Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne dokumentarno-informativne emisije "Srebrenica - anatomija obmane" koja je emitovana 27. novembra u 20 sati, prajm tajmu, na televiziji Adria - kazali su iz Bošnjačke stranke.
Kako ističu u saopštenju, Klub poslanika Bošnjačke stranke je o ovom slučaju obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. To su učinili, kako dodaju, kako bi se utvrdila krivična i druga odgovornost uredništva TV Adria i eventualno drugih aktera koji su učestvovali u kreiranju ovog sadržaja i donošenju odluke da se emituje emisija sa ovakvim sadržajem.
- Radi se o izuzetno problematičnom sadržaju sa eklatantnim negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici. Već u samom nazivu te emisije "Srebrenica - anatomija obmane" ugrađeno je direktno negiranje genocida u Srebrenici. Sam sadržaj emisije predstavlja brutalno prekrajanje istine, uz jasno negiranje činjenice da se u Srebrenici desio genocid, te iznošenje niza podataka, neistina i obmana u vezi sa ovim zločinom, relativizujući i mijenjajući bit samog zločina - ističu u saopštenju.
​Dodaju da, polazeći od činjenice da su poricanje i relativizacija genocida krajnji stadijum genocida, upozoravaju javnost i institucije Crne Gore da ovakve emisije, pored nedvosmislenog obmanjivanja javnosti, mogu značiti pripremu za ponavljanje sličnih zločina.
- Neophodna je snažna društvena i institucionalna reakcija na ovakve pojave. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, te Rezolucijom Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Generalna Skupština UN 2023. godine i drugim pravnim aktima zabranjeno je, između ostalog, i svako javno negiranje i relativizovanje genocida u Srebrenici - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Klub poslanika BS: Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne emisije "Srebrenica - anatomija obmane", obavijestili VDT, AMU i ombudsmana

Nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, prije 101 godinu, u mirnodobno doba, počinjen je genocid koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj istoriji - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.
U vremenu kada je trebalo da vlada mir, kako je rekao, razorena su sela, ugašeni životi, a čitave porodice ostale su bez doma, bez imena i bez budućnosti.
- Taj zločin nije samo rana prošlosti, to je ožiljak koji i danas traje, jer nas podsjeća koliko duboko može pasti čovjek kad izgubi osjećaj za pravdu i čovječnost - naglasio je Nurković.
Genocid u Šahovićima obavezuje nas, podvlači on, da ne zaboravimo, da ne šutimo i da istinu ne skrivamo.
- Šutnja pred zlom nije neutralnost, već saučesništvo - decidan je Nurković.
Generacije koje su počinile ovaj strašan zločin otišle su, ali njegova sjenka, kako je rekao, ostaje u kolektivnoj memoriji.
- Ne kao nešto što bismo zaboravili, već kao ozbiljno upozorenje: da, danas slušamo bol i šutnju onih koji su preživjeli, kao i šutnju društva koje je, kako ističu analize, prečesto biralo tišinu pred zlom i time mu poslužilo - naveo je Nurković.
Naša moralna i državna odgovornost jeste, poručuje potpredsjednik Skupštine, da čuvamo sjećanje na žrtve i da budemo glas onih koji su zauvijek utihnuli.
- Samo istina, pravda i iskreno suočavanje sa prošlošću mogu izgraditi temelje trajnog mira i povjerenja među narodima Crne Gore - jasan je Nurković.
Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti već je, kaže on, put ka budućnosti - da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi.

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo, ne šutimo i da istinu ne skrivamo

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pokrenula je interaktivnu mapu "Geografija genocida", koja donosi podatke o primarnim masovnim grobnicama, u koje su bile ukopane žrtve genocida u Srebrenici, te o grobnicama u koje su kasnije premještene u pokušaju prikrivanja genocida.
U prosjeku, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na najmanje pet različitih lokacija masovnih grobnica, često udaljenih i do 50 kilometara, saopštio je ICMP.
- Porodice mogu pretraživati imena kako bi pratile pronalazak i identifikaciju svojih nestalih članova - kazala je generalna direktorica ICMP-a Katrin Bomberger.
Podaci koje je prikupio ICMP korišteni su u više od 30 krivičnih postupaka pred Haškim tribunalom (ICTY), kao i u domaćim sudovima, kao neoborivi dokaz identiteta žrtava, čime je potvrđen zločin genocida i pokušaj njegovog prikrivanja, navodi se u saopštenju.
Mapa "Geografija genocida" pokrenuta je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira, uz finansijsku podršku Evropske unije, a predstavlja važan korak ka očuvanju istine i odavanju počasti žrtvama.
U genocidu u Srebenici, koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske (RS), ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Kako navode iz ICMP-a, do danas je identifikovano više od 90 odsto žrtava.
Prema zvaničnim podacima, u proteklom ratu u BiH nestalo je oko 32.000 osoba. Do danas ih je pronađeno gotovo 80 odsto, u ekshumacijama 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Najveći broj žrtava identifikovan je na osnovu usporedbe DNK uzoraka iz kostiju i krvi njihovih srodnika.

"Geografija genocida" otkriva lokacije masovnih grobnica u Srebrenici

Predsjednik Irske Majkl Higins predložio je da se iz Ujedinjenih nacija isključe sve zemlje koje snadbijevaju Izrael oružjem, kao i sam Izrael.
Komentarisao je to nakon što je tim nezavisnih stručnjaka koje je angažovalo Vijeće UN-a za ljudska prava zaključio da Izrael čini genocid u Gazi.
- Mislim da je to vrlo, vrlo važan dokument, i naravno, predsjedavajući te radne grupe bio je predsjedavajući radne grupe za Ruandu, a u njemu se izričito navodi da su ispunjene četiri glavne mjere iz konvencije o genocidu iz 1948. godine - kazao je novinarima ubrzo nakon objave izvještaja UN-a.
Ide, kaže, dalje i sugeriše da je podsticanje na genocid bilo prisutno, a posebno spominje one na visokim položajima koji koriste jezik za podsticanje genocida.
- Toliko sam često govorio o tome, a dolazim do onoga što je proslava proizvodnje hrane na sve njene različite načine, a kada pomislite na sve ljude ubijene juče i danas, polovina njih su žene i djeca - kazao je Higins.
Istražna komisija o okupiranom palestinskoj teritoriji i Izraelu, nakon dvije godine istrage događaja od 7. oktobra 2023, zaključila je da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile "četiri od pet" genocidnih djela definisanih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Komentarišući nalaze izvještaja, Higins je kritikovao Evropsku uniju (EU).
- Vjerujem da će EU biti izuzetno teško ikada više biti unija u bilo kojem smislu kada neke od njenih najjačih članica odlučuju ćutati gledajući mršavu djecu u onome što je ljudski, ljudski uzrokovan, zaista strašan napad na ljude. U tom izvještaju se navodi da je 90 posto svih stambenih objekata uništeno, obrazovne ustanove uništene, a zdravstvene ustanove i ustanove za plodnost uništavaju se - drugim riječima, napadate rađanje - kazao je.
Higins je pozvao svijet da poveća pritisak na Izrael da zaustavi pokolj.

Higins: Izrael i sve zemlje koje mu šalju oružje treba da budu izbačene iz UN

Dok „normalan svijet“ osuđuje izraelsku vladu zbog genocida u Gazi, crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (istupivši iz pozicije ćutanja) daje zvaničnu saglasnost za posjetu potpredsjednika Vlade Moma Koprivice Izraelu - poručili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom podvlačeći da je u ovom slučaju borba protiv antisemitizma u ovom slučaju zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-posjeta-izraelu-vazan-korak-ka-jacanju-politickih-institucionalnih-i-ekonomskih-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U okviru ovih zvaničnih susreta razgovaralo se, kako su ustvrdili, o jačanju bilateralnih odnosa, institucionalnoj saradnji i takozvanoj „borbi protiv antisemitizma“ - čega, kako su kazali, u antifašističkoj i multikulturalnoj Crnoj Gori, nema i ne može biti.
- Kritika izraelske vlade zbog sprovođenja genocida u Gazi nije antisemitizam. To je međunarodna pravna obaveza. Uz ostala najrelevantnija međunarodna tijela i UN-ova nezavisna Istražna komisija (COI) je 16. septembra 2025. zvanično utvrdila da Izrael u Gazi sprovodi g e n o c i d. Prekid institucionalne saradnje više nije političko pitanje već pravni imperativ! - podvukli su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Crna Gora, zemlja sa sopstvenom istorijom stradanja i borbe protiv fašizma, ne pristaje, decidni su oni, da njeni predstavnici građane smatraju glupima, niti da ih sramno predstavljaju.
- Od ćutanja pred genocidom - do aktivnog učestvovanja u njegovom normalizovanju i podršci - dodali su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Pitaju jesu li naši zvaničnici sposobni da prate međunarodne obaveze - ili samo sopstvene interese, te koje ideologije zapravo predstavljaju „naši predstavnici“.
- Pozivamo građane Crne Gore da ne ostanu nijemi: Pišite Ministarstvu vanjskih poslova: kabinet@mfa.gov.me Tražite javno objašnjenje saglasnosti, hitno povlačenje diplomatske podrške Izraelu i jasno izražavanje osude genocida u Gazi – zaključili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.

Pokret solidarnosti sa Palestinom o Koprivici u Izraelu: Borba protiv antisemitizma zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima

Otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici biće održano danas, s početkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu Pjer Laše u Parizu.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Pariza An Hidalgo i veliki broj zvaničnika Francuske, saopšteno je iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Navode da je zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) odlučilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita potiče iz Travnika. Na spomen-obilježlju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: "U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti".
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Spomen-obilježje, koje je izgrađeno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovića. Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je napravio više od 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.
Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekat je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj.
Spomen-obilježje ima za cilj da oda počast žtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995, te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine - više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koju je podržala i Francuska, stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.
Od perioda Fransoa Miteranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića.&nbsp;
U 2025. godini mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom.&nbsp;
U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata istorijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
- Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u bh. entitetu Republika Srpska, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine - podsjećaju iz Udruženja.&nbsp;
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici.
- Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo - istakli su iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Udruženja održavaju sjećanje, rade za pravdu i pružaju podršku preživjelima genocida i drugih masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

U Parizu danas otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici

Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) pozvala je Tužilaštvo u Srbiji da pokrene istragu protiv Tomislava Kovača, ratnog ministra policije Republike Srpske (RS), koji se u Beogradu slobodno kreće uprkos optužnici Bosne i Hercegovine za genocid.
U dosijeu FHP-a o Kovaču, predstavljenom 15. jula, navedeni su brojni sudski utvrđeni podaci, dokazi i dokumenta koji ukazuju na njegovu ulogu u prisilnom premještanju i masovnim strijeljanjima Bošnjaka iz Srebrenice.
- U Dosijeu je opisan niz masovnih egzekucija, od kojih je najobimnija ona u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica, gdje su zatvorenike, mahom civile, pogubili pripadnici policijskih snaga - kazala je istraživačica FHP-a Katarina Maruna prilikom predstavljanja.
<h2>Uloga Kovača u dešavanjima u Srebrenici</h2>
FHP navodi da je 10. jula 1995. Kovač naredio izdvajanje dijela snaga MUP-a RS kako bi djelovale kao samostalna jedinica u rejonu Srebrenice. Od 12. jula, uz njegovo znanje, pripadnici policije su zajedno s Vojskom RS učestvovali u prisilnom premještanju civila iz UN-ove baze, te u odvajanju i zarobljavanju muškaraca.
- Postoje brojni dokazi da je Kovač bio prisutan na terenu, te da se tokom masovnih pogubljenja redovno sastajao sa vojnim i političkim vrhom RS - navela je Maruna.
Prema iskazima svjedoka, Kovač je 14. jula viđen u Kravici, gdje je ubijeno preko hiljadu ljudi. „Dok su trajala zakopavanja žrtava, Kovač je prolazio pored Zadruge i razgovarao s policajcima koji su učestvovali u zločinu, posebno sa Nedeljkom Milidragovićem“, rekla je.
Milidragović je jedan od osmorice optuženih u procesu koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu. Suđenje traje od 2016. i još uvijek je u fazi dokaznog postupka, a svi optuženi se brane sa slobode.
<h2>Bez reakcije srpskog Tužilaštva</h2>
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa zašto nije pokrenuta istraga protiv Kovača, iako je FHP to zatražio još 2006. godine.
- Početkom ove godine Tužilaštvo nam je zvanično saopštilo da se protiv Kovača ne vodi nikakav postupak – i to je jedini odgovor koji smo dobili - izjavila je Maruna.
Tužilaštvo BiH je 2017. podiglo optužnicu protiv Kovača, tereteći ga da je komandovao snagama koje su učestvovale u genocidu, uključujući i prikrivanje zločina – premještanjem posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne masovne grobnice.
<h2>Svjedočenje i javni nastupi</h2>
Kovač je 2016. svjedočio putem video-linka iz Beograda na suđenju bivšim pripadnicima Vojske RS u Sarajevu, negirajući odgovornost policije u Srebrenici. Takođe je bio svjedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom. Sudsko vijeće je zaključilo da nije vjerodostojan svjedok jer je nastojao umanjiti sopstvenu ulogu u događajima iz jula 1995.
<h2>Gdje je sada Tomislav Kovač?</h2>
Prema navodima FHP-a, Kovač živi u Beogradu kao slobodan čovjek i vodi uspješan biznis. Ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, a Beograd ne izručuje svoje državljane koje BiH potražuje zbog ratnih zločina.
Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom, gdje negira učešće Srba u genocidu u Srebrenici i komentariše međunarodna politička pitanja – od rata u Ukrajini do mogućnosti globalnog sukoba.
U aprilu 2023. govorio je na konferenciji u Beogradu o opsadi Sarajeva, gdje je iznio stav da je riječ o „medijskoj i političkoj laži“.
U martu 2024. prisustvovao je promociji knjige o „ratnom putu“ Specijalne brigade policije RS, čiji su pripadnici takođe optuženi za učešće u genocidu.
Prema presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007, u Srebrenici je počinjen genocid, a Haški tribunal je osudio 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

Poziv Srbiji da ispita ratnog ministra Republike Srpske zbog genocida

Javnost u Crnoj Gori ostala je zatečena, a dio i šokiran činjenicom da se premijer Milojko Spajić juče, 11. jula, nije oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najmračnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Niti jedne riječi. Niti poruke podrške porodicama žrtava. Niti simbolične objave na društvenim mrežama. Ništa. Potpuna tišina. Na dan kada su oči svijeta bile uprte u Potočare, kada je civilizovani svijet stajao u tišini i sjećanju – iz kabineta premijera Crne Gore nije stigla nijedna poruka.
Za razliku od mukotrpne šutnje juče, danas se premijer oglasio na društvenoj mreži X, ali – povodom Sinjajevine.
– Pozdravljam sjajnu ekipu na Sinjajevini! Žao mi je što ove godine nisam u prilici da budem sa vama i da zajedno proslavimo veliku pobjedu! Zajedničkim snagama smo sačuvali ovaj prirodni dragulj – i zahvaljujući domaćinima, kao i svim ljubiteljima prirode, nastavićemo da uživamo u čarima ove predivne planine – napisao je Spajić.
Oglasio se i selfijem da kaže kako je letio avionom Air Montenegra. 
Dok je on slavio “pobjede” u planini, u Memorijalnom centru Potočari obilježavana je godišnjica zločina nad više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. U delegaciji Vlade Crne Gore, komemoraciji su prisustvovali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je predvodio delegaciju, te ministarke i ministri: Naida Nišić, Majda Adžović, Maraš Dukaj, Admir Šahmanović, Damir Gutić, Mirsad Azemović, Fatmir Đeka i Milutin Butorović.
Njihovo prisustvo bilo je državni čin. Premijerovo ćutanje – lični izbor.
U zemlji čiji su građani direktno povezani sa tragedijom Srebrenice, odsustvo makar simbolične geste sa najvišeg političkog nivoa – nije samo propust. To je poruka. I to ona koja boli. Onda i pitanje za kraj - je li ovo premijer koji može Crnu Goru uvesti u EU.

Miraš Dušević

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Hojl sliku kapele Karađorđevića prihvatio od Mandića isključivo kao gest učtivosti

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Tag: genocid