<p>Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar <b>Vladimir Joković</b> i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp;</p> <p>Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti.</p> <p>To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU<span>(Photo: Standard)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</b></h2> <p>Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je <b>Marku Radonjiću</b>, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp;</p> <p>Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića.</p> <p>Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom</p> <p>sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata<span>(Photo: Standard)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</b></h2> <p>- Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. .</p> <p>Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja.</p> <p>- Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu.</p> <h2><b>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</b></h2> <p>Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena.</p> <p>- To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata.</p> <p>Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova.</p> <h2><b>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</b></h2> <p>- Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti.</p> <p>Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice.</p> <p>- Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu.</p> <p>Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

<p>Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.</p>
<p>Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. </p>
<p>Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.</p>
<p>- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi <b>Marija Manja Jovović</b> iz Fondacije “Čini dobro”.</p>
<p>Sličnog je stava i <b>Jelena Ćorić</b> iz Centra za prava djeteta. </p>
<p>- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.</p>

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

<p>Mađarski desničarski populistički premijer <b>Viktor Orban</b> prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.</p>
<p>Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.</p>
<p>- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.</p>
<p>Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.</p>
<p>Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.</p>
<p>Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine. </p>

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

<p>Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.</p>
<p>To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.</p>
<p>Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.</p>
<p>NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.</p>
<p>Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.</p>

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin </b>kazao je<b> </b>na konfrenciji za medijie da su on i američki predejdnik <b>Donald Tramp</b> danas na samitu u Aljsaki postigli „razumijevanje“ o ratu u Ukrajini, ali i upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“. &nbsp;Tramp, sa druge strane, upotrijebio je frazu „nema dogovora, dok ne bude dogovora“.</p> <p>Tramp je kazao i da je danas napravljen veliki progres, ali da „nijesmo još stigli tamo“.&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik je kazao da će pozvati evropske i NATO lidere kako bi ih obavijestio o svom sastanku sa Putinom.</p> <p>Tramp je rekao da je na njegovom bilateralnom sastanku sa ruskim predsjednikom postignut „odličan napredak“, navodeći da je „mnogo tačaka dogovoreno“, dok je ostalo samo „vrlo malo“ neriješenih.</p> <p>Nakon gotovo tri sata dugog sastanka, ni Tramp ni Putin nijesu odgovarali na pitanja novinara nakon kratkih izjava. I pored toga što je Putin kazao da su dvojica lidera postigli „razumijevanje“, nijedan od njih nije dao dodatne detalje.</p> <p>Tramp već dugo tvrdi da Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je on još uvijek u Bijeloj kući — a ruski lider je potvrdio tu tvrdnju na večerašnjoj konferenciji za novinare.</p> <p>Putin je kritikovao bivšeg predsjednika <b>Džoa Bajdena</b>, ne pominjući ga imenom, i aludirao na Trampovu tvrdnju da bi njegova prisutnost bila dovoljna da se spriječi rat.</p> <p>- Mogu to potvrditi - rekao je Putin.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Tramp i Putin<span>(Photo: Jae C. Hong)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</span></figcaption> </figure>  <p>Tramp je u posljednjih nekoliko dana više puta govorio o želji da održi drugi sastanak nakon samita u Aljasci.</p> <p>Kada su završavali svoje izjave nakon samita, Putin je Trampu rekao na engleskom: „Sljedeći put u Moskvi“.</p> <p>Tramp je odgovorio: „Moglo bi se to i desiti“.</p> <p>Ni jedan od lidera nije potvrdio da će do održavanja drugog sastanka doći.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-docekao-putina-u-vojnoj-bazi-na-aljasci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Putin kaže da su postigli „razumijevanje“ o Ukrajini, upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“; Tramp: Nema dogovora, dok ne bude dogovora

<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b> saopštio je da je tokom uličnih nereda u Beogradu povrijeđeno šest policajaca, a da je uhapšeno 38 osoba. Dačić je u ponoćnom obraćanju javnosti rekao da su demonstranti došli na skup sa namjerom da povrede pripadnike policije.</p>
<p>- Došli su maskirani, noseći štangle, motke, kamenje, štitove. Praćkama su klikerima i kamenjem gađali policijske službenike. Imali su pripremljene flaše sa zaleđenom vodom ili zapaljivom tečnošću. Stotinjak kontejnera je zapaljeno - rekao je Dačić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u Novom Sadu je napadnuta ekipa prorežimske televizije Informer, a dva lica su uhapšena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fokrsaji-sa-policijom-u-beogradu-i-nisu-incidenti-u-cacku-valjevu-i-loznici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dačić: U Beogradu povrijeđeno šest policajaca, privedeno 38 osoba

<h3>Kragujevčani ispred Palate pravde</h3> <p>Grupa građana u Kragujevcu pozvala je okupljene da prebace ispred Palate pravde.</p> <p>Oni su pozvani da idu tamo jer je, kako javlja reporterka N1, u toku saslušanje petorice maloljetnika zbog incidenata.</p> <p>Ispred ulaza u Palatu pravde u Kragujevcu je kordon Žandarmerije.</p> <h3>Hapšenja u Beogradu</h3> <p>Dva mladića privedena su u Nemanjinoj ulici, a trenutno leže vezani na trotoaru. Nekoliko osoba privedeno je i u Bulevaru kralja Aleksandra.</p> <h3>Policija juri demonstrante ka Kaliniću</h3> <p>Kordon policije ide kroz Njegoševu ulicu. Prošli su sjedište Spske napredne stranke. Djeluje kao da su se zaputili ka Kalenić pijaci, prenosi N1.</p> <h3>Sukob policije i demonstranata u Bulevaru kralja Aleksandra</h3> <p><br/> Do novog okršaja pripadnika Policijske brigade i Žandarmerije sa grupom demonstranata došlo je u Bulevaru kralja Aleksandra. Demonstranti su bacali pirotehnička sredstva i palili kontejnere. Policija je odgovorila suzavcem, a demonstrante su rastjerali oklopnim vozilima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNZDPFQtKV9%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Beogradu i Nišu večeras je došlo do više okršaja demonstranata sa policijom i Žandramerijom.&nbsp;</p> <h2>Protest: Nismo vreća za udaranje</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.slobodnaevropa.org%2Fa%2Fprotesti-beograd-policija-incidenti-srbija%2F33504369.html&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div> <h2><br/></h2> <p>U Nišu, na jugoistoku Srbije, dio demonstranata se sukobio sa kordonom policije. Kako je javio niški portal Južne vesti, bačeno je sredstvo nalik suzavcu ili biber-spreju.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY9nFHsZ4A%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neformalna grupa nastavnika, istraživača i saradnika Univerziteta u Nišu – „Slobodan univerzitet“ optužila je večeras predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b> da je otpočeo talas terora nad studentim i građanima i zatražila reakciju međunarodne zajednice.&nbsp;</p> <p>U saopštenju navode da je on to uradio „umjesto da raspiše izbore, što je jedini mogući miroljubiv način za izlazak iz duboke društvene krize.&nbsp;</p> <p>- Predsjednik Republike otpočeo je talas terora – u kome se jedinice Žandarmerije, zajedno sa kriminalcima i privatnim obezbjeđenjima, brutalno obračunavaju sa studentima i građanima Srbije - piše u saopšenju.</p> <p>I u Beogradu je došlo do okršaja sa Žandarmerijom kod Generalštaba.<br/> &nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY7gIlMjeV%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Nemanjinoj ulici kojom su pobjegli građani kada ih je pojurila Žandarmerija letjele su i kamenice, a u jednom trenutku bačen je i suzavac.</p> <p>Nakon što je Žandarmerija potisnula demonstrante koji su bili okupljeni u Ulici kneza Miloša, dio demonstranata pregrupisao se na Trg Slavija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815230840_41469e52e80eb55e0c92332563e83edb52d7b0d9a408ba687ce12da51ca0576f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815230840_41469e52e80eb55e0c92332563e83edb52d7b0d9a408ba687ce12da51ca0576f" data-rendition-name="original" width="1320" height="990" loading="lazy" alt="Slvija protest"> </figure>  <p>Dio demonstranata u Beogradu okupio se na Bulevaru kralja Aleksandra kod Pravnog fakulteta.</p> <p>Neki od njih imaju metalne štangle i kamenice, javlja novinarka N1.</p> <p>Nakon što je došlo do sukoba demonstranata i Žandarmerije u Ulici kneza Miloša, policija je bacila suzavac i pokrenula oklopna vozila, pa su se građani pomerili najprije na Trg Slavija.</p> <p>Odatle se dio ljudi izmestio na drugu lokaciju ka Pravnom fakultetu.</p> <p>Na protestu u Čačku došlo je do incidenta kada su se građani poslije protestne šetnje vratili do prostorija Srpske napredne stranke (SNS) i probili korodon policije koji je čuvao te prostorije ispred kojih nije bilo aktivista SNS-a.</p> <p>Kako javlja Beta, policija je jednog demonstranta oborila na zemlju i on je poslije toga &nbsp;uhapšen. Prema prvim informacijama taj demonstrant je i povrijeđen.</p> <p>U probijanju kordona došlo je do fizičkog sukoba sa policijom koju su demonstranti gađali jajima, petardama, flašicama sa vodom, a polomljeno je nekoliko policijskih štitova.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY9tMNovOA%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>I u Valjevu je bilo incidenata. Maskirani napadači demolirali su kafić "Skver" u tom gradu. U napadu je jedna radnica kafića zadobila povrede glave i polomljena joj je ruka, navode građani na društvenim mrežama.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkikiolichica%2Fstatus%2F1956460453556601087&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Loznici je takođe bilo haosa, i to zbog pjevačice <b>Jelene Karleuše, </b>gdje su<b> </b>građani protestovali zbog njenog koncerta, a policija je na kraju morala da je evakuiše.</p> <p>Građani su pokušali da provale ogradu oko bine, nakon čega je intervenisalo privatno obezbeđenje i bacilo suzavac, a nakon toga se pojavila policija.Na kraju je policija u opremi za razbijanje demonstracija evakuisala Jelenu Karleušu sa koncerta.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnije_zlato%2Fstatus%2F1956448526709514549&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Novom Sadu je protest zvanično završen oko 22.30, a okupljanje je prošlo mirno.</p> <p>Antivladini protesti organizovani su kao reakcija na napade pristalica vladajuće Srpske napredne stranke na protivnika režima u dva grada u Vojvodini, Vrbasu i Bačkoj Palanci, 12. avgusta.</p> <p>Na okupljanjima prethodnih dana zabeleženi su žestoki sukobi antirežimskih demonstranata sa aktivistima SNS-a koji su demonstrante gađali pirotehničkim sredstvima.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkomandir-zandarmerije-pred-kamerama-zaprijetio-gradanima-oklopna-vozila-ne-daju-novobeogradanima-da-produ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Okršaji sa policijom u Beogradu i Nišu, incidenti u Čačku, Valjevu i Loznici...

<p>Razgovor "tri na tri" između predsjednika <b>Donalda Trampa </b>i <b>Vladimira Putina </b>o ratu Rusije i Ukrajine završen je nakon duže od 2,5 sata. Sastali su se iza zatvorenih vrata sa svojim najvišim savjetnicima.</p> <p>Tramp<b> </b>je ranije u petak dočekao ruskog lidera Putina u vojnoj bazi na Aljasci , dok je iznad njih letjela eskadrila američkih nevidljivih vojnih aviona, dizajniranih tokom Hladnog rata djelimično za upotrebu u mogućem sukobu sa Sovjetskim Savezom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210820_27e5787f7788310ae884aeb1f584b7adb076e2e01b6bf70a7f7a7a1c8659c7d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815210820_27e5787f7788310ae884aeb1f584b7adb076e2e01b6bf70a7f7a7a1c8659c7d4" data-rendition-name="original" width="2254" height="1502" loading="lazy" alt="Taump Putin"> <figcaption>Predsjednik Donald Tramp pozdravlja predsjednika Rusije Vladimira Putina , 15. avgusta 2025, u bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci.<span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Dok su se Tramp i Putin rukovali u bazi Elmendorf-Ričardson, nadomak Enkoridža, iznad su prelijetali F-22 i B-2 bombarderi. Nijedan od tih aviona nije ušao u aktivnu službu prije završetka Hladnog rata, ali su njihova konstrukcija i razvoj započeti tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je rivalstvo SAD i SSSR-a bilo na vrhuncu.</p> <p>Prisutnost tih aviona tokom svečanog crvenog tepiha priređenog Putinu od strane domaćina samita, Trampa, mogla je biti namijenjena da podsjeti ruskog lidera na vojnu moć SAD, dok dvojica državnika ulaze u razgovore fokusirane na ruski rat protiv Ukrajine.</p> <p>Obojica lidera ušla su na zadnje sjedište Trampove oklopne predsjedničke limuzine, razgovarajući i smiješeći se dok su se smještali.</p> <p>Kolona vozila dvojice lidera prešla je kratku dionicu do zgrade u bazi, gdje se očekuje da će održati sastanak i kasnije konferenciju za medije.</p> <p>Dvojica lidera sjedjela su u prostoriji sa svojim saradnicima, ispred plave pozadine na kojoj je pisalo “U potrazi za mirom”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210836_a9825779b1fe970e6824c8467f3f2db0cbb6df14a5e0ad2182f54942c16e26b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815210836_a9825779b1fe970e6824c8467f3f2db0cbb6df14a5e0ad2182f54942c16e26b4" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Trump Putin"> <figcaption>Američko-ruski samit na Aljasci, 15. avgusta 2025, u vojnoj bazi Elmendorf-Richardson<span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Tramp i Putin bili su smješteni u sredini stolica raspoređenih u obliku potkovice, s malim stolom između njih na kojem su se nalazile čaše za vodu i papir.</p> <p>Nisu odgovarali na pitanja, ali je Tramp rekao “Hvala” novinarima koji su nakratko bili u prostoriji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210844_5261d675be5d5653608037866ab09b8649665072e1154db0e0c6609dd19310eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250815210844_5261d675be5d5653608037866ab09b8649665072e1154db0e0c6609dd19310eb" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Ruski predsjednik Vladimir Putitin u vojnoj bazi Elmendorf-Richardson, na Aljasci <span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>U intervjuu sa <b>Bretom Bajerom </b>sa kanala Fox News, datom u avionu Air Force One tokom leta ka Aljasci, Tramp je rekao da bi želio da iz sastanka izađe s prekidom vatre.</p> <p>Takođe je naveo da bi volio da se održi i drugi sastanak o ruskom ratu u Ukrajini.</p> <p>- Ne bih bio oduševljen ako to ne dobijem - rekao je Tramp o obustavi neprijateljstava između dvije zemlje. Dodao je da mu svi govore kako neće dobiti prekid vatre prije nego što se održi drugi sastanak.</p> <p>- Dakle, vidjećemo šta će biti. Neću biti zadovoljan ako odem, a da ne dobijem neki oblik prekida vatre - kazao je.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081522080_97ea9e2bfb81c69dd5c809fa3414c6ae887d25d4dc03cf1b8178257d4c9808b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081522080_97ea9e2bfb81c69dd5c809fa3414c6ae887d25d4dc03cf1b8178257d4c9808b7" data-rendition-name="original" width="5540" height="3693" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Truamp razgovara sa reporterima na Air Force One tokom leta za vojnu bazu Elmendorf-Richardson na Aljasci 15. avgust 2025. <span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> izrazio je, tokom video obraćanja ranije danas, nadu u “snažan stav SAD” uoči razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.</p> <p>- Svi žele pošten kraj rata. Ukrajina je spremna da radi što je moguće produktivnije na njegovom okončanju, i nadamo se snažnom stavu SAD - rekao je Zelenski.</p> <p>Ukrajinski lider je takođe naglasio da Rusija “i dalje ubija ljude” uprkos predstojećim pregovorima.</p> <p>- Rat se nastavlja i nastavlja se upravo zato što nema reda, niti signala iz Moskve da se priprema da okonča ovaj rat - dodao je.</p> <h2>Tramp poslao imejl za prikupljanje donacija povodom sastanka s Putinom</h2> <p>Dok se Tramp privatno sastajao sa svojim najbližim saradnicima i Putinom, njegov politički tim poslao je imejl za prikupljanje donacija u kojem je pisalo: “Sastajem se sa Putinom na Aljasci!”</p> <p>“Malo je hladno,” navodilo se u poruci za prikupljanje sredstava. “OVAJ SASTANAK JE OD OGROMNOG ZNAČAJA za svijet.”</p> <p>Takođe je stajalo: “Niko na svijetu ne zna da sklapa dogovore kao ja!” uz poziv ljudima da doniraju, uz sugestiju da počnu sa 10 dolara.</p> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fodnos-trampa-i-putina-od-prijateljskog-do-frustrirajuceg-u-fokusu-samita-na-aljasci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razgovor "tri na tri" između Trampa i Putina završen nakon duže od 2,5 sata

<p>Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom.</p> <p>Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima.</p> <p>– 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku:</p> <p>STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA!</p> <p>Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici!</p> <p>U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci?</p> <p>NISMO SAMI!</p> <p>Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika:</p> <p>– To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju.</p> <p>Na što je Vučinić odgovorio:</p> <p>– Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  <p>Potom je objasnio:</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...</p>

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Dok gori veliki dio Crne Gore, a Vlada razmišlja o vanrednom stanju, Demokrate <b>Alekse Bečića </b>ne staju sa vetingom. Bez obzira na moguće posljedice.</p>
<p>Sve pod maskom borbe protiv korumpiranih policajaca, ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> i čelnik Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b> još krajem prošle godine pokrenuli su akciju ,,Značka”. To je bilo kodno ime za klasični politički obračun: da se među brojne korumpirane policajce ubace i iskusni, nagrađivani policajci koji ne žele da naruše vlastiti integritet i poslušno izvršavaju nezakonita naređenja čelnika Demokrata.</p>
<p>Prema informacijama Televizije E, po izričitoj volji Šćepanovića, a po konkretnom nalogu ministra Šaranovića, pokrenuti su novi disciplinski postupci i suspenzije. Na meti su se, prije nekolika dana, našli nagrađivani policajci, bez mrlje u dugogodišnjim karijerama - <b>Milorad Žižić, Tihomir Goranović </b>i <b>Darko Mađarić</b>.</p>
<h2><b>KO SU POLICAJCI NA METI</b></h2>
<p>- Milorad Žižić je tokom karijere, koja traje 23 godine bio, između ostalog, pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnik Odsjeka za suzbijanje teškog kriminala u sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.</p>
<p>- Tihomir Goranović, višedecenijski policijski oficir je bio na pozicijama komandanta Posebne jedinice policije, načelnika OB Plužine, pomoćnika načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnika Centra bezbjednosti Nikšić.</p>
<p>- Darko Mađarić je svojevremeno obavljao dužnosti pomoćnika komandira, zamjenika komandira i komandira nikšićke policije.</p>
<p>Žižiću i Mađariću su već uručena rješenja o suspenziji, dok Goranović čeka pismenu pošiljku iz Uprave policije.</p>
<p>Izvori Televizije E i Portala ETV ističu da su lični animozitet i profesionalna sujeta Lazara Šćepanovića osnovni motivi za progon. I Žižić i Goranović su bili svojevremeno šefovi Šćepanoviću, još iz vremena kada je ovaj obavljao inspektorske poslove u Centru bezbjednosti Nikšić.</p>
<h2><b>MOTIVI PROGONA</b></h2>
<p>Šćepanović je pokretanjem disciplinskog postupka protiv bivših nadređenih želio da, po svaku cijenu, eliminiše potencijalnu konkurenciju sposobnih i iskusnih policijskih funkcionera.</p>
<p>- Vršilac dužnosti načelnika Uprave policije je lično davao instrukcije pojedinim inspektorima nikšićke policije da unose u policijski sistem informacije koje je on navodno lično provjerio i koje su baš njemu poznate. Sebi lojalnim službenicima je sugerisao da informacije koje im nudi nije potrebno dodatno provjeravati – kaže sagovornik iz Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Tako su, pod idejnim vođstvom Šćepanovića, kreirani optužujući dosjei za politički odstrijel Žižića, Goranovića i Mađarića.</p>
<p>Biće, međutim, zanimljivo gledati kako će se ponašati inspektori koji su izvršavali naređenja Šćepanovića kada se - nakon krivičnih prijave koje najavljuju advokati trojice policijskih funkcionera - pokrenu tužilačke istrage i obave stručna vještačenja u cilju indetifikacije onih inspektora koji su pravili frizirane izvještaje.</p>
<p>Očito je da su se Demokrate, vrh Ministarstva unutrašnjih poslova i čelnici Uprave policije pogubili u vetingu, odnosno progonu politički nepodobnih. I sada se širi nervoza i prave nove greške.</p>
<p>Naročito poslije neuspjelog pokušaja da u parlamentu izguraju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je bilo zacrtano da negativne bezbjednosne provjere automatski znače i prestanak radnog odnosa, bez dokazivanja i bez mogućnosti osporavanja otkaza unutar službe.</p>
<h2><b>DEMOKRATSKE ZABLUDE</b></h2>
<p>Demokrate su Prijedlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima mislili da će se izvući iz protivzakonito pokrenutih disciplinskih postupaka. Neki su već pali na prvoj prepreci jer je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore skoro polovinu rješenja o suspenzijama poništila. Zakonskim prijedlogom bilo je predviđeno da se policijskim službenicima mogu podijeliti otkazi samo nakon negativnih bezbjednosnih provjera. Intervencijom Delegacije Evropske komisije i zapadnih partnera, Prijedlog zakona je povučen sa proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Sada je izvjesno da će vrh Demokrata, odnosno šefovi policije – nakon fijaska sa prijedlogom zakona - morati da dokazuju nezakonito ponašanje policijskih službenika koji su na meti progona.</p>
<p>Problem predstavlja što je većina politički motivisanih postupaka pokrenuto na bazi fingiranih negativnih bezbjednosnih provjera i neće ih biti lako okončati. Zato je, ističu izvori Televizije E, najveći teret na disciplinskoj tužiteljki Mileni Pajović i predsjednici disciplinske komisije Sanji Damjanović. Jer, rokovi teku a nešto se činjeti mora, a njih dvije ne žele da slijepo izvršavaju politički motivisane naloge iz vrha policije.</p>
<p>Svi ovi podaci potvrđuju politička motivisanost disciplinskog progona. Ali sada se otkriva još jedan politički sloj. Obračun protiv Milorada Žižića i Milovana Pavićevića vodi se nakon - njihovog svjedočenja u sudskom postupku protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.</p>
<p>U svjedočkim iskazima i Pavićević i Žižić su dokazima opovrgnli ključnu tezu Specijalnog državnog tužilaštva da su Lazović i Katnić navodno nezakonito i u korist mafijaškog klana skinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Iskazi policijskih funkcionera potvrdili su stavove odbrane da je skidanje zabrane ulaska tražio bezbjednosni sektor Srbije.</p>
<p>Nekoliko mejseci kasnije Žižić i Pavićević su se našli na spisku za politički progon. Teško je povjerovati da je sve tek slučajno podudaranje: očito da plaćaju cijenu svog profesionalizma i zalaganja za istinu.</p>
<p>A to je dokaz da, umjesto čišćenja od korumpiranih kadrova, Demokrate i najveći dio stranaka parlamentarne većine prave partijski čisti bezbjednosni sektor. I da u tom cilju ne haju za ljudske sudbine.</p>

Žižić, Goranović, Mađarić na meti političkog progona u policiji

<p>Radio Antena M je protekla dva dana, u dva nastavka, objavio intervju urađen putem e-maila sa predsjednikom Crne Gore <b>Jakovom Milatovićem</b>, što je bio njegov prvi razgovor za jedan od medija koji ga otvoreno kritikuju.</p>
<p>Uz odgovore koje je poslao uredniku Antene M <b>Draku Šukoviću</b>, predsjednik Crne Gore obratio mu se i „ličnim zaključkom“ o pitanjima.&nbsp;</p>
<p>- Pošto se u karijeri nijesam sreo sa ovakvim fenomenom, pitao sam da li je i taj svojevrsni post scriptum napisan da bi bio objavljen – naveo je Šuković.&nbsp;</p>
<p>Nakon potvrdnog odgovora, danas je portal Anetna M objavio i neuobičajeni „lični zaključak“ predjednika Milatovića, kao i Šukovićev odgovor na tu poruku.</p>
<h2>Milatović: Lični zaključak o pitanjima Darka Šukovića</h2>
<p>Ako ste željeli intervju, Vaša pitanja trebalo je da vode razgovoru, a ne etiketiranju. Ako ste željeli ispitivanje iz “pravog patriotizma”, mogli ste to odmah reći, pa da donesem svesku i pišem sastav. Jer ovakva forma, u kojoj svako pitanje unaprijed određuje ko su “dobri”, a ko “loši”, više govori o Vašim podjelama nego o mojoj politici.</p>
<p>Ja sam predsjednik Crne Gore, ali nijesam jedan od vaših favorita, niti igrač bilo koje strane. Građani su me neposredno izabrali da budem korektiv i garant ustavnosti. Ne navijam, ne kalkulišem i ne ćutim. Zato me jedni optužuju da sam previše crnogorski i šalju vesele propagandiste iz Srbije da me napadaju, a drugi da sam premalo Crnogorac. Svi bi najradije da me svedu na ono što im odgovara, da budem ili izdajnik ili poslušnik.</p>
<p>Ne pristajem da mi patriotizam mjere stihovima koje recitujem, saborima koje ne posjećujem ili partijama koje ne podržavam. Moja lojalnost se ne mjeri kafanskim pričama ni ideološkim etiketama, nego samo jednim kriterijumom, lojalnošću prema građanima. Onima koji rade, pokušavaju da ostanu ovdje i čekaju da se ova država konačno okrene njima.</p>
<p>Ako je cijena toga da me napadaju i lijepe etikete sa obje strane, prihvatam to bez žaljenja. Bolje i to, nego da me tapšu po ramenu oni zbog kojih su ljudi godinama napuštali ovu zemlju.</p>
<p>I zato, pošto ste me u svih dvadeset pitanja pokušavali ugurati u tuđe podjele, odgovor je jasan: nijesam lojalan ni Vašim, ni njihovim taborima. Lojalan sam samo Crnoj Gori. I takvu je gradim. Svakoga dana.&nbsp;</p>
<h2>Šuković: Lični zaključak o odgovorima predsjednika Jakova Milatovića</h2>
<p>Vodeći se načelom reciprociteta i dobroga odgoja, na Vaše "lične zaključke" o mojim pitanjima, odgovaram "ličnim zaključcima" o Vašim odgovorima.</p>
<p>Prvo o odgovorima na nepostavljena pitanja.</p>
<p>Nijesam Vas pitao ništa o sebi jer bi to bilo skroz neumjesno, a i zato što me ič ne zanima šta mislite o meni. Ne znamo se osim preko televizora i ovo je trebalo/moralo da ostane poslovna relacija iz standardnog obrasca: novinar pita-političar odgovara. Avaj, kako sam bacio oko na odgovore, tako ste mi se ukazali kako jednom rukom tipkate po tastaturi, a u drugoj držite iglu i, kao da ste predsjednik Haitija, bodete vudu lutku sa mojim likom.</p>
<p>Malo ko bi objavio te opservacije i pomalo komična začikivanja mene bez mene, mnogi bi zbog njih bacili i komplet intervju. Ja nijesam jer mogu pomoći da javnost zaokruži sliku o čovjeku koji je dobio rekordan broj glasova na izborima. Uz to, do onih na čije mišljenje o meni možete da utičete Vi, držim koliko i do jučerašnjeg molebana za kišu. &nbsp;</p>
<p>Drugo - o odgovorima na postavljena pitanja.</p>
<p>Ovaj dio mogao bi biti duži od intervjua. Ali - neće. Nema potrebe, čitaocima Antene M ne treba tumač očiglednog. A očigledno je da u državi čiji ste Vi predsjednik rehabilituju fašizam i revidiraju istoriju - drsko i brutalno, institucionalno i vaninstitucionalno. Zato je Vaš kliktaj da toga neće biti dok ste tu đe jeste, ne samo prazno junačenje, nego kičeljavo pozerstvo opasno po državu i društvo.</p>
<p>Očigledno je da Vi nemate hrabrosti da označite glavnog nosioca tih aktivnosti - Crkvu Srbije. I da, nedržavnički i nekorektno, kritiku te agresivnog antidržavnog i antiantifašističkog djelovanja te crkve, pokušavate da podvalite kao zabranu vjernicima da posjećuju bogomolje.&nbsp;</p>
<p>Naivno vjerujete da zazor od crkve (ili je, možda, ono najgore- intimna saglasnost sa njenom politikom?) možete sakriti osuđujućim stavom o Pavlu Đurišiću i četništvu, a ćutanjem o Metodijevom i Joanikijevom raspojasanom pljuvanju po partizanima i veličanju četnika i "nepobjedivog junaka" kojem podižu i otkrivaju spomenik.</p>
<p>Potcjenjujete čitaoce Antene M i kad "slobodom govora" opravdavate govor mržnje predsjednika opština i kampanju poslanika i članova Vlade za otcjepljenje djelova Crne Gore. Ni glasa da pustite o himni Srbije u Gornjem Zaostru. Pa Vi ste predsjednik i na onoj livadi, i pod onom šatrom, i onoj rulji koja misli da je dočekala svoj istorijski trenutak.</p>
<p>U Ustavu Crne Gore piše nešto o tim Vašim obavezama. I to na početku. Sve ostalo je ispod.</p>
<p>Za kraj, savjet koji nijeste tražili ali vidim da Vam je prijeko potreban: okanite se "nepristrasnosti" kao vrhunskog kriterija u onome što smatrate mudrom politikom! Nepristrasnost između onih koji služe drugoj državi i onih koji služe Crnoj Gori ima ružno ime koje neću napisati jer nijeste u prilici da odgovorite.</p>
<p>I još nešto - pitanja sa kojima ste se infantilno svađali, počivaju na čemernoj crnogorskoj zbilji. Jesu bila ozbiljna i teška, ali su izvukla iz Vas, valjda, najbolje što u ovom trenutku možete da date. Kad toga postanete svjesni, radovaćete se narednom intervjuu sa mnom. Političko sazrijevanje je bolan proces ali, dok je u toku, ne moraju samo građani da trpe.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ko-misli-da-je-cetnistvo-vrijednost-ne-postuje-ovu-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nastavicu-da-gradim-modernu-i-evropsku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: eu-fondovi