Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Aleksandar Vučić je Evropskoj uniji nudio "stabilnost" u zamjenu za podršku, ali građani Srbije su pokazali da ne žele takvu "stabilnost" - jer podrazumijeva represiju, nedostatak slobode i perspektive, rekao je profesor Florian Biber. To znači, dodao je on, da pređašnji odnos EU i Vučića više ne funkcioniše, a poruke koje smo čuli posljednja 24 sata pokazuju da se stav EU prema vlasti u Srbiji promijenio.
Profesor Univerziteta u Gracu Florian Biber rekao je da, iako nijesu sve nove, poruke koje smo juče čuli u EP ukazuju da se mijenja stav EU prema Srbiji
- Marta Kos je nešto slično rekla i u aprilu, ali sada su te poruke jasnije i glasnije nego prethodnih 10 mjeseci. To što ona kaže 'imamo problem sa Beogradom' i takođe - preispitivanje članstava Srpske napredne stranke u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), jako je to bitan signal. EPP je bio jedan od stubova zaštite SNS u evropskim institucijama. Naravno, ne znamo kakav će biti ishod, ali to jeste prvi korak- kazao je on.
Biber smatra da je jasno da kada Marta Kos govori o problemu, misli na vlast u Srbiji.
- Navela je štetu koja je napravljena od strane demonstranata na protestima, ali i pritisak na medije, policijsku primjenu sile. Mislim da kada ona kaže 'Beograd', očigledno misli na Vučića. Ona ne smije ili ne voli da kaže da je to Vučić, jer to je onda previše lično i teže se doplomatski rješava. Međutim, meni je ta poruka jasna i, sudeći po nervozi koju je Vučić pokazao kroz svoje izjave, jasna je i njemu- rekao je Biber.
Vučićeve izjave o europarlamentarcima su šokantne i evropski zvaničnici nijesu navikli na tu vrstu rječnika od strane jednog predsjednika, dodao je on.
Upitan da li je moguće u ovakvoj situaciji vratiti se na "transakcioni odnos" Srbije i Evropske unije, Biber kaže da je dio tog dogovora bio da Vučić donese stabilnost, ali građani Srbije su pokazali da takvu "stabilnost" neće.
- Ta stabilnost znači represiju, nedostatak slobode i perspektive. To znači da ponuda EU 'ja vam dam stabilnost, vi meni podršku' više ne funkcioniše. To do izvesne mjere otvara prostor za kritičke stavove prema Srbiji- kazao je.
Biber kaže da će od izjave Marte Kos mnogo važnija biti izjava Ursule Fon Der Lajen, te da je i Vučić toga svjestan.
- Najbitnije je da čujemo neke kritične riječi od nje i da čujemo malo više o tome šta Evropska komisija može da uradi, jer same riječi nijesu dovoljne- istakao je Biber.
Ipak, smatra da uvođenje sankcije predstavnicima režima u Srbiji nijesu realne, jer je za njih potrebna saglasnost zemalja članica.
- Sigurno će zemlje kao Mađarska i Slovačka na to staviti veto. Sa druge strane, ne očekujem da bi npr. Aleksanar Vulin bio ugrožen zabranom da putuje u Brisel. On bi to prije iskoristio da sebe predstavi kao velikog antizapadnog političara- naveo je on.
Upitan o mogućnosti dijaloga u Srbiji u kojem bi posredovala Evropska unija, Biber tu uočava više problema.
- Prvo, vlast nije pokazala nikakvu spremnost na dijalog. A stranke opozicije ne mogu da budu nosioci dijaloga. Da bi dijalog bio legitiman, on mora da uključi predstavnike studenata, što je komplikovano. U tom pogledu, mislim da je od dijaloga bitniji jedan instrument koji EU ima, a to je da pošalje u Srbiju ekspertsku misiju o vladavini prava. Oni su to već ranije uradili u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, i imaju pravo da to urade. Vlast, ako želi da ostane u procesu eurointegracija, nema pravo da takvu misiju odbije. Ekspertska grupa bi mogla da identifikuje šta su slabe tačke u Srbiji. U principu, to svi znamo, ali onda bi ta grupa mogla da ponudi i uputstvo kako izaći iz krize - npr. srediti izborni proces- ocijenio je on.
Smatra da bi Evropska unija bila jako naivna ako bi od ove vlasti očekivala da će pustiti medije da rade slobodno.
- Znamo da vlast mora formalno da ispuni neke zahtjeve, npr. REM, ali to je samo površinski, a ne suštinski, jer se cijeli sistem njihove vladavine oslanja na kontrolu medija. I zbog toga mislim da je potrebna neka analiza. Evropa mora da kaže vlasti šta da promijeni i, ako to ne uradi, onda znamo da nema želje za promjenom, pa preispitujemo svoj dalji odnos sa vlastima u Srbiji. To nije samo spisak želja, to je pitanje kako reagovati ako srpske vlasti nisu spremne da ispune te zahtjeve- dodao je.

Biber: Vučić više ne može Evropi da ponudi stabilokratiju, stav EU prema vlasti se jasno mijenja

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je danas obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske u Banjaluci, zajedno sa brojnim zvaničnicima iz Republike Srpske, Srbije i zemalja regiona.
- Prisustvo Vraneša ovom događaju potvrđuje dobre odnose i saradnju između lokalnih zajednica, kao i važnost očuvanja kulturnih, istorijskih i duhovnih veza svih Srba, gdje god se oni nalazili - navedeno je u saopštenju Opštine Pljevlja.
Kako je navedeno u saopštenju, centralni dio obilježavanja započeo je liturgijom, koju je u Sabornom hramu Hrista Spasitelja, predvodio patrijarh SPC Porfirije.
- Nakon liturgije, program obilježavanja nastavljen je svečanim manifestacijama i prigodnim događajima, kojima je istaknut značaj 9. januara kao simbola identiteta, slobode i političke volje srpskog naroda u Republici Srpskoj - kazali su u Opštini Pljevlja.

Vraneš na proslavi neustavnog Dana RS

Akcija oslobađanja kanala na Marezi, koji bi trebalo da krak Mareze odvodi ka Morači, <a href="https://www.facebook.com/reel/821866430839951">nastavljena je danas</a>.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da mehanizacija državne kompanije "Zaštita prostora" čisti najizazovniji dio kanala, dok Čistoća doo Podgorica dejstvuje nedaleko od mjetsa gdje su mještani zatrpali oko 150 metara kanala.
Mehanizacija Deponije i Zelenila čiste kanal od rastinja.
Kako je kazao Dragićević, čeka se komunalna inspekcija da izda nalog za rušenje zida stadiona DG Arena i reflektora u kanalu.
- Snijeg se topi, ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća... - naveo je on u objavi na Fejsbuku.
Zbog zatrpavanja kanala onemogućeno je oticanje velike količine vode koja prethodnih dana pravi velike probleme mještanima ovog dijela grada.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je juče da će biti sankcionisani svi koji su onemogućili da kanal obavlja svoju funkciju. Poručio je da neće biti selektivnog postupanja.
- Svi koji su zaposjeli teritoriju kanala i onemogućili da taj kanal obavlja svoju funkciju, biće sankcionisani. Biće im dat nalog da uklone sve te nelegalne objekte i jednostavno ovaj kanal moramo dovesti u funkciju - istakao je Mujović.

(VIDEO) Čisti se najizazovniji dio kanala na Marezi; Dragićević: Ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća

Premijer Milojko Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju na Abu Dabi Nedjelji održivosti, koja će biti održana od 13. do 15. januara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Abu Dabi Nedjelja održivosti je međunarodni događaj koji se svake godine održava u Abu Dabiju i okuplja lidere iz vlada, privrede, nauke i civilnog sektora širom svijeta. Fokus manifestacije je na održivom razvoju, čistoj energiji, klimatskim rješenjima, inovacijama i međunarodnoj saradnji u suočavanju sa globalnim izazovima. 
Tokom Nedjelje održivosti organizuju se konferencije, panel diskusije, izložbe, poslovni susreti i prateći događaji posvećeni energetskoj tranziciji i održivim ekonomskim modelima. 
Poziv za učešće Spajiću je stigao od potpredsjednika i premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladara Dubaija, šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma. 
Crnogorski premijer će prisustvovati svečanoj ceremoniji otvaranja manifestacije, kao panel diskusiji pod nazivom: „Energetski koridori za održivu budućnost: Kako ekonomije u razvoju grade prekograničnu energetsku infrastrukturu radi podsticanja rasta, jačanja energetske bezbjednosti i ubrzavanja prelaska na održive energetske sisteme." 
U okviru Abu Dabi Nedjelje održivosti, predviđeno je prisustvo ceremoniji dodjele nagrada Zayed Sustainability Prize, za projekte sa značajnim pozitivnim uticajem na društvo i životnu sredinu.
- Učešće šefa Vlade Crne Gore na ovom prestižnom međunarodnom forumu predstavlja potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore principima održivog razvoja, energetske tranzicije i jačanja energetske bezbjednosti, kao i njenog aktivnog učešća u globalnim procesima usmjerenim ka održivoj budućnosti. Prisustvo na ovom globalnom forumu omogućava Crnoj Gori da aktivno učestvuje u međunarodnoj debati o energetskoj bezbjednosti, održivom razvoju i klimatskim politikama - navedeno je u platformi koju je objavila Vlada Crne Gore.
Ističu da će učešće na ovom događaju biti prilika da Crna Gora promoviše razvojne i energetske potencijale, kao i da se pozicionira kao pouzdan partner i atraktivna investiciona destinacija, naročito u oblastima zelene energije, energetske infrastrukture, inovacija i novih tehnologija. 
U okviru posjete predviđeno je i potpisivanje Sporazuma o saradnji između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i emiratske kompanije Masdar.
- Time će se dodatno unaprijediti saradnja u oblasti obnovljivih izvora energije i održivih energetskih projekata - navedeno je u vladinom dokumentu.
Tokom boravka u Abu Dabiju, planirani su i bilateralni sastanci Spajića sa ministrom industrije i naprednih tehnologija UAE i predsjedavajućim kompanije Masdar, Sultanom Al Džaberom, kao i izvršnim direktorom kompanije G42, globalnim liderom u oblasti razvoja vještačke inteligencije, Pengom Sjaom. 
Bilateralni susreti i potpisivanje gorenavedenog Sporazuma o saradnji dodatno će osnažiti odnose Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naročito u oblasti energetike, investicija i novih tehnologija.
U delegaciji koju predvodi predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, biće i Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Majda Adžović, ministarka javnih radova, Tanja Musterović, šefica Kabineta predsjednika Vlade, Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica predsjednika Vlade za odnose sa javnošću.

Spajić na Abu Dabi Nedjelji održivosti: Biće potpisan sporazum o saradnji EPCG i emiratske kompanije Masdar

U sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“ Uprave policije u toku 2025. godine, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno je vraćeno preko 4.170 komada oružja, više od 130.000 komada municije, 506 ručnih bombi, djelovi oružja i detonirajuća sredstva. - Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima građani su dobrovoljno predali policiji 1.756 komada oružja, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju dobrovoljno je vraćeno 910 komada oružja - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Gusinju, Andrijevici i Petnjici dobrovoljno je predato ukupno 794 komada oružja, dok je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Plužinama dobrovoljno predato 719 komada oružja. - Od ukupnog broja predatog oružja tokom 2025. godine 136 je automatskih pušaka, 1.696 pušaka, te 2.347 pištolja - dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Od samog početka sprovođenja ove akcije, dakle u periodu od 2015. do kraja 2025. godine, policijskim službenicima je širom Crne Gore dobrovoljno predato preko 7.300 komada oružja, skoro 195.000 komada municije i više od 100 kilograma eksploziva, kao i preko 2.500 komada različitih djelova od oružja. - Ovi podaci su, iako ohrabrujući, još jedan podsjetnik, ali i motiv svakom građaninu da pruži svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da preda oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja ima u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduje u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - ocijenili su u Upravi policije. Građani, napominju oni, mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju. - Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, već da prate prethodno navedeno uputstvo za dobrovoljnu predaju oružja. Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji što bezbjednijeg ambijenta u našoj državi - zaključili su u saopštenju.

Akcija „Poštuj život, vrati oružje“: Građani u 2025. predali 4.100 komada oružja i preko 500 bombi

Društvo

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Svijet

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Politika

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: florijan-biber