Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pokrenula je interaktivnu mapu "Geografija genocida", koja donosi podatke o primarnim masovnim grobnicama, u koje su bile ukopane žrtve genocida u Srebrenici, te o grobnicama u koje su kasnije premještene u pokušaju prikrivanja genocida.
U prosjeku, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na najmanje pet različitih lokacija masovnih grobnica, često udaljenih i do 50 kilometara, saopštio je ICMP.
- Porodice mogu pretraživati imena kako bi pratile pronalazak i identifikaciju svojih nestalih članova - kazala je generalna direktorica ICMP-a Katrin Bomberger.
Podaci koje je prikupio ICMP korišteni su u više od 30 krivičnih postupaka pred Haškim tribunalom (ICTY), kao i u domaćim sudovima, kao neoborivi dokaz identiteta žrtava, čime je potvrđen zločin genocida i pokušaj njegovog prikrivanja, navodi se u saopštenju.
Mapa "Geografija genocida" pokrenuta je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira, uz finansijsku podršku Evropske unije, a predstavlja važan korak ka očuvanju istine i odavanju počasti žrtvama.
U genocidu u Srebenici, koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske (RS), ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Kako navode iz ICMP-a, do danas je identifikovano više od 90 odsto žrtava.
Prema zvaničnim podacima, u proteklom ratu u BiH nestalo je oko 32.000 osoba. Do danas ih je pronađeno gotovo 80 odsto, u ekshumacijama 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Najveći broj žrtava identifikovan je na osnovu usporedbe DNK uzoraka iz kostiju i krvi njihovih srodnika.

1250x600

1084x550

"Geografija genocida" otkriva lokacije masovnih grobnica u Srebrenici

Predsjednik Irske Majkl Higins predložio je da se iz Ujedinjenih nacija isključe sve zemlje koje snadbijevaju Izrael oružjem, kao i sam Izrael.
Komentarisao je to nakon što je tim nezavisnih stručnjaka koje je angažovalo Vijeće UN-a za ljudska prava zaključio da Izrael čini genocid u Gazi.
- Mislim da je to vrlo, vrlo važan dokument, i naravno, predsjedavajući te radne grupe bio je predsjedavajući radne grupe za Ruandu, a u njemu se izričito navodi da su ispunjene četiri glavne mjere iz konvencije o genocidu iz 1948. godine - kazao je novinarima ubrzo nakon objave izvještaja UN-a.
Ide, kaže, dalje i sugeriše da je podsticanje na genocid bilo prisutno, a posebno spominje one na visokim položajima koji koriste jezik za podsticanje genocida.
- Toliko sam često govorio o tome, a dolazim do onoga što je proslava proizvodnje hrane na sve njene različite načine, a kada pomislite na sve ljude ubijene juče i danas, polovina njih su žene i djeca - kazao je Higins.
Istražna komisija o okupiranom palestinskoj teritoriji i Izraelu, nakon dvije godine istrage događaja od 7. oktobra 2023, zaključila je da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile "četiri od pet" genocidnih djela definisanih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Komentarišući nalaze izvještaja, Higins je kritikovao Evropsku uniju (EU).
- Vjerujem da će EU biti izuzetno teško ikada više biti unija u bilo kojem smislu kada neke od njenih najjačih članica odlučuju ćutati gledajući mršavu djecu u onome što je ljudski, ljudski uzrokovan, zaista strašan napad na ljude. U tom izvještaju se navodi da je 90 posto svih stambenih objekata uništeno, obrazovne ustanove uništene, a zdravstvene ustanove i ustanove za plodnost uništavaju se - drugim riječima, napadate rađanje - kazao je.
Higins je pozvao svijet da poveća pritisak na Izrael da zaustavi pokolj.

Higins: Izrael i sve zemlje koje mu šalju oružje treba da budu izbačene iz UN

Dok „normalan svijet“ osuđuje izraelsku vladu zbog genocida u Gazi, crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (istupivši iz pozicije ćutanja) daje zvaničnu saglasnost za posjetu potpredsjednika Vlade Moma Koprivice Izraelu - poručili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom podvlačeći da je u ovom slučaju borba protiv antisemitizma u ovom slučaju zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-posjeta-izraelu-vazan-korak-ka-jacanju-politickih-institucionalnih-i-ekonomskih-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U okviru ovih zvaničnih susreta razgovaralo se, kako su ustvrdili, o jačanju bilateralnih odnosa, institucionalnoj saradnji i takozvanoj „borbi protiv antisemitizma“ - čega, kako su kazali, u antifašističkoj i multikulturalnoj Crnoj Gori, nema i ne može biti.
- Kritika izraelske vlade zbog sprovođenja genocida u Gazi nije antisemitizam. To je međunarodna pravna obaveza. Uz ostala najrelevantnija međunarodna tijela i UN-ova nezavisna Istražna komisija (COI) je 16. septembra 2025. zvanično utvrdila da Izrael u Gazi sprovodi g e n o c i d. Prekid institucionalne saradnje više nije političko pitanje već pravni imperativ! - podvukli su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Crna Gora, zemlja sa sopstvenom istorijom stradanja i borbe protiv fašizma, ne pristaje, decidni su oni, da njeni predstavnici građane smatraju glupima, niti da ih sramno predstavljaju.
- Od ćutanja pred genocidom - do aktivnog učestvovanja u njegovom normalizovanju i podršci - dodali su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Pitaju jesu li naši zvaničnici sposobni da prate međunarodne obaveze - ili samo sopstvene interese, te koje ideologije zapravo predstavljaju „naši predstavnici“.
- Pozivamo građane Crne Gore da ne ostanu nijemi: Pišite Ministarstvu vanjskih poslova: kabinet@mfa.gov.me Tražite javno objašnjenje saglasnosti, hitno povlačenje diplomatske podrške Izraelu i jasno izražavanje osude genocida u Gazi – zaključili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.

Pokret solidarnosti sa Palestinom o Koprivici u Izraelu: Borba protiv antisemitizma zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima

Otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici biće održano danas, s početkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu Pjer Laše u Parizu.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Pariza An Hidalgo i veliki broj zvaničnika Francuske, saopšteno je iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Navode da je zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) odlučilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita potiče iz Travnika. Na spomen-obilježlju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: "U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti".
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Spomen-obilježje, koje je izgrađeno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovića. Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je napravio više od 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.
Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekat je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj.
Spomen-obilježje ima za cilj da oda počast žtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995, te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine - više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koju je podržala i Francuska, stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.
Od perioda Fransoa Miteranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića.&nbsp;
U 2025. godini mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom.&nbsp;
U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata istorijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
- Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u bh. entitetu Republika Srpska, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine - podsjećaju iz Udruženja.&nbsp;
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici.
- Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo - istakli su iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Udruženja održavaju sjećanje, rade za pravdu i pružaju podršku preživjelima genocida i drugih masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

U Parizu danas otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici

Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) pozvala je Tužilaštvo u Srbiji da pokrene istragu protiv Tomislava Kovača, ratnog ministra policije Republike Srpske (RS), koji se u Beogradu slobodno kreće uprkos optužnici Bosne i Hercegovine za genocid.
U dosijeu FHP-a o Kovaču, predstavljenom 15. jula, navedeni su brojni sudski utvrđeni podaci, dokazi i dokumenta koji ukazuju na njegovu ulogu u prisilnom premještanju i masovnim strijeljanjima Bošnjaka iz Srebrenice.
- U Dosijeu je opisan niz masovnih egzekucija, od kojih je najobimnija ona u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica, gdje su zatvorenike, mahom civile, pogubili pripadnici policijskih snaga - kazala je istraživačica FHP-a Katarina Maruna prilikom predstavljanja.
<h2>Uloga Kovača u dešavanjima u Srebrenici</h2>
FHP navodi da je 10. jula 1995. Kovač naredio izdvajanje dijela snaga MUP-a RS kako bi djelovale kao samostalna jedinica u rejonu Srebrenice. Od 12. jula, uz njegovo znanje, pripadnici policije su zajedno s Vojskom RS učestvovali u prisilnom premještanju civila iz UN-ove baze, te u odvajanju i zarobljavanju muškaraca.
- Postoje brojni dokazi da je Kovač bio prisutan na terenu, te da se tokom masovnih pogubljenja redovno sastajao sa vojnim i političkim vrhom RS - navela je Maruna.
Prema iskazima svjedoka, Kovač je 14. jula viđen u Kravici, gdje je ubijeno preko hiljadu ljudi. „Dok su trajala zakopavanja žrtava, Kovač je prolazio pored Zadruge i razgovarao s policajcima koji su učestvovali u zločinu, posebno sa Nedeljkom Milidragovićem“, rekla je.
Milidragović je jedan od osmorice optuženih u procesu koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu. Suđenje traje od 2016. i još uvijek je u fazi dokaznog postupka, a svi optuženi se brane sa slobode.
<h2>Bez reakcije srpskog Tužilaštva</h2>
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa zašto nije pokrenuta istraga protiv Kovača, iako je FHP to zatražio još 2006. godine.
- Početkom ove godine Tužilaštvo nam je zvanično saopštilo da se protiv Kovača ne vodi nikakav postupak – i to je jedini odgovor koji smo dobili - izjavila je Maruna.
Tužilaštvo BiH je 2017. podiglo optužnicu protiv Kovača, tereteći ga da je komandovao snagama koje su učestvovale u genocidu, uključujući i prikrivanje zločina – premještanjem posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne masovne grobnice.
<h2>Svjedočenje i javni nastupi</h2>
Kovač je 2016. svjedočio putem video-linka iz Beograda na suđenju bivšim pripadnicima Vojske RS u Sarajevu, negirajući odgovornost policije u Srebrenici. Takođe je bio svjedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom. Sudsko vijeće je zaključilo da nije vjerodostojan svjedok jer je nastojao umanjiti sopstvenu ulogu u događajima iz jula 1995.
<h2>Gdje je sada Tomislav Kovač?</h2>
Prema navodima FHP-a, Kovač živi u Beogradu kao slobodan čovjek i vodi uspješan biznis. Ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, a Beograd ne izručuje svoje državljane koje BiH potražuje zbog ratnih zločina.
Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom, gdje negira učešće Srba u genocidu u Srebrenici i komentariše međunarodna politička pitanja – od rata u Ukrajini do mogućnosti globalnog sukoba.
U aprilu 2023. govorio je na konferenciji u Beogradu o opsadi Sarajeva, gdje je iznio stav da je riječ o „medijskoj i političkoj laži“.
U martu 2024. prisustvovao je promociji knjige o „ratnom putu“ Specijalne brigade policije RS, čiji su pripadnici takođe optuženi za učešće u genocidu.
Prema presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007, u Srebrenici je počinjen genocid, a Haški tribunal je osudio 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

Poziv Srbiji da ispita ratnog ministra Republike Srpske zbog genocida

Javnost u Crnoj Gori ostala je zatečena, a dio i šokiran činjenicom da se premijer Milojko Spajić juče, 11. jula, nije oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najmračnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Niti jedne riječi. Niti poruke podrške porodicama žrtava. Niti simbolične objave na društvenim mrežama. Ništa. Potpuna tišina. Na dan kada su oči svijeta bile uprte u Potočare, kada je civilizovani svijet stajao u tišini i sjećanju – iz kabineta premijera Crne Gore nije stigla nijedna poruka.
Za razliku od mukotrpne šutnje juče, danas se premijer oglasio na društvenoj mreži X, ali – povodom Sinjajevine.
– Pozdravljam sjajnu ekipu na Sinjajevini! Žao mi je što ove godine nisam u prilici da budem sa vama i da zajedno proslavimo veliku pobjedu! Zajedničkim snagama smo sačuvali ovaj prirodni dragulj – i zahvaljujući domaćinima, kao i svim ljubiteljima prirode, nastavićemo da uživamo u čarima ove predivne planine – napisao je Spajić.
Oglasio se i selfijem da kaže kako je letio avionom Air Montenegra. 
Dok je on slavio “pobjede” u planini, u Memorijalnom centru Potočari obilježavana je godišnjica zločina nad više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. U delegaciji Vlade Crne Gore, komemoraciji su prisustvovali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je predvodio delegaciju, te ministarke i ministri: Naida Nišić, Majda Adžović, Maraš Dukaj, Admir Šahmanović, Damir Gutić, Mirsad Azemović, Fatmir Đeka i Milutin Butorović.
Njihovo prisustvo bilo je državni čin. Premijerovo ćutanje – lični izbor.
U zemlji čiji su građani direktno povezani sa tragedijom Srebrenice, odsustvo makar simbolične geste sa najvišeg političkog nivoa – nije samo propust. To je poruka. I to ona koja boli. Onda i pitanje za kraj - je li ovo premijer koji može Crnu Goru uvesti u EU.

Miraš Dušević

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropkog saveza Nikola Zirojević reagovao je na izjavu potpredsjednika Vlade i ministra Ervina Ibrahimovića povodom dokumentarne izložbe Memorijalnog centra Srebrenica koja je bila postavljena u Vladi Crne Gore.
- Je li drugi potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, prisustvovao izložbi - pitao je Zirojević Ibrahimovića.
Zirojević je istakao da misli da bi to bila jedinstvena prilika da objasni one jezičke konstrukcije upućene muslimanima iz vremena kad je žario i palio medijskom scenom.
- A o onome za Crnogorce znam da ga ne biste ni pitali - dodao je Zirojević obraćajući se Ibrahimoviću.
Pita se i da li Ibrahimović može bilo kojeg Bošnjaka ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava.
- Zbilja se pitam da li Ibrahimović misli da bilo kojeg Bošnjaka, osim onih koje je konektovao na korito, moze ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava - naveo je Zirojević.
On je na kraju objave na mreži Iks (X) napsiao da se „koritu u zube ne gleda, čak i ako su za tom sofrom i negatori genocida”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1944038527068778522%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

1.
Da krenemo od definicije. Hrvatska enciklopedija kaže: "Genocid (geno- + -cid), zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, stavljanjem skupine u takve uvjete života koji mogu dovesti do njezina uništenja, nametanjem mjera što dovode do sprječavanja rađanja u skupini ili prisilnim odvođenjem djece u drugu skupinu. Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 9. X. 1948."
Do termina genocid dugo se tragalo, prethodio mu je termin "varvarstvo", no taj baš i nije bio najpodesniji da odrazi razmjere uništenja koje genocid podrazumijeva. Ime mu je dao poljski advokat Rafael Lemkin.
2.
Jedini genocid u Evropi koji se desio poslije Holokausta bio je onaj u Bosni i Hercegovini sproveden nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. godine. Jedna od najcitiranijih misli o logorima istrebljenja i genocidu pripada T. V. Adornu, koji je u svojoj "Minima Moralia" život poslije Aušvica nazvao "oštećenim". 
Na naše jezike još tokom bivše Jugoslavije to djelo je preveo filozof Aleksa Buha. Čovjek koji će samo nekoliko godina kasnije biti ministar vanjskih poslova genocidne tvorevine Republike Srpske, a potom i jedan od glavnih negatora genocida u Srebrenici. Kako to nazvati, maxima paradoxalia?
3.
S genocidom u Srebrenici često se manipulisalo u Crnoj Gori. Navešću samo jedan primjer, iako ih ima sijaset. Jer ovaj je posebno slikovit - slučaj Dritan.
- Dritan Abazović, 2020. godine u jeku svoje izdajničke i anticrnogorske politke (kad su ga ideolozi i promoteri velikosrpske ideje te osvjedočeni negatori genocida u Srebrenici slavili kao heroja jer je smijenio crnogorske partije s vlasti), lansirao je jednu ogavnu, staru i gotovo zaboravljenu, ali opasnu tezu izdinstanu još u eri Slobodana Miloševića: da je Milo Đukanović slao gorivo za tenkove Ratka Mladića u Srebrenici, baš tog zlokobnog jula 1995. godine. 
Srećom po planetu i Bosnu i Hercegovinu što Memorijalni centar u Potočarima ima genijalnog direktora, dr Emira Suljagića, koji je promptno odreagovao i kazao - da je u pitanju neistina, da je gotovo sva dokumenta koja se tiču genocida u Srebrenici, u svim svjetskim dostupnim arhivima pogledao i da niđe nije naišao na upletenost Mila Đukanovića.
Naravno, ova Abazovićeva budalaština i besprizorno olaka instrumentalizacija žrtava Srebrenice za jeftin politički spin nije samo pokazala monstruoznost ovog ulcinjskog đilkoša, već je svjedočila njegovom transformisanju u karikaturu Milorada Dodika. Jer śetimo se 2012. godine kad je mladi, poletni Dritan pregovarao oko lokalne vlasti u Nikšiću i kao jedan od preduslova koalicije postavio pitanje odnosa prema genocidu u Srebrenici, istakavši da s negatorima, njegova tada Pozitivna CG ne može. 
Osam godina kasnije, ne samo da je na državnom nivou napravio vlast s negatorima genocida, nego je doslovno bez riječi kritike 2021. godine propratio direktno negiranje genocida od strane tadašnjeg ministra Leposavića, kojemu je formalno bio šef. Nije mu to smetalo ni 2022. godine da formira svoju Vladu s negatorima genocida niti da svu crkovnu imovinu Crne Gore prepiše na vlasništvo srpske crkve, duhovnog inspiratora negacije genocida u Srebrenici.
Štoviše, čovjek je 11. jula 2022. godine u Potočarima nečovječno relativizovao ideju srpske vojske da agresijom u Srebrenici uništi Bošnjake da ih tu više nikad ne bude izjavivši: "Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Nisu ga počinile vojske, nego politike.”
Svaka sličnost s dodikizmom je slučajna.
4.
Ipak, i od Dritana postoji gori. I veća neznalica. Njegov nekadašnji partner za 21. vijek. Magistar bez originalnog magistarskog rada, beščasnik sa sloganom "časti mi", retorični promašaj, ali doktrinarni relativizator genocida u Srebrenici - Aleksa Bečić, zamjenik šefa Vlade koji je učestvovao u kampanji da Crna Gora nikad ne postane nezavisna i na papiru predśednik političke partije Demokrate.
Taj i takav Aleksa juče je na 30 godina od genocida u Srebrenici, prema riječima Antene M, izjavio: "Bečić je uz poruku da se Srebrenica, kao ni druga stradališta nikada više ne ponove, a da mir, sloga i dobro među ljudima uvijek pobjeđuju, apostrofirao i pitanje krivice za počinjeni zločin. "Podsjećajući na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, kojom je najoštrije osuđen genocid u Srebrenici, ali i "osuđen svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački", danas na 30. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici još jednom izražavamo pijetet prema nevinim žrtvama..."
- Prvo, od negatora genocida odvratniji je samo relativizator.
- Drugo, niko nikad nije izjavio da su Srbi genocidan narod.
- Treće, odakle u priči o počiniteljima genocida u Srebrenici Bošnjaci i Hrvati? Aham, tu su jer je Bečić citirao svoje amandmane iz Rezolucije, koji su totalno višak i u njoj i u ovoj nakaradnoj izjavi.
- Četvrto, ovakvim pristupom se izjednačavaju žrtve i dželati. I što je najgore, Bečić iz godine u godinu vrti jednu istu poruku za Srebrenicu. Provjerite njegove izjave od 2021. naovamo, čovjek stalno ponavlja jedno te isto - djelove iz Rezolucije koje je dodala njegova stranka. Vjerovatno je za Bečića i njemu ravne to mjera koju preko 8000 ubijenih zaslužuje.
- Peto, Aleksa Bečić bi bio sto puta moralniji i veći političar da je rekao da ne priznaje genocid. Ovakvo "priznavanje" genocida i usputno dodavanje "ostalih stratišta" nije ništa drugo do aposlutno vrijeđanje žrtava Srebrenice. Ima li ikoga u autoritarnoj stranci Demokrate, a ko je Bošnjak i musliman, da kaže ovim ljudima da prestanu s vrijeđanjem inteligencije građana?
5.
Aleksa Bečić i Demokrate su posebno opasni jer su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, izglasanu u CG Parlamentu 2021. godine uslovili rezolucijom o izmišljenom genocidu u Velici koja je inače predstavljena kao zločin muslimana nad pravoslavcima (Srbima), iako je kontekst tog strašnog zločina potpuno drugačiji.
Time je želio umanjiti značaj i bolnu težinu svirepoga ubistva više od 8000 Bošnjaka s ciljem istrebljenja čitava naroda s te teritorije te pokazati kako Srebrenica nije jedini genocid u regionu, kreirajući o genocidu sliku jezivog ali gotovo uobičajenog čina u ratnim okolnostima. Zato su, kažem, negatori genocida za ljude poput Alekse persone.
6.
Da se nikad ne ponovi!

Sramotna izjava Alekse Bečića o Srebrenici

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u toj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacijskih vrijednosti. - To nije bio samo trenutak izdaje ljudskosti, već duboka moralna rana čitavom čovječanstvu - kazao je Nurković, koji je predvodio delegaciju Skupštine Crne Gore na komemoraciji u Potočarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc" data-rendition-name="original" width="3120" height="4160" loading="lazy" alt="Nurković u Potočarima"> <figcaption>Mirsad Nurković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Nurković je podsjetio na pasivnost međunarodne zajednice koja je, prema njegovim riječima, „otvorila vrata mogućnosti da se izbrišu sva dotadašnja civilizacijska dostignuća“. On je naglasio da su majke vjerovale da šalju sinove u sigurnu zonu, a zapravo su ih, ne znajući, slale u sigurnu smrt. - Te iste majke decenijama su čekale posmrtne ostatke svoje djece, Srebrenica je danas više od geografskog mjesta – ona je pitanje savjesti: da li smo, kao čovječanstvo, spremni da vratimo civilizaciju na njeno pravo mjesto, ili i dalje postoje oni koji odbijaju da budu civilizovani - dodao je Nurković. Potpredsjednik Skupštine podsjetio je da je Crna Gora zauzela jasan i dosljedan stav prema ovom zločinu – od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, do podrške istoj Rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Srebrenica"> </figure>  - Naša je obaveza da se istina čuje, da se žrtve poštuju i da se genocid nikada ne zaboravi. Srebrenica je opomena – podsjetnik da, kada svijet šuti ili drži svijeću izvršiocima genocida, svi postajemo odgovorni. Ali i poziv da, kroz sjećanje, obrazovanje i odgovornost, ne dozvolimo da se ikada, ikome, bilo gdje, nešto slično ponovi - naglasio je Nurković. Delegaciju Skupštine Crne Gore u Potočarima činili su, pored potpredsjednika Nurkovića, i poslanici Kenana Strujić Harbić, Edina Dešić, Nađa Laković, Tonći Janović i Seid Hadžić, kao i savjetnici potpredsjednika Haris Ramović i Zijad Halilović. Komemoracija u Srebrenici, na kojoj su učestvovali predstavnici država iz cijelog svijeta, još jednom je poslužila kao mjesto sjećanja, ali i kao poziv na globalnu odgovornost i borbu protiv poricanja zločina.

Nurković: U Srebrenici 11. jula izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacije

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je u srijedu da je konzumacija droga postala ozbiljan društveni problem, dodavši da se u Dubrovniku ‘kokain šmrče na svakom kantunu‘, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima – javlja HINA, a prenosi jutarnji.hr
Franković je na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pozvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta na gradskoj i županijskoj razini na hitnu reakciju.
Slobodno možemo reći, a ja se ne bojim to izreći, da se količina kokaina koja se potroši na području grada Dubrovnika mjeri mjesečno u kamionima, a ne u gramima.To je ozbiljan društveni problem u Dubrovniku. Količina amfetamina, ecstasyja i drugih tableta i tabletica dostupnih mladima je porazna -izjavio je dubrovački gradonačelnik.
Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta djelovati na dvije razine. Prva je edukacijska, upozoriti mlade na opasnosti koje vrebaju od samo jedne tablete. I druga je vezana za kokain, drogu bogatih, onih koji imaju novca i ne znaju više što bi od ludila pa šmrču do besvijesti.
O tome treba progovarati. Toga u gradu ima puno i previše. Na svakom kantunu se šmrče i to je društveni problem o kojem treba progovarati i tražiti rješenje – poručio je Franković.

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Policija za suzbijanje demonstracija sukobila se danas s medicinskim osobljem u državnoj bolnici u Atini, tokom protesta zbog stanja javnih zdravstvenih službi održanog tokom posjete premijera Kirijakosa Micotakisa toj ustanovi.
Policija je ispalila plotune biber spreja i koristila štitove i palice da bi odgurnula ljekare u Univerzitetskoj opštoj bolnici Atikon koji su zahtijevali da se sastanu s Micotakisom.
Zdravstveni radnici su protestovali zbog nedostatka osoblja, niskih plata i loših uslova rada.
Micotakis u pratnji ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, je u tu bolnicu u zapadnoj Atini došao na otvaranje novog onkološkog odjeljenja i renoviranog odjeljenja hitne službe.
Jorgos Sideris, šef Udruženja bolničkih ljekara Atine i Pireja je rekao: "Duguju nam 10.000 dana odsustva! Plate su nam zamrznute!".
Sideris, ljekar u toj bolnici, rekao je da je 130 pacijenata nedavno spavalo na nosilima u hodnicima zbog prenatrpanosti i da je hitno potrebno dodatnih 125 medicinskih sestara samo da bi se radilo na bezbjednom nivou za pacijente.
Novo onkološko odjeljenje bolnice izgrađeno je uz finansiranje dobrotvorne organizacije i očekuje se da će brinuti o više od 20.000 pacijenata godišnje što je 41% više nego 2019. godine, saopštio je kabinet premijera.
Micotakis je u govoru na ipak održanoj svečanosti rekao da je redovno finansiranje za Atikon povećano sa 90 miliona eura na 150 miliona eura. Broj zaposlenih se takođe povećao, rekao je on, "ne do nivoa koji bismo željeli, ali nastavljamo da se sveobuhvatno restrukturira Nacionalni zdravstveni sistem".

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Kotoru od italijanske Brešre 14:13, u utakmici prvog kola C grupe Lige šampiona.
Odlučujući pogodak, 44 sekunde prije kraja, postigao je nekadašnji vaterpolista Jadrana Vlado Popadić.
U uzbudljivom i kvalitetnom meču, sa puno preokreta, Breša je bila prisebnija i srećnija.
Primorac je imao svoje šanse, činilo se i da je bliži pobjedi, ali je presudila mirnija ruka gostiju iz Italije.
Brešu su do pobjede vodili Filipo Ferero, Tomazo Đanaca i Alesandro Balzarini sa po tri gola.
U kotorskom timu najbolji je bio Marko Mršić sa četiri, po dva gola postigli su Savo Ćetković i Nemanja Vico, a po jedan Jusuke Inaba, Luka Murišić, Balša Vučković, Nikola Brkić i Đorđije Stanojević.

Breša slavila u Kotoru

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pojačava pritisak na Moskvu kako bi se vratila za pregovarački sto. Ministar odbrane Pit Hegset u srijedu je, na sastanku NATO-a u Briselu, upozorio Kremlj na mogućnost uvođenja "troškova" zbog nastavka agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će uvjeriti Trampa da dodatno pojača pritisak odobravanjem američkih dalekometnih projektila za udare na dublje teritorije Rusije, tokom svoje posjete Vašingtonu u petak.
- Ako u kratkom roku ne bude puta ka miru, Sjedinjene Američke Države sa saveznicima preduzeće potrebne korake kako bi Rusiji nametnule cijenu zbog njene kontinuirane agresije - rekao je Hegset evropskim kolegama na sastanku, čiji je cilj bio obezbjeđivanje dodatne vojne pomoći za Kijev.
On je dodao: - Ako budemo morali preduzeti taj korak, Ministarstvo rata SAD-a je spremno da učini svoj dio na načine na koje to samo Sjedinjene Američke Države mogu.
Kako Tramp signalizira da će ponovo fokus staviti na rat u Ukrajini, razmatra se mogućnost slanja dalekometnih krstarećih raketa tipa Tomahawk u Kijev, kao oblik pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ukrajina je već nanijela štetu ruskim naftnim postrojenjima pomoću svojih dalekometnih dronova, ali rakete bi mogle izazvati još veću štetu.

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: genocid