Evropska unija (EU) i njeni partneri obećali su 5,8 milijardi eura za pomoć novim sirijskim vlastima koje se suočavaju s humanitarnim i bezbjednosnim izazovima nakon pada Bašara al-Asada.
Obećanja data sinoć na donatorskoj konferenciji u Briselu su manja od prošlogodišnjih 7,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i pozajmica, pri čemu su zvaničnici EU naveli smanjenje američke pomoći kao glavni faktor, prenosi Hina.
EU organizuje godišnju konferenciju od 2017. godine, ali se održavala bez učešća predstavnika Asadovog režima koji je bio izolovan zbog represije koju je sprovodio.
Prvi put je na konferenciji ovaj put bio visoki zvaničnik iz Damaska - sirijski ministar vanjskih poslova Asad Hasan al-Šibani, zajedno s evropskim i arapskim ministrima, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima EU, humanitarna pomoć potrebna je za oko 16,5 miliona ljudi u Siriji, a za 12,9 miliona ljudi potrebna je pomoć u hrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku je najavila povećanje obaveza EU prema Sirijcima u zemlji i regiji na gotovo 2,5 milijardi eura za ovu i narednu godinu, što uključuje povećanje od oko 160 miliona eura u odnosu na prethodno obećanje za ovu godinu.
Hajat Tahrir al-Šam, grupu koja je svrgnula Asada, Ujedinjene nacije (UN) su proglasile terorističkom organizacijom, ali EU želi da sarađuje sa novim vlastima sve dok se drže obećanja da će tranzicija biti inkluzivna i mirna.
Prema UN-u, Sirija je zbog rata izgubila 40 godina razvoja i biće joj potrebna najmanje decenija da se vrati u stanje prije sukoba, a zbog ekonomske krize gotovo cijela populacija živi ispod granice siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU i partneri obećali 5,8 milijardi eura za oporavak Sirije

Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Evropska unija (EU) je danas izdvojila još jednu finansijsku pomoć od 250 miliona eura za podršku Moldaviji 2025. godine, suočenoj sa "energetskom ucjenom" iz Moskve poslije prestanka isporuka ruskog gasa separatističkom regionu Pridnjestrovlja.
- Danas preduzimamo suštinski korak da pomognemo Moldaviji da povrati kontrolu nad svojom energetskom sudbinom - napisala je na platformi Iks (X) evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Kišinjevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je „energetsku ucjenu“ Moskve, obećavši da će toj bivšoj sovjetskoj republici ponuditi „punu integraciju u energetsko tržište EU, odvajanjem od Rusije“.&nbsp;
Od početka rata u susjednoj Ukrajini, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, u pregovorima o pridruživanju EU, osudila je „hibridni rat“ koji je orkestrirao Kremlj, među kojima su energetska kriza, dezinformacije i miješanje u izbore.
Isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, koja je snabdijevala Moldaviju, a samim tim i Pridnjestrovlje, prestale su 1. januara zbog isteka ugovora između Kijeva i Moskve.
Gasprom je, međutim, odbio da isporučuje gas Kišinjevu drugim mogućim rutama, zbog finansijskog spora oko iznosa duga koji Kišinjev treba da izmiri.
U međuvremenu, separatističke vlasti su uvele svakodnevna isključenja struje i zatvorile mnoge fabričke pogone kako bi smanjile opterećenje električne mreže.

Finansijska pomoć EU Moldaviji za rješavanje energetske krize

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Njemačka će ove zime Ukrajini pružiti dodatnih 100 miliona eura pomoći, najavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok tokom posjete Moldaviji.
- Rusija ponovo planira „zimski rat“ kako bi život Ukrajinaca učinila što nepodnošljivijim - rekla je Berbok pred ministarski sastanak u Kišinjevu 17. septembra.
Rusija je pokrenula seriju napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je izazvalo duge nestanke struje u nekim djelovima zemlje.
Kijev je u junu istakao potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se obezbijedio oporavak energetske infrastrukture i njen rad tokom zime, kada je potražnja najveća zbog niskih temperatura.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal prošle sedmice je predstavio planove za popravku i zaštitu elektroenergetskog sistema u zemlji uoči zime, uključujući jačanje sposobnosti protiv napada bespilotnim letilicama i šrapnela raketa.
Šmigal je rekao da su sve bolnice i više od 80 odsto škola širom zemlje opremljene generatorima, ali i dalje postoji „hitna potreba za još 1.800 generatora visokog kapaciteta“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u junu da su ruski napadi na energetske objekte Ukrajine uništili polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju električne energije od prošle zime.
Početkom septembra, EU je najavila 40 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini za popravke, struju, grejanje i stanovanje uoči predstojeće zime.

Njemačka će Ukrajini dodijeliti dodatnih 100 miliona eura pomoći

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će naredne dvije sedmice iznositi 1,4 eura, odnosno 1,43 eura.
Eurodizel će koštati 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 10. februara, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. marta.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović povodom reakcija javnosti na<a href="https://etv.me/politika/strujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji"> izjavu </a>njegove kolegenice Kenane Strujić Harbić da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.
Crna Gora je, kaže Ćorović, njihova domovina.
- Ne damo da je ikom više ili manje bliža, viša, ljepša i sl. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama - navodi se u obraćanju Ćorovića.
Tužno je, kaže on, gledati reagovanja pojedinih bivših i sadašnjih zvaničnika i stranačkih funkcionera na izjavu koleginice Strujić Harbić o odnosu Bošnjaka Crne Gore prema Bosni i Hercegovini.
- Jer sva politika i reagovanja im se svode na napade, posebno onih koji su bezrezervno bili i ostali uz Crnu Goru, vraćanje njene nezavisnosti, podizanje životnog standarda građana, i njeno učlanjenje u NATO i EU. &nbsp;Decenije vladavine građanskih partija i ovih istih koji danas reaguju na jednu Kenaninu izjavu, nisu bile dovoljne da Crnu Goru naprave zaista građanskom državom, već su to vrijeme, mnogi od njih, potrošili na lično bogaćenje i bogaćenje svojih kumova, prijatelja i rodbine, glođući istu tu Crnu Goru do koske, a običnim građanima su mazane oči o poštenju i ravnopravnosti svih. Dok su oni uzvikivali “E viva Montenegro”, građanima su džepovi postajali prazniji, a djeca su im se rasula po inostranstvu - naveo je on.
Danas, cijeni on, kad toga više nema - kriva je Kenana.
- Samo su oni neprikosnoveni čistunci. Pa gospodo neće biti. Jer, takvima ni danas nisu problem zaostavština u vidu brutalne pljačke građana i državne imovine, nevjerovatan stepen kriminala i korupcije u Crnoj Gori, zaostajanje razvoja pojedinih regiona države itd. nego je problem Kenana i njena prisnija izjava prema BIH, koju činjenica je, brojni Bošnjaci doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka - naveo je Ćorović.
Žalosno je, poručuje on, i to što BS i generalno Bošnjaci u Crnoj Gori, kao i drugi manje brojni narodi, i pored svega što su uradili za Crnu Goru, i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanst Crnoj Gori.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive - zaključio je Ćorović.

Ćorović: Crna Gora je naša matična država, žalosno je što Bošnjaci i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.
Madžgalj je na toj naslijedio dosadašnju direktorku Jelenu Maraš.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma Crne Gore

Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama formiralo je spise predmeta povodom smrti planinara Ćazima Fetahovića (69) prilikom pada sa litica Hajle.
Nakon izvršenog uviđaja naložena je obdukcija tijelastradalog radi utvrđivanja uzroka i vremena smrti.
- Nakon što budu prikupljeni svi neophodni dokazi donijeće se odluka u navedenom predmetu - saopšteno je iz ODT-a Rožaje.
Fetahović je, u subotu, tokom planinarenja propao kroz sniježni nanos, a njegov nestanak prijavila je grupa splitskih planinara, sa kojima je bio zajedno na Hajli.
Potraga za njim trajala je čitave večeri uprkos jakom vjetru i snijegu, a juče je pronađeno njegovo tijelo.
U akciji potrage učestvovali su pripadnici Gorske službe spasavanja iz Mitrovice, više crnogorskih planinara iz nekoliko klubova, kao i Granična policija Crne Gore.

Tag: finansijska-pomoc