Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar Vladimir Joković i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp; Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti. To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</h2> Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je Marku Radonjiću, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp; Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića. Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</h2> - Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. . Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja. - Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu. <h2>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</h2> Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena. - To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata. Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova. <h2>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</h2> - Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti. Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice. - Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu. Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

1250x600

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Ukoliko je tačna informacija da je direktor Uprave policije priznao u intervjuu da je od strane sutkinje koja je vodila postupak, dobio informacije &nbsp;o potencijalnom i mogućem bjekstvu Miloša Medenice, a nije preduzeo mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi osigurao pojačani nadzor i prisustvo osumnjičenog u daljem toku postupka, onda je nesporna odgovornost samog direktora Uprave policije, rekao je u izjavi za Televiziju E, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost, Sandi Dizdarević.
On je to rekao komentarišući nedavnu izjavu prvog policajca države Lazara Šćepanovića, a vezano za Medenicu, koji je rekao da je prije presude imao nezvaničnu komunikaciju sa sutkinjom Vesnom Kovačević koja je vodila postupak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fda-li-je-sutkinja-upozorila-da-postoji-rizik-od-bjekstva-medenice-scepanovic-nije-bilo-precizno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dizdarević ističe da postoji niz taktika koje su se mogle primijeniti u pogledu obezbjeđenja Medenice i preduzimanja mjera od strane policije.
- Potpuno je irelevantno da policijski službenik ne može boraviti 24 sata na određenom prostoru i vršiti opservaciju određenog terena. Postoji niz drugih taktika koje su se mogle primijeniti, kao recimo dovođenje u policijsku stanicu radi obavljanja informativnog razgovora, što policija primjenjuje svakodnevno u svakom trenutku. I treća stvar, mogli su u koordinaciji sa nadležnim sudom izdejstvovati niz drugih odluka kako bi policija mogla preduzimati dodatne mjere - rekao je ekspert za bezbjednost.
Jasnog je stava da onog trenutka kada je sud donio odluku da lice izdržava kućni pritvor, prestaje nadležnost suda.
- Ta odluka se dostavlja licu i dostavlja se naravno policijskom organu na postupanje. Tog trenutka nadležnost suda prestaje po pitanju nadzora, odnosno upućivanju iz pritvora u kućni pritvor. Tada mjere i radnje nad njegovim nadzorom i osiguranjem su u nadležnosti policije, i odgovornost nad istim je na policijskim organima Puno gora činjenica, ukoliko je direktor Uprave policije imao informaciju ili nagovještaj, obavještajni podatak, da će doći ili da bi moglo doći, a nije preduzeo sve, onda govorimo o vrlo ozbiljnim kvalifikacijama i odgovornosti samog direktora ali i niza niže potčinjenih policijskih načelnika, komandira i policajaca - naglašava Dizdarević.
Podsjetio je da je od momenta kada je policijska patrola izvršila nadzor, do izricanja presude prošlo desetak, dvanaest sati.
- Od momenta tog nadzora, očigledno je raspolagao sa informacijom o vrsti presude kakva će uslijediti, zbog čega je alarmirao čitav jedan svoj sistem koji je imao kao rezervni bekap plan, napustio stan. Da li se nalazi u Crnoj Gori ili izvan, vidjećemo u narednom periodu - rekao je za TV E &nbsp;Dizdarević.
<h2>„Onog trenutka kada je odluka došla na izvršenje policiji, prestaje nadležnost suda“</h2>
Ocijenio je da se bjekstvo ne može posmatrati individualno, već kroz cjelokupni postupak.
- U odnosu na slučaj Medenice imali smo dugotrajan postupak zbog čega je u određenoj fazi, a kojem je bio određen pritvor, smatralo se da više ne ispunjava uslove za određivanje pritvora zbog čega mu je određen kućni pritvor. Onog trenutka kada je određen kućni pritvor, sud je svojom odlukom naložio i mjere pojačanog nadzora od strane policije, koje podrazumijevaju redovne i vanredne obilaske u određenim vremenskim periodima, obavljanje razgovora, obavljanje razgovora sa komšijama i naravno prikupljanje drugih operativnih i obavještajnih podataka o mogućem bjekstvu. Tako da onog trenutka kada je odluka došla na izvršenje policiji, prestaje nadležnost suda, i tu odluku o operacionalizaciji preduzima Uprava policije, odnosno određeni odsjek unutar kojeg bi se trebao sačiniti operativni plan nadzora i kroz svaki izvršeni nadzor sačinjavati zabilješke i dostavljati odsjeku za analitiku koji treba to da analizira - pojasnio je Dizdarević.
Naglašava kao najznačajniji trenutak u cijeloj priči, činjenicu da je policija znala da je 28. januara izricanje presude i samim tim, na temelju ranijeg iskustva i slučajeva, posebno zbog statusa Medenice, morala je, ističe, izvršiti pojačan nadzor nad istim.
Jako je teško, ocjenjuje Dizdarević, govoriti o odgovornosti i određenoj sankciji na temelju bilo kog bjekstva ili propusta.
- Prvo neophodno je sakupiti sve činjenice na jedno mjesto, formirati nezavisnu komisiju i onda utvrđivati eventualno nečiju odgovornost - dodao je on.
<h2>„Disolucija unutar policijskog i sigurnosnog sistema“</h2>
Osvrnuo se i na stanje u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.
- Generalno kada posmatram čitav sigurnosni aparat u Crnoj Gori i kada analiziram određene procese, vi imate jedan ozbiljan problem koji je iz političkog prešao u sigurnosni sektor, u sve pore društva, i sada se nalazite u jednom procesu sekuratizacije. To znači da iskusan kadar je degradiran, stavljen na niže pozicije. Iskusan kadar je predmet različitih postupaka i zbog toga dolazi vrlo često i do otpora a sa druge strane imate kadrove koji su postavljeni na pozicijama koje nijesu zaslužili, ne odgovaraju niti stručnom spremom niti iskustvom, samim tim dolazi do jedne disolucije unutar policijskog i sigurnosnog sistema, usljed čega trpe građani ali i sam nivo i kvalitet sigurnosti - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević: Ako je Šćepanović imao informacije o potencijalnom bjekstvu, nesporna je njegova odgovornost

Ukupna zaduženost građana Crne Gore po osnovu bankarskih kredita bilježi rast, kako u broju korisnika, tako i u ukupnom iznosu duga. Iz Centralne banke poručuju da se ovi podaci moraju posmatrati u širem ekonomskom kontekstu, uz naglasak na odgovorno kreditiranje.
- Ukupno zaduženje fizičkih lica po osnovu kredita kod banaka, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 2,43 milijarde eura - kazao je za Portal ETV Nikola Bašanović, koordinator Sektora za kontrolu u Centralnoj banci Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV, on je naveo da je na dan 31. decembar 2025. godine aktivnim kreditima kod banaka zaduženo 168.034 fizičkih lica.
- Prosječno zaduženje po osnovu kredita fizičkih lica kod banaka, po punoljetnom građaninu Crne Gore, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 4,9 hiljada eura - istakao je Bašanović.
Na pitanje Portala ETV da li su ovi podaci razlog za zabrinutost, Bašanović je kazao da se, posmatrajući trend ukupnih zaduženja fizičkih lica u Crnoj Gori, uočava rast kako u broju zaduženih lica, tako i u saldu ukupnog duga.
- U odnosu na 2021. godinu, broj zaduženih fizičkih lica je na kraju 2025. godine porastao za oko 13 odsto. S druge strane, nominalni rast ukupnog zaduženja fizičkih lica, u odnosu na 2021. godinu, na kraju 2025. iznosio je oko 67 odsto. Međutim, nominalni iznos duga ne može se posmatrati izolovano, već u kontekstu šireg ekonomskog okruženja, prije svega rasta prosječnih zarada. Prosječna neto zarada porasla je za oko 89 odsto na kraju 2025. godine u odnosu na 2021. godinu - naveo je on.
Kako je kazao, rast prihoda uslovio je jačanje kreditne sposobnosti građana, a uz povoljnije uslove kreditiranja i pojačanu spremnost i veće interesovanje za korišćenje kreditnih proizvoda.
- Prilikom odobravanja kredita, banke su dužne da procijene kreditnu sposobnost klijenta. U praksi, banke primjenjuju pravilo da ukupna mjesečna zaduženost klijenta ne prelazi određeni procenat njegovih mjesečnih primanja, kako bi se osiguralo da klijent može redovno izmirivati svoje obaveze. Ovi procenti variraju od banke do banke i rezultat su njihovih internih politika, uz obavezu poštovanja regulatornih smjernica koje promovišu odgovorno kreditiranje - dodao je.
Bašanović je naglasio da Centralna banka Crne Gore, u skladu sa svojom nadležnošću u očuvanju stabilnosti finansijskog sistema, građanima preporučuje odgovorno i umjereno zaduživanje, u skladu sa njihovim realnim finansijskim kapacitetima.
- U okviru svojih supervizorskih nadležnosti, CBCG kontinuirano prati nivo zaduženosti klijenata putem brojnih izvještaja banaka, koji obuhvataju ključne podatke o strukturi kredita, rokovima otplate, kamatnim stopama i stepenu urednosti u izmirivanju obaveza - istakao je.
U tom kontekstu, dodao je, poseban značaj ima primjena novog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se uređuju prava i obaveze potrošača i kreditora, kao i načini zaštite korisnika finansijskih usluga.&nbsp;
- Ovim zakonom se, između ostalog, obezbjeđuje transparentno informisanje klijenata o svim troškovima kredita, dok je, u cilju sprečavanja prekomjernog zaduživanja, propisana detaljnija i stroža procjena kreditne sposobnosti potrošača u odnosu na prethodno važeće propise, čime se obezbjeđuje odgovorno kreditiranje i jačanje finansijske stabilnosti - naveo je Bašanović u izjavi za Portal ETV.

Više od 168.000 građana zaduženo kod banaka, duguju 2,43 milijarde eura, u prosjeku po 4.900

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Tag: eu-fondovi