Dvanaesto izdanje Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano” biće održano 25. i 26. februara u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”. Ovogodišnja tema „Klavir u jedinstvu umjetnosti” objediniće raznovrsne programe – od stručnih predavanja i matine koncerata mladih pijanista do večernjih nastupa afirmisanih umjetnika, u formi multimedijalnog performansa, poetsko-muzičkog recitala i koncerta sa narativnim segmentima.
Festival će 25. februara u 11 sati otvoriti muzikološkinja dr Ivana Miladinović Price, profesorica Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, predavanjem „Muzičke prakse u neoavangardi – od partiture do događaja”, koje će biti održano u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić”. Predavanje tematizuje širok spektar umjetničkih i muzičkih pojava nastalih u okviru neoavangarde, pravca koji je radikalno transformisao umjetničku praksu.
Istog dana, u 13 sati u Velikoj sali KIC-a, biće upriličen matine koncert učenika klavira u okviru programa „Scena mladih”. Koncert je koncipiran u dva segmenta – „Programski komadi za mlade pijaniste”, u izvođenju učenika iz Podgorice, Cetinja i Budve, te „Klavir u jedinstvu s pokretnim slikama”, u kreaciji i izvođenju učenika UŠMB „Vasa Pavić”. U okviru ovog programa mladi pijanisti i kompozitori po prvi put pišu i izvode muziku na inserte iz desetak filmova crnogorske produkcije.
U 18.30 u Multimedijalnoj sali biće održana panel diskusija „Između prostora, riječi i muzike: razgovori s umjetnicima”, koju će voditi muzikološkinja dr Jelena Jovanović Nikolić, uz učešće umjetnica Marije Mitrović, Marine Popadić i Nataše Penezić. U 20 sati slijedi premijera muzičko-scenskog performansa Marije Mitrović „NE JA/NOT I”, inspirisanog istoimenim monologom nobelovca Semjuela Beketa.
Drugog dana festivala, 26. februara u 12 sati u Velikoj sali KIC-a, biće predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava” Erika Satija u formi predavanje–koncert, uz učešće beogradske pijanistkinje i profesorice Nataše Penezić i učenika klavira Srednje UŠMB „Vasa Pavić”.
Večernji program počinje u 19 sati poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine”, u izvođenju pijanistkinje i pjesnikinje Marine Popadić. Nakon toga slijedi koncert „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, u izvođenju Nataše Penezić.
Svi matine i večernji koncerti biće održani u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”.
Kroz više od decenije razvoja, festival „Forte piano” afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, otvarajući prostor za susrete, interpretacije i umjetničke iskorake kako afirmisanih autora, tako i mladih pijanista, učenika i studenata.
Festival se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić” i Crnogorskom kinotekom.
Ulaz na sve programe je slobodan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” 25. i 26. februara u KIC-u „Budo Tomović”

,,Zeffest” je festival komedije na kome će biti prikazane kvalitetne predstave koje će publiku dobro nasmijati, ali isto tako i zapitati, rekao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnički direktor festivala Branko Ilić.
Teatar mladih ulazi u finalne pripreme za ,,Zeffest”, festival komedije koji će biti posvećen poznatom crnogorskim glumcu Zefu Batu Dedivanoviću, a koji će biti održan od 23. do 27. aprila.&nbsp;
Organizatori i idejni tvorci su glumica Mara Dragović i glumac, reditelj i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, te umjetnički direktor festivala Branko Ilić.
Ilić Bata pamti još kao student, sretajući ga u publici. Nije, kako kaže, imao priliku da radi sa njim, ali ga je upoznao jako dobro privatno i doživio ga kao, kako kaže, cinika koji je pronosio istinu.
- Uvijek je govorio istinu serviranu u jednu oblandu žarke, vrlo jake duhovitosti i upravo zbog te njegove duhovitosti i naravno uloga, imena i njegovog podgoričkog porijekla odlučili smo da ovaj festival baš nosi njegovo ime. Nijesmo se prevarili jer ljudi reaguju fantastično kad kažemo da je festival po njemu i o njemu, da će poslužiti da bar u neko, ja se nadam duže vrijeme produžimo njegovo ime i trajanje kao glumca i kao čovjeka - rekao je Ilić.
On kaže da je pokretanje bilo kakvog projekta podvig, pa je i sam nekoliko puta dolazio u iskušenje da odustane. Međutim bili su uporni i već sastavili selekciju, a naslovi će, uvjerava, biti, vrijedni pažnje.
- Sam festival humora je nešto što je deficitarno, a što ljudi jako vole i nekako postoji u tim elitističkim krugovima odnos prema komediji kao prema nečemu što je banalno i da nije to baš visokih umjetničkih kaviteta, ali naprotiv - napraviti dobru komediju je izuzetno teško i sa rediteljske i sa glumačke strane, zato ih i ima tako malo dobrih i kvalitetnih, ali mi ćemo, ove godine smo uspjeli, a nadam se si i svake sljedeće, da izaberemo odlične komedije, ne da u smislu da to bude plitka zabava humor, na nivou nekakvih stend-upova koje imamo priliku da gledamo, nego će to biti zaista kvalitetne predstave koje će publiku dobro nasmijati, ali isto tako i zapitati - zaključio je Ilić.

Ilić: Festival znak trajnog sjećanja Zefa Bata Dedivanovića kao glumca i čovjeka

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 otvoren je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ crnogorskom premijerom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije. Potresna priča o djevojčici stradaloj u Gazi ostavila je dubok utisak na publiku, koja je projekciju ispratila u potpunoj tišini i suzama.
Otvarajući Festival, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević istakla je da moto ovogodišnjeg izdanja – Osvijetli sjenke – poziva društvo da pogleda “tamo gdje najčešće izbjegava”.
„U sjenkama žive ljudi čija su prava zanemarena, čiji se životi odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji često ćute jer su naučili da ih niko ne sluša. Naša je odgovornost da im damo svjetlo“, poručila je Uljarević.
Govoreći o lokalnom kontekstu, ocijenila je da Crna Gora živi „u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjene korupcije, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata“. Festival, kazala je, fokus stavlja na iskustva žrtava rata i represije, marginalizovane grupe i „tihe lomove pojedinaca koje društvo gura u zapećak“.
U osvrtu na globalne krize, istakla je da se „granice brutalnosti danas pomjeraju – od Ukrajine do Gaze“, te da je obaveza društava da ne dozvole relativizaciju ljudskosti.
<h2>Nagrada za građane sa Kruševog Ždrijela: Simbol istrajnosti, dostojanstva i borbe za istinu</h2>
Zbog snage, istrajnosti i brige za javno dobro, godišnja nagrada CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu dodijeljena je grupi građana sa Kruševog Ždrijela, koji su više od 300 dana protestovali zahtijevajući pravdu za 23 ugašena života, među njima i četvoro djece.
Nagradu je, u ime porodica, primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u masakru na Cetinju. Uz nju su prisustvovali i Bato Pejović, Senka Jovanović i Mito Marković.
Uljarević je istakla da su građani Kruševog Ždrijela „postali simbol dostojanstvene i hrabre borbe za istinu i odgovornost“, te da je njihova borba „ogolila institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti“.
„Oni zaslužuju da budu osvijetljeni – ne kao sjenke posrnulog društva, već kao jasni, hrabri, ljudski glas Crne Gore“, kazala je Uljarević.
<h2>Potresan govor Vesne Pejović: „Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu“</h2>
Pred prepunom salom, Pejović je zahvalila na priznanju, poručivši da joj nagrada predstavlja „melem za rane satkan od ljudi velikog srca“.
„U borbu sam krenula ne da bih tražila nemoguće – da vratim moje najmilije – već da život ima pravo. To pravo bi bilo da se ide redom. Ali taj red kod mene nije imao pravila“, kazala je.
Posebno je zahvalila instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ističući da jedino ta institucija „krenula pravim putem“.
„Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši… Ali sistem mi je ostavio jedinu alternativu – da stojim tamo. Tražila sam samo malo, za moje mnogo“, rekla je Pejović, dodajući da ne bi izdržala bez ljudi koji su bili uz nju.
Govoreći o Cetinju, emotivno je poručila:
„Djeci na Cetinju treba vratiti osmijeh. Parkovi više nijesu ispunjeni dječijim smijehom. Taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što su pričali. Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu.“
Njen govor ispraćen je dugim, emotivnim aplauzom publike.

Film „Glas Hind Radžab“ rasplakao publiku

Najduži zimski festival u regionu, koji traje čak 64 dana, u Kotor je unio prvu veliku dozu blagdanske magije i najavio bogat program na više lokacija. Uz već tradicionalne programe na kućicama i na Pjaci od sata, ovogodišnje izdanje donosi i novinu - Park generacija u Velikom gradskom parku, zamišljen kao prostor međugeneracijskog povezivanja kroz inkluzivne, edukativne i muzičke radionice.
Predstavnica Turističke organizacije Kotora, Emilija Radulović, poručila je da je grad u potpunosti spreman da ugosti domaće i strane posjetioce i ponudi im istinski praznični ugođaj.
Ona je naglasila da će “jedan festival sa tri programa” svim generacijama pružiti bogat sadržaj i autentičan kotorski duh.
- Kotor je spreman za treći po redu Kotor Winter Fest, festival najduži u regionu, u trajanju od 64 dana. Jedan festival - tri programa. Program Kotor Winter Festa, koji se održava najvećim dijelom na kućicama i na Pjaci od sata u Starom gradu, obećava domaćoj i gostujućoj publici zaista dobar provod u drugačijoj atmosferi, kroz različite muzičke žanrove i jedan bogat program - navela je.
Ona je istakla je da će Veliki gradski park tokom predstojećih praznika biti mjesto posebno posvećeno najmlađima i najstarijima, ali i porodičnom i međugeneracijskom druženju. Ona je napomenula da će se u Velikom gradskom parku održati i Dječja Nova godina 30. decembra, te da će taj prostor u narednom organizovati brojne programe namijenjene svim generacijama.
Program "Od Božića do Božića" 12. po redu, počinje 22. decembra Dječjim bazarom, zatim slijedi tradicionalni koncert Gradske muzike i završava se Papaladam ala makom.
Pred kotorskom publikom i gostima je zaista bogat program – različiti muzički žanrovi, domaći i strani izvođači, rock, DJ setovi i elektronska muzika. Sve ono što Kotor čini drugačijim od ostalih.
Pozivamo sve da se druže sa nama od danas pa sve do 31. januara i da dočekaju Novu godinu u Kotoru”,poručila je ona.
Na Pjaci od sata 30. decembra zakazano je druženje sa Stelom Rade i Majstorima za dušu - orkestar Aleksandra Sofronijevića, zatim čekamo Novu 2026. uz Parni Valjak i Ansambl Toć.
Repriza, odnosno 1. januar 2026, biće obilježen nastupom jedne mlade i fenomenalne zvijezde, Jakova Jozinovića, i naravno, regionalne zvijezde, Marije Šerifović.
- Želimo svima dobar provod i da osjete autentičnu kotorsku atmosferu - da budu puni energije i zdravlja, i da se lijepo provedu tokom praznika. Dobrodošli u Kotor, jer Kotor je nešto drugo - naveli su organizatori.
Svjetska DJ zvijezda, Fedde Le Grand sinoć je napravio pravi spektakl na otvaranju Kotor Winter Festa. Uz moćne numere, vrhunsku produkciju i energiju koja je ispunila Stari grad, publika je uživala u nezaboravnom setu koji je označio početak najdužeg zimskog festivala u regionu.
- Mnogo puta sam nastupao tokom zime, posebno u Top Hillu gdje sam godinama gostovao. Zapravo, ovdje je bio moj prvi početak - prvi put sam nastupio u Crnoj Gori upravo u klubu u Kotoru. Lijepo mi je ponovo biti ovdje, jer sam zaista veliki fan Crne Gore i uvijek očekujem da ću imati mnogo fanova koji me toplo dočekaju - kazao je on.
Stvaranje muzike danas je, kaže, veoma tehnički proces i zahtijeva mnogo rada.
- Ali vjerujem da inspiracija dolazi kada joj daš prostora. Zato nikada ne pripremam set potpuno unaprijed - ako sve spremiš, izgubi se spontanost - kazao je on pred nastup.
Organizatori Kotor Winter Festa su Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor uz podršku Zlatnog partnera Hyatt Regency Kotor Bay Resort koji najavljuju još jedno izdanje festivala koje donosi bogat program i prazničnu atmosferu.
- Veliku zahvalnost dugujemo i našim partnerima Coca-Cola HBC Crna Gora, JP Morsko Dobro i VOLI, kao i zvaničnoj mreža festivala - Crnogorskom Telekomu. Važnu ulogu imaju i brojni prijatelji festivala čiji doprinos upotpunjuje doživljaj i stvara jedinstven zimski ambijent u Kotoru - poručili su oni.

Sinoć otvoren treći Kotor Winter Fest

Na današnjoj konferenciji za medije u organizaciji JU “Dječji savez” Podgorica, najavljeno je jubilarno 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“, koje će biti održano krajem novembra.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija posvećenih dječjoj muzici na prostoru Crne Gore, koja već više od četiri decenije njeguje dječju kreativnost, izražajnost i umjetnički razvoj.
Ove godine, festival obilježava veliki jubilej, a pripreme su već ušle u završnu fazu. Vršiteljka dužnosti direktorice Dječjeg saveza Duška Šljivančanin istakla je da interesovanje za učešće nikada nije jenjavalo, te da je selekciona komisija imala zadatak da među više od 60 pristiglih prijava izabere one koje će ući u finalni festivalski program.
Nakon temeljne selekcije, stručni žiri odabrao je 18 kompozicija koje će publika imati priliku da čuje na velikoj sceni u Podgorici, uz još dvije rezervne.&nbsp;
Članovi žirija, renomirani umjetnici i muzički stručnjaci – kompozitorka Marina Adamov Stojadinović (predsjednica), urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić, te studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević – saglasili su se da je ovogodišnja selekcija bila izuzetno izazovna zbog visokog kvaliteta i raznovrsnosti pristiglih radova.
- Pjesme koje su ušle u ovogodišnju selekciju govore o prijateljstvu, prirodi, porodici, snovima i svakodnevnim dječjim temama, ali kroz veoma autentičan muzički izraz. Žiri je ocjenjivao originalnost, tekstualnu i muzičku vrijednost, te prilagođenost uzrastu izvođača - objasnila je umjetnička direktorica festivala Ana Klepić.
Na konferenciji su, otvaranjem šifrovanih koverti, javno predstavljeni autori odabranih kompozicija, što je izazvalo oduševljenje prisutnih novinara i muzičkih entuzijasta.&nbsp;
Organizacioni tim festivala uputio je danas zahvalnost svim autorima i saradnicima koji su talentom i trudom doprinijeli očuvanju tradicije ove muzičke manifestacije, kao i medijima na kontinuiranoj podršci.
Internacionalni festival „Naša radost“ ostaje važna kulturna platforma koja otkriva i afirmiše nove talente, inspiriše najmlađe da stvaraju i izražavaju se kroz muziku, te promoviše vrijednosti djetinjstva, prijateljstva i umjetnosti. Organizatori poručuju – vidimo se krajem novembra na jubilarnom slavlju dječje pjesme!
U nastavku pogledajte spisak 18 odabranih pjesama i njihovih autora:
Odabrane kompozicije:
„San“– Slobodan Mijović
„Oda šumi“– Vesna Veljković / Sandra Skrbić
„Pravi put“– Lado Leš / Sandra Skrbić
„Moja baka“– Lara Ščekić
„Odžačar za sreću“– Svetlana Ceca Milić / Tode Nikoletić
„Nije svejedno“– Nataša Latković
„Srce slavuja“– Daniel Alibabić / Natalija Pavićević
„Akvareli u aprilu“– Mirsad Serhatlić / Biljana Đurđević
„Vila koja čuva snove“– Marko Prentić / Aleksandra Filipović
„Pjesma nade“– Dejan Božović / Natalija Pavićević
„Šašava pjesma“– Mirsad Serhatlić / Sanja Perić
„Hajde budi dijete“– Leontina Vukomanović Pat / Tode Nikoletić
„Muško“– Dražen Miljanović
„Domaći“– Marija Božović
„Babica“– Dragana Šćepanović
„Moja tetka stjuardesa“– Veselin Frenki Bogićević / Saša Božović
„Noć“– Ninoslava Zlatković / Isidora Lukić
„Kruna“– Dijana Roganović Bogićević / Andreja Milović
Rezervne kompozicije:
„E moj brko“– Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / Davor Dragojević
„Krila“– Mihajlo Miha Radonjić / Jelena Božović

“Naša radost” slavi jubilej: Izabrane numere za 45. izdanje internacionalnog festivala dječje pjesme

Podgorica će 6. i 7. juna biti centar rokenrola, kada će na Stadionu malih sportova biti održan muzički festival "Rockstrikcija". Tokom dva dana nastupiće devet sjajnih bendova, najavljuju organizatori.
U petak, prvog dana Rockstrikcije nastupiće Neno Belan i Fiumens, Rotko Stjuart, KoiKoi, Jonathan, dok će u subotu 7. juna nastupiti Gradske Bitange, Zabranjeno Pušenje, Rambo Amadeus, Vizelj, Ego.
Janko Popović, u ime organizatora, kazao je da im je cilj da vrate malo urbaniju kulturu u Podgoricu, prenosi Media Biro.
Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorica kazala je da je ovo veoma značajan festival, te da se trude da zadovolje ukuse svih generacija.
Antonije Pušić je zahvalio organizatoru na pozivu, podsjećajući da u Podgorici nije svirao dugo. Poručio je da svaki grad treba da ima makar jedan veliki festival.
- Svaki grad mora da ima veliki festival, jer se tu okuplja i staro i mlado. To je atraktivno sa stanovišta mijenjanja senzibiliteta i sa aspekta turizma. Društvo je zatrovano potrošačkim mentalitetom. U Norveškoj Ministarstvo zdralja stimulira sviranje jer je istraživanje pokazalo da su ljudi koji sviraju instrumente u manjem riziku od psihosomatskih bolesti - naveo je on.
Pušić je ukazao da je sviranje poslednjih 20 godina otišlo u drugi plan, ali da se polako vraća.
- Naš region ima još pristupačne cijene ulaznica. Dobro je što crnogorski mladi bendovi imaju šansu da se predstave na ovakvim festivalima - kazao je Pušić.
Ulaznice za festival dostupne su online putem gigstix.me i na Tobaccopress kioscima širom Crne Gore, a cijena je 20 eura za jedan dan, odnosno 35 eura za oba dana festivala.
Ulaz na Rockstrikciju slobodan je za sve mlađe od 12 godina, uz obavezno prisustvo roditelja ili staratelja.
Rockstrikciju su podržali: Ministarstvo kulture i medija, Glavni grad Podgorica, Turisička organizacija Podgorica Sekretarijat za kulturu Podgorica, Adriaticbank Tuborgmne, PAM CG ...
Deveto izdanje Rockstrikciji u Podgorici, rokenrol ugođaj za sve generacije poklapa se sa obilježavanjem 40 godina karijere Nena Belana, Sejo Saxon slavi rođendan,a album prvijenac najavljuje Rotko Stjuart.
Nakon duže pauze u Podgoricu dolazi Rambo Amadeus, dok je jedan od najtraženijih bendova nove generacije, KoiKoi, konačno u Crnoj Gori. Podgorička publika imala je priliku da sluša Ego i na prošlogodišnjem podgoričkom pazaru.
Muzički festival “Rockstrikcija” održava u Podgorici od 2022. godine, ugostio je preko 70 bendova iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine. Cilj ovog muzičkog festivala je promocije crnogorske autorske rock scene u zemlji i region i kao podrška razvoju mladih i novih rock'n'roll bendova, kako domaćih tako i regionalnih izvođača autorske muzike.

Festival Rockstrikcija 6. i 7. juna u Podgorici

Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Otvoren Senior fest u Kotoru

Teško je razumjeti govor mržnje kojem su od juče izloženi Kotor i njegovi građani. Karnevali su spaljivani vjekovima, u novijoj prošlosti ih je, zavisno od toga ko je bio na vlasti, bilo sa svih političkih strana, ali niti jednom prilikom nije bilo ovoliko uvreda i otvorene mržnje zbog tog čina - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmandic-neka-moja-spaljena-lutka-sa-karnevala-bude-buktinja-koja-ce-osvjetljavati-nas-evropski-put&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Apsurdno je, podvlače, tek to što jedan od ključnih državnih funkcionera predlaže neku svoju “alternativu” spaljivanju karnevala: niti pozvan da to čini, niti bi trebalo da pokušava da oblikuje Kotor i Boku po svojim standardima.
- Neki su suviše sebi dali za pravo, ukoliko im se ne dopada ono što je autentičnost Kotora - to je samo njihov problem. To što preko svojih medija, društvenih mreža i ostrašćenih botova, nakon Cetinja, žele satanizovati i Kotor, zaludna je rabota. Jer, naspram svih različitosti, pa i političkih, sve Kotoranke i Kotorani su potpuno ujedinjeni povodom očuvanja običaja koji datiraju daleko u prošlost i po kojima je naša sredina, uostalom, i prepoznatljiva i posebna - naveli su u kotorskom DPS-u.
Umišljenim, kako su kazali, veličinama poručuju da ih ne uče kako treba da organizuju živote.
- A posebno da nas ne uče kako karneval treba da izgleda. Jer, evo već je peta godina kako pratimo njihov karneval - najlošiji koji je Crna Gora ikad vidjela. A što se tiče buktinja i evropskih integracija - za početak bismo autoru ovih “metafora” poručili da pokuša da pređe jedinu granicu koju danas imamo sa Evropskom unijom. Onu na Debelom Brijegu. Kad u tome uspije, neka nas obavijesti - naveli su u kotorskom DPS-u.
A svim ostalim autorima kletvi sa društvenih mreža poručuju i da su živi i zdravi i da neće nigdje odavde.

OO DPS: Ne učite Kotorane kako karneval treba da izgleda i suzbijte govor mržnje kojim pokušavate satanizovati naš grad

Nevladina organizacija "Delić koji nedostaje" raspisala je konkurs za prijem novih kompozicija u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike za RMF "Biser Jadrana" - Tivat 2025. Kompozicije koje se šalju na konkurs, ne smiju biti ranije izvođene, niti objavljene. Rok za prijavljivanje kompozicija je do 14. maja. Selekciona komisija festivala, sve podnosioce prijava informisaće da li je njihova kompozicija prihvaćena, najkasnije do 10. juna. - Podnosioci prijava su dužni, da aranžirane kompozicije organizatoru pošalju do 1. jula 2025. godine. Post produkciju svih primljenih kompozicija (snimanje nastupa i pripremu materijala za kasnija emitovanja, ili korišćenje u bilo koje dogovorene svrhe) realizuje organizator festivala koji podnosiocima prijava odabranih kompozicija garantuje učešće u večeri festivala, direktan tv prenos i predstavljanje u medijima prije u toku i nakon festivala - saopštili su organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17" data-rendition-name="original" width="856" height="892" loading="lazy" alt="Biser Jadrana"></figure>  Za najbolje kompozicije, organizator će obezbijediti vrijedne nagrade i festivalska priznanja u ukupnom iznosu od 12.000 eura. Ove godine, festival se održava dvije večeri - 18. i 19. jula. Prve festivalske večeri održaće se “Domaće veče”, kada će nastupati isključivo pjevači iz Crne Gore, njih 20. Najboljih osam takmičara po ocjeni stručnog žirija, učestvovaće i naredne noći kada se održava “Regionalno veče”, uz kolege sa ex-yu prostora (BIH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije), ukupno njih 20. Detaljnije o uslovima konkursa i festivalu na OVOM LINKU.

Poziv crnogorskim izvođačima da prijave kompozicije za "Biser Jadrana"

Festival "Pekićeva srebrna ruka", jedna od najznačajnijih kulturnih inicijativa koja će se realizovati tokom 2025. u Podgorici, biće otvoren u utorak 4. februara, na dan kada se veliki pisac Borislav Pekić 1930. godine rodio u Podgorici - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Program će, kako je precizirano, biti upriličen u 18 sati u Kuslevovoj kući.&nbsp;
- Manifestaciju organizuju Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica i Srebrna ruka, književno društvo za proučavanje i promociju djela Borislava Pekića, u čast velikog pisca i intelektualca rođenog u Podgorici. Na otvaranju Festivala čiji će vrhunac biti 2030. godine, na stogodišnjicu rođenja velikog pisca, prisutnima će se ispred organizatora obratiti sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović i prof. dr Aleksandar Jerkov, nakon čega će uslijediti predavanje univerzitetskog profesora, književnog kritičara i teoretičara, jednog od inicijatora ove manifestacije Aleksandra Jerkova, o tome kakav je savremeni klasik Borislav Pekić - navodi se u saopštenju.
Festival "Pekićeva srebrna ruka" realizovaće se tokom cijele godine, uz bogat i raznovrstan kulturni program koji će se oslanjati na Pekićevo stvaralaštvo, o čemu će više riječi biti na otvaranju manifestacije.&nbsp;
- Program Festivala biće nastavljen u srijedu 5. februara u 18 sati u knjižari "Kosmos" u Master kvartu, gdje će biti predstavljena knjiga "Pre vremena čuda - Savremeni pisci na Pekićevom tragu" koju je priredio Vule Žurić. O knjizi će govoriti mr Ksenija Rakočević i prof. dr Aleksandar Jerkov. Tokom programa biće prikazano nekoliko odlomaka iz Pekićevih drama - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Otvaranje festivala "Pekićeva srebrna ruka" sjutra u Kuslevovoj kući

Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u, kako se iz tog ministarstva ističe, veoma važnom trenutku za multilateralizam i u godini kada Savjet obilježava dvije decenije postojanja, a Crna Gora 20 godina obnove nezavisnosti.
Ministar Ibrahimović je istakao da principi Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i mirno rješavanje sporova – ne mogu biti primjenjivani selektivno, već da su temelj mira, stabilnosti i međunarodne bezbjednosti.&nbsp;
- Potvrdio sam nedvosmislenu podršku Crne Gore multilateralizmu, univerzalnosti ljudskih prava i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, odgovornosti i zajedničkim vrijednostima- poručio je Ibrahimović iz Ženeve.
Sastao se sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Suriodipurom, predsjednicom Generalne skupštine UN Berbok, visokim komesarom UN za ljudska prava Turkom i visokim komesarom UN za izbjeglice Salihom, sa kojima je razgovarao o neophodnosti multilateralne saradnje, jačanju djelotvornosti i efikasnosti UN sistema i njegovoj reformi u složenim međunarodnim okolnostima i uslovima kontinuiranog podrivanja međunarodnopravnog poretka.
- Osim izuzetne saradnje sa Kancelarijom visokog komesara Turka, posebno sam istakao značaj saradnje u humanitarnim pitanjima i rješavanju stanja raseljeništva, te sam pozdravio višedecenijsku podršku UNHCR-a Crnoj Gori. Crna Gora je posvećena pružanju konstruktivne podrške i partnerstvu u očuvanju ljudskih prava i stabilnosti u našem regionu, i pouzdan međunarodni partner- poručio je Ibrahimović.

Tag: festival