Evropska unija (EU) i njeni partneri obećali su 5,8 milijardi eura za pomoć novim sirijskim vlastima koje se suočavaju s humanitarnim i bezbjednosnim izazovima nakon pada Bašara al-Asada.
Obećanja data sinoć na donatorskoj konferenciji u Briselu su manja od prošlogodišnjih 7,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i pozajmica, pri čemu su zvaničnici EU naveli smanjenje američke pomoći kao glavni faktor, prenosi Hina.
EU organizuje godišnju konferenciju od 2017. godine, ali se održavala bez učešća predstavnika Asadovog režima koji je bio izolovan zbog represije koju je sprovodio.
Prvi put je na konferenciji ovaj put bio visoki zvaničnik iz Damaska - sirijski ministar vanjskih poslova Asad Hasan al-Šibani, zajedno s evropskim i arapskim ministrima, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima EU, humanitarna pomoć potrebna je za oko 16,5 miliona ljudi u Siriji, a za 12,9 miliona ljudi potrebna je pomoć u hrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku je najavila povećanje obaveza EU prema Sirijcima u zemlji i regiji na gotovo 2,5 milijardi eura za ovu i narednu godinu, što uključuje povećanje od oko 160 miliona eura u odnosu na prethodno obećanje za ovu godinu.
Hajat Tahrir al-Šam, grupu koja je svrgnula Asada, Ujedinjene nacije (UN) su proglasile terorističkom organizacijom, ali EU želi da sarađuje sa novim vlastima sve dok se drže obećanja da će tranzicija biti inkluzivna i mirna.
Prema UN-u, Sirija je zbog rata izgubila 40 godina razvoja i biće joj potrebna najmanje decenija da se vrati u stanje prije sukoba, a zbog ekonomske krize gotovo cijela populacija živi ispod granice siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU i partneri obećali 5,8 milijardi eura za oporavak Sirije

Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Evropska unija (EU) je danas izdvojila još jednu finansijsku pomoć od 250 miliona eura za podršku Moldaviji 2025. godine, suočenoj sa "energetskom ucjenom" iz Moskve poslije prestanka isporuka ruskog gasa separatističkom regionu Pridnjestrovlja.
- Danas preduzimamo suštinski korak da pomognemo Moldaviji da povrati kontrolu nad svojom energetskom sudbinom - napisala je na platformi Iks (X) evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Kišinjevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je „energetsku ucjenu“ Moskve, obećavši da će toj bivšoj sovjetskoj republici ponuditi „punu integraciju u energetsko tržište EU, odvajanjem od Rusije“.&nbsp;
Od početka rata u susjednoj Ukrajini, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, u pregovorima o pridruživanju EU, osudila je „hibridni rat“ koji je orkestrirao Kremlj, među kojima su energetska kriza, dezinformacije i miješanje u izbore.
Isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, koja je snabdijevala Moldaviju, a samim tim i Pridnjestrovlje, prestale su 1. januara zbog isteka ugovora između Kijeva i Moskve.
Gasprom je, međutim, odbio da isporučuje gas Kišinjevu drugim mogućim rutama, zbog finansijskog spora oko iznosa duga koji Kišinjev treba da izmiri.
U međuvremenu, separatističke vlasti su uvele svakodnevna isključenja struje i zatvorile mnoge fabričke pogone kako bi smanjile opterećenje električne mreže.

Finansijska pomoć EU Moldaviji za rješavanje energetske krize

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Njemačka će ove zime Ukrajini pružiti dodatnih 100 miliona eura pomoći, najavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok tokom posjete Moldaviji.
- Rusija ponovo planira „zimski rat“ kako bi život Ukrajinaca učinila što nepodnošljivijim - rekla je Berbok pred ministarski sastanak u Kišinjevu 17. septembra.
Rusija je pokrenula seriju napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je izazvalo duge nestanke struje u nekim djelovima zemlje.
Kijev je u junu istakao potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se obezbijedio oporavak energetske infrastrukture i njen rad tokom zime, kada je potražnja najveća zbog niskih temperatura.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal prošle sedmice je predstavio planove za popravku i zaštitu elektroenergetskog sistema u zemlji uoči zime, uključujući jačanje sposobnosti protiv napada bespilotnim letilicama i šrapnela raketa.
Šmigal je rekao da su sve bolnice i više od 80 odsto škola širom zemlje opremljene generatorima, ali i dalje postoji „hitna potreba za još 1.800 generatora visokog kapaciteta“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u junu da su ruski napadi na energetske objekte Ukrajine uništili polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju električne energije od prošle zime.
Početkom septembra, EU je najavila 40 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini za popravke, struju, grejanje i stanovanje uoči predstojeće zime.

Njemačka će Ukrajini dodijeliti dodatnih 100 miliona eura pomoći

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: finansijska-pomoc