Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.
To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta Aida Petrović ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.
- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.
Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.
- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.
- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.
U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.
- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.
Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.
- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.
- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.
Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.
- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva - poručila je koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Ona podsjeća da se ovaj dan obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja, te poručila da bora protiv fašizma i antisemitizma nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
- Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - napomenula je Čabarkapa.
Dodala je da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo.
- Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora - podsjetila je Čabarkapa.
„Kristalna noć“, kako je rekla, opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao.
- Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi – jasna je Čabarkapa.
Ovaj dan nas, ističe ona, podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret.
- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam - zaključila je Čabarkapa.

500x500

1250x600

1084x550

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

Milan Knežević je nekoliko sati nakon incidenta dodatno podgrijao situaciju izjavom da u Crnoj Gori živi 113.000 Turaka. Ministar unutrašnjih poslova je, međutim, priznao gaf: iako ih prema evidenciji ima 13.500, ne postoji precizan spisak svih tih osoba. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) se po ovom pitanju nije oglašavala, iako je njen zadatak da sprječava incidente i obavlja svoj posao, istakao je sociolog i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Radojičić u emisiji E uživo na Televiziji E.
Proces fašizacije, kaže Radojičić, crnogorskog društva je počeo devedesetih godina prošlog vijeka i nastavljen, a trenutno ima svoje legalne i legitimne oblike u političkim partijama u nosiocima vlasti.
- Fašizam ima i simboličke oblike u raznim spomenicima ratnim zločincima, Pavlu Đurišiću, od prije nekoliko dana i Amfilohiju Radoviću, tako da mene ne iznenađuje previše i ovaj oblik djelovanja fašisoidnih ljudi, odnosno ljudi koji razmišljaju i baštine te vrste vrijednosti i razmišljaju na taj način - rekao je Radojičić.
Dodaje da se uporedo sa pomenutin procesima u proteklih 40 godina razvijaju i emancipatorski procesi, koji u posljednjih pet godina zvanično gube bitku u odnosu na proces fašizacije.
Smatra i da je incident na Zabjelu bio samo okidač, kao što je to mogao biti i neki bezazleniji ili grublji, ali pokazuje pravo lice pojedinih struktura koje se baštine i gaje dugi niz godina.
- Danas su to bili Turci, sjutra može biti neko drugi, neke druge skupine, neke marginalizovane skupine, mogu biti autohtoni stanovnici Crne Gore, može biti bilo ko. Sistemski je problem koji se ne rješava. Turci su po incidentima i ponašanju na 6. mjestu, ali kada su u pitanju turizam i ekonomija, po podacima za 2024. godinu, turisti iz Turske napravili preko 500.000 zvaničnih uknjiženih noćenja i sve ono što proizlazi iz toga, a to se ne odnosi na ljude koji su ovdje došli - naglasio je Radojičić.
Prema njegovim riječima, postupak premijera Spajića ukidanjem bezviznog režima sa Turkom pokazuje da je premijer postupio nepromišljeno i ishitreno.
- S druge strane, očigledno je da je premijer pokazao nesposobnost čitave Vlade, institucija, odbrambenog sistema, MUP-a, ANB-a i svih struktura koje su trebale da rade na prevenciji ovakvih događaja i da rade na analizi svih ljudi koji dolaze u Crnu Goru, na dobrom ambijentu za ljude koji žele da se bave biznisom i da iskorijene svaki vid kriminala koji je moguće uvesti sa strane, a Vlada je sa svim svojim službama zakazala na ovom primjeru i nesvjesno priznala svoju odgovornost apsolutnu u ovom činjenju - zaključio je Radojičić.

Radojičić: Fašizam ima legalne i legitimne oblike u političkim partijama – nosiocima vlasti

Politika proširenja je bila jedna od najuspješnijih politika Unije u prethodnim decenijama i zato raduje obnovljeni entuzijazam i nikada snažnija podrška zemljama kandidatima od posljednjeg talasa proširenja - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović koji je, zajedno sa generalnim sekretarom te partije Adisom Balotom, učestvovao u radu Kongresa Partije evropskih socijalista u Amsterdamu.
Vujović je ocijenio da će članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji očistiti naša društva od fašizma i kriminala.
- U nekim zemljama, nažalost i kod nas u Crnoj Gori, na vlasti su ljudi koji pripadaju prošlosti i čija je politika, a i oni personalno, bila sinonim za sve loše sto nam se dešavalo u proteklim decenijama. Ti akteri koriste temu EU integracija da se zaogrnu plaštom lažnog evropejstva, dok svojim konkretnim činjenima i nacionalističkim politikama razaraju naša društva, predstavljajući time najveći izazov na evropskom putu - naglasio je Vujović.
Vujović je, kako su naglasili u Evropskom savezu, u svim razgovorima u Amsterdamu potencirao brzo članstvo naše zemlje u EU kao ključni prioritet i iskazao zahvalnost zbog snažne podrške tom procesu, koja dolazi sa evropskih adresa, a posebno sa adresa predstavnika socijaldemokratske politike.
Kongres je održan pod sloganom "Progresivna mobilizacija u Evropi i na širem prostoru", a dosadašnji lider evropskih socijalista Stefen Lofven izabran je na novi mandat na toj funkciji.
Izabrano je i novo rukovodstvo PES-a i usvojeno 14 programskih rezolucija.
Diskusije na Kongresu su, dodaju u Evropskom savezu, obuhvatile ključne prioritete progresivnih snaga - od pravičnog oporezivanja i socijalne pravde do zapošljavanja, jednakosti i demokratije.
- Učešće na Kongresu druge najjače političke asocijacije u Evropskoj uniji bila je prilika da se promoviše politika SDP-a i Evropskog saveza, potencira imperativ brzog puta Crne Gore u EU, kao i da se realizuju brojni susreti sa poslanicima Evropskog parlamenta iz redova socijalista i demokrata, kao i sa drugim važnim predstavnicima evropske politike i dokazanim prijateljima njenog puta ka EU - zaključili su u saopštenju.

Vujović: Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji oćistiće naša društva od fašizma i kriminala

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Ako ćemo pošteno, onda je i ovaj članak krivično djelo, kazao je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević reagujući na informaciju pojedinih medija da Specijalno državno tužilaštvo sumnja da su neke medijske kuće dobijale povjerljive podatke od osoba koje su privedene u nedavnoj akciji Specijalnog policijskoj odjeljenja.
- No, kad su Demokrate išta radile pošteno - pitao je on.
U međuvremenu, prema njegovim riječima, in4s, Borba i ostalo smeće nastavljaju fašističko huškanje.
- Ne Bjelorusija, Sjeverna Koreja na Balkanu - zaključio je poslanik Socijaldemokrata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1975105642101932132&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Crna Gora je Sjeverna Koreja na Balkanu

Hemon: U toku je fašistička revolucija

Crna Gora je u posljednjih pet godina postala primjer onoga što se u istraživanjima političke nauke svrstava u populističke režime. Vlasti od 2020. godine populizam ne vide kao svoj cilj, nego kao instrument putem kojeg će se odreći svake vrste odgovornosti i to rade koristeći modele koji su autoritarni, a unutrašnju i vanjsku politiku vode neliberalnim i nedemokratskim uzusima.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikolog Marko Savić.
- Tako da danas govorimo o polarizovanom društvu i političkoj sceni, o manjku prostora za strateški dijalog &nbsp;i o dodatnom urušavanju institucija koje bi trebalo da čuvaju građanski karakter ove države - dodao je on.
Crna Gora se, navodi, nalazi na rubu afektivnog polarizma, što znači da je društvena atmosfera takva da je nemoguće da dođe do dijaloga koji bi uključio različite društvene aktere.
- Afektivni polarizam proizvodi nešto što može biti vrlo pogubno za građanski kapacitet ove države, a može dovesti do sukoba. Takođe, vidimo da je Crna Gora u posljednjih pet godina postala klasični primjer polarizovanog društva. Više ne govorimo o podjelama kao o nekakvoj inherentnoj karakteristici svakog demokratskog društva, već govorimo o polarizovanosti i ti polovi se sve više udaljavaju i na taj način nastaje zapravo ova atmosfera koju sam pomenuo - rekao je on.
Komentarišući najave o rekonstrukciji Vlade, koja bi dovela do smjene nekih ministara, uglavnom iz redova Demokrata, Savić kaže da vjeruje da će ona donijeti samo zamjene.
- Dobićemo zamjene, dobićemo najduže polugodišnje “zamazivanje” očiju međunarodnih partnera i Evropske unije da do određenih promjena dolazi, a u suštini, preusmjeravaćemo energiju na neke stvari koje nijesu ključne i bitne - istakao je Savić.y
Vjeruje da je uloga opozicije nemušta i da su propustili dosta vremena da stanu na branik ključnih vrijednosti građanskog identiteta.
- Čini mi se da oni nijesu kadri da u ovim vodama plivaju na način na koji to njihovi glasači očekuju. Napisao sam na twitteru da su trebali da budu oko postamenta Pavlu Đurišiću, da svaki dan budu na protestu sa Cetinjanima na Kruševom ždrijelu, da i ranije pokrenu vaninstitucionalnu borbu - dodao je on.
Savić kao jednu vrstu suptilnog fašizma komentariše nastup profesora Aleksandra Stamatovića u emisiji “Naglas” na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u kojoj je gostovao sa akademikom Šerbom Rastoderom. Postavlja se pitanje, kaže, koja je u toj emisiji bila &nbsp;uloga Javnog servisa.
- Ne moramo da trošimo riječi na to kakva je uloga u ovome društvu, kakav je cilj nastupa i diskursa Stamatovića, ali možemo da govorimo o tome zašto je takvom diskursu dato vrijeme i prostor koji građani i građanke ove države plaćaju. Pokušaj je to da se gledaocima proda da se pod krinkom izbalansiranog izvještavanja dovode dva suprotstavljena gledišta na nešto što su utvrđene istorijske činjenice. Ovdje moram podvući da je profesor Rastoder vrlo elokventno i argumentovano branio poziciju prije svega nauke, što je iz moje perspektive kao politikologa jako važno da podvučem - istakao je Savić.
Podsjeća da je moderiranje emsije prepušteno, kako kaže, nesnađenom mladom novinaru koji je ostavio prostor za suptilnu verziju fašizma.
- U takvim diskusijama, kada dođe do pravljenja razlike po rezovima koje je Stamatović plasirao, a tiču se porodične istorije, porijekla, vjere to onda govori o jasnom fašizmu. Javni servis je imao ulogu promotera ovakvog diskursa. Ovo ne dolazi ad hoc, postoje određeni urednici koji su ovakvu formu uokvirili i koji su je nakon toga plasirali i na društvene mreže, obraćajući se upravo onim gledaocima kojima će taj segment emisije biti privlačan da ga u potpunosti pogledaju - naglasio je Savić.
Ako se govori iz perspektive analize medija Javni servis je, kaže, napravio ono što se naziva clickbait-om.
- A to je bio čitav koncept emisije, da se tema koja jeste istinski važna, predstavi kao još jedna u nizu nacionalističkih borbi dva nacionalna tabora. Tako su sebe vrlo svjesno svrstali u promotera ovog suptilnog fašizma - dodao je on.&nbsp;
Savić podsjeća i na drudge priče i emisije RTCG-a koji, kaže, promovišu suptilni fašizam, poput serijala “Vraneš - ljudi i događaji”, kao i “Sanjajte sa nama Crnu Goru” sa Slavišom Čurovićem gdje se plasiraju, kako tvrdi, apsolutno neistinite i neutvrđene istorijske činjenice o Crnoj Gori.
On je u doktorskoj disertaciji obrađivao spomeničku kulturu kao dio meke moći Rusije u Crnoj Gori. Došao je do zaključka da u Crnoj Gori &nbsp;postoje spomenici koji imaju takvo značenje.
- SPC se u prethodnih deset godina pojavljuje kao ključni uzurpator onoga što su zakonske norme i propisi kada je u pitanju spomenička kultura, kroz njima svojstvenu reviziju istorije. Institucije ove države su odgovorne. Zašto ne reaguju? &nbsp;Zato što je uloga u SPC u Crnoj Gori apsolutno politička. Postoji direktni uticaj koji se umnogome analizira, postoji i drugi koji govori o jednoj vrsti simbioze koja u tom obliku do 2020.godine nije postojala, na način da SPC postaje politički akter - rekao je Savić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9i-v3WXTZJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Javni servis je vrlo svjesno sebe svrstao u promotera suptilnog fašizma

Danas je Džordžu Lajtmenu 99 godina. Proljeća 1945. je kao devetnaestogodišnjak, u sklopu 286. Inženjerijskog bataljona 6. američke armije, prvi put kročio na njemačko tlo, rat je još bjesnio. Na svim su frontovima napredovali američki i britanski vojnici, te Crvena armija Sovjetskog Saveza, piše Dojče vele. U to vrijeme je u nekim južnonemačkim selima situacija bila nejasna.&nbsp; - Linija fronta bila je izuzetno promjenljiva - prisjeća se Lajtmen.&nbsp; Vermaht i SS su posljednjih mjeseci rata fanatično ratovali za očuvanje propadajuće nacističke vlasti. <h2>Strahote rata - koje nikada ne prolaze</h2> - Došli smo u jedno malo mjesto. Vidjeli smo 15 do 20 djece. Sve dječaci. Imali su deset do dvanaest godina. Mrtvi. Bili su obješeni. Pokucao sam na prva vrata i pitao što se dogodilo. Stanovnici su mu ispričali: To su učinili pripadnici zloglasnog njemačkog Vafen SS-a. Okupili su djecu iz mjesta, svakom dali po jednu ručnu protivoklopnu raketu i naredili im da pucaju kad ugledaju prvi američki tenk - prisjeća se Lajtmen gotovo 80 godina kasnije. Kad su tenkovi stigli, djeca su pobjegla.&nbsp; - Dan kasnije SS se vratio, skupio djecu i objesio ih o drveće. Vješali su sopstvenu djecu - kazao je Lajtmen. Istoričari će kasnije dokumentovati brojne zločine Vermahta i SS-a nad njemačkim civilima koji više nisu htjeli da ratuju - takozvane zločine završne faze rata. Njemci su ubijali milione ljudi u Njemačkoj i Evropi, ali i sopstvenu djecu. - Ta slika mi se nikada nije izbrisala iz sjećanja: kako tijela djece vise na vjetru - ističe Lajtmen. <h2>Sumnja u čovječanstvo</h2> Ratna iskustva duboko su obilježila Lajtmena.&nbsp; - Slika te djece ostavila je na mene tako dubok utisak da sam počeo sumnjati u čovječanstvo. Možda me najviše od svega do danas uznemirava upravo to što kao čovjek ne možeš vjerovati samome sebi. Jer ono što je motivisalo SS nije bilo racionalno - kazao je Lajtmen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050808054_a0e0a5454baca37ffcf97ec9e9a3716ad28bbd0d9e550719407cce1ad3eb1c3c" data-rendition-name="original" width="1200" height="525" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen u jednom vojnom vozilu tokom rata(Photo: George Leitmann)</figcaption> </figure>  On, američki vojnik i oslobodilac, preispituje sam sebe suočen sa zločinima drugih. Možda je to jedna od ključnih razlika između biografija žrtava nacionalsocijalizma i biografija počinilaca: Decenijama nakon kraja rata skoro sve njemačke masovne ubice i njihovi pomagači poricali su sopstvenu odgovornost za rat koji je odnio živote više od 60 miliona ljudi. I poricali su svoju podršku fašističkoj ideologiji koja je ljude dijelila na vrijedne i bezvrijedne živote, a završila je industrijskim masovnim ubistvima evropskih Jevreja, Sinta i Roma i mnogih drugih. Njemci su pucali, trovani gasom, ubijali - ukupno 1,5 miliona djece - većinom zato što su bila Jevreji. Lajtmen nije bio samo američki vojnik koji se borio protiv nacističke Njemačke. Bio je i preživjeli iz Holokausta. Rođen je u Beču, glavnom gradu Austrije. Kada su nacisti preuzeli vlast, njegova jevrejska porodica odlučila je 1940. da pobjegne. Džordž, njegova majka i bake i djedovi dobili su vize za SAD. Samo njegov otac Jozef nije. On je 1940. pobjegao u tadašnju Jugoslaviju. Kada se činilo da je na sigurnom, Džordž i ostatak porodice ukrcali su se na brod za SAD. Nikada više nije vidio svoga oca. Nakon rata napravio je naučnu karijeru u SAD-u. Dugi niz godina bio je profesor inženjerskih nauka na elitnom američkom univerzitetu Berkli u Kaliforniji. Dobio je brojna priznanja i nagrade. Tamo i danas živi sa svojom 100-godišnjom suprugom Nensi u domu za starije. I dalje se često pita: „Kako je bilo moguće u tako kratkom vremenu da se od tako obrazovanih ljudi poput Njemaca napravi nešto tako zlo?“ Na to pitanje nema odgovor. Kao ni na mnoga druga. Ali ne prestaju ga progoniti.&nbsp; - Kad god sam upoznavao Njemce pitao sam se koliko su oni ili njihovi roditelji bili krivi. Ali pripisivati im krivicu zbog navodne krivice predaka bilo mi je, naučno gledano, neprimjereno - rekao je Lajtmen. <h2>U potrazi za ocem</h2> Kad se sa samo 18 godina dobrovoljno prijavio u vojsku u svojoj novoj domovini SAD-u slijedio je unutrašnji poriv: Neizvjesnost o sudbini oca. Njegova borba protiv Njemaca bila je i potraga. Po tome se razlikovao od većine svojih saboraca. - Kad smo u blizini Minhena dospjeli do koncentracionog logora Kaufering (dio sistema logora Dahau), moji su saborci bili zgroženi. Gnušali su se njemačkih zločina. Ali ja sam odmah pomislio na svog oca. Kad smo susretali oslobođene ljude, uvijek sam se nadao da ću ga ponovno vidjeti - priča Lajtmen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050808054_df208bd56de13698ab594d98cdbb956fb5d819fc28c09adf2b1b2e1c853bf2a7" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Džordž Lajtmen"> <figcaption>Džordž Lajtmen danas(Photo: Dojče vele)</figcaption> </figure>  Kaufering sastojao se od jedanaest različitih logora. Nacisti su u bavarsku provinciju deportovali 23.000 ljudi, uglavnom istočnoevropskih Jevreja. Morali su prisilno raditi za njemačku ratnu industriju. Na kraju su svi trebali biti ubijeni. Bila je to strategija uništenje kroz rad, kako su to nacisti nazivali. Kad je Džordž Lajtmen aprila 1945. ušao u oslobođeni logor, otvorio mu se svijet iz Danteovog Pakla - tako je jedan preživjeli logoraš opisao logor.&nbsp; - Na sve strane &nbsp;su ležala tijela. Mnogi su još tinjali jer su Njemci pokušali da ih spale. Pošto su ljudi bili samo kost i koža, nisu gorjeli. Te mu se slike i danas vraćaju u snu - kazao je Lajtmen. <h2>"Hladnoća i bezobzirnost vraćaju se svima nama"</h2> Fondacija Evropskog memorijala holokausta vodi spomen-područje. Džordž Lajtmen je počasni član. Nedavno su se brojni gosti okupili povodom 80. godišnjice oslobođenja. Džordž ovaj put nije došao, put iz Kalifornije je bio pretežak za 99-godišnjaka. Komemoracija je bil obilježena žalošću za ubijenima, ali i zabrinutošću za budućnost: uspon ekstremno desne Alternative za Njemačku, uspon Donalda Trampa u SAD-u, ruski agresorski rat u Ukrajini. Duh fašizma se vratio - moć jačega, zabrinuto je u govoru rekao bečki istoričar Florijan Venkinger. - Ilon Mask smatra empatiju najvećom slabošću zapadne civilizacije. Tu valja ostati čvrst. Ako se društvena solidarnost, osjećanje za pravdu i saosjećanje ciljano napadaju, onda je sasvim jasno da hladnoća i bezobzirnost mogu da se vrate svima nama, da mogu sve da nas ugroze - rekao je Venkinger. I Džordža Lajtmena duboko zabrinjava aktualna politika.&nbsp; - Činjenica da neko poput Donalda Trampa može da postane predsjednik je nevjerovatna. To što veliki djelovi društva podržavaju fašističke ideje jeste uznemiravajuće. Pripisivati određenim grupama ljudi krivicu za nešto - to je oduvijek donosilo nesreću - ističe Lajtmen. Maja 2025. on navršava 100 godina. Uprkos svemu što je prošao, kaže da je imao dobar život. Mogao je da putuje svijetom, osnovao je porodicu i upoznao zanimljive ljude.&nbsp; Tek mnogo godina poslije okončanja rata doznao je kako mu je otac umro. U jednom logoru u Jugoslaviji Njemci su njemu i stotinama drugih zarobljenika pucali u glavu. Zato što je bio Jevrej. Do danas Džordž Lajtmen zamišlja kako je njegov otac doživio posljednje minute života. Svakog dana misli na to.

Kraj Drugog svjetskog rata: "Objesili su svoju djecu!"

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta „Evropa sad“, Socijaldemokrata (SD), reis Rifat Fejzić, ali i brojni građani oštro su osudili fašistoidni tekst „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice?“ u kojem se poziva na netoleranciju i diskriminaciju – koji je objavljen na portalu „Srpska24“, prenijet na Portalu „Borba“ – a potom obrisan sa oba. Naime, autor Ivan Milošević - koji je ujedno i generalni sekretar Udruženja novinara Crne Gore i vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala „Srpska24“, se osvrnuo na događaj kod Sahat kule u kojem su legende crnogorske muzičke scene poklonile koncert nosiocu liste Demokratske partije socijalista (DPS) za lokalne izbore u Podgorici, Nerminu Abdiću. <h2>„NERMIN JE IPAK NERMIN“</h2> Autor je u ovom uratku ocijenio da je „koncert poslao poruku islamizacije Podgorice“. - Klicalo se Podgorici i podgoričkim sokacima i Sastavcima, starim i novim ljubavima, Ribnici, Sitnici i Morači, Gorici i Ljuboviću, Zeti i Plavnici, Brijegu od Morače i Sat kuli... I jasno je poručeno da sve to pod svoje i na okupu drži Nermin Abdić, a svi ostali su nepoželjni i nemaju pravo da svojataju i smatraju svojim podgoričke znamenitosti – napisao je, između ostalog, Milošević. Dalje je naveo da je „Nermin – ipak Nermin“. - Pa i neka je DPS-ovac hiljadu puta, ali ipak on pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija, posebno pjesma, je i ova koja se večeras raspojasala ispod Sat kule i koja je upućena jednom Nerminu i njegovoj stranci! U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti. Ostali su kolateralna šteta i treba je izbjegavati i za nju, naravno, ne treba glasati! – zaključio je Milošević. <h2>NETRPELJIVOST</h2> Ombudsman je ocijenio da tekst sadrži neprihvatljive i uvredljive segmente koji duboko podrivaju temelje multi-konfesionalne, multi-nacionalne, kulturne različitosti i suživota. - Koncert, koju god publiku da je okupio, nezavisno od političke, nacionalne i druge pripadnosti, a kao izraz umjetnosti, stvaralaštva i kulturnih dostignuća, ne smije se instrumentalizovati na način kako je to pokušano spornom objavom. Na ovaj način podstiče se nacionalna i vjerska netrpeljivost. Upravo kazivanje i u samom tekstu da je koncert okupio pjevače raznih profila, nacionalnih i religioznih, najveći je demant suštine objavljenog, te pokazatelj da se duh različitosti, slobode i suživota ne može i ne treba sputati – podvukao je Zaštitnik ljudskih praba i sloboda. Crna Gora je, kako je poručio, &nbsp;zemlja svih njenih građana i građanki i niko nema pravo da bilo kome uskrati slobodu umjetničkog stvaralaštva i političkog djelovanja eliminacijom kulturnih obilježja i onog što ne pripada samo jednoj vjeri već svima nama.&nbsp; - Osim toga, ovdje je riječ o još jednoj opasnoj pojavi, a to je stigmatizacija i targetiranje drugog i drugačijeg. Uključujući i ekstremizaciju u odnosu na vjerska, jezička i kulturna obilježja jednog dijela našeg društva – istakao je Ombudsman. Konstatovao je da smo navikli da se u predizbornom periodu, nažalost, češće javljaju ovakvi i slični primjeri izražavanja mišljenja i sprovode aktivnosti kojima se podstiču diskriminacija i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja. - I ovog puta apelujemo da se političko djelovanje prilagodi demokartskim standardima, kulturi dijaloga, uz poštovanje prava i sloboda svih učesnika/ca izbornog procesa – zaključio je Ombudsman. <h2>FAŠIZAM U NAJČISTIJOJ FORMI</h2> Poslanik DPS-a Ivan Vuković je ocijenio da se u ovom tekstu može vidjeti kako izgleda fašizam u najčistijoj formi. - I šta je ono protiv čega se borimo u Crnoj Gori, obavezno pročitajte ovaj tekst. Ako želite da pošaljemo poruku da u Podgorici nema mjesta za prebrojavanje ljudi po nacionalnom i vjerskom ključu, prilika je 29.09 – napisao je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter). Njegov partijski kolega, poslanik Oskar Huter je poručio da se u Crnoj Gori „ipak dijelimo samo na ljude i neljude“. - Ovakav fašizam ne može napisati sem pripadnik ove druge kategorije. Baš zato podrška za Nermina, za čovjeka i prijatelja. Za bolju i ljepšu Podgoricu, za evropsku Crnu Goru – napisao je Huter. <h2>SEGREGACIJA I FAŠIZAM</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je konstatovao da tekst predstavlja širenje mržnje. - Zaintrigiran komentarima pročitah kolumnu tamo gdje kao čitalac obično ne zalazim. Ovo je za svaku osudu i predstavlja primjer segregacije i širenja vjerske i nacionalne mržnje. Podgorica je uvijek bila nepodijeljeno građansko društvo i takva će uvijek i ostati. Kao i Crna Gora – naveo je Laković. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je kazao da je ovo fašizam. - Neka svako glasa za koga misli da ima dobar program i u koga vjeruje. Ubijeđen sam da ima puno dobrih i čestitih ljudi na svim listama. Ali ovo je fašizam - napisao je Fejzić na društvenoj mreži X. Poslanik Socijaldemorkata Nikola Zirojević je ocijenio da se radi o šovinizmu. - Nijesmo na istoj listi i možda je najpreciznije reći da smo politička konkurencija. Ali smo prije svega i iznad svega prijatelji! E pa, ljudini kao što je Nermin Abdić ne možete ni pod prozor da pljunete, bagro šovinistička, neofašistička – istakao je on. <h2>ATENTAT NA SLOBODNO, GRAĐANSKO DRUŠTVO I RAVNOPRAVNOST</h2> Član Građanske inicijative „21. maj“ i samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković &nbsp;pozvao je predsjednicu Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić Bojović i sve odborničke klubove da zajednički reaguju na islamofobiju ispoljenu prema Nerminu Abdiću koji je i kandidat partije građanske i evropske orjentacije na novog gradonačelnika Podgorice.&nbsp; - Pohvalno je što je sa portala „Borba“ povučen tekst pod nazivom „Koncert za Nermina: islamizacija Podgorice“ ali njegova je objava uznemirila javnost. To je bio svojevrsni atentat na slobodno i građansko društvo i u ravnopravnost do koje svi držimo. Posebno je zabrinjavajuća proizvoidnja netrpeljivosti u toku predizbornih aktivnosti. To nosi poruku da kandidati i građani drugačije nacioinalnosti i vjeroispovijesti od onih koje se percipiraju kao dominantne, nemaju šansu niti demokratsko pravo da biraju i budi birani – naveo je Zeković. Gotovo sve partije, bez obzira da li su desno, centar ili lijevo, retorički zastupaju, prema njegovom mišljenju, pristup da je Podgorica grad ljudskih prava koji pripada svima. - Zato svaki nastup, naročito medijski, koji zastupa i promoviše rasizam, netrpeljivost, drugorazrednost i manju važnost bilo koje društvene grupe zaslužuje odlučnu reakciju gradske skupštine i svih njenih odbornika i odbornica. Naša je najsvetija obaveza i odgovornost da svi ustanemo u zaštitu jednakosti i odbranimo druge i sebe od diskriminacije i odbacimo svaku vrstu pravoslavne i bilo koje druge vjerske supremacije – istakao je Zeković. <h2>PREVID BORBE</h2> Prosrpski Portal Borba prenio je ovaj tekst, ali je nakon burnih reakcija u javnosti koje su ukazale da se radi o fašizmu i širenju mržnje, on obrisan. Potom su objavili tekst u kojem se ograđuju od stavova autora Ivana Miloševića – ističući da on nije njihov redovni kolumnista.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905120916_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240905120916_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2" data-rendition-name="original" width="1000" height="720" loading="lazy" alt="Borba"> </figure>  Kazali su da se „Borba trudi da izađe u susret svima i objavi što je moguće više autorskih tekstova, nezavisno od toga kojoj političkoj, nacionalnoj ili vjerskoj grupaciji autori pripadaju“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905120916_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240905120916_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a" data-rendition-name="original" width="867" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska24"> </figure>  - Svjesni smo da je tekst izazvao osude javnosti i da nije primjeren, ali je došlo do previda i bez detaljnog čitanja je objavljen. Zbog toga se izvinjavamo prvenstveno dr Nerminu Abdiću, a zatim i cijeloj crnogorskoj javnosti, odnosno svim građanima koji su se osjetili uvrijeđenim i prozvanim. Izvinjenjem pokazujemo veličinu za razliku od onih koji se nikad nijesu izvinili za šovinističke tekstove uperene protiv srpskog naroda. Mi smo uvijek spremni da priznamo grešku, zbog čega smo i uklonili sporni tekst. Inače, na kraju teksta je, kao i u svim tekstovima u rubrici Drugi pišu, bila rečenica kojom se uvijek ograđujemo od mišljenja/stavova autora – navodi se u izvinjenju Portala „Borba“. <h2>ZAGOVORNIK ČETNIČKOG POKRETA</h2> U Digitalnom forenzičkom centru su poručili da su u studiji „Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crne Gore“ ukazali na djelovanje Ivana Miloševića i njegovog portala „Srpska24“ – kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja. - Takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje. Negiranjem temeljnih vrijednosti crnogorskog antifašizma i sekularnog karaktera države pokušava se uticati na javno mnjenje u susret izborima – ocijenili su u DFC-u. Milošević je, kako su ukazali u DFC, zagovornik četničkog pokreta i lika i djela četničkog komandanta Draže Mihailovića, zajedno sa vojvodom Miletom Pavićevićem, predsjednikom Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Crne Gore.&nbsp; Mileta Pavićević je 2007. godine u istoj grupi sa Andrijom Mandićem, sadašnjim predsjednikom Parlamenta Crne Gore dobio titulu četničkog vojvode. - Portal Srpska 24 koji je osnovan 2019. godine zalaže se za projekat koji podrazumijeva srpsku nacionalnu ideju, odnosno monarhiju kao prirodnu praksu Srba. Portal zagovara povratak vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i generala Draže Mihailovića u srpske udžbenike i u porodice njihovih potomaka i jasno duhovno opredjeljenje koje u Crnoj Gori vjekovima čuva Mitropolija crnogorsko primorska. Nakon reakcije javnosti portal Borba je obrisao sporni tekst uz izvinjenje i pravdanje da tekst nema veze sa portalom. Ipak, sama činjenica da je uredništvo portala dozvolilo da se tekst koji podstiče na međunacionalnu mržnju objavi na portalu i plasira čitaocima ukazuje na nepoštovanje novinarskog kodeksa i etike – naveli su u DFC. Oni naglašavaju ipak da je Milošević redovni kolumnista na portalu Borba. - Nepostojanje dovoljno razrađene samoregulacije i nedostatak medijske i digitalne pismenosti uzroci su rastućeg trenda govora mržnje u javnom prostoru. Širenje tih negativnih trendova zbog javnog iznošenja stavova utiče na podjele i netpeljivosti u društvu, formiranje javnog mnjenja, kao i na urušavanje bezbjednosti. Stoga je potrebno da nadležni organi još aktivnije reaguju i rade na suzbijanju plasiranja uvredljivog govora i govora mržnje kako prema javnim ličnostima tako i prema svim građanima Crne Gore – zaključili su u DFC. <h2>&nbsp;SLOBODA GOVORA NE ŠTITI SIJANJE MRŽNJE</h2> I Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) najoštrije osuđuje svaki govor mržnje i huškanje medija na neteoleranciju. - Podsjećamo da smo u obavezi da poštujemo Zakon o medijima i Etički kodes novinara/novinarki, koji nas obavezuju da ne koristimo jezik mržnje. To bi trebalo da znaju i portali čija je profesionalnost upitna, jer otvoreno služe partijskim ili nekim drugim interesima – istakli su u DPCG.&nbsp; Mediji bi, poručuju, morali da znaju da sloboda govora nije zaštićena u slučajevima sijanja mržnje, i da ovakve kolumne predstavljaju zloupotrebu slobode izražavanja.&nbsp; - Politička bitka ne opravdava preispitivanje nacionalnih, vjerskih, rodnih standarda koji bi trebalo biti poštovani u svakom društvu. Takođe, lična isključivost i huškački stavovi, makar i ogrnuti velom političkih kritika, ne smiju biti u javnom prostoru – podvukli su u DPCG.&nbsp; Pozivaju kolege, uključujući „i one koji partijski agituju - kršeći pravila profesije“, da se drže standarda novinarstva i sjete kako su „mnogi od nas bili odgovorni za ratne i druge nedaće u državi, ali i regionu“.&nbsp; - U članu 49 Zakona o medijima navodi se da „medij ne smije širiti, podsticati ili pravdati nasilje, mržnju ili diskriminaciju po osnovu rase,​​ etničke pripadnosti, veze sa nekim narodom ili nacionalnom zajednicom, pripadnosti grupi ili​​ pretpostavci o pripadnosti grupi, boje kože, pola, roda, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,​​ nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikalnoj organizaciji,​​ obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog​​ stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili interseksualnih​​ karakteristika, kao i po osnovu stvarnih ili pretpostavljenih ličnih svojstava“ - naglasili su u DPCG. &nbsp;U načelu 4 Etičkog kodeksa se, dodaju, precizira da mediji ne smiju da objavljuju materijal namijenjen širenju neprijateljstava i mržnje prema osobama zvog rase, etničkog šorijekla, nacionalnosti, vjeroispovjseti, pola, seksilane orijetnacije , rodnog identiteta, fizičkih i mentalnih stanja i bolesti, kao i zbog političke pripadnosti.

Anja Ivanović

Fašistoidni uradak juče osvanuo na prosrpskim portalima, uklonjen nakon burnih reakcija u javnosti

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas da se državama članicama omogući raniji pristup dijelu poljoprivrednih fondova iz EU budžeta za period 2028–2034 kako bi se pomoglo farmerima, neposredno pred sastanak o trgovinskom sporazumu sa Mercosurom.
- Da bismo osigurali dodatne resurse od 2028 za rješavanje potreba farmera i ruralnih zajednica, predlažem da države članice imaju pristup do dvije trećine iznosa koji je obično dostupan prilikom srednjoročnog pregleda prilikom podnošenja početnog plana. Ovo predstavlja oko 45 milijardi eura koje se mogu odmah mobilisati za podršku farmerima - rekla je u pismu upućenom državama članicama i parlamentu.
Pismo je poslato dan prije sastanka ministara poljoprivrede EU, sazvanog u posljednjem trenutku kako bi se Italija i druge neodlučne članice uvjerile da potpišu kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Mercosur.

Evropska komisija predlaže raniji pristup nekim poljoprivrednim fondovima kako bi se pomoglo farmerima

Fondacija ,"Mentorium" je uoči novogodišnjih praznika podijelila 345 paketića djeci, među kojima su i mališani iz ruralnih područja do kojih je teško stići, što je trun dobra i pažnje da nijesmo zaboravili na njih - kazao je aktivista u ovoj nevladinoj organizaciji Mirsad Dreić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kad se nešto radi iz srca i duše, to, kako ističe, ne predstavlja opterećenje.
- Mi smo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama, prije svega sa organizacijom iz Bijelog Polja i gospođom Rasemom, uspjeli da sve organizujemo, da svaki poklon paketić stigne do tih ruralnih područja. Djeca iz tih mjesta su često izvan sistema - rekao je Dreić.
&nbsp;Kriza, prema njegovim riječima, uvijek ogoli sistem, te se često pokaže kako institucije zbog birokratskih prepreka zakažu.
- Taj sistem bi u kontinuitetu trebalo da sarađuje sa ljudima iz NVO sektora i da zajedničkim snagama dođemo do rješenja određenih problema koji su dio društva u kojem živimo - kazao je Dreić.
Smatra da ulaganje u djecu i porodice treba da bude obaveza društva i zajednice i da se stavi, kako kaže, konačno fokus na socijalnu politiku koja bi trebala da bude dostojanstvena, a ne iz sažaljenja.
- Socijalna politika u Crnoj Gori se popravlja, ta se slika iz dana u dan mijenja uz određeni broj izmjena i dopuna zakona, tako da mi vidimo jednu pozitivnu i svijetlu tačku u budućnosti - istakao je Dreić.

Dreić: Poklon paketić do svakog djeteta u ruralnim područjima samo trun dobra, da znaju da nijesmo zaboravili na njih

Ekonomija Grenlanda se suočava sa usporavanjem privrednog rasta i pogoršanjem javnih finansija, upozorila je Danska narodna banka u novoj procjeni ekonomskih kretanja na tom autonomnom području u sastavu Danskog kraljevstva.
Prema izveštaju, privredni rast je skroman, dok se javne finansije suočavaju sa ozbiljnim izazovima, dijelom zbog toga što se širenje aerodromske infrastrukture približava kraju, a planirani veliki projekti u energetici i drugim sektorima još nijesu započeti.&nbsp;
Centralna banka Danske je navela da se stanje javnih finansija Grenlanda znatno pogoršalo tokom prošle godine, dok je likvidnost grenlandskog trezora u drugoj polovini godine pala na kritično nizak nivo, prenosi Tanjug.
Zbog toga se ocjenjuje da je neophodno primijeniti mjere štednje koje su predviđene danskim budžetom za ovu godinu.
Danska narodna banka upozorava da će se fiskalni pritisci nastaviti, jer populacija Grenlanda, na kome trenutno živi manje od 57 hiljada ljudi, sve više stari i opada, tako se broj radno sposobnih smanjuje.
Prognozira se da će broj stanovnika Grenlanda pasti 20 odsto do 2050. godine.&nbsp;
U širem političkom kontekstu, upozorenje banke dolazi dan nakon što je dansko rukovodstvo odbacilo prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, uz poruku da bi svaki napad na ostrvo značio kraj NATO saveza.

Grenland u problemu

Situacija u Glavnom gradu je, usljed obilnih padavina, pod kontrolom koliko to može biti u ovakvim uslovima, rekao je načelnik Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
On je agenciji MINA kazao da situacija nije loša, koliko može biti.
- Nemamo intervencija, situacija je zasad pod kontrolom, koliko može biti u ovakvoj situaciji. Obilazimo kritične tačke, vodostaje, možda je za nijansu manja voda u odnosu na sinoć, ali otprilike nepormijenjeno - naveo je Bojanović.
On je rekao da su juče imali dvije intervencije crpljenja vode, jednu u Kućama Rakića drugu u Orjenskoj ulici.
- Situacija nije negativno napredovala u odnosu na juče, ali je za nijansu bolje. Obilazimo sve, nezgodna je situacija, nije izolovan slučaj da poplavi jedno dvorište. U Berima je 80 odsto imanja poplavljeno, ali nije nikome u kuću ušla voda. Da se nastavi loše vrijeme, voda će ući u kuće, to ne možete da spriječite - kazao je Bojanović.

Tag: fasizam