U cilju ravnomjernog regionalnog razvoja u drugoj polovini prošlog vijeka pribjegavalo se konceptu po kom su velike fabrike, uz znatna ulaganja, otvarale pogone u malim sredinama na sjeveru Crne Gore.
Većina tih pogona je, upošljavajući znatan broj radnika, godinama uspješno poslovala, da bi nakon zatvaranja matičnih kompanija i oni doživljavali uvođenje stečaja, a poslije toga i potpuno zatvaranje, piše Dan.
Ali, bilo je slučajeva da pojedini pogoni sagrađeni uoči tranzicionih procesa nikad ne prorade. Jedan od tih je i pogon koji je svojevremeno, u mjestu Brezojevice, napravljen na zadružnoj imovini i to pored puta koji od Murina vodi prema Plavu.&nbsp;
Radilo se o pogonu podgoričke fabrike "19. decembar", koja se dugi niz godina uspješno bavila proizvodnjom protivgradnih raketa i hemikalija. Fabrika, koja je kao državno vlasništvo svečano puštena u rad 1980. godine, nastojala je da proširi asortiman svojih raznovsnih proizvoda, odlučivši da u Brezojevicama pravi pogon za proizvodnju protivgradnih i pomorskih signalnih raketa.&nbsp;
Nakon opsežnih pripremnih radova i pozamašnih investicionih ulaganja, na velikom poligonu su 1987. godine izgrađena moderna postrojenja. Nakon toga brojni mještani su upućeni u Podgoricu kako bi se u fabrici "19. decembar" obučili za rad u pogonu kod Plava, koji je u potpunosti bio opremljen za početak proizvodnje. Međutim, fabrika u Brezojevicama nikada nije proradila.&nbsp;
Matična fabrika u Podgorici, kao i pogon kod Plava, u međuvremenu su prešli u vlasništvo kompanije "Vatrostalna", na čiji je predlog 2006. godine uveden stečaj. Raspoloživi podaci ukazuju da ovo preduzeće više ne postoji, a zvanično se, po nekadašnjim istraživanjima MANS-a, i ne zna ko raspolaže njihovom imovinom. Prije tri dana došlo je i do rušenja fabrike "19. decembar" u Podgorici, dok je pogon u Plavu potpuno devastiran. Sve se to dešava iako stučnjaci ukazuju da se radilo o fabrici koja je svojim proizvodima od gradonosnih oblaka branila skoro sve prostore bivše Jugoslavije.
– Fabrika je nekada proizvodila i preko 40.000 raketa na godišnjem nivou. Ove rakete su bile poznate u mnogim zemljama svijeta. Pregovorali smo da ih izvozimo po svijetu, Rusi i Italijani su ih tražili, ali do toga nije došlo. Nažalost, kada je došlo do rata u bivšoj Jugoslaviji fabrika je prestala sa proizvodnjom – podsjeća Vojo Vuletić, jedan od nekadašnjih direktora podgoričke fabrike.
Mještani plavske opštine, koji su svojevremeno obučavani za proizvodnju protivgradnih raketa, ističu da je prava šteta što je pogon u Brezojevicama doživio takvu sudbinu.
– Fabrika za proizvodnju raketa u Podgorici važila je za pravog giganta. Kada je počeo da se gradi njen pogon u Brezojevicama svi smo se radovali i mislili da će to biti fabrika za ponos čitavom kraju. Tada nijesmo mogli ni da posumnjamo da će taj potpuno opremljeni pogon u našem kraju doživjeti ovakvu sudbinu i da će njegova milionska oprema biti ostavljena na milost i nemilost zubu vremena. Zaprepašćujuće je što za ovako nešto, i pored brojnih prijava, za učinjenu štetu niko nije odgovarao – ističu oni koji su obučavani za rad u pogonu u Brezojevicama.
Iz Opštine Plav Danu su kazali da su u više navrata pokušavali da posreduju da se poligon i fabrički objekti u Brezojevicama stave u funkciju.
– Svi pokušaji su ostali bezuspješni, s obzirom na to da se radi o imovini koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Pojedini mještani su dio zemljišta na kojem se nalaze objekti pogona za proizvodnju protivgradnih i pomorskih signalnih raketa uspjeli da povrate u svoje vlasništvo – kazali su iz Opštine Plav.
<h2>Poziv tužilaštvu da ispita slučaj</h2>
Mještani Brezojevica navode da su minulih decenija bili svjedoci kako je vrijedna fabrička imovina, nakon montiranja na poligonu, nestajala u nepoznatom pravcu.
– Dovoljno je reći da je neko uspio da otuđi tri pumpe koje su trebalo da crpe vodu iz napravljenih bunara, kao i traktor sa pratećom opremom i shvatiti kakvim se sve tu nezakonitim radnjama pribjegavalo. Pojedinci su nosili i djelove ograde, tako da su od pogona danas ostale samo zidine. Znači ovdje je izvršena prava pohara raspoložive imovine. Sve to odaje jednu zaista ružnu sliku, iako se zna da je ova fabrika mogla da radi, samo da su odgovorni to iskreno htjeli. Pozivamo tužilaštvo i druge državne organe da konačno krenu da ispituju ko su vinovnici ove velike pljačke i uništenja pogona – navodi se u zahtjevu mještana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Najmanje četiri radnice poginule su u eskploziji u fabrici keksa u centralnoj Grčkoj, saopštile su vlasti.
Jedna osoba se vodi kao nestala.
Šest radnica i vatrogasac su povrijeđeni i hospitalizovani nakon eksplozije u fabrici Violanta, blizu grada Trikale, oko 320 kilometara sjeverno od Atine.
Eksplozija se desila tokom noćne smjene, a požar je uništio fabriku.
Policija je saopštila da se sumnja da se eksplozija dogodila u blizini peći koje rade 24 sata dnevno.
Ekipe istražitelja su na terenu i uzrok će tek biti utvrđen.

1250x600

1084x550

Eksplozija u fabrici keksa u Grčkoj, poginule četiri radnice

Bivši radnici "Radoja Dakića" organizovaće sjutra u 10 časova protesni skup ispred Skupštine Crne Gore.
– Održaćemo mirni komemoracioni skup u ime sjećanja na "Radoje Dakić" i obilježiti datum kada su prije 79 godina državni organi Crne Gore osnovali našu fabriku. Očekujemo veći skup akcionara gdje su penzioneri ljudi koji su još radnici, građani koji su uložili vaučere i studenti – nasljednici preminulih kolega – poručili su u pozivu bivši radnici.
Kako su istakli razlog više za organizovanje tog skupa je izražavanje nezadovoljstva, jer je do sada preminulo više od 900 akcionara "Radoja Dakića".
– Imenom Radoje Dakić danas se zove jedna mala ulica u Podgorici, škola u Beogradu i objekat na Žabljaku, a fabrika postoji samo kod naših i međunarodnih sudova – zaključeno je u pozivu na protestni skup.

Sjutra protestni skup bivših radnika ''Radoja Dakića''

Ukrajinske snage za bespilotne sisteme napale su tehnopark Rezonit u Moskovskoj oblasti Rusije noću 12. juna, a prijavljene su eksplozije u objektu, saopštila je ukrajinska vojska.
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga saopštio je da je cilj operacije bio "smanjenje sposobnosti Rusije da proizvodi visokotehnološko oružje i opremu", jer se u postrojenju sklapaju štampane ploče i elektronika za ruski vojno-industrijski kompleks, prenosi Kijev independent.
Posljedice napada se utvrđuju, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su ruske snage tokom noći oborile 52 ukrajinska drona, uključujući tri iznad Moskovske oblasti.&nbsp;
Ruski zvaničnici nisu komentarisali napad na tehnološki park.
Objekat se nalazi u Zubovu, oko 500 kilometara sjeverno od rusko-ukrajinske granice.
Ukrajina je više puta raspoređivala dronove dugog dometa kako bi ciljala ruske vojne i industrijske objekte duboko u pozadini, s ciljem da poremeti sposobnost Moskve da vodi svoj totalni rat, dodaje se u saopštenju.&nbsp;
U jednoj od najsmjelijih operacija, Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) napala je četiri ruske vazduhoplovne baze 1. juna, navodno pogodivši 41 ruski bombarder i druge letjelice, prenosi kijevski portal.

Gori kod Moskve: Oružane snage Ukrajine gađale fabriku elektronike

Najmanje 12 osoba je poginulo u eksploziji u fabrici na sjeverozapadu Turske, saopštili su zvaničnici.
Tri osobe su povrijeđene u incidentu.
- Dvanaest naših sugrađana je poginulo u eksploziji u fabrici u okrugu Karesi - rekao je za informativni kanal NTV guverner provincije Balikesir, Ismail Ustaoglu.

Turska: U eksploziji u fabrici poginulo 12 osoba

Proizvođač duvana Filip Moris najavio je zatvaranje svojih fabrika u Njemačkoj zbog, kako navode, opadanja potražnje za duvanom u Evropi.
- Proizvodnja u berlinskoj fabrici za preradu duvana prestaće u prvoj polovini 2025. godine. U Drezdenu, gdje se duvan za zavijanje proizvodi od 2019. godine, proizvodnja će biti završena do sredine 2025. godine - saopšteno je iz te kompanije, prenosi Bild.
- Razlog za ovu odluku je opadanje potražnje za cigaretama u Evropi posljednjih godina. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti - navodi se u saopštenju.
Napominje se da će ukupno biti otpušteno 372 radnika, od kojih oko 270 radi u drezdenskoj kompaniji.
Filip Moris je obećao da će ponuditi "fer rješenja" svim radnicima koji se suočavaju sa tehnološkim viškom, prenosi Tanjug.
Odluka Filipa Morisa, kažu analitičari, odražava promjene u duvanskoj industriji, gdje tražnja za tradicionalnim cigaretama opada, a kompanije se prilagođavaju novim tržišnim uslovima.

Filip Moris zatvara fabrike u Njemačkoj

U Briselu je povodom Dana Vojske Crne Gore održan prijem u organizaciji Stalne misije Crne Gore pri NATO, Misije CG pri EU i Ambasade Crne Gore u Belgiji.
Domaćin je bio ministar odbrane Dragan Krapović a prisutni su bili predstavnici diplomatskog i vojno-diplomatskog kora, kao i predstavnici crnogorske dijaspore u Belgiji i Luksemburgu. Skupu, međutim, nije prisustvovao diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu Andrej Bracanović, koji je, u tom momentu bio na prijemu u ambasadi Srbije.
Naime, novi šef Misije Srbije pri EU u Briselu Danijel Apostolović, objavio je na svom Instagram nalogu snimke sa događaja a među gostima je bio vidljiv Bracanović.
Nije jasno zbog čega je crnogorski diplomatski predstavnik odlučio da propusti zvanični prijem povodom Dana Vojske Crne Gore, a Antena M se obratila pitanjima Ministarstvu vanjskih poslova, koje bi trebalo da obrazloži zašto se Bracanović nije nalazio na prijemu u organizaciji sopstvene zemlje, već je izabrao da u tom momentu bude na događaju u organizaciji ambasade Srbije.&nbsp;
Odsustvo Andreja Bracanovića sa prijema izazvalo je spekulacije u diplomatskim krugovima, tumačeći Bracanovićevo prisustvo na prijemu Srbije kao potencijalni znak ličnog političkog stava. Posebno jer ovakvi događaji obično služe kao prilika za jačanje saradnje i koordinaciju unutar diplomatskog kora, a Bracanović kao diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu bi u tom slučaju trebalo da ima važnu ulogu.
<h2>Ko je Andrej Bracanović?</h2>
Andrej Bracanović je naimenovan za diplomatskog predstavnika Crne Gore u Briselu u novembru prošle godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2008. godine.
Specijalističke je studije okončao odbranom specijalističkog rada "Pravni status crkvenih zadužbina".
Nakon završenih poslijediplomskih specijalističkih studija, 2009. godine, upisao je i poslijediplomske magistarske studije na Univerzitetu Donja Gorica na smjeru Građansko pravo, koje je okončao 2013. godine odbranom magistarskog rada na temu "Pravni status crkvenih zadužbina s posebnim osvrtom na južnoslovenske zemlje".
Bio je jedan od šest članova ekspertskog tima za analiziranje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora prije njegovog potpisivanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu umjesto prijemu u organizaciji CG, prisustvovao događaju Ambasade Srbije

Kompanija "AMG Litijum" otvorila je prvu rafineriju litijuma u ​​Evropi u Biterfeld-Volfenu u Njemačkoj.
Rafinerija je izgrađena za nešto više od dvije godine i koštala je oko 140 miliona eura.
Većina litijuma u ​​fabrici će dolaziti iz Brazila, a posao rafinerije je da zatim pretvori sirovinu u litijum hidroksid kompatibilan s baterijama.
Očekuje se da će fabrika proizvoditi 20.000 tona litijum hidroksida godišnje, što je dovoljno za pogon 500.000 električnih vozila, prenosi Euronews.
Litijum je ključna komponenta u proizvodnji baterija za električna vozila (EV) i predstavlja element koji je veoma tražen kao rezultat globalnog prelaska na zelenu energiju.
Usljed rastuće potražnje, EU je predložila Akcioni plan za kritične sirovine za 2020. godinu, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evrope od spoljnih izvora snabdijevanja, prenosi Biznis.info.
Trenutno, većina hibridnih i električnih vozila koristi litijum-jonske baterije.
Generalni direktor AMG Litijum Stefan Šerer rekao je: "Ako želite i određene performanse i domet tokom vožnje, onda je litijum-jonska baterija jednostavno nenadmašna".
U budućnosti će se ovdje proizvoditi i litijum iz evropskih rudnika, poput Portugala i Rudnih planina, prenio je Tanjug.

Otvorena prva rafinerija litijuma u Evropi

&nbsp;Tunel Sozina je od početka godine opslužio 440,56 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 440,56 hiljada vozila

Viši sud u Podgorici je, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, zamrznuo imovinu deset osoba i jednog preduzeća iz Podgorice, zbog sumnje da je stečena kriminalnom djelatnošću.
U pitanju je, pišu Vijesti, imovina izvršitelja Vladimira Vujotića, kontrolora opsluživanja vazduhoplova u Aerodromima Crne Gore Gorana Čulića, vlasnika firme "Pro Imel" Ivana Popovića, Podgoričana Stefana Ilića i Mata Kneževića, suspendovanog šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka, Žarka Vukadinovića, Vojina Vučinića...
- Viši sud u Podgorici je, u postupku finansijske istrage, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, rješenjem Kris br. 124/25, od 17. februara ove godine, odredio privremene mjere obezbjeđenja u odnosu na nepokretnu i pokretnu imovinu 10 okrivljenih lica (V.V., G.Č., O.R., M.K., Ž.V., B.S., I.P., V.V., S.I. i M.D. i pravnog lica 'V.G.' DOO Podgorica, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću - saopštio je SDT.
Time je, kako su pojasnili, zabranjeno raspolaganje okrivljenima i pomenutom preduzeću u odnosu na nepokretnosti u Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Baru i Kolašinu, ukupne površine od 18.939 kvadratnih metara, i to za jednu stambeno-poslovnu zgradu, 28 stanova i pet kuća, ukupne površine 2.257 kvadratnih metara, sedam garaža i pomoćnih objekata, ukupne površine 427 kvadratnih metara, 11 poslovnih prostora, ukupne površine 729 kvadrata i drugog različitog zemljišta, ukupne površine 15.526 kvadratnih metara, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti.
- Okrivljenima i sa njima povezanim licima je uskraćena isplata gotovog novca sa računa kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 174.465 eura, a određena je i zaplijena pokretnih stvari - gotovog novca, u ukupnom iznosu od 31.635 eura, putničkih vozila, skupocjenih ručnih satova, vatrenog oružja i municije, hladnog oružja i dr - piše u saopštenju SDT-a.

Po predlogu SDT-a Vujotiću i ostalima zaplijenjena imovina

Mještani Botuna najavili su da će od ponedjeljka radikalizovati proteste povodom izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom naselju.
Mještanin Dimitrije Raičković kazao je, na protestu u Botunu, da je bilo dosta obećanja bez pokrića i priče kako je sve po zakonu, „dok se zakon selektivno primjenjuje“.
- Danas jasno poručujemo da od ponedjeljka radikalizujemo proteste, blokade više neće trajati tri sata, od ponedjeljka ćemo blokirati šest sati - od šest sati ujitru do 12 sati - naveo je Raičković.
On je kazao da blokada podrazumijeva da radnicima neće biti omogućen ulazak na gradlište.
- Ovo nije samo borba Botuna, ovo je borba za poštovanje zakona, referenduma, dostojanstva i za budućnost čitave Zete. Ne branimo mi samo zemlju, nego pravo da odluke koje donosimo važe i branimo budućnost naše djece. Ako misle da ćemo se podijeliti, varaju se - rekao je Raičković.
Botun i Zeta, kako je poručio, ne odustaju.
- Vidimo se u ponedjeljak, bićemo još brojniji, odlučniji, glasniji, jer ovo je naša kuća i naša budućnost koju treba da branimo svi zajedno - naveo je Raičković.
On je kazao da su građani Zete na referendumu jasno i glasno rekli šta misle o postrojenju i izabranoj lokaciji.
Raičković je podsjetio da je Skupština opštine (SO) Zeta donijela odluku o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Raičković je pitao “ko ima pravo da pregazi referendum, ignoriše odluku SO Zeta i da Botun pretvori u deponiju cijele Podgorice”. 
- Danas ne stojimo ovdje zato što nam je dosadno, zato što želimo sukob, nego zato što smo primorani, jer nas ignorišu, gaze i misle da smo mali i da ćemo ćutati, ali Botun i Zeta neće ćutati - naveo je Raičković.

Mještani Botuna najavili radikalizaciju protesta od ponedjeljka

Godišnja stopa inflacije u Sloveniji u februaru je iznosila 2,9 odsto, što je 0,3 postotna boda više nego u januaru i 1,3 postotna boda više nego u februaru prošle godine.
Usluge su u prosjeku u jednoj godini poskupile 3,2 odsto, dok su robe poskupile 2,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Na mjesečnom nivou cijene su u februaru porasle 0,6 odsto, nakon pada od 0,5 odsto u januaru, objavio je Statistički zavod.
Usluge su u prosjeku u jednoj godini poskupile 3,2 odsto, dok su robe poskupile 2,8 odsto. Roba svakodnevne potrošnje bila je skuplja četiri odsto, polutrajna roba 0,8 odsto, dok su cijene trajnih dobara u prosjeku ostale nepromijenjene.
Godišnjoj inflaciji najviše su doprinijele 10,7 odsto više cijene u grupi stanovanja, vode, struje, gasa i ostalih goriva. Slijedili su rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 3,6 odsto s 0,7 postotnih bodova, dok je inflaciju dodatno povećale 6,1 odsto više cijene u zdravstvu i 5,6 odsto više cijene alkoholnih pića i duvana s po 0,3 postotna boda.
S druge strane, inflaciju su ublažile 2,3 odsto niže cijene u grupi prevoza 0,4 postotna boda.
Na mjesečnu inflaciju najviše je uticalo povećanje cijena aranžmana za odmor 4,2 odsto. Više cijene krutih goriva 9,3 odsto, osiguranja vezanog uz prevoz 7,7 odsto, goriva i maziva za lični prevoz 1,8 odsto i ostala mjesečna povećanja cijena doprinijela su s po 0,1 postotnim bodom.
Godišnji rast cijena, mjeren harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, u februaru je iznosio 2,8 odsto, odnosno 0,9 postotnih bodova više nego u februaru prošle godine. Na mjesečnom nivou cijene su porasle 0,6 odsto.

Ubrzala inflacija u Sloveniji

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Tag: fabrika