<p>Žena koja stoji na svojim vrijednostima, sa sviješću da je svojim radom zaslužila privilegovano mjesto nikada neće napadati onu koja nije na poziciji moći, a još manje podsmijavati joj se. U politici nije sve dozvoljeno i ovakvo ponašanje je jedna od crvenih linija, kazala je poslanica <b>Jevrosima Pejović</b> u Fejsbuk objavi.&nbsp;</p>
<p>Posljednjih dana Demokratska Crna Gora, stranka koja upravlja takozvanim resorima sile, vojskom i policijom, vodi prljavu kampanju protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava <b>Tee Gorjanc-Prelević</b> zbog njene osude targetiranja advokata <b>Veselina Radulovića</b> koji je protiv čelnika bezbjednosnog sektora iz reda Demokrata, ali i njihovih funkcionera iz parlamenta, podnio krivičnu prijavu, što je rezultiralo beskrupuloznim blaćenjem i difamacijama da mu prijave pišu škaljarski i kavački klan.&nbsp;</p>
<p>Poslanice <b>Zdenka Popović </b>(DCG)<b> Bojana Pićan</b> (NSD), <b>Slađana Kaluđerović</b> (SNP), <b>Marica Bulatović</b> (UCG), <b>Jelenka Andrić, Brankica Marković i</b> <b>Nađa Laković</b> (PES), te <b>Jelena Kljajić</b> (DNP), te predsjednica Skupštine Glavnog grada <b>Jelena Borovinić-Bojović</b> pružile su podršku poslanici Demokrata <b>Anđeli Vojinović</b> zbog navodnih napada na nju, pri tom targetirajući izvršnu direktoricu HRA paradoksalno se pozivajući na žensku solidarnost i feminizam.</p>
<p>Potpredsjednica Skupštine Crne Gore i poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, poručila je direktorici HRA, &nbsp;između ostalog, da patetično glumi žrtvu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-porucila-gorjanc-prelevic-pateticno-glumite-zrtvu-i-zanosite-se-u-bujici-podmetanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Feminizam je moja tradicija. Međutim, svjesna sam da većina mojih koleginica nema osjećaj da iza njih stoje žene koje su se izborile da mi danas možemo uživati jednaka prava. Ni jedno od tih prava ženama u našem društvu nije poklonjeno, već su puškama i životom osvajana – istakla je Pejović.&nbsp;</p>
<p>Ona je navela i da se od početka bavljenja politikom trudi da razumije i koleginice koje su zarobljene u čvrste partijske oklope, svjesna da je njima mnogo teže, jer često nemaju luksuz da otvoreno govore i da su nebrojano puta morale izdati sebe ili opravdati postupke sa kojima nijesu saglasne.</p>
<p>- Vjerovatno se bude sa osjećajem da im je vođa partije poklonio identitet političarke, a ne da su ga one zaslužile. Da nije tako podržale bi otvorene liste – ističe Pejović.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da već par dana bezuspješno pokušava pronaći mjesto ljubavi sa kojeg bi bez ljutnje mogla pogledati koleginice koje na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost.</p>
<p>- Ovo je na toliko načina opasno, jer ugrožava sve one žene kojima kao funkcionerke moramo služiti. Nadam se da će buduće generacije političarki koje će sjedjeti na našim mjestima, znati šta je rodna ravnopravnost i da će biti mnogo etičnije i hrabrije – poručila je Pejović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Koleginice na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost

<p>Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ <b>Biljana Zeković</b> i izvršni direktor asocijacije Spektra <b>Jovan Džoli Ulićević</b>.&nbsp;</p>
<p>Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.</p>
<p>- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.</p>
<p>Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.</p>
<p>- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.</p>
<p>Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.</p>
<p>- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije</p>
<p>Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.</p>
<p>Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.</p>
<p>- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.</p>
<p>Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.</p>
<p>- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;</p>
<p>- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.</p>
<p>Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.</p>
<p>- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.</p>
<p>Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.</p>
<p>- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.</p>
<p>Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.</p>
<p>- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.</p>
<p>Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;</p>
<p>- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.</p>

Portal ETV

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

<p>I dok Cetinje u tom pogledu igra naročitu ulogu, posebno ako se govori o obrazovanju i emancipaciji žena, a pamtimo i da su prve demonstracije u organizaciji nekog ženskog pokreta održane u Kotoru, ovog puta fokusiraćemo se na Podgoricu. Jer, taj je grad dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka bio jedan od ‘epicentara’ borbe za ženska prava u našoj državi.</p>
<h2>I tokom 1920. tražile jednakost</h2>
<p>Najprije treba istaći podatak iz niza publikacija i istorijskih izvora o tome kako su žene u Podgorici prve demonstracije organziovale u decembru 1919, a razlog je bila skupoća, uz zahtjeve za demobilizaciju vojske. Mjesec kasnije, iz današnjeg glavnog grada prvi put su žene zatražile političko izjednačavanje polova.</p>
<p>Tokom dvadesetih godina, vlasti tadašnje Kraljevine gušile su niz radničkih demonstracija i u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima, pri čemu je među povrijeđenima bilo i mnogo ženskih aktivistkinja.</p>
<h2>Zabranjena proslava i potreba stvaranja feminističkog pokreta</h2>
<p>Žene iz Podgorice pokušale su osmog marta 1932. da organizuju proslavu, ali to su zabranile vlasti.</p>
<p>Jedna od bitnijih godina bila je 1936. Tada je u nedjeljnom listu “Zeta” objavljeno više tekstova o pravima žena, pri čemu je prvi put pomenuta “Potreba stvaranja feminističkog pokreta u Crnoj Gori”. Uz to, sve su glasniji bili zahtjevi da žene dobiju pravo glasa.</p>
<h2>Prije 89 godina utemeljen Ženski pokret: Ovo su bile ključne poruke&nbsp;</h2>
<p>Ipak, najzanimljivije iz današnje perspektive djeluje događaj organizovan 1. marta 1936. godine u podgoričkom hotelu “Evropa”. Tada je zvanično utemeljen Ženski pokret, kao prva ženska organizacija u Podgorici.</p>
<p>U monografiji “Revolucionarni pokret u opštini Titograd 1919 – 1945” predočeno je više detalja o tom okupljanju.</p>
<p>- Pred oko 120 žena, osnivačku skupštinu otvorila je stara učiteljica <b>Stanica Radović</b>, koja je govorila o zapostavljenosti žene u društvu, o potrebi osnivanja udruženja žena, o političkoj emancipaciji, društvenoj svijesti i ravnopravnosti žene, o neophodnosti uključivanja žene u vršenje društvenih funkcija, u kulturni rad i slično - navodi se u tekstu.</p>
<p>Na skupu je govorila i <b>Stanka Leković</b>.</p>
<p>- Ona je posebno ukazala na izuzetno teške uslove koji vladaju u Crnoj Gori u pogledu položaja žene. Govorila je i <b>Zorica Karamatijević </b>u ime žena službenica - dodaje se.</p>
<p>Na sjednici su usvojena pravila – a u središtu je bila borba za izjednačavanje žena u svim javnim pravima sa muškarcima.</p>
<h2>Mnoga su prava izborena, ali ravnopravnost još nije dostignuta</h2>
<p>Uskoro je Vlada <b>Milana Stojadinovića </b>zabranila rad Ženskog pokreta, zbog bliske povezanosti sa Komunističkom partijom.</p>
<p>Godinu kasnije, nakon policijske torture, umrla je <b>Božana Vučinić</b>, koju su vlasti godinama progonile i mučile zbog ženskog i radničkog aktivizma. Takođe 1937, policija je tokom protesta žena uhapsila niz učesnica, a 1939. su u Podgorici održane masovne demonstracije tokom obilježavanja 8. marta.</p>
<p>Žene su u Podgorici, baš kao i u svim drugim djelovima Crne Gore, bile dio svih akcija Komunističke partije protiv tadašnjih vlasti, učestvovale su u Španskom građanskom ratu, a zatim i Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Dio njihovih zahtjeva ispunjen je neposredno po završetku rata – tada su žene u Crnoj Gori, između ostalog, prvi put stekle pravo glasa. Međutim, na ispunjenje dijela zahtjeva, čini se, još će se čekati – jer, teško je da iko i danas može ustvrditi kako su žene u Crnoj Gori ravnopravne sa muškarcima.</p>

Ovo su poruke žena iz Podgorice prije 89 godina: Tražile jednaka prava kao i muškarci, prvi put pominjan i feminizam

<p>Na dnevnom nivou iz susjedne Albanije, preko dva granična prelaza, Sukobin i Božaj, u Crnu Goru, u ranim jutarnjim satima uđe oko 2.000 radnika, koji se istog &nbsp;dana, posle podne vraćaju u Skadar i okolna mjesta. To je potvrđeno Primorskom portalu iz Uprave policije.</p>
<p>- Na ulazu u Crnu Goru tokom jednog dana preko graničnog prelaza Sukobin evidentiran je prelazak do 1.600 državljana Republike Albanije. Istog dana iz Crne Gore vratilo se u Albaniju oko 1.300 osoba, uglavnom muškaraca - naveli su u odgovoru Primorskom portalu iz Uprave policije.</p>
<p>Iz Skadra i okoline, radnici na posao u Crnu Goru putuju i preko graničnog prelaza Božaj.</p>
<p>- Tokom jednog dana preko graničnog prelaza Božaj u Crnu Goru uđe oko 500 državljana Republike Albanije i isto se toliko njih vrati u tu državu - kažu iz Uprave policije.</p>
<p>Ovaj trend je aktuelan posljednjih nekoliko godina. Većina radnika iz Albanije radi u građevinskom sektoru u Ulcinju, Baru, Podgorici…</p>
<p>Nezvanično Primorski portal saznaje da se konstantno povećava broj radnika koji se zapošljavaju u građevinarstvu, privrednoj grani koja je poslednjih godina u velikoj ekspanziji u Crnoj Gori.</p>
<p>Međutim, većina vlasnika građevinskih firmi uglavnom zapošljava samo inženjerski kadar, a prilikom izgradnje objekata sklapaju ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike. Crna Gora skoro da nema građevinsku radnu snagu pa na građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Posebna je tema koliko radnika je angažovano na crno na građevinama u južnoj i centralnoj regiji Crne Gore.</p>
<p>Primorskom portalu je potvrđeno da manji broj radnica i radnika iz okoline Skadra redovno dolaze na posao i obavljaju djelatnosti iz oblasti poljoprivrede.</p>
<p>Na pitanje Primorskog portala, ima li organizovanog prevoza na posao iz Skadra do crnogorskih gradova, rečeno je da mnogi dolaze do Sukobina, ili Božaja mini busevima, ili privatnim vozilima, pješke prelaze granični prelaz gdje ih sa druge strane čeka prevoz. To je radnicima iz Albanije jeftinija i brža varijanta, nego da putuju svojim automobilima.</p>

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru

<p>Stranka evropskog progresa (SEP) podržaće inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada.</p>
<p>- Smjena neodgovorne parlamentarne vlasti koja je izgubila legitimitet i koja je sama izazvala duboku političku i institucionalnu krizu i bacila Glavni grad na koljena je politički prioritet Stranke evropskog progresa. Stoga podržavamo inicijativu o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada, svejedno što je inicijativa došla bez konsultacija unutar opozicije, bez osjećaja da se nalazimo u stanju potrebe izgradnje opozicionog jedinstva - čiji bi cilj trebalo da bude ozdravljenje Podgorice i Crne Gore u cjelini - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Oni, kažu, smatraju da su izbori i sud građana najpošteniji izlaz iz sadašnjih dubioza u Glavnom gradu.</p>
<p>- Što će u konačnom svakom političkom subjektu odrediti mjesto i značaj. Ako eventualno do toga ne dođe, SEP ostaje privržena svojim programskim ciljevima koji su se pokazali ljekovitim i u prošlom i u sadašnjem vremenu, spremna da do izbora bude korektivni faktor i akter drukčijeg političkog pristupa - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>Iz Demokratske partije socijalista (DPS) juče su saopštili da će i oni podržati inicijativu Evropskog saveza.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-ce-podrzati-inicijativu-evropskog-saveza-za-skracenje-mandata-skupstini-glavnog-grada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sa druge strane, lider Pokreta Preokret Srđan Perić ukazao je da nema većine da se skrati mandat Skupštini Podgorice.</p>
<p>- Da bi se skratio mandat Skupštini Podgorice potrebno je da glasa najmanje 30 od 59 odbornika. Saveznici iz doskorašnje vlasti, koji kontrolišu 31 mandat (DNP), svi odreda kažu da neće glasati sa opozicijom. Dakle, većine za to nema - kazao je Perić.</p>

Odbornici SEP-a će potpisati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

<p>Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom eksplozije koja se jutros rano, oko četiri sata, dogodila u podgoričkom naselju Zabjelo.</p>
<p>- Postupajuća državna tužiteljka je naložila službenicima Uprave policije da preduzmu sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmet se nalazi u postupku izviđaja - navedeno je u odgovoru ODT-a Televiziji E.</p>
<p>U eksploziji oštećeni su poslovni prostor i više vozila. Kako je Portalu ETV jutros rečeno iz policije, nastala je veća materijalna šteta.</p>
<p>Povrijeđenih nije bilo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Feksplozija-na-zabjelu-osteceni-poslovni-prostor-i-vise-vozila&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT izviđa eksploziju na Zabjelu

<p>Na zgradi Mjesne zajednice "Ubli" u Kučima, pored zastava Crne Gore i Podgorice, postavljena je trobojka, a odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Vladan Arsović pitao je Glavni grad da li će reagovati.</p>
<p>- Da li će biti sankcionisan, po zakonu, neki od v.d. sekretara MZ, jedan od mnogih onih koje su politički namjestili na tim pozicijama? Ludilo i kršenje zakona u Glavnom gradu se nastavlja i kao u mnogim drugim sličnim slučajevima kršenja zakona u Podgorici nema reakcije gradonačelnika - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>On je ocijenio da, s obzirom na haos koji vlada u Glavnom gradu i državi, ne čudi činjenica da svako radi šta želi.</p>
<p>- Pogotovo kada su političke i ideološke stvari u pitanju - dodao je Arsović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Farsovicvladan%2Fstatus%2F2023686262499274971%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: feminizam

Pejović: Koleginice na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

Ovo su poruke žena iz Podgorice prije 89 godina: Tražile jednaka prava kao i muškarci, prvi put pominjan i feminizam

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru

Odbornici SEP-a će potpisati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

ODT izviđa eksploziju na Zabjelu

Na zgradi mjesne zajednice Ubli okačena trobojka

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO