<p><b>Milija Koldžić</b>, okrivljen za napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu, zaključio je 16. juna sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivičnog djela, javlja Radio-televizija Srbije.</p>
<p>Koldžić, koji je i bivši odbornik u Skupštini opštine Novi Beograd, kažnjen je uslovnom kaznom zatvora od šest mjeseci, sa rokom provjeravanja od dvije godine, kao i novčanom kaznom od 50 000 dinara (420 eura).</p>
<p>Osim njega, u napadu na studente učestvovale su još dvije osobe - <b>Milena Aleksić</b> i<b> Ivan Stanišić</b> - koje su ranije priznale da su izvršile krivično djelo.</p>
<p>Studenti FDU napadnuti su 22. novembra 2024. godine u blizini svog fakulteta, dok su zajedno sa svojim profesorima odavali poštu za nastradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu.</p>
<p>Ovaj napad na studente bio je jedan od okidača za studentske blokade fakulteta, koje su počele na Fakultetu dramskih umjetnosti, a proširile su se na desetine drugih širom Srbije. Mnoge blokade traju i danas, sedam mheseci kasnije.</p>
<p>Studenti, između ostalog, zahtijevaju procesuiranje odgovornih za smrt 16 osoba u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i sankcionisanje svih napadača na studente u blokadi.</p>
<p>Posljednji zahtjev studenata koji su ispostavili početkom maja je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu

<p>Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju <b>Dubravki Drakić</b>, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Vladimir Božović</b> na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.</p>
<p>Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;</p>
<p>Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.</p>
<p>Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.</p>
<p>- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.</p>
<p>Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.</p>
<p>Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.</p>
<p>Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).</p>

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

<p>Nastavno-umjetničko-naučno vijeće beogradskog Fakuleta dramskih umjetnosti (FDU) saopštilo je danas da zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni i zatražilo odgovornost institucija.</p>
<p>U saopštenju piše da članovi tog veća izražavaju „punu podršku“ analizi statusa ispunjenosti zahtjeva koju je donijela ekspertska grupa Rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu.</p>
<p>- Ova analiza jasno pokazuje da zahtjevi studenata nisu ispunjeni, uprkos tome što je više od 100 dana prošlo od početka blokade - piše u saopštenju objavljenom na sajtu FDU.</p>
<p>Smatraju da je sada od „presudnog značaja“ da se odgovorni u nadležnim institucijama suoče sa činjenicama koje je iznijela ekspertska grupa i, kako su ukazali, „konačno preuzmu odgovornost za krizu koja se produbljuje“.</p>
<p>- Nedjelovanje i izostanak konkretnih mjera direktno dovode do toga da problem povratka u nastavu ostaje neriješen, što ozbiljno ugrožava akademsku zajednicu, a na prvom mjestu studente koji s pravom zahtijevaju odgovornost i transparentnost - naveli su.</p>
<p>Pozvali su akademsku i širu javnost da pažljivo razmotri nalaze ove analize „i da podrži napore u zaštiti integriteta univerziteta i akademskih vrijednosti“.</p>

Nastavno vijeće beogradskog FDU: Zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni

<p>Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp;</p> <p>&nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje<b> Dubravka Drakić</b>.</p> <p>- Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić.</p> <p>Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić.</p> <p>&nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda.</p> <h2>&nbsp;<b>Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;<b>Janko Ljumović</b> za emisiju Jutro sa Majom</p> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore .</p> <p>&nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović.</p> <h2><b>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</b></h2> <p>Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU <b>Edin Jašarović</b>.</p> <p>&nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom</p> <p>Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti.</p> <p>&nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo.</p> <p>&nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović.</p> <h2><b>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva</b>&nbsp;</h2> <p>&nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje <b>Nikola Vukčević</b>.</p> <p>&nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević.</p> <p>&nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević.</p> <h2><b>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje <b>Kristina Obradović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

<p>Ovaj jubilej označava mnogo više od proslave jedne obrazovne institucije, to je ujedno i proslava crnogorske kulture - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom obilježavanja 30. godina Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Fakultet dramskih umjetnosti našoj državi dao je, kako je istakao Milatović, glumce, reditelje, dramatruge, producente, umjetnike i stvaraoce koji su u minule tri decenije oblikovali, ne samo dramsku umjetnost u Crnoj Gori, već i crnogorsku kulturnu scenu.</p>
<p>- I učinili je dinamičnom, relevantnom i povezanom sa evropskim kontekstom - dodao je Milatović.</p>
<p>Naveo je da je prethodnih trideset godina, zajedno sa Fakultetom dramskih umjetnosti sazrijevalo crnogorsko savremeno stvaralaštvo i stasavale nove generacije umjetnika koji su razumjeli da umjetnost nije samo estetsko iskustvo, već i vitalna platforma za društveni dijalog, emancipaciju i progres.</p>
<p>- Umjetnost nas povezuje i omogućava nam da kroz različite forme stvaralačkih izraza sagledamo svijet iz drugačijih perspektiva. Zato često ističem da je kultura moćan alat za jačanje društvene kohezuje. Ne smijemo zaboraviti i da je pravo pojedinca na kulturu definisano Ustavom Crne Gore i stoga je obaveza države da, na svim nivoima odlučivanja, omogući što bolje uslove za rad ne samo institucija kulture i kulturnih djelatnika, već i da obezbijedi adekvatne uslove za rad programa umjetničkog obrazovanja i pruži podršku mladim umjetnicima - rekao je Milatović.</p>
<p>Poručio je da sljedeći jubilej Fakultet dramskih umjetnosti mora dočekati u komfornijem i adekvatnijem prostoru za rad od ovog sa kojim kojim sada raspolaže.</p>
<p>- Da bi smo dali pravi zamajac napretku crnogorske kulture i njenoj internacionalizaciji moramo voditi vizionarsku politiku i dobrom sinergijom države i obrazovnih institucija trasirati put razvoja crnogorske kulture i u decenijama pred nama. Vjerujem da će i u tom periodu Fakultet dramskih umjetnosti biti važna karika u lancu kulture Crne Gore - naveo je predsjednik.</p>
<p>On je u ime države i svih njenih građana, profesorima, studentima i alumnistima fakulteta dramskih umjetnosti čestitaо ovaj važan jubilej.&nbsp;</p>
<p>- Rezultati koji su ostali za vama u prethodnih trideset godina potvrđuju da su vaš rad, posvećenost i kreativnost od velikog značaja za našu zajednicu. Ohrabrujem vas da u narednom periodu još više podstičete stvaralačku slobodu jer samo tako suština umjetnosti može doći do svog punog izražaja - zaključio je Milatović.</p>

1250x600

1084x550

Milatović: Fakultet dramskih umjetnosti je stub crnogorske kulture već tri decenije

<p>Tijelo u fazi raspadanja pronađeno je u Čanju u blizini plaže.</p>
<p>To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Uprave policije.</p>
<p>Rečeno nam je i da sumnjaju da se radi o stranom državljaninu, te da je obdukcija naložena.</p>

U Čanju pronađeno tijelo u fazi raspadanja, naložena obdukcija

<p>U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".</p>
<p>Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".</p>
<p>- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.</p>
<p>Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.</p>
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
<p>Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.</p>
<p>Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.</p>
<p>- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.</p>
<p>- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.</p>
<p>Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.</p>
<p>- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.</p>
<p>Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.</p>
<p>Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to</p>
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
<p>Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.</p>
<p>Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.</p>
<p>Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.</p>
<p>- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.</p>
<p>Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".</p>
<p>- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.</p>
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
<p>Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.</p>
<p>Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.</p>
<p>Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.</p>
<p>A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.</p>
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
<p>Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.</p>
<p>Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".</p>
<p>Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".</p>
<p>- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".</p>
<p>Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.</p>
<p>- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.</p>
<p>Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".</p>
<p>- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.</p>
<p>Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".</p>
<p>- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.</p>
<p>&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.</p>
<p>- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.</p>
<p>Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.</p>
<p>- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.</p>
<p>To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.</p>

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

<p>Navikavanje na nasilje nad novinarima jedna je od najopasnijih pojava u bilo kojem društvu. Kada se prijetnje medijskim poslenicima više ne doživljavaju kao alarm, kada institucije ćute, a političari ostaju nekažnjeni čak i kada iz skupštinskih klupa napadaju novinare tada možemo ustvrditi da granice dopuštenog više ne postoje.</p>
<p>Prošle sedmice funkcioner Demokrata Boris Bogdanović brutalno je targetirao Analitiku, M portal, Televiziju E nazvavši novinare ovih medija plaćenicima kriminalnih klanova. Zatim je, dan kasnije, više sati BIA saslušavala, pa protjerala iz Srbije kolumnistu Analitike Danila Marunovića, dok se resorna ministarka oglasila stajući u odbranu Bogdanovića, a praktično i BIA-e.</p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije, glavna i odgovorna urednica M portala <b>Danica Nikolić</b> primila je novu zastrašujuću prijetnju. U njoj je eksplicitno pomenuto ono što je prethodilo - njeni javni stavovi, komentari na izjave ministarke i političko targetiranje koje je “otvorilo” vrata da novinare ubuduće može napasti bilo ko, bilo kada i bilo gdje.</p>
<p>Nikolić za Analitiku govori o kontinuiranim prijetnjama koje dobija, direktnoj povezanosti političkog govora i nasilja, urušenim institucijama i sve opasnijoj atmosferi u kojoj novinari postaju mete.</p>
<h2>Previše slučajnosti za tako malo vremena&nbsp;</h2>
<p>Prijetnje, kako ukazuje, traju gotovo tri godine sa iste mail adrese, od iste osobe, uz potpuno poznatu lokaciju pošiljaoca. Slučaj je, kaže, prijavila i predočila policijskom Odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, koje je brzo lociralo napadača i identifikovalo državu iz koje djeluje, ali ništa dalje od toga.</p>
<p>- Iz svega onoga što je do sad poslao, imam osnova da sumnjam da je njegovo djelovanje dio šire strategije i da dobija instrukcije u kom trenutku i kako da mi se obrati. Nemoguće je da neko ko živi prilično daleko, a čak ni porijeklom nije iz Crne Gore, toliko detaljno prati društveno-politička zbivanja kod nas i da u mejlovima pominje čak i ljude npr. iz Sindikata RTCG koji nijesu previše javno eksponirani, da zna da sam govoreći o deportaciji reditelja i vašeg kolumniste Danila Marunovića “branila drugara”, da se zahvaljuje šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću što ga je “konačno poslušao”… - navodi Nikolić.</p>
<p>U pozadini svega vidi mnogo više od slučajnog napada pojedinca. Hronologija prethodne nedjelje, kaže, na to ukazuje.</p>
<p>- Prvo je Boris Bogdanović označio vas, nas i Televiziju E kao plaćenike dva kriminalna klana. Potom je za manje od 48 sati od njegove izjave iz Srbije protjeran reditelj Danilo Marunović, vaš redovni kolumnista i to zvanično zbog kolumne koju ste objavili. Uslijedila su ona veoma sporna oglašavanja ministarke Vujović kojima je pokušala da relativizuje oba događaja i odbrani i Bogdanovića i BIA-u. Još se nije slegla prašina oko toga, nama su stigle prijetnje vješanjem o bandere i nabijanjem na kolac - podsjeća Nikolić.</p>
<p>Ukazuje da je to previše slučajnosti za tako malo vremena, te da je krajnje naivno pomisliti da se sve desilo spontano, bez ikakve i ičije organizacije…&nbsp;</p>
<p>Nikolić naglašava da nije važno kako se lično osjeća, koliko je važno razumjeti da ovo što se njoj dešava nije pojedinačna priča, već dio kampanje.</p>
<p>„- &nbsp;ja i Vi, kao i svi ostali targetirani mediji moramo se pripremiti na nastavak ove prljave kampanje koja traje sad već godinama, a dostiže svoj vrhunac upravo ovih dana - upozorava sagovornica Analitike.</p>
<h2>Organizovana akcija, ne izolovan slučajevi</h2>
<p>Na pitanje koliko je opasno što prijetnjama gotovo redovno prethode izjave političara, Nikolić kategorično odbacuje mogućnost da je riječ o pukoj slučajnosti.</p>
<p>- Riječ je o organizovanoj akciji. Ona će uvijek početi izjavom nekog političara zaštićenog imunitetom koji će targetirati medije i novinare, nastaviće se prijetnjama, protjerivanjima iz države čija vlast kreira ovakve akcije, ponovo će se vratiti na političare koji će baciti novu laž u lice javnosti kako bi pokrenuli novu aferu bez epiloga… I tako u krug - ukazuje ona.</p>
<p>To je, kako dodaje, sistem iscrpljivanja ali i mobilizacije najekstremnijih pojedinaca, koji će potom, kada djeluju, biti okrivljeni kao izolovani slučajevi, dok će se političari opet izvući bez ikakve odgovornosti.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetiću da je nakon prvih prijetnji smrću koje su mi stigle u septembru 2022. godine, a u kojima su pominjane i novinarke Gradske televizije, u tu redakciju bez ikakvih problema ušao čovjek koji im je direktno prijetio - navodi Nikolić.</p>
<h2>Direktna povezanost između političkog govora i nasilja</h2>
<p>Komentrišući povezanost između govora političara i jezika nasilja u online prostoru, u kontekstu novih uznemirujućih prijetnje koje je primila, sagovornica Analitike smatra da postoji direktna konekcija političara sa ovim ljudima.&nbsp;</p>
<p>- Imam pravo da sumnjam, jer rečenica u kojoj BaneLA praktično zahvaljuje Bogdanoviću što ga je poslušao je rječitija od bilo čega do sad - naglašava Nikolić.</p>
<p>Ukazuje da su prijetnje uslijedile odmah nakon njene izjave za Televiziju E i komentara koji je objavljen na M portalu, povodom saopštenja ministarke Vujović kojim je pokušala da odbrani pratijskog kolegu, a i sam pošiljalac, kaže, govori o tome.</p>
<p>- Ne postoji nikakva dilema da je to bio glavni okidač za prijetnje vješanjem, nabijanjem na kolac i deportacijom, valjda iz Srbije u koju nijesam kročila skoro pet godina - ističe Nikolić.</p>
<h2>Bez povjerenja u institucije&nbsp;</h2>
<p>Upitana da li ima povjerenja u institucije, sagovornica Analitike rezignirano ističe da u ovakve institucije niko ne može imati povjerenja, posebno kada je riječ o sektoru bezbjednosti.</p>
<p>- Moram da naglasim da je ekipa iz Odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala koja je počela rad na ovom predmetu odradila sve što je bilo do njih - pronašli su sve potrebne podatke, uspostavili komunikaciju i saradnju sa policijom države u kojoj je BaneLA nalazi, alarmirali Interpol, sa mnom bili u redovnoj komunikaciji… - kaže Nikolić.</p>
<p>Međutim, u situaciji kakva jeste u sektoru bezbjednosti, najveći broj tih ljudi je, kaže, napustio Upravu policije i otišao da se bavi drugim poslovima.</p>
<p>- Svakako ih je bilo malo, tako da trenutno nemam nikakve informacije šta se dešava sa predmetom i samim tim ne mogu ni imati povjerenje - napominje Nikolić.</p>
<h2>Procjena bezbjednosti stigla u aprilu</h2>
<p>Podsjeća da je u početku imala dobru saradnju sa sektorom za visokotehnološki kriminal, te da su je pozivali i informisali o toku istrage.</p>
<p>- Kada su stigle prve prijetnje u septembru 2022. godine pozvao me je i tadašnji direktor UP Zoran Brđanin. Kasnije sam imala i jedan sastanak sa njim i njegovim tadašnjim pomoćnikom Lazarom Šćepanovićem kako bi me upoznali sa dotadašnjim tokom istrage, a krajem aprila sam i zvanično obaviještena o procjeni bezbjednosti koju je napravila Uprava policije u odnosu na prijetnje koje su mi do tada upućivane. &nbsp;Oni sprovode neku vrstu nadzora, u čiju analizu ne želim da se upuštam jer ne želim ni profesionalni ni lični život da dovodim u ravan opterećenja time da je uvijek u blizini neko ko bi trebalo da isprati dešavanja oko mene i moja kretanja - kaže Nikolić.</p>
<p>Ipak, kada je riječ o biranju između profesionalnog integriteta i lične bezbjednosti, izbor je za nju jasan.</p>
<p>- Uvijek će sve prevagnuti na stranu integriteta. Bezbjednost svakoga od nas jeste važna, ali kad izaberete integritet izabrali ste mirnu savjest, miran san i dostojanstvo, pa koliko trajali, neka traju - poručuje Nikolić.</p>
<h2>Pasivnost sistema posljedica straha, podobnosti i prećutne saglasnosti</h2>
<p>Vjeruje da bi sistem reagovao brže i odlučnije da su ovakve prijetnje bile upućene nekome iz vlasti.</p>
<p>- Prisjetiću se promptnog reagovanja tužilaštva na vrjednosne sudove o SPC koje je izrekao profesor Boban Batrićević u jednoj od svojih kolumni i suđenja koje mu je pripremano, pa ću na osnovu toga i drugih slučajeva ustvrditi da bi do sada slučaj bio ne samo riješen, već uvršten u sam vrh postignuća sektora bezbjednosti, tužilačko-sudske grane vlasti i vladajućih partija da je neko nešto slično poslao pripadnicima vlasti, SPC ili nekom njima bliskom - kaže urednica M portala.</p>
<p>Stava je da je institucionalna pasivnost u slučaju prijetnje novinarima rezultat kombinacije straha, političke podobnosti i prećutne saglasnosti sa porukama koje se šire prema kritičkim medijima.</p>
<p>- Dovedeni su podobni kadrovi koji rade ono što im se kaže, a ako im se ne kaže onda sami zaključe da je najbolje da ćute, uplašeni za svoje pozicije i budućnost, a ima i onih najekstremnijih koji će pribjeći taktici priključivanja napadu ili prostoj banalizaciji i relativizaciji čitave situacije - ukazuje Nikolić.</p>
<h2>Ćutanje i relativizacija - taktika anesteziranja javnosti</h2>
<p>Od ministarke kulture i medija Tamare Vujović, koja je prethodno branila i BIA-u i partijskog kolegu, nije stigla stigla javna osuda na nove prijetnje urednici M portala. Nikolić kaže da je nije očekivala ni od nje ni od bilo koga iz aktuelne vlasti.&nbsp;</p>
<p>- Pretpostavljam da su vrlo zadovoljni razvojem situacije i da ne žele da remete dinamiku. Što, naravno, ni na jedan način ne utiče ni na moj rad ni na moj život uopšte, tako da je možda najbolje da ostanu nijemi i dalje, jer svakako nikakva vajda od njihovog oglašavanja - poručuje ona.</p>
<p>Ćutanje i relativizacija, smatra Nikolić, jesu njihove taktike anesteziranja javnosti i uvođenje ovakvih događaja u normalnost.</p>
<p>- Kada se to dogodi, onda je svima sve dozvoljeno i niko ni za šta neće snositi odgovornost, ni za izrečeno ni za učinjeno. A njima to jeste cilj sve dok su na vlasti - poručuje urednica M portala.</p>

Nikolić: Sumnjam u direktnu konekciju političara sa onima koji mi prijete, prljava kampanja dostiže vrhunac

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha biće od 24 do 38 stepeni.</p>
<p>Vjetar najčešće slab do umjeren, promjenljivog smjera, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni - prvenstveno u jutarnjim i noćnim satima.</p>

Danas do 38 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: fakultet-dramskih-umjetnosti