U srijedu 29. oktobra, sa početkom u 20.00 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, odigraće se scensko-muzički performans "Chasing Harmony" - najavili su organizatori Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025.&nbsp;
Ovaj perfomans, kako je precizirano, izvešće studentkinje Fakulteta dramskih umjetnosti, a komad je nastao u sklopu nastavnog procesa studijskog programa Gluma, na predmetu Glas V, pod mentorskim rukovodstvom doc. dr Sare Vujošević Jovanović.
- Uloge tumače studentkinje treće godine osnovnih studija Glume: Marija Vujović (uloga Donna), Darija Pravilović (uloga Rosie), Iskra Zeković (uloga Tanya) i Kristina Mrkić (uloga Sophie), a uz klavirsku pratnju pijaniste Dmitrija Griniha - precizirano je u saopštenju.
Projekat proizlazi kao prirodan nastavak rada na muzičko-scenskoj etidi, kojom su pomenute studentkinje, u okviru ispitnog programa iz predmeta Glas IV , demonstrirale svoje izvanredne scenske sposobnosti i osvojile Prvu nagradu u disciplini “Vokalno-pozorišna vještina”, na Međunarodnom muzičkom takmičenju glumaca i operskih umjetnika „Canta Anima“ Moskva 2025.
- Predstava je inspirisana jednim od najpoznatijih svjetskih mjuzikla “Mamma Mia!” (po tekstu Ketrin Džonson, na muziku Benija Andersona i Berna Ulveusa) i predstavlja spoj vokalne interpretacije, scenskog izraza i ansambl-igre, te istražuje izražajnost kroz pjevanu riječ teatra, sklad između govora, glasa, pokreta i dramske radnje - istaknuto je u soapštenju.
U kontekstu crnogorskog kulturnog prostora, muzičko pozorište kao oblik umjetničkog izraza još je nedovoljno zastupljeno, a ovaj perfomans predstavlja iskorak u pravcu razvoja i afirmacije tog žanra i ujedno promoviše savremeno razumijevanje teatarskih formi.
- Realizacijom ove predstave Fakultet dramskih umjetnosti potvrđuje svoju posvećenost razvoju umjetničkog stvaralaštva zasnovanog na istraživačkom, pedagoškom i izvođačkom iskustvu, te afirmiše savremene evropske metode i pedagoške pristupe u obrazovanju budućih nosilaca kulturnog razvoja Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Scensko-muzički performans "Chasing Harmony" u okviru FUNK-a

Večeras imamo priču s povodom - priču koja potiče s našeg fakulteta, s namjerom da obilježimo prvih 20 godina filmske i TV režije. To je kazao dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, prof. dr Edin Jašarović, i predsjednik organizacionog odbora Festivala umjetnosti, nauke i kulture, na svečanom otvaranju dvodnevnog programa povodom ovog jubileja, koji je ujedno bio i osvrt na dvije decenije stvaranja. - Zaista je nevjerovatno šta se desilo za 20 godina otkad postoji smjer Filmska i TV režija na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje. Ovo je smjer i program koji je prepoznat ne samo van granica Crne Gore, nego i u Evropi - kazala je prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti. Program je u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore okupio brojne bivše i sadašnje studente, profesore, saradnike i predstavnike filmske industrije, koji su kroz razgovore, panele, masterklas i projekcije studentskih filmova obilježili ovaj značajan jubilej, potvrdivši kontinuitet i snagu filmskog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore. Kako je istakao prof. dr Nikola Vukčević, osnivač i dugogodišnji profesor ovog programa, dvadeset godina otkako se u Crnoj Gori studira Filmska i TV režija važan je trenutak. - Radujem se što ga zajedno obilježavamo – u dijalogu, na panelima i uz pregled studentskih filmova različitih generacija. Puno toga se promijenilo u ovih dvadeset godina – od profesora i studenata, do tehnike i tehnologije – ali jedna stvar je uvijek ostala ista: želja da što bolje ispričamo naše filmske priče i da naučimo naše studente da to uspješno rade, istovremeno njegujući autentičnost, hrabrost i kreativnu radoznalost - istakao je Vukčević. Od prvih predavanja u skromnim uslovima, preko pionirskih generacija koje su doprinijele daljem razvoju crnogorskog filma, do današnjih profesora i studenata čiji se rad prepoznaje na regionalnoj i evropskoj mapi, ovaj studijski program izrastao je, isitče Vukčević, u važnu tačku kulturnog i umjetničkog identiteta Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  - Dvadeset godina kasnije, ponosni smo na sve naše studente i kolege – na generacije koje su postale nosioci savremene crnogorske kinematografije, i na one koji tek dolaze, spremni da nastave ovu priču sa jednakim entuzijazmom i vjerom u moć filma - kazao je on. Nakon svečanog otvaranja, uz dodjelu zahvalnice za doprinos razvoju studijskog programa, uslijedio je i inspirativan razgovor sa Brankom Baletićem, prvim profesorom filmske režije u Crnoj Gori, i prof. dr Nikolom Vukčevićem, rukovodiocem studijskog programa Film i mediji. Oni su, kroz generacijski dijalog, govorili o učenju umjetnosti i zanata režije – nekad i sad, evocirajući početke i razvoj studijskog programa koji je iznjedrio brojne istaknute autore. U nastavku večeri uslijedile su projekcije studentskih filmova koji su, kroz dvije decenije, prikazali tematsku i stilski raznoliku poetiku mladih autora FDU Cetinje, čiji se rad sve više prepoznaje na regionalnoj i evropskoj sceni. Drugog dana programa, 25. oktobra, održan je niz stručnih i inspirativnih razgovora. Nakon izlaganja dr Stanka Crnobrnje o savremenoj televiziji i TV režiji, uslijedio je panel „Izazovi reditelja u mladosti“, na kojem su učestvovali bivši studenti koji danas aktivno stvaraju u filmskoj i televizijskoj produkciji. Panel „Mogućnosti na tržištu – filmska industrija, televizija, digitalni mediji, edukacija“, koji je vodila prof. Marija Perović, okupio je Sanju Jovanović (producentkinju, rukovoditeljku sektora za politike i planiranje FCCG i vanredni profesor na UDG-u), Senada Šahmanovića (RTVCG), Matiju Jovanovića i Tamaru Pavićević. Oni su kroz različite profesionalne perspektive sagledali prilike i izazove filmskog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  U nastavku je održan panel „Dvije decenije studiranja FTV režije – različite perspektive“, na kojem su učestvovali Gojko Berkuljan, Pavle Simonović, Nemanja Bečanović i Mateja Raičković, uz moderaciju mr Dušana Kasalice. Razgovor je bio prilika da se sagleda razvoj programa, njegov doprinos savremenoj crnogorskoj kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu, ali i da se otvore pitanja o budućim pravcima njegovog razvoja. Završnicu programa obilježio je masterklas profesora Srđana Vuletića sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, posvećen specifičnostima kratkog metra, festivalskim savjetima i obrazovanju mladih reditelja kroz kratki film i srodne formate. - Dvodnevni program, održan u okviru FUNK festivala, potvrdio je da je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju ne samo kolijevka filmskog obrazovanja u Crnoj Gori, već i važna tačka kulturnog i umjetničkog identiteta zemlje, čiji studenti i profesori nastavljaju da oblikuju njenu savremenu kinematografiju sa istim entuzijazmom i vjerom u moć filma - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.

1250x600

1084x550

Dvije decenije filmske i TV režije: Fakultet dramskih umjetnosti obilježio jubilej kroz panele, projekcije i masterklas

Milija Koldžić, okrivljen za napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu, zaključio je 16. juna sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivičnog djela, javlja Radio-televizija Srbije.
Koldžić, koji je i bivši odbornik u Skupštini opštine Novi Beograd, kažnjen je uslovnom kaznom zatvora od šest mjeseci, sa rokom provjeravanja od dvije godine, kao i novčanom kaznom od 50 000 dinara (420 eura).
Osim njega, u napadu na studente učestvovale su još dvije osobe - Milena Aleksić i Ivan Stanišić - koje su ranije priznale da su izvršile krivično djelo.
Studenti FDU napadnuti su 22. novembra 2024. godine u blizini svog fakulteta, dok su zajedno sa svojim profesorima odavali poštu za nastradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Ovaj napad na studente bio je jedan od okidača za studentske blokade fakulteta, koje su počele na Fakultetu dramskih umjetnosti, a proširile su se na desetine drugih širom Srbije. Mnoge blokade traju i danas, sedam mheseci kasnije.
Studenti, između ostalog, zahtijevaju procesuiranje odgovornih za smrt 16 osoba u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i sankcionisanje svih napadača na studente u blokadi.
Posljednji zahtjev studenata koji su ispostavili početkom maja je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu

Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Dubravki Drakić, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.
Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;
Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.
Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.
- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.
Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.
Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.
Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

Nastavno-umjetničko-naučno vijeće beogradskog Fakuleta dramskih umjetnosti (FDU) saopštilo je danas da zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni i zatražilo odgovornost institucija.
U saopštenju piše da članovi tog veća izražavaju „punu podršku“ analizi statusa ispunjenosti zahtjeva koju je donijela ekspertska grupa Rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu.
- Ova analiza jasno pokazuje da zahtjevi studenata nisu ispunjeni, uprkos tome što je više od 100 dana prošlo od početka blokade - piše u saopštenju objavljenom na sajtu FDU.
Smatraju da je sada od „presudnog značaja“ da se odgovorni u nadležnim institucijama suoče sa činjenicama koje je iznijela ekspertska grupa i, kako su ukazali, „konačno preuzmu odgovornost za krizu koja se produbljuje“.
- Nedjelovanje i izostanak konkretnih mjera direktno dovode do toga da problem povratka u nastavu ostaje neriješen, što ozbiljno ugrožava akademsku zajednicu, a na prvom mjestu studente koji s pravom zahtijevaju odgovornost i transparentnost - naveli su.
Pozvali su akademsku i širu javnost da pažljivo razmotri nalaze ove analize „i da podrži napore u zaštiti integriteta univerziteta i akademskih vrijednosti“.

Nastavno vijeće beogradskog FDU: Zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni

Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje Dubravka Drakić. - Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić. Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp; &nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić. &nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda. <h2>&nbsp;Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</h2> &nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;Janko Ljumović za emisiju Jutro sa Majom &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore . &nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović. <h2>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</h2> Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU Edin Jašarović. &nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti. &nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo. &nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović. <h2>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva&nbsp;</h2> &nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje Nikola Vukčević. &nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević. &nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević. <h2>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</h2> &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje Kristina Obradović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

Ovaj jubilej označava mnogo više od proslave jedne obrazovne institucije, to je ujedno i proslava crnogorske kulture - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom obilježavanja 30. godina Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Fakultet dramskih umjetnosti našoj državi dao je, kako je istakao Milatović, glumce, reditelje, dramatruge, producente, umjetnike i stvaraoce koji su u minule tri decenije oblikovali, ne samo dramsku umjetnost u Crnoj Gori, već i crnogorsku kulturnu scenu.
- I učinili je dinamičnom, relevantnom i povezanom sa evropskim kontekstom - dodao je Milatović.
Naveo je da je prethodnih trideset godina, zajedno sa Fakultetom dramskih umjetnosti sazrijevalo crnogorsko savremeno stvaralaštvo i stasavale nove generacije umjetnika koji su razumjeli da umjetnost nije samo estetsko iskustvo, već i vitalna platforma za društveni dijalog, emancipaciju i progres.
- Umjetnost nas povezuje i omogućava nam da kroz različite forme stvaralačkih izraza sagledamo svijet iz drugačijih perspektiva. Zato često ističem da je kultura moćan alat za jačanje društvene kohezuje. Ne smijemo zaboraviti i da je pravo pojedinca na kulturu definisano Ustavom Crne Gore i stoga je obaveza države da, na svim nivoima odlučivanja, omogući što bolje uslove za rad ne samo institucija kulture i kulturnih djelatnika, već i da obezbijedi adekvatne uslove za rad programa umjetničkog obrazovanja i pruži podršku mladim umjetnicima - rekao je Milatović.
Poručio je da sljedeći jubilej Fakultet dramskih umjetnosti mora dočekati u komfornijem i adekvatnijem prostoru za rad od ovog sa kojim kojim sada raspolaže.
- Da bi smo dali pravi zamajac napretku crnogorske kulture i njenoj internacionalizaciji moramo voditi vizionarsku politiku i dobrom sinergijom države i obrazovnih institucija trasirati put razvoja crnogorske kulture i u decenijama pred nama. Vjerujem da će i u tom periodu Fakultet dramskih umjetnosti biti važna karika u lancu kulture Crne Gore - naveo je predsjednik.
On je u ime države i svih njenih građana, profesorima, studentima i alumnistima fakulteta dramskih umjetnosti čestitaо ovaj važan jubilej.&nbsp;
- Rezultati koji su ostali za vama u prethodnih trideset godina potvrđuju da su vaš rad, posvećenost i kreativnost od velikog značaja za našu zajednicu. Ohrabrujem vas da u narednom periodu još više podstičete stvaralačku slobodu jer samo tako suština umjetnosti može doći do svog punog izražaja - zaključio je Milatović.

Milatović: Fakultet dramskih umjetnosti je stub crnogorske kulture već tri decenije

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: fakultet-dramskih-umjetnosti