Katastrofalne poplave pogodile su djelove Bosne i Hercegovine u kojima je stradalo najmanje 18 osoba, a nastala je i ogromna šteta.
Elvedin Mušanović iz Kiseljaka objavio je na Fejsbuku da je njegova porodica izbjegla tragediju zahvaljujući najmlađoj kćerki koja se probudila jer je bila gladna.
- Hvala našoj Nur koja se probudila da jede i tako smo primijetili da je vodostaj Kreševke porastao, inače bi i sva vozila bila potopljena. U 20-ak minuta sve je bilo pod vodom. Gledaš i ne vjeruješ da ti se to pred očima dešava, jednostavno se nije moglo učiniti ništa više - piše Mušanović.
Podijelio i fotografije štete koja je nastala zbog poplave.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Felvedin.musanovic%2Fposts%2F10160202019642793%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Muškarac iz Kiseljaka: Ne bi vidjeli poplavu da nas nije probudila beba

Sastanak studenata biciklista i evroposlanika je završen, a na njemu je detaljno objašnjeno šta se desilo 15. marta na protestu u Beogradu, pišu srpski mediji.
Prema njihovom pisanju, poslanici su obećali da će u Evropskom parlamentu govoriti o zahtjevima studenata, a evroposlanica iz Slovenije je obećala i da će "kucati na vrata Ursule fon der Lajen".
Studenti su evroposlanicima predali pismo u kome su opisali kroz kakvu su torturu prolazili. Fokus je bio na tome da je skup 15. marta bio najveći skup na kom se iskoristilo zabranjeno oružje. 
Po izrazu francuske evroposlanice, kako javljaju sprski mediji, vidjelo se da možda te informacije prvi put čuje.

Završen sastanak u EP u Strazburu: Šta su evroposlanici obećali studentima

Košarkaši SC Derbija igraće sjutra u Podgorici protiv Cedevita Olimpije premijernu utakmicu 28. kola Admiralbet ABA lige.

Tim koji sa klupe predvodi crnogorski stručnjak Zvezdan Mitrović obezbijedio je plasman u plej-of, a se sa Igokeom bori se za peto mjesto.

Oba tima ostvarila su po 17 pobjkeda i deset poraza.

Trener Petar Mijović kazao je da je rival SC Derbija ekipa koja je godinama u samom vrhu ABA lige.

On je naglasio da je Cedevita Olimpija posebno kroz Eurokup ove sezone pokazala svoj kvalitet, čvrstinu i karakter koji ih krasi tokom cijele sezone.

- Radi se o ekipi koja je spoj vrhunskih atleta sa jedne strane i ozbiljnog iskustva, sa izvanrednim trenerom. Mi ulazimo u meč iz jednog dobrog ritma gdje smo u posljednjih nekoliko utakmica napadački jako dobro izgledali - rekao je Mijović.

On je istakao da ga brine broj povreda koje su imali u poslednjih sedam, osam dana i koje su određene igrače izbacile iz trenažnog ritma.

- Ispali smo iz takmičarskog ritma, jer nijesmo odigrali redovno kolo protiv Crvene zvezde već je utakmica odložena, tako da smo dugo bez utakmice što može da bude i određeni problem u ovom momentu. Cedevita Olimpiji pripada uloga favorita zbog kvaliteta i iskustva koje imaju, međutim mi sa svojim ambicijama ulazimo u meč i želimo da se predstavimo u što boljem svjetlu i da nastavimo sa dobrim igrama - poručio je Mijović.

U prvom međusobnom duelu u Ljubljani, tim Zvezdana Mitrovića slavio je 100:86.

Duel u dvorani Morača počeće u 19 sati.

SC Derbi sjutra sa Cedevita-Olimpijom

Tužiteljka Romina Vlahović u završnoj riječi kazala je da nesumnjivo utvrđenon da su Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović, zatim Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali novinarku Pobjede i saradnicu u Televiziji E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika.
Tužiteljka Vlahović je istakla da je odbrana optuženih sračunata na izbegavanju krivice. Ona je predložila da Bećiroviće i Mijatovića sud oglasi krivim na po godinu i po zatvora, a Dukiću na dvije i po godine.
Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičković kazao je da Dukića nije bilo posljedice ovog događaja bi bilo mnogo veće.
Nakon analize svih dokaza, oštećena strana, kako je rekao, smatra da Dukić treba da bude oslobođen jer je spriječio da ovaj događaj krene u mnogo gorem pravcu i sa težim posljedicama.
- Stav naš je da je uloga Ljuba Dukića bila ljudska i pravog muškarca - kazao je Vuksanović.&nbsp;
Dodao je da snimak predstavlja ključni dokaz što se sve desilo.
- Mislim da bi kazna trebalo da bude nešto veća. Ja je neću predlagati - kazao je Vuksanović.
Advokat Vuksanović je istakao da je jasno da je Raičković napadnuta kao novinarka.
Ana Raičković je rekla da ostaje pri svemu što je njen advokat Vuksanović naveo.
Branilac optuženih, advokat Danilo Mićović kazao je da se zahvaljuje kolegi Vuksanoviću za stav prema Dukiću.
Mićović je ukazao da Vuksanović, ipak, hipotetički gleda " što bi bilo kad bi bilo".
On je rekao da smatra da se radi o klasičnoj zamjeni tezi.
- U spisima predmeta nema dokaza da su moji branjenici počinili krivična djela - kazao je Mićović.
On je dodao da su odbrane njegovih klijenata potvrđene i iskazima svjedoka.
- Iskazi oštećenih su puni kontradiktornosti - rekao je Mićović.
Prema njegovim riječima, Raičković je nezakonito snimala njegove klijente i njen iskaz je "pun nelogičnosti".
Advokat Mićović se ponovo pozvao na detalje iz medicinske dokumentacije Ane Raičković.
- Nju niko nije udarao, napao, vukao za kosu, davio. Raičković je dala kontradiktone iskaze kako bi abolirala svog sina Uroša Gagovića - kazao je Mićović.
Prema njegovim riječima, kvalifikacija nasilničko ponašanje ne može da opstane. Eventualno se, kako je kazao, može govoriti o narušavanju javnog reda i mira sa obje strane.
Mićović je kazao i da je Gagović "jedini koji je počinio nasilje i da ga je na to podstrekla njegova majka".
- Predlažem da sud oslobodi optužene i ukine im pritvor - kazao je Mićović.
Dodao je da je " predmetni događaj sticaj nekih nesrećnih okolnosti" i da nema nikakve veze sa poslom Raičković.
I advokatica Marta Šćepanović kazala je da je nepravedan postupak prema njenim klijentima.
Ona je kategorična bila da njeni branjenici nijesu počinili krivično djelo.
Optuženi Zoran Bećirović kazao je da prihvata završne riječi svojih advokata ali da će dodati nešto.
On je rekao da bi se "zadovoljio dio medija tužiteljka podnosi optužni prijedlog".
- Silu na sramotu bez dokaza podiže optužni prijedlog - kazao je Bećirović.
On je dodao da je Raičković dozvoljeno da "krši zakon, kako ona tako i njen sin".
- Iako je očigledan, brutalan napad na Mijatovića od sina Raičković niko ništa od nadležnih nije preduzeo povodom toga - kazao je Bećirović.
Nakon što je optuženi upozoren od suda da završnu riječ treba da daje sa osvrtom na događaj, dokaze i na ono što mu se stavlja na teret i da završna riječ ne može predstavljati naširoko opservaciju ne samo događaja nego i ostalih učesnika u postupku i da završna riječ treba da bude jasna.
Advokat Mićović je rekao da njegov branjenik može da iznosi završnu riječ do sjutra govoreći "nastavi Zorane da iznosiš završne".
Sudija Ilija Radulović je opomenuo advokata Mićovića da ne može on davati nekom riječ u sudnici.
Bećirović je u nastavku rekao da se na snimku čuje kako ih Raičković provocira i da bez straha prilazi stolu.
- Iz snimka se vidi da me je isprovocirala - kazao je Bećirović.
On je rekao da se novinari moraju rukovoditi istinom i da moraju biti nezavisni.
- Da li je Ana Raičković novinarka? Pojedini mediji su pratili korektno što god mislio o njima jer su objavili cijeli snimak - kazao je Bećirović.
On rekao da je na pretresu čuo da je "Raičković trgovinska tehničarka i da ona ovaj događaj koristi za svoju ličnu promociju".
- Ja i moj sin smo žrtva napada - kazao je Bećirović.
On je rekao da se i sud plaši pojedinih medija.
- Zamislite da Ana Raičković ne piše tekstove za Pobjedu, ko bi onda sjedio na optuženičkoj klupi - kazao je Bećirović.

Tužiteljka traži po godinu i po zatvora za Bećiroviće i Mijatovića, za Dukića dvije i po

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.
Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.
- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.
Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.
On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.
- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.
On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.
- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.
Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.
- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.
Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.
- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.
- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.
Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.
Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.
- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.
On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.
- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.
On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.
Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.
- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.
On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.
Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: elvedin-musanovic

Muškarac iz Kiseljaka: Ne bi vidjeli poplavu da nas nije probudila beba

Završen sastanak u EP u Strazburu: Šta su evroposlanici obećali studentima

SC Derbi sjutra sa Cedevita-Olimpijom

Tužiteljka traži po godinu i po zatvora za Bećiroviće i Mijatovića, za Dukića dvije i po

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

PRATITE TVe UŽIVO