Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne dokumentarno-informativne emisije "Srebrenica - anatomija obmane" koja je emitovana 27. novembra u 20 sati, prajm tajmu, na televiziji Adria - kazali su iz Bošnjačke stranke.
Kako ističu u saopštenju, Klub poslanika Bošnjačke stranke je o ovom slučaju obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. To su učinili, kako dodaju, kako bi se utvrdila krivična i druga odgovornost uredništva TV Adria i eventualno drugih aktera koji su učestvovali u kreiranju ovog sadržaja i donošenju odluke da se emituje emisija sa ovakvim sadržajem.
- Radi se o izuzetno problematičnom sadržaju sa eklatantnim negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici. Već u samom nazivu te emisije "Srebrenica - anatomija obmane" ugrađeno je direktno negiranje genocida u Srebrenici. Sam sadržaj emisije predstavlja brutalno prekrajanje istine, uz jasno negiranje činjenice da se u Srebrenici desio genocid, te iznošenje niza podataka, neistina i obmana u vezi sa ovim zločinom, relativizujući i mijenjajući bit samog zločina - ističu u saopštenju.
​Dodaju da, polazeći od činjenice da su poricanje i relativizacija genocida krajnji stadijum genocida, upozoravaju javnost i institucije Crne Gore da ovakve emisije, pored nedvosmislenog obmanjivanja javnosti, mogu značiti pripremu za ponavljanje sličnih zločina.
- Neophodna je snažna društvena i institucionalna reakcija na ovakve pojave. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, te Rezolucijom Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Generalna Skupština UN 2023. godine i drugim pravnim aktima zabranjeno je, između ostalog, i svako javno negiranje i relativizovanje genocida u Srebrenici - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Klub poslanika BS: Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne emisije "Srebrenica - anatomija obmane", obavijestili VDT, AMU i ombudsmana

Nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, prije 101 godinu, u mirnodobno doba, počinjen je genocid koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj istoriji - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.
U vremenu kada je trebalo da vlada mir, kako je rekao, razorena su sela, ugašeni životi, a čitave porodice ostale su bez doma, bez imena i bez budućnosti.
- Taj zločin nije samo rana prošlosti, to je ožiljak koji i danas traje, jer nas podsjeća koliko duboko može pasti čovjek kad izgubi osjećaj za pravdu i čovječnost - naglasio je Nurković.
Genocid u Šahovićima obavezuje nas, podvlači on, da ne zaboravimo, da ne šutimo i da istinu ne skrivamo.
- Šutnja pred zlom nije neutralnost, već saučesništvo - decidan je Nurković.
Generacije koje su počinile ovaj strašan zločin otišle su, ali njegova sjenka, kako je rekao, ostaje u kolektivnoj memoriji.
- Ne kao nešto što bismo zaboravili, već kao ozbiljno upozorenje: da, danas slušamo bol i šutnju onih koji su preživjeli, kao i šutnju društva koje je, kako ističu analize, prečesto biralo tišinu pred zlom i time mu poslužilo - naveo je Nurković.
Naša moralna i državna odgovornost jeste, poručuje potpredsjednik Skupštine, da čuvamo sjećanje na žrtve i da budemo glas onih koji su zauvijek utihnuli.
- Samo istina, pravda i iskreno suočavanje sa prošlošću mogu izgraditi temelje trajnog mira i povjerenja među narodima Crne Gore - jasan je Nurković.
Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti već je, kaže on, put ka budućnosti - da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi.

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo, ne šutimo i da istinu ne skrivamo

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pokrenula je interaktivnu mapu "Geografija genocida", koja donosi podatke o primarnim masovnim grobnicama, u koje su bile ukopane žrtve genocida u Srebrenici, te o grobnicama u koje su kasnije premještene u pokušaju prikrivanja genocida.
U prosjeku, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na najmanje pet različitih lokacija masovnih grobnica, često udaljenih i do 50 kilometara, saopštio je ICMP.
- Porodice mogu pretraživati imena kako bi pratile pronalazak i identifikaciju svojih nestalih članova - kazala je generalna direktorica ICMP-a Katrin Bomberger.
Podaci koje je prikupio ICMP korišteni su u više od 30 krivičnih postupaka pred Haškim tribunalom (ICTY), kao i u domaćim sudovima, kao neoborivi dokaz identiteta žrtava, čime je potvrđen zločin genocida i pokušaj njegovog prikrivanja, navodi se u saopštenju.
Mapa "Geografija genocida" pokrenuta je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira, uz finansijsku podršku Evropske unije, a predstavlja važan korak ka očuvanju istine i odavanju počasti žrtvama.
U genocidu u Srebenici, koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske (RS), ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Kako navode iz ICMP-a, do danas je identifikovano više od 90 odsto žrtava.
Prema zvaničnim podacima, u proteklom ratu u BiH nestalo je oko 32.000 osoba. Do danas ih je pronađeno gotovo 80 odsto, u ekshumacijama 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Najveći broj žrtava identifikovan je na osnovu usporedbe DNK uzoraka iz kostiju i krvi njihovih srodnika.

1250x600

1084x550

"Geografija genocida" otkriva lokacije masovnih grobnica u Srebrenici

Predsjednik Irske Majkl Higins predložio je da se iz Ujedinjenih nacija isključe sve zemlje koje snadbijevaju Izrael oružjem, kao i sam Izrael.
Komentarisao je to nakon što je tim nezavisnih stručnjaka koje je angažovalo Vijeće UN-a za ljudska prava zaključio da Izrael čini genocid u Gazi.
- Mislim da je to vrlo, vrlo važan dokument, i naravno, predsjedavajući te radne grupe bio je predsjedavajući radne grupe za Ruandu, a u njemu se izričito navodi da su ispunjene četiri glavne mjere iz konvencije o genocidu iz 1948. godine - kazao je novinarima ubrzo nakon objave izvještaja UN-a.
Ide, kaže, dalje i sugeriše da je podsticanje na genocid bilo prisutno, a posebno spominje one na visokim položajima koji koriste jezik za podsticanje genocida.
- Toliko sam često govorio o tome, a dolazim do onoga što je proslava proizvodnje hrane na sve njene različite načine, a kada pomislite na sve ljude ubijene juče i danas, polovina njih su žene i djeca - kazao je Higins.
Istražna komisija o okupiranom palestinskoj teritoriji i Izraelu, nakon dvije godine istrage događaja od 7. oktobra 2023, zaključila je da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile "četiri od pet" genocidnih djela definisanih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Komentarišući nalaze izvještaja, Higins je kritikovao Evropsku uniju (EU).
- Vjerujem da će EU biti izuzetno teško ikada više biti unija u bilo kojem smislu kada neke od njenih najjačih članica odlučuju ćutati gledajući mršavu djecu u onome što je ljudski, ljudski uzrokovan, zaista strašan napad na ljude. U tom izvještaju se navodi da je 90 posto svih stambenih objekata uništeno, obrazovne ustanove uništene, a zdravstvene ustanove i ustanove za plodnost uništavaju se - drugim riječima, napadate rađanje - kazao je.
Higins je pozvao svijet da poveća pritisak na Izrael da zaustavi pokolj.

Higins: Izrael i sve zemlje koje mu šalju oružje treba da budu izbačene iz UN

Dok „normalan svijet“ osuđuje izraelsku vladu zbog genocida u Gazi, crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (istupivši iz pozicije ćutanja) daje zvaničnu saglasnost za posjetu potpredsjednika Vlade Moma Koprivice Izraelu - poručili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom podvlačeći da je u ovom slučaju borba protiv antisemitizma u ovom slučaju zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-posjeta-izraelu-vazan-korak-ka-jacanju-politickih-institucionalnih-i-ekonomskih-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U okviru ovih zvaničnih susreta razgovaralo se, kako su ustvrdili, o jačanju bilateralnih odnosa, institucionalnoj saradnji i takozvanoj „borbi protiv antisemitizma“ - čega, kako su kazali, u antifašističkoj i multikulturalnoj Crnoj Gori, nema i ne može biti.
- Kritika izraelske vlade zbog sprovođenja genocida u Gazi nije antisemitizam. To je međunarodna pravna obaveza. Uz ostala najrelevantnija međunarodna tijela i UN-ova nezavisna Istražna komisija (COI) je 16. septembra 2025. zvanično utvrdila da Izrael u Gazi sprovodi g e n o c i d. Prekid institucionalne saradnje više nije političko pitanje već pravni imperativ! - podvukli su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Crna Gora, zemlja sa sopstvenom istorijom stradanja i borbe protiv fašizma, ne pristaje, decidni su oni, da njeni predstavnici građane smatraju glupima, niti da ih sramno predstavljaju.
- Od ćutanja pred genocidom - do aktivnog učestvovanja u njegovom normalizovanju i podršci - dodali su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Pitaju jesu li naši zvaničnici sposobni da prate međunarodne obaveze - ili samo sopstvene interese, te koje ideologije zapravo predstavljaju „naši predstavnici“.
- Pozivamo građane Crne Gore da ne ostanu nijemi: Pišite Ministarstvu vanjskih poslova: kabinet@mfa.gov.me Tražite javno objašnjenje saglasnosti, hitno povlačenje diplomatske podrške Izraelu i jasno izražavanje osude genocida u Gazi – zaključili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.

Pokret solidarnosti sa Palestinom o Koprivici u Izraelu: Borba protiv antisemitizma zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima

Otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici biće održano danas, s početkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu Pjer Laše u Parizu.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Pariza An Hidalgo i veliki broj zvaničnika Francuske, saopšteno je iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Navode da je zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) odlučilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita potiče iz Travnika. Na spomen-obilježlju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: "U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti".
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Spomen-obilježje, koje je izgrađeno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovića. Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je napravio više od 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.
Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekat je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj.
Spomen-obilježje ima za cilj da oda počast žtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995, te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine - više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koju je podržala i Francuska, stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.
Od perioda Fransoa Miteranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića.&nbsp;
U 2025. godini mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom.&nbsp;
U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata istorijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
- Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u bh. entitetu Republika Srpska, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine - podsjećaju iz Udruženja.&nbsp;
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici.
- Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo - istakli su iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Udruženja održavaju sjećanje, rade za pravdu i pružaju podršku preživjelima genocida i drugih masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

U Parizu danas otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici

Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) pozvala je Tužilaštvo u Srbiji da pokrene istragu protiv Tomislava Kovača, ratnog ministra policije Republike Srpske (RS), koji se u Beogradu slobodno kreće uprkos optužnici Bosne i Hercegovine za genocid.
U dosijeu FHP-a o Kovaču, predstavljenom 15. jula, navedeni su brojni sudski utvrđeni podaci, dokazi i dokumenta koji ukazuju na njegovu ulogu u prisilnom premještanju i masovnim strijeljanjima Bošnjaka iz Srebrenice.
- U Dosijeu je opisan niz masovnih egzekucija, od kojih je najobimnija ona u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica, gdje su zatvorenike, mahom civile, pogubili pripadnici policijskih snaga - kazala je istraživačica FHP-a Katarina Maruna prilikom predstavljanja.
<h2>Uloga Kovača u dešavanjima u Srebrenici</h2>
FHP navodi da je 10. jula 1995. Kovač naredio izdvajanje dijela snaga MUP-a RS kako bi djelovale kao samostalna jedinica u rejonu Srebrenice. Od 12. jula, uz njegovo znanje, pripadnici policije su zajedno s Vojskom RS učestvovali u prisilnom premještanju civila iz UN-ove baze, te u odvajanju i zarobljavanju muškaraca.
- Postoje brojni dokazi da je Kovač bio prisutan na terenu, te da se tokom masovnih pogubljenja redovno sastajao sa vojnim i političkim vrhom RS - navela je Maruna.
Prema iskazima svjedoka, Kovač je 14. jula viđen u Kravici, gdje je ubijeno preko hiljadu ljudi. „Dok su trajala zakopavanja žrtava, Kovač je prolazio pored Zadruge i razgovarao s policajcima koji su učestvovali u zločinu, posebno sa Nedeljkom Milidragovićem“, rekla je.
Milidragović je jedan od osmorice optuženih u procesu koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu. Suđenje traje od 2016. i još uvijek je u fazi dokaznog postupka, a svi optuženi se brane sa slobode.
<h2>Bez reakcije srpskog Tužilaštva</h2>
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa zašto nije pokrenuta istraga protiv Kovača, iako je FHP to zatražio još 2006. godine.
- Početkom ove godine Tužilaštvo nam je zvanično saopštilo da se protiv Kovača ne vodi nikakav postupak – i to je jedini odgovor koji smo dobili - izjavila je Maruna.
Tužilaštvo BiH je 2017. podiglo optužnicu protiv Kovača, tereteći ga da je komandovao snagama koje su učestvovale u genocidu, uključujući i prikrivanje zločina – premještanjem posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne masovne grobnice.
<h2>Svjedočenje i javni nastupi</h2>
Kovač je 2016. svjedočio putem video-linka iz Beograda na suđenju bivšim pripadnicima Vojske RS u Sarajevu, negirajući odgovornost policije u Srebrenici. Takođe je bio svjedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom. Sudsko vijeće je zaključilo da nije vjerodostojan svjedok jer je nastojao umanjiti sopstvenu ulogu u događajima iz jula 1995.
<h2>Gdje je sada Tomislav Kovač?</h2>
Prema navodima FHP-a, Kovač živi u Beogradu kao slobodan čovjek i vodi uspješan biznis. Ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, a Beograd ne izručuje svoje državljane koje BiH potražuje zbog ratnih zločina.
Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom, gdje negira učešće Srba u genocidu u Srebrenici i komentariše međunarodna politička pitanja – od rata u Ukrajini do mogućnosti globalnog sukoba.
U aprilu 2023. govorio je na konferenciji u Beogradu o opsadi Sarajeva, gdje je iznio stav da je riječ o „medijskoj i političkoj laži“.
U martu 2024. prisustvovao je promociji knjige o „ratnom putu“ Specijalne brigade policije RS, čiji su pripadnici takođe optuženi za učešće u genocidu.
Prema presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007, u Srebrenici je počinjen genocid, a Haški tribunal je osudio 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

Poziv Srbiji da ispita ratnog ministra Republike Srpske zbog genocida

Javnost u Crnoj Gori ostala je zatečena, a dio i šokiran činjenicom da se premijer Milojko Spajić juče, 11. jula, nije oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najmračnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Niti jedne riječi. Niti poruke podrške porodicama žrtava. Niti simbolične objave na društvenim mrežama. Ništa. Potpuna tišina. Na dan kada su oči svijeta bile uprte u Potočare, kada je civilizovani svijet stajao u tišini i sjećanju – iz kabineta premijera Crne Gore nije stigla nijedna poruka.
Za razliku od mukotrpne šutnje juče, danas se premijer oglasio na društvenoj mreži X, ali – povodom Sinjajevine.
– Pozdravljam sjajnu ekipu na Sinjajevini! Žao mi je što ove godine nisam u prilici da budem sa vama i da zajedno proslavimo veliku pobjedu! Zajedničkim snagama smo sačuvali ovaj prirodni dragulj – i zahvaljujući domaćinima, kao i svim ljubiteljima prirode, nastavićemo da uživamo u čarima ove predivne planine – napisao je Spajić.
Oglasio se i selfijem da kaže kako je letio avionom Air Montenegra. 
Dok je on slavio “pobjede” u planini, u Memorijalnom centru Potočari obilježavana je godišnjica zločina nad više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. U delegaciji Vlade Crne Gore, komemoraciji su prisustvovali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je predvodio delegaciju, te ministarke i ministri: Naida Nišić, Majda Adžović, Maraš Dukaj, Admir Šahmanović, Damir Gutić, Mirsad Azemović, Fatmir Đeka i Milutin Butorović.
Njihovo prisustvo bilo je državni čin. Premijerovo ćutanje – lični izbor.
U zemlji čiji su građani direktno povezani sa tragedijom Srebrenice, odsustvo makar simbolične geste sa najvišeg političkog nivoa – nije samo propust. To je poruka. I to ona koja boli. Onda i pitanje za kraj - je li ovo premijer koji može Crnu Goru uvesti u EU.

Miraš Dušević

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropkog saveza Nikola Zirojević reagovao je na izjavu potpredsjednika Vlade i ministra Ervina Ibrahimovića povodom dokumentarne izložbe Memorijalnog centra Srebrenica koja je bila postavljena u Vladi Crne Gore.
- Je li drugi potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, prisustvovao izložbi - pitao je Zirojević Ibrahimovića.
Zirojević je istakao da misli da bi to bila jedinstvena prilika da objasni one jezičke konstrukcije upućene muslimanima iz vremena kad je žario i palio medijskom scenom.
- A o onome za Crnogorce znam da ga ne biste ni pitali - dodao je Zirojević obraćajući se Ibrahimoviću.
Pita se i da li Ibrahimović može bilo kojeg Bošnjaka ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava.
- Zbilja se pitam da li Ibrahimović misli da bilo kojeg Bošnjaka, osim onih koje je konektovao na korito, moze ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava - naveo je Zirojević.
On je na kraju objave na mreži Iks (X) napsiao da se „koritu u zube ne gleda, čak i ako su za tom sofrom i negatori genocida”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1944038527068778522%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Tag: genocid