Uprava za statistiku (Monstat) reagovala je povodom teksta objavljenog u medijima i saopštenja nevladine organizacije Društvo statističara i demografa (DSD), u kojem se od Monstata traži objavljivanje Akcionog plana i podataka o javnom dugu i deficitu, ocjenjujući da se radi o neosnovanom i neargumentovanom stavljanju institucije u negativan kontekst.
Iz Monstata poručuju da svoj posao obavljaju profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom i principima zvanične statistike.
Navode da su, u skladu sa izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici („Sl. list CG“, br. 023/25 od 11.03.2025), sve aktivnosti definisane Programom zvanične statistike 2024–2028 i Godišnjim planom za 2025. godinu, te da se u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) kontinuirano radi na ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 18 – Statistika.
&nbsp;- Uvažavajući značaj implementacije ESA 2010 u oblasti statistike državnih finansija, Uprava za statistiku, Ministarstvo finansija i CBCG ulažu napore da uspostave sistem redovne proizvodnje podataka iz ove statističke oblasti, s obzirom na to da važnost ove statistike nije prepoznata u prethodnom desetogodišnjem periodu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Aktivnosti se sprovode uz podršku IPA 2022 projekta, u okviru kojeg je sa Eurostatom potpisan ugovor u trajanju od 2024. do 2027. godine, kojim je definisan Akcioni plan za postizanje ESA 2010 standarda. Međutim, iz Monstata ističu da se, po odredbama ugovora, on ne može dijeliti sa trećim licima.
U vezi sa zahtjevima DSD-a za pristup informacijama, Uprava navodi da su svi zahtjevi blagovremeno odgovoreni, ali podsjećaju da je ova statistika u fazi probnog istraživanja, pa podaci ne mogu biti publikovani dok ne budu verifikovani od strane Eurostata.
&nbsp;- Dakle, do uspostavljanja sistema redovne proizvodnje podataka statistike državnih finansija i njihove verifikacije od strane Eurostata, podaci koji se tokom tog vremena budu proizvodili ne mogu biti publikovani - ističu iz MONSTAT-a.&nbsp;
Naglašeno je i da interesovanje Evropske komisije za statistiku državnih finansija postoji od samog početka pregovora, te da se poboljšanja u ovoj oblasti realizuju uz smjernice EK i Eurostata.
Takođe, Uprava za statistiku je, prema sopstvenim navodima, iz tehničkih razloga pomjerila ranije planiranu reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji sa 2026. na 2025. godinu, uvažavajući odluku Vlade da ubrza EU integracije.
&nbsp;- Dakle, nema prostora za zabrinutost da sprovedena revizija BDP-a može dovesti do neuporedivih ili potencijalno manipulativnih pokazatelja, s obzirom na to da će ista biti rezultat novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni - navodi se u saopštenju Monstat-a.&nbsp;
U tekstu se osvrću i na preliminarne ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2025. godine, ocjenjujući da usporavanje aktivnosti ne mora značiti pad BDP-a.
&nbsp;- Rast broja zaposlenih i rast zarada značajno determinišu ekonomsku aktivnost, uprkos zabilježenom padu u turizmu i industriji, što znači da mogu djelimično amortizovati slabljenje ekonomskih aktivnosti ili čak dovesti do blagog rasta, zavisno od drugih faktora - navode iz Monstat-a.&nbsp;
Na kraju reagovanja, iz Monstata se direktno obraćaju predsjednici DSD-a, nekadašnjoj direktorici Uprave za statistiku i bivšoj šefici pregovaračkog Poglavlja 18, postavljajući pitanje o njenom doprinosu dok je obavljala te funkcije.
&nbsp;- Za očekivati je da domaću javnost upozna sa konkretnim aktivnostima i rezultatima na kojima je radila po pitanju uspostavljanja, razvoja i unapređenja ovih statističkih oblasti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja od 2006. do maja 2024. nije proizvela niti dostavila nijedan podatak Eurostatu iz oblasti statistike državnih finansija.
&nbsp;- Aktuelni menadžment Uprave za statistiku, uvažavajući proces evropskih integracija, u prethodne dvije godine sproveo je dvije najveće statističke akcije – Popis stanovništva 2023. i Popis poljoprivrede 2024. godine - ističu.&nbsp;
Uprava navodi i da su preduzete sve institucionalne i pravne mjere za uspostavljanje održivog sistema statistike državnih finansija – uključujući izmjene zakona, formiranje radnog tima i definisanje nadležnih institucija. Po prvi put, podaci iz te oblasti dostavljeni su Eurostatu u aprilu ove godine, na verifikaciju.
- Uprava za statistiku ostaje posvećena zatvaranju Poglavlja 18, a ostavljamo cjelokupnoj javnosti da mjeri rezultate rada u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monstat: Podaci o dugu i deficitu u fazi probne statistike ne mogu biti objavljeni bez verifikacije Eurostata

U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi zbog stalnog rasta cijena, na osnovu inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača.
U međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar privrede Ante Šušnjar.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama, prenosi Hina.
- Danas je u Hrvatskoj bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan niko ništa ne kupuje, ali ništa. Obezbijedite se za taj dan kao da je nedjelja - navedeno je, između ostalog, u tim porukama, prenosi Capital.ba.
Nezavisni hrvatski sindikati u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana.
I opozicioni poslanici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, vlada u budžetu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ, kako su naveli, o bojkotu zbog nerada hrvatske vlade.
U Ministarstvu privrede u toku su u dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim cijenama, koji je hrvatska vlada najavila prošle sedmice, a ministar Šušnjar je tokom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupovine na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.
U Hrvatskoj su potrošačke cijene u decembru porasle 4,5 odsto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od maja prošle godine.
Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunije sa 5,5 odsto i Mađarske 4,8 odsto, a godišnja stopa inflacije EU iznosila je u decembru 2,7 odsto, a u eurozoni 2,4 odsto, prema podacima Eurostata.

U Hrvatskoj bojkot trgovina zbog previsokih cijena

Godišnja inflacija u eurozoni u decembru je, prema preliminarnoj fleš procjeni, porasla sa novembarskih 2,2 odsto na 2,4 odsto, objavio je Eurostat.
Cijene energenata u eurozoni su porasle 0,1 odsto međugodišnje, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na novembar kada je zabilježen njihov pad dva odsto, prenose Nezavisne novine.
Kako se navodi, cijene u sektoru usluga su porasle četiri odsto međugodišnje, blago ubrzavši u odnosu na oktobarskih 3,9 odsto, a cijene hrane 2,7 odsto, istim tempom kao u oktobru.
Industrijski proizvodi osim energije su poskupili 0,5 odsto.
Ako uporede četiri najveće privrede eurozone, godišnja inflacija u Njemačkoj je u decembru ubrzala sa novembarskih 2,4 odsto na 2,8 odsto, kao u Francuskoj, sa 1,7 odsto na 1,8 odsto, Španiji, sa 2,4 na 2,8 odsto, dok je u Italiji pala sa 1,5 odsto na 1,4 odsto.
Eurostat mjeri inflaciju harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), a rezultati koje donosi ova metodologija ponekad se razlikuju od podataka koje objavljuju države u eurozoni.

Godišnja inflacija preliminarno porasla na 2,4 odsto

U Evropskoj uniji 13 odsto građana radi i nakon odlaska u starosnu penziju, objavio je danas Eurostat.
Približno polovina ljudi koji su nastavili sa radom obavlja svoj posao pod istim uslovima kao prije penzionisanja, dok je druga polovina promijenila zaposlenje ili smanjila broj radnih sati, dodaje se u izvještaju.
Anketa koja je sprovedena prošle godine je takođe pokazala da je najveći broj ljudi koji rade nakon odlaska u starosnu penziju registrovan u baltičkim zemljama EU - u Estoniji 54,9 odsto, Letoniji 44,2 odsto i Litvaniji 43,7 odsto.

1250x600

1084x550

U EU 13 odsto građana radi i nakon odlaska u penziju

Crna Gora ima još dosta posla na ispunjavanju obaveza iz poglavlja 18 – statistika, ali ga je moguće završiti za kratko vrijeme, ukoliko bude postojala prava organizacija i puna posvećenost svih strana. 
 
To je saopšteno na sastanku premijera Milojka Spajića i generalne direktorice EUROSTAT-a Marijane Koceve. 
 
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, na sastanku je pozdravljen i razmatran uspješan završetak popisa. 
 
- Na sastanku je pohvaljen doprinos Uprave za statistiku (Monstat) u besprekornom vođenju procesa, koji je dugo opterećivao društvo - navedeno je u saopštenju. 
 
Na sastanku je istaknuto da Crnu Goru čeka još dosta posla na putu ka ispunjavanju obaveza iz poglavlja 18, koje je neophodno da bi se zatvorila i brojna druga pregovaračka poglavlja. 
 
Spajić je podsjetio da su postavili vrlo ambiciozan plan koji, kako je naveo, mogu ispuniti i zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026. godine. 
 
- Zato je neophodno da, koliko je već danas, počne da se pravi Akcioni plan za poglavlje 18 u saradnji sa EUROSTAT-om, kako bi imali jasan put ka zatvaranju poglavlja 18 - rekao je Spajić. 
 
On je kazao da moraju biti efikasni, jer od toga zavise i poglavlja 17 i 33. 
 
- Siguran sam da sjajan tim u Monstatu, uz ekspertsku podršku evropskih partnera i Vlade, može odgovoriti na sve izazove - poručio je Spajić. 
 
On je istakao da postoji rješenje kojim će se pojačati povjerenje država članica Evropske unije (EU) u reforme koje Crna Gora sprovodi na polju statistike. 
 
Cilj je, kako je naglasio Spajić, pružiti transparentne i pouzdane podataka o stanju javnih finansija, kako bi Crna Gora dostigla EU standarde na tom polju. 
 
U saopštenju se navodi da je dogovorena dugoročna ekspertska podrška Evropske komisije, koju će obezbijediti EUROSTAT. 
 
- Veliki posao je pred nama, ali ga je moguće završiti u kratkom vremenskom periodu, ukoliko budemo imali pravu organizaciju i punu posvećenost svih strana - istakla je Koceva. 
 
Spajić je zahvalio Kocevoj za veliku pomoć u sprovođenju popisa i najavio da će uskoro biti završen i popis poljoprivrede.

Spajić sa Kocevom: Uz dobru organizaciju i posvećenost moguć brz završetak obaveza iz poglavlja 18

Policijske agencije iz 18 zemalja zaplijenile su više od 14 miliona eura falsifikovanih novčanica u operaciji "Mamac", saopštio je Europol.
U saopštenju se navodi da je Europol koordinisao akciju koju su predvodile Španija, Portugalija i Austrija.
Cilj operacije bio je da se prekine distribucija lažnih novčanica poštanskim službama širom Evrope.
Tokom operacije zaplijenjena su 174 paketa sa falsifikovanim novčanicama, što je navelo policiju da pokrene 144 nove istrage. U akciji je presretnuto 148.130 falsifikovanih predmeta, uključujući 134.949 eura u novčanicama i novčićima, te 9.186 britanskih funti i 3.959 dolara.
Iz Europola dodaju da su najčešće bile novčanice od 50 i 20 eura.

Europol: Zaplijenjeno falsifikovanih 14 miliona eura

Inflacija u eurozoni iznosila je u septembru 1,7 odsto, objavio je Eurostat u četvrtak, blago snizivši početnu procjenu.
Eurostat je početkom mjeseca izračunao, na osnovu harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP), da su potrošačke cijene u eurozoni u septembru bile više 1,8 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
U avgustu su porasle 2,2 odsto, prenosi Hina.
Usluge su u septembru nešto blaže poskupile nego što su pokazivale preliminarne procjene, 3,9 odsto. Početkom mjeseca, Eurostat je izračunao da su im cijene porasle četiri odsto.
Energija je pojeftinila 6,1 odsto u odnosu na prošlogodišnji septembar. Procjene s početka mjeseca pokazivale su da su joj cijene porasle šest odsto.
Svježa hrana poskupila je po novoj Eurostatovoj računici 1,6 odsto. Dosadašnji proračuni pokazivali su rast cijena 1,5 odsto.
Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u septembru u bile više 2,7 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, potvrdili su statističari preliminarnu procjenu.
Na mjesečnom nivou, temeljna stopa inflacije sada pokazuje stagnaciju cijena u septembru. Preliminarna procjena pokazivala je da su pale 0,1 odsto.
Na nivou Evropske unije (EU), godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, iznosila je u septembru 2,1 odsto, što znači da je bila niža 0,3 procentna poena nego u avgustu.

Inflacija u eurozoni u septembru 1,7 odsto

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: eurostat