rekonstrukcije ovog putnog pravca, vrijedan oko 300.000 eura, i dostavila Vladi projekat spreman za realizaciju.
- Umjesto „apela“, neka resorno ministarstvo i nadležni državni organi izvade iz svojih fioka taj glavni revidovani projekat koji tamo drže gotovo tri godine i konačno počnu rješavati ovo pitanje - zaključio je Peričić.

Peričić: Državni organi da hitno saniraju put preko Sutormana umjesto što apeluju

Frontmen popularnog sastava „Magla bend“ Vladan Savić, u emotivnom razgovoru sa novinarkom Adelom Mulić, po prvi put je ogolio dušu o najtežem životnom periodu kada je zbog ozbiljnog zdravstvenog problema njegova karijera visila o koncu. Dok „Magla bend“ danas puni dvorane i niže hitove koji broje milione pregleda, malo ko zna kroz kakav je pakao prošao njihov pjevač. Vladan Savić je, u jeku popularnosti, bio suočen sa dijagnozom koja je za svakog pjevača ravna kraju svijeta - hitna operacija glasnih žica. - Bilo je upitno kakav ću se probuditi posle operacije, kakav će mi biti glas, da li ću uopšte moći da nastavim da se bavim muzikom… - prisjetio se Vladan, sa suzama u očima. <h2>Razočarenje u najtežem trenutku: „Izgubio sam drugaricu zbog nerazumijevanja“</h2> Pjevač ističe kako je taj period bio izuzetno težak ne samo fizički, već i psihički. Dok se borio da sačuva zdravlje, naišao je na zid kod ljudi od kojih je očekivao podršku. Biznis i ugovoreni nastupi nekima su bili važniji od njegovog stanja - Čak sam ostao bez jedne jako dobre drugarice koju sam jako volio zbog tog nerazumijevanja - iskreno priznaje Vladan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224140232_04aabaffeb54602fb1ad4a04763077170662c2488bc73d575afd6f74f6faf3c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224140232_04aabaffeb54602fb1ad4a04763077170662c2488bc73d575afd6f74f6faf3c3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Adela Mulić sa VLADANOM MAGLOM"> </figure>  Ipak, kroz sve izazove, Vladan je uspio da se oporavi, oprosti i nastavi karijeru, što dokazuju rasprodani koncerti u Sava centru i ljubav publike prema bendu. Večeras od 23 sata, u ekskluzivnom intervjuu u emisiji E-glam, gledajte Vladana Savića kako otvoreno priča o strahu, suzama, gubitku i oproštaju &nbsp;i kako je iz te borbe izašao jači nego ikada. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVJCMw7jEpw%2F%3Figsh%3DbGRyb3E2eTFkZ3Vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Frontmen „Magla benda“ kroz suze: „Mogao sam da ostanem bez glasa, bilo je upitno da li ću se ikada probuditi isti!“

Kompanija Starlink će do drugog kvartala ove godine početi da funkcioniše u Crnoj Gori - saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Starlink je, prema njihovim riječima, a u cilju sticanja statusa operatora, započeo proceduru registracije preduzeća sa sjedištem u Crnoj Gori. Nakon toga će, kažu, podnijeti prijavu za upis u Registar operatora kod EKIP-a.
- Iz kompanije Starlink očekuje da će se neophodni uslovi za početak pružanja usluga korisnicima u Crnoj Gori steći do kraja drugog kvartala 2026. godine - naveli su oni.
Starlink je konstelacija hiljada satelita koji kruže oko Zemlje i tom prilikom pokrivaju čitavu planetu.
- Pošto su Starlinkovi sateliti u niskoj orbiti, kašnjenje (latencija) je oko 25 ms i mnogo ja manje u odnosu na kašnjenje kod tradicionalnih satelitskih usluga kod kojih kašnjenje iznosi preko 600 ms. Satelitska konstelacija Starlinka se sastoji od preko 6.750 satelita koji su trenutno u orbiti, opslužujući brzim internetom milione aktivnih korisnika širom svijeta - dodali su iz EKIP-a.
Ulazak Starlink-a na crnogorsko tržište će, dodaju oni, doprinijeti povećanju dostupnosti i raznovrsnijoj ponudi u segmentu usluge pristupa Internetu.

Tag: dusan-janjic