Danas je Džordžu Lajtmenu 99 godina. Proljeća 1945. je kao devetnaestogodišnjak, u sklopu 286. Inženjerijskog bataljona 6. američke armije, prvi put kročio na njemačko tlo, rat je još bjesnio. Na svim su frontovima napredovali američki i britanski vojnici, te Crvena armija Sovjetskog Saveza, piše Dojče vele. U to vrijeme je u nekim južnonemačkim selima situacija bila nejasna.&nbsp; - Linija fronta bila je izuzetno promjenljiva - prisjeća se Lajtmen.&nbsp; Vermaht i SS su posljednjih mjeseci rata fanatično ratovali za očuvanje propadajuće nacističke vlasti. <h2>Strahote rata - koje nikada ne prolaze</h2> - Došli smo u jedno malo mjesto. Vidjeli smo 15 do 20 djece. Sve dječaci. Imali su deset do dvanaest godina. Mrtvi. Bili su obješeni. Pokucao sam na prva vrata i pitao što se dogodilo. Stanovnici su mu ispričali: To su učinili pripadnici zloglasnog njemačkog Vafen SS-a. Okupili su djecu iz mjesta, svakom dali po jednu ručnu protivoklopnu raketu i naredili im da pucaju kad ugledaju prvi američki tenk - prisjeća se Lajtmen gotovo 80 godina kasnije. Kad su tenkovi stigli, djeca su pobjegla.&nbsp; - Dan kasnije SS se vratio, skupio djecu i objesio ih o drveće. Vješali su sopstvenu djecu - kazao je Lajtmen. Istoričari će kasnije dokumentovati brojne zločine Vermahta i SS-a nad njemačkim civilima koji više nisu htjeli da ratuju - takozvane zločine završne faze rata. Njemci su ubijali milione ljudi u Njemačkoj i Evropi, ali i sopstvenu djecu. - Ta slika mi se nikada nije izbrisala iz sjećanja: kako tijela djece vise na vjetru - ističe Lajtmen. <h2>Sumnja u čovječanstvo</h2> Ratna iskustva duboko su obilježila Lajtmena.&nbsp; - Slika te djece ostavila je na mene tako dubok utisak da sam počeo sumnjati u čovječanstvo. Možda me najviše od svega do danas uznemirava upravo to što kao čovjek ne možeš vjerovati samome sebi. Jer ono što je motivisalo SS nije bilo racionalno - kazao je Lajtmen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c" data-rendition-name="original" width="1200" height="525" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen u jednom vojnom vozilu tokom rata(Photo: George Leitmann)</figcaption> </figure>  On, američki vojnik i oslobodilac, preispituje sam sebe suočen sa zločinima drugih. Možda je to jedna od ključnih razlika između biografija žrtava nacionalsocijalizma i biografija počinilaca: Decenijama nakon kraja rata skoro sve njemačke masovne ubice i njihovi pomagači poricali su sopstvenu odgovornost za rat koji je odnio živote više od 60 miliona ljudi. I poricali su svoju podršku fašističkoj ideologiji koja je ljude dijelila na vrijedne i bezvrijedne živote, a završila je industrijskim masovnim ubistvima evropskih Jevreja, Sinta i Roma i mnogih drugih. Njemci su pucali, trovani gasom, ubijali - ukupno 1,5 miliona djece - većinom zato što su bila Jevreji. Lajtmen nije bio samo američki vojnik koji se borio protiv nacističke Njemačke. Bio je i preživjeli iz Holokausta. Rođen je u Beču, glavnom gradu Austrije. Kada su nacisti preuzeli vlast, njegova jevrejska porodica odlučila je 1940. da pobjegne. Džordž, njegova majka i bake i djedovi dobili su vize za SAD. Samo njegov otac Jozef nije. On je 1940. pobjegao u tadašnju Jugoslaviju. Kada se činilo da je na sigurnom, Džordž i ostatak porodice ukrcali su se na brod za SAD. Nikada više nije vidio svoga oca. Nakon rata napravio je naučnu karijeru u SAD-u. Dugi niz godina bio je profesor inženjerskih nauka na elitnom američkom univerzitetu Berkli u Kaliforniji. Dobio je brojna priznanja i nagrade. Tamo i danas živi sa svojom 100-godišnjom suprugom Nensi u domu za starije. I dalje se često pita: „Kako je bilo moguće u tako kratkom vremenu da se od tako obrazovanih ljudi poput Njemaca napravi nešto tako zlo?“ Na to pitanje nema odgovor. Kao ni na mnoga druga. Ali ne prestaju ga progoniti.&nbsp; - Kad god sam upoznavao Njemce pitao sam se koliko su oni ili njihovi roditelji bili krivi. Ali pripisivati im krivicu zbog navodne krivice predaka bilo mi je, naučno gledano, neprimjereno - rekao je Lajtmen. <h2>U potrazi za ocem</h2> Kad se sa samo 18 godina dobrovoljno prijavio u vojsku u svojoj novoj domovini SAD-u slijedio je unutrašnji poriv: Neizvjesnost o sudbini oca. Njegova borba protiv Njemaca bila je i potraga. Po tome se razlikovao od većine svojih saboraca. - Kad smo u blizini Minhena dospjeli do koncentracionog logora Kaufering (dio sistema logora Dahau), moji su saborci bili zgroženi. Gnušali su se njemačkih zločina. Ali ja sam odmah pomislio na svog oca. Kad smo susretali oslobođene ljude, uvijek sam se nadao da ću ga ponovno vidjeti - priča Lajtmen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen danas(Photo: Dojče vele)</figcaption> </figure>  Kaufering sastojao se od jedanaest različitih logora. Nacisti su u bavarsku provinciju deportovali 23.000 ljudi, uglavnom istočnoevropskih Jevreja. Morali su prisilno raditi za njemačku ratnu industriju. Na kraju su svi trebali biti ubijeni. Bila je to strategija uništenje kroz rad, kako su to nacisti nazivali. Kad je Džordž Lajtmen aprila 1945. ušao u oslobođeni logor, otvorio mu se svijet iz Danteovog Pakla - tako je jedan preživjeli logoraš opisao logor.&nbsp; - Na sve strane &nbsp;su ležala tijela. Mnogi su još tinjali jer su Njemci pokušali da ih spale. Pošto su ljudi bili samo kost i koža, nisu gorjeli. Te mu se slike i danas vraćaju u snu - kazao je Lajtmen. <h2>"Hladnoća i bezobzirnost vraćaju se svima nama"</h2> Fondacija Evropskog memorijala holokausta vodi spomen-područje. Džordž Lajtmen je počasni član. Nedavno su se brojni gosti okupili povodom 80. godišnjice oslobođenja. Džordž ovaj put nije došao, put iz Kalifornije je bio pretežak za 99-godišnjaka. Komemoracija je bil obilježena žalošću za ubijenima, ali i zabrinutošću za budućnost: uspon ekstremno desne Alternative za Njemačku, uspon Donalda Trampa u SAD-u, ruski agresorski rat u Ukrajini. Duh fašizma se vratio - moć jačega, zabrinuto je u govoru rekao bečki istoričar Florijan Venkinger. - Ilon Mask smatra empatiju najvećom slabošću zapadne civilizacije. Tu valja ostati čvrst. Ako se društvena solidarnost, osjećanje za pravdu i saosjećanje ciljano napadaju, onda je sasvim jasno da hladnoća i bezobzirnost mogu da se vrate svima nama, da mogu sve da nas ugroze - rekao je Venkinger. I Džordža Lajtmena duboko zabrinjava aktualna politika.&nbsp; - Činjenica da neko poput Donalda Trampa može da postane predsjednik je nevjerovatna. To što veliki djelovi društva podržavaju fašističke ideje jeste uznemiravajuće. Pripisivati određenim grupama ljudi krivicu za nešto - to je oduvijek donosilo nesreću - ističe Lajtmen. Maja 2025. on navršava 100 godina. Uprkos svemu što je prošao, kaže da je imao dobar život. Mogao je da putuje svijetom, osnovao je porodicu i upoznao zanimljive ljude.&nbsp; Tek mnogo godina poslije okončanja rata doznao je kako mu je otac umro. U jednom logoru u Jugoslaviji Njemci su njemu i stotinama drugih zarobljenika pucali u glavu. Zato što je bio Jevrej. Do danas Džordž Lajtmen zamišlja kako je njegov otac doživio posljednje minute života. Svakog dana misli na to.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kraj Drugog svjetskog rata: "Objesili su svoju djecu!"

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta „Evropa sad“, Socijaldemokrata (SD), reis Rifat Fejzić, ali i brojni građani oštro su osudili fašistoidni tekst „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice?“ u kojem se poziva na netoleranciju i diskriminaciju – koji je objavljen na portalu „Srpska24“, prenijet na Portalu „Borba“ – a potom obrisan sa oba. Naime, autor Ivan Milošević - koji je ujedno i generalni sekretar Udruženja novinara Crne Gore i vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala „Srpska24“, se osvrnuo na događaj kod Sahat kule u kojem su legende crnogorske muzičke scene poklonile koncert nosiocu liste Demokratske partije socijalista (DPS) za lokalne izbore u Podgorici, Nerminu Abdiću. <h2>„NERMIN JE IPAK NERMIN“</h2> Autor je u ovom uratku ocijenio da je „koncert poslao poruku islamizacije Podgorice“. - Klicalo se Podgorici i podgoričkim sokacima i Sastavcima, starim i novim ljubavima, Ribnici, Sitnici i Morači, Gorici i Ljuboviću, Zeti i Plavnici, Brijegu od Morače i Sat kuli... I jasno je poručeno da sve to pod svoje i na okupu drži Nermin Abdić, a svi ostali su nepoželjni i nemaju pravo da svojataju i smatraju svojim podgoričke znamenitosti – napisao je, između ostalog, Milošević. Dalje je naveo da je „Nermin – ipak Nermin“. - Pa i neka je DPS-ovac hiljadu puta, ali ipak on pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija, posebno pjesma, je i ova koja se večeras raspojasala ispod Sat kule i koja je upućena jednom Nerminu i njegovoj stranci! U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti. Ostali su kolateralna šteta i treba je izbjegavati i za nju, naravno, ne treba glasati! – zaključio je Milošević. <h2>NETRPELJIVOST</h2> Ombudsman je ocijenio da tekst sadrži neprihvatljive i uvredljive segmente koji duboko podrivaju temelje multi-konfesionalne, multi-nacionalne, kulturne različitosti i suživota. - Koncert, koju god publiku da je okupio, nezavisno od političke, nacionalne i druge pripadnosti, a kao izraz umjetnosti, stvaralaštva i kulturnih dostignuća, ne smije se instrumentalizovati na način kako je to pokušano spornom objavom. Na ovaj način podstiče se nacionalna i vjerska netrpeljivost. Upravo kazivanje i u samom tekstu da je koncert okupio pjevače raznih profila, nacionalnih i religioznih, najveći je demant suštine objavljenog, te pokazatelj da se duh različitosti, slobode i suživota ne može i ne treba sputati – podvukao je Zaštitnik ljudskih praba i sloboda. Crna Gora je, kako je poručio, &nbsp;zemlja svih njenih građana i građanki i niko nema pravo da bilo kome uskrati slobodu umjetničkog stvaralaštva i političkog djelovanja eliminacijom kulturnih obilježja i onog što ne pripada samo jednoj vjeri već svima nama.&nbsp; - Osim toga, ovdje je riječ o još jednoj opasnoj pojavi, a to je stigmatizacija i targetiranje drugog i drugačijeg. Uključujući i ekstremizaciju u odnosu na vjerska, jezička i kulturna obilježja jednog dijela našeg društva – istakao je Ombudsman. Konstatovao je da smo navikli da se u predizbornom periodu, nažalost, češće javljaju ovakvi i slični primjeri izražavanja mišljenja i sprovode aktivnosti kojima se podstiču diskriminacija i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja. - I ovog puta apelujemo da se političko djelovanje prilagodi demokartskim standardima, kulturi dijaloga, uz poštovanje prava i sloboda svih učesnika/ca izbornog procesa – zaključio je Ombudsman. <h2>FAŠIZAM U NAJČISTIJOJ FORMI</h2> Poslanik DPS-a Ivan Vuković je ocijenio da se u ovom tekstu može vidjeti kako izgleda fašizam u najčistijoj formi. - I šta je ono protiv čega se borimo u Crnoj Gori, obavezno pročitajte ovaj tekst. Ako želite da pošaljemo poruku da u Podgorici nema mjesta za prebrojavanje ljudi po nacionalnom i vjerskom ključu, prilika je 29.09 – napisao je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter). Njegov partijski kolega, poslanik Oskar Huter je poručio da se u Crnoj Gori „ipak dijelimo samo na ljude i neljude“. - Ovakav fašizam ne može napisati sem pripadnik ove druge kategorije. Baš zato podrška za Nermina, za čovjeka i prijatelja. Za bolju i ljepšu Podgoricu, za evropsku Crnu Goru – napisao je Huter. <h2>SEGREGACIJA I FAŠIZAM</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je konstatovao da tekst predstavlja širenje mržnje. - Zaintrigiran komentarima pročitah kolumnu tamo gdje kao čitalac obično ne zalazim. Ovo je za svaku osudu i predstavlja primjer segregacije i širenja vjerske i nacionalne mržnje. Podgorica je uvijek bila nepodijeljeno građansko društvo i takva će uvijek i ostati. Kao i Crna Gora – naveo je Laković. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je kazao da je ovo fašizam. - Neka svako glasa za koga misli da ima dobar program i u koga vjeruje. Ubijeđen sam da ima puno dobrih i čestitih ljudi na svim listama. Ali ovo je fašizam - napisao je Fejzić na društvenoj mreži X. Poslanik Socijaldemorkata Nikola Zirojević je ocijenio da se radi o šovinizmu. - Nijesmo na istoj listi i možda je najpreciznije reći da smo politička konkurencija. Ali smo prije svega i iznad svega prijatelji! E pa, ljudini kao što je Nermin Abdić ne možete ni pod prozor da pljunete, bagro šovinistička, neofašistička – istakao je on. <h2>ATENTAT NA SLOBODNO, GRAĐANSKO DRUŠTVO I RAVNOPRAVNOST</h2> Član Građanske inicijative „21. maj“ i samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković &nbsp;pozvao je predsjednicu Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić Bojović i sve odborničke klubove da zajednički reaguju na islamofobiju ispoljenu prema Nerminu Abdiću koji je i kandidat partije građanske i evropske orjentacije na novog gradonačelnika Podgorice.&nbsp; - Pohvalno je što je sa portala „Borba“ povučen tekst pod nazivom „Koncert za Nermina: islamizacija Podgorice“ ali njegova je objava uznemirila javnost. To je bio svojevrsni atentat na slobodno i građansko društvo i u ravnopravnost do koje svi držimo. Posebno je zabrinjavajuća proizvoidnja netrpeljivosti u toku predizbornih aktivnosti. To nosi poruku da kandidati i građani drugačije nacioinalnosti i vjeroispovijesti od onih koje se percipiraju kao dominantne, nemaju šansu niti demokratsko pravo da biraju i budi birani – naveo je Zeković. Gotovo sve partije, bez obzira da li su desno, centar ili lijevo, retorički zastupaju, prema njegovom mišljenju, pristup da je Podgorica grad ljudskih prava koji pripada svima. - Zato svaki nastup, naročito medijski, koji zastupa i promoviše rasizam, netrpeljivost, drugorazrednost i manju važnost bilo koje društvene grupe zaslužuje odlučnu reakciju gradske skupštine i svih njenih odbornika i odbornica. Naša je najsvetija obaveza i odgovornost da svi ustanemo u zaštitu jednakosti i odbranimo druge i sebe od diskriminacije i odbacimo svaku vrstu pravoslavne i bilo koje druge vjerske supremacije – istakao je Zeković. <h2>PREVID BORBE</h2> Prosrpski Portal Borba prenio je ovaj tekst, ali je nakon burnih reakcija u javnosti koje su ukazale da se radi o fašizmu i širenju mržnje, on obrisan. Potom su objavili tekst u kojem se ograđuju od stavova autora Ivana Miloševića – ističući da on nije njihov redovni kolumnista.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905120916_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240905120916_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2" data-rendition-name="original" width="1000" height="720" loading="lazy" alt="Borba"> </figure>  Kazali su da se „Borba trudi da izađe u susret svima i objavi što je moguće više autorskih tekstova, nezavisno od toga kojoj političkoj, nacionalnoj ili vjerskoj grupaciji autori pripadaju“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905120916_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240905120916_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a" data-rendition-name="original" width="867" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska24"> </figure>  - Svjesni smo da je tekst izazvao osude javnosti i da nije primjeren, ali je došlo do previda i bez detaljnog čitanja je objavljen. Zbog toga se izvinjavamo prvenstveno dr Nerminu Abdiću, a zatim i cijeloj crnogorskoj javnosti, odnosno svim građanima koji su se osjetili uvrijeđenim i prozvanim. Izvinjenjem pokazujemo veličinu za razliku od onih koji se nikad nijesu izvinili za šovinističke tekstove uperene protiv srpskog naroda. Mi smo uvijek spremni da priznamo grešku, zbog čega smo i uklonili sporni tekst. Inače, na kraju teksta je, kao i u svim tekstovima u rubrici Drugi pišu, bila rečenica kojom se uvijek ograđujemo od mišljenja/stavova autora – navodi se u izvinjenju Portala „Borba“. <h2>ZAGOVORNIK ČETNIČKOG POKRETA</h2> U Digitalnom forenzičkom centru su poručili da su u studiji „Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crne Gore“ ukazali na djelovanje Ivana Miloševića i njegovog portala „Srpska24“ – kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja. - Takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje. Negiranjem temeljnih vrijednosti crnogorskog antifašizma i sekularnog karaktera države pokušava se uticati na javno mnjenje u susret izborima – ocijenili su u DFC-u. Milošević je, kako su ukazali u DFC, zagovornik četničkog pokreta i lika i djela četničkog komandanta Draže Mihailovića, zajedno sa vojvodom Miletom Pavićevićem, predsjednikom Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Crne Gore.&nbsp; Mileta Pavićević je 2007. godine u istoj grupi sa Andrijom Mandićem, sadašnjim predsjednikom Parlamenta Crne Gore dobio titulu četničkog vojvode. - Portal Srpska 24 koji je osnovan 2019. godine zalaže se za projekat koji podrazumijeva srpsku nacionalnu ideju, odnosno monarhiju kao prirodnu praksu Srba. Portal zagovara povratak vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i generala Draže Mihailovića u srpske udžbenike i u porodice njihovih potomaka i jasno duhovno opredjeljenje koje u Crnoj Gori vjekovima čuva Mitropolija crnogorsko primorska. Nakon reakcije javnosti portal Borba je obrisao sporni tekst uz izvinjenje i pravdanje da tekst nema veze sa portalom. Ipak, sama činjenica da je uredništvo portala dozvolilo da se tekst koji podstiče na međunacionalnu mržnju objavi na portalu i plasira čitaocima ukazuje na nepoštovanje novinarskog kodeksa i etike – naveli su u DFC. Oni naglašavaju ipak da je Milošević redovni kolumnista na portalu Borba. - Nepostojanje dovoljno razrađene samoregulacije i nedostatak medijske i digitalne pismenosti uzroci su rastućeg trenda govora mržnje u javnom prostoru. Širenje tih negativnih trendova zbog javnog iznošenja stavova utiče na podjele i netpeljivosti u društvu, formiranje javnog mnjenja, kao i na urušavanje bezbjednosti. Stoga je potrebno da nadležni organi još aktivnije reaguju i rade na suzbijanju plasiranja uvredljivog govora i govora mržnje kako prema javnim ličnostima tako i prema svim građanima Crne Gore – zaključili su u DFC. <h2>&nbsp;SLOBODA GOVORA NE ŠTITI SIJANJE MRŽNJE</h2> I Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) najoštrije osuđuje svaki govor mržnje i huškanje medija na neteoleranciju. - Podsjećamo da smo u obavezi da poštujemo Zakon o medijima i Etički kodes novinara/novinarki, koji nas obavezuju da ne koristimo jezik mržnje. To bi trebalo da znaju i portali čija je profesionalnost upitna, jer otvoreno služe partijskim ili nekim drugim interesima – istakli su u DPCG.&nbsp; Mediji bi, poručuju, morali da znaju da sloboda govora nije zaštićena u slučajevima sijanja mržnje, i da ovakve kolumne predstavljaju zloupotrebu slobode izražavanja.&nbsp; - Politička bitka ne opravdava preispitivanje nacionalnih, vjerskih, rodnih standarda koji bi trebalo biti poštovani u svakom društvu. Takođe, lična isključivost i huškački stavovi, makar i ogrnuti velom političkih kritika, ne smiju biti u javnom prostoru – podvukli su u DPCG.&nbsp; Pozivaju kolege, uključujući „i one koji partijski agituju - kršeći pravila profesije“, da se drže standarda novinarstva i sjete kako su „mnogi od nas bili odgovorni za ratne i druge nedaće u državi, ali i regionu“.&nbsp; - U članu 49 Zakona o medijima navodi se da „medij ne smije širiti, podsticati ili pravdati nasilje, mržnju ili diskriminaciju po osnovu rase,​​ etničke pripadnosti, veze sa nekim narodom ili nacionalnom zajednicom, pripadnosti grupi ili​​ pretpostavci o pripadnosti grupi, boje kože, pola, roda, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,​​ nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikalnoj organizaciji,​​ obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog​​ stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili interseksualnih​​ karakteristika, kao i po osnovu stvarnih ili pretpostavljenih ličnih svojstava“ - naglasili su u DPCG. &nbsp;U načelu 4 Etičkog kodeksa se, dodaju, precizira da mediji ne smiju da objavljuju materijal namijenjen širenju neprijateljstava i mržnje prema osobama zvog rase, etničkog šorijekla, nacionalnosti, vjeroispovjseti, pola, seksilane orijetnacije , rodnog identiteta, fizičkih i mentalnih stanja i bolesti, kao i zbog političke pripadnosti.

Anja Ivanović

Fašistoidni uradak juče osvanuo na prosrpskim portalima, uklonjen nakon burnih reakcija u javnosti

Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol osvrnuo se na objavu Demokratske Crne Gore na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima u višednevnoj borbi protiv požara, osim Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović su prije dva dana obišli domaće i međunarodne posade angažovane u gašenju požara, na aerodromu Avio–helikopterske jedinice MUP-a.
Nakon toga na zvaničnoj stranici Demokratske objavljene su fotografije sa tog događaja uz propratni tekst.
- Crna Gora će pamtiti ko joj je pružio ruku kad je bilo teško! Žrtva i hrabrost naših ljudi ostaju u pamćenju Crne Gore! Počast vojniku koji je položio život u izvršavanju zadatka - navedeno je, pored ostalog, u objavi.
Međutim, dok se konstatuje da se sa posadama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Češke, pripadnici Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje i Vojske Crne Gore u vatrenom okruženju izvode i po desetine letova dnevno, izostavlja se činjenica da je Hrvatska sa svojim kanaderima takođe pritekla u pomoć i bila velika podrška u prvim danima borbe sa vatrenom stihijom.
- Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - konstatovao je Sokol na mreži X, osvrnušvi se na ovaj (ne)namjerni propust Demokrata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1957396230461362651%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bečić i Šaranović juče su posjetili Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova i tom prilikom su se dosjetili i Hrvatske.
Bečić je kazao da je naša zahvalnost Srbiji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Švajcarskoj - i svima koji su nam pomogli ili će pomoći u narednim danima, iskrena i duboka.
- Ujedinjeni smo u ovoj borbi i to je naša najveća snaga. Crna Gora pamti i pamtiće svoju hrabrost, ali i prijatelje iz regiona i Evrope koji su nam pružili ruku kada je bilo najteže - poručio je Bečić.

Demokrate "zaboravile" podršku Hrvatske; Sokol: Nastavićemo da pomažemo, bez obzira na namjerna prećutkivanja beogradskih poltrona

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine će u narednih dan ili dva donijeti odluku na žalbu advokatskog tima Milorada Dodika, koji se žalio na odluku Centralne izborne komisije (CIK) o utvrđivanju prestanka mandata. Iako je CIK donio tu odluku, ona na snagu stupa danom pravosnažnosti, a to će biti odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Odbacivanje žalbe značiće automatski da je i Milorad Dodik bivši predsjednik entiteta Republika Srpska, nakon čega će CIK raspisati prijevremene izbore za predsjednika entiteta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818130832_9ff39bcea850206f13c3a860ed0d313b593164b80572906877fc6c53996cf835.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818130832_9ff39bcea850206f13c3a860ed0d313b593164b80572906877fc6c53996cf835" data-rendition-name="original" width="936" height="374" loading="lazy" alt="Dio Izbornog zakona koji govori o prestanku mandata"><figcaption>Dio Izbornog zakona koji govori o prestanku mandata(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818130832_e31f7596986b6800e50bba037ad18f06fcab565f81c6d303a0ebb52b13541c13.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818130832_e31f7596986b6800e50bba037ad18f06fcab565f81c6d303a0ebb52b13541c13" data-rendition-name="original" width="936" height="535" loading="lazy" alt="Dio Izbornog zakona koji govori o prestanku mandata"><figcaption>Dio Izbornog zakona koji govori o prestanku mandata(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>  Naravno, postoji mogućnost da Sud prihvati žalbu Dodika, ali prema dosadašnjim pravnim argumentima, za to su minimalne šanse. Dodik je danas iz Banja Luke, nakon ostavke premijera RS-a Radovana Viškovića najavio da će RS krajem septembra održati referendum, na kojem planiraju pitati građane tog entiteta da li prihvataju da visoki predstavnik u BiH donosi odluke i da li prihvataju presudu Miloradu Dodiku. To je još jedan u nizu poteza kojima Dodik negira ili barem pokušava negirati presude institucija BiH, odbijajući da se povuče s funkcije. Potom je najavio da će u roku od 90 dana od prvog referenduma održati i drugi referendum, ovaj put o secesiji entiteta RS, što je Dodik najavljivao desetine puta do sada. Takođe, Dodik je danas poručio da neće biti prijevremenih izbora u RS-u, koje bi CIK uskoro trebao raspisati. Ovo sve govori da nas u BiH čeka izuzetno vrela politička jesen.

Dodik će u narednim danima postati bivši predsjednik RS-a, za kraj septembra najavio referendum

Trideset i prvo izdanje Sarajevo Film Festivala zvanično je otvoreno, a zahvaljujući UNIQA osiguranju, glavnom sponzoru Festivala, publika već od prve večeri uživa u potpuno novom iskustvu – obnovljenom UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad. Pod sloganom „Stvaramo filmske trenutke zajedno“, UNIQA treću godinu zaredom potvrđuje svoje partnerstvo sa jednim od najvećih filmskih festivala u regionu, ne samo kao glavni sponzor, već i kao službeni osiguravač 31. Sarajevo Film Festivala. Pod zvjezdanim nebom Starog Grada, gledaoci će imati priliku da uživaju u pažljivo odabranim filmskim ostvarenjima iz regiona, okruženi atmosferom koja spaja magiju filma i duh zajedništva. Novo UNIQA Ljetno kino Stari Grad sada može ugostiti značajno veći broj gledalaca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818130816_6a88faa6b4633d54b51cf2a01772bc68a4bd3feff7dc12b118a320468870ddfe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818130816_6a88faa6b4633d54b51cf2a01772bc68a4bd3feff7dc12b118a320468870ddfe" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="uniqa"> </figure>  Osim toga, UNIQA kao glavni osiguravač Festivala, brine o sigurnosti cijelog događaja – od filmskih autora i tehničkog osoblja, do opreme, koja uključuje i veliko filmsko platno, na svim otvorenim scenama. Na ovaj način, Sarajevo Film Festival ne samo da postaje veći i atraktivniji, nego i sigurniji nego ikad. Partnerstvo UNIQA osiguranja i Sarajevo Film Festivala jasno potvrđuje posvećenost razvoju kulture, zajednice i kreativne industrije. Dok Festival okuplja publiku i filmske profesionalce iz cijelog svijeta, UNIQA osigurava da svaka projekcija i svaki trenutak festivala proteknu besprijekorno – od prvog svjetla na platnu do posljednje večeri, omogućujući posjetiocima da u potpunosti uživaju u magiji filma i zajedničkom festivalskom iskustvu. Sarajevo Film Festival traje do 22. augusta, a podrškom Festivalu UNIQA naglašava svoju misiju da bude više od osiguravajuće kompanije – da bude partner zajednici, kreator vrijednosti i podrška mladima i kulturi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818130816_ddd7d9f3b54ab1fb51430207cebd52911e4217ea6b10aa8f2aaa6fe0c84ae252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818130816_ddd7d9f3b54ab1fb51430207cebd52911e4217ea6b10aa8f2aaa6fe0c84ae252" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sarajevo Film Festival "> </figure>  - Radujemo se što smo i ove godine jedan od glavnih aktera ove lijepe festivalske priče, u kojoj je sve uistinu posvećeno filmu. Sarajevo Film Festival odavno je prerastao u događaj od ogromnog društvenog uticaja, koji nadilazi granice filma, postavši simbol kulturne vitalnosti, otpornosti i međunarodne saradnje. Partnerstvo UNIQA osiguranja i Sarajevo Film Festivala, zasnovano na zajedničkim vrijednostima podrške kulturi, zajedništvu i održivosti, dodatno je osnažilo njegov pozitivan uticaj na dobrobit čitave zajednice - kažu u UNIQA osiguranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818130820_3b7f1740b12a5001e65838ca9e48434871450ce2eebda9a0181be0de13560a4b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818130820_3b7f1740b12a5001e65838ca9e48434871450ce2eebda9a0181be0de13560a4b" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sarajevo Film Festival "> </figure>

Počeo 31. Sarajevo Film Festival: Otvoreno UNIQA ljetno kino Stari Grad

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković, otkrio javnosti političku doktrinu vlasti, a to je da su građani i NVO, zapravo, „eksterni naručioci“.
- Prevedeno: kad tražite reakciju na spomenik Hitlerovom savezniku Pavlu Đurišiću - to je narudžba. Kad se šire simboli fašizma i ekstremizma - to je interna rutina. Kad institucije ćute - to je „odbrana Poslovnika - poručuju iz CGO.
Prema njihovim riječima, od fašizma se ne brani birokratskim izgovorima nego odlukama, ali za to treba imati kuraži, a ne samo funkciju.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) opominju da će ekstremisti imati prolaz sve dok institucije spuštaju roletne i njihovi čelnici poručuju da je traženje odgovornosti zabranjeno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1957388935627247893&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO Lakoviću: Za odbranu od fašizma treba imati kuraži, a ne samo funkciju

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.