Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

1250x600

1084x550

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.
Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.
Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.
Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.
Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.

Miraš Dušević

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Opozicija ne dolazi na glasanje o budžetu: "Nećemo lomiti inventar po Skupštini kao oni koji sad glume mirotvorce"

Prilikom današnjeg glasanja o zaključcima Skupštine Prijestonice povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, desio se tehnički problem zbog koga nije prikazan i saopšten tačan broj odbornika koji se izjasnio o ovoj tački dnevnog reda vanrednog zasijedanja, saznaje Portal ETV. Iako je predsjednica lokalnog parlamenta Milena Vujačić na početku sjednice konstatala da sjednici prisustvuje 30 odbornika, a ekranu monitora je zabilježeno njih 24. Nakon glasanja je saopšteno da su zaključke, među kojima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje, podržala 23 odbornika, a da je jedan bio protiv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama našeg portala iz lokalnog parlamenta, od prisutvnih 30 odbornika izjasnilo se njih 27 i svi glasali za zaključke koje je saopštio potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). To su potvrdili ubrzo i iz Skupštine Prijestonice. - Na osnovu obavještenja dostavljenih predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje od strane četiri odbornika konstatovano je d aje došlo do tehničke greške prilikom glasanja, odnosno da glasovi nijesu elektronski evidentirani, kao i da je jedan odbornik izjavio da je greškom pritisnuo taster protiv. Obavještavamo vas da je konačan broj odbornika koji su glasali za zaključke 27. Tri odbornika, od prisutnih 30 nije glasalo - navedeno je u njihovom obraćanju. Prema našim informacijama, nijesu glasali odbornici Demokratske Crne Gore, iz čijih redova su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Aleksa Bečić, čije se ostavke traže. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana je i održana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića.

Duško Mihailović

Zaključke cetinjskog parlamenta podržalo 27 odbornika, Demokrate nijesu glasale

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Predsjednik SAD Džozef Bajden iskoristio je mogućnost ranijeg glasanja na predsjedničkim izborima i glasao u Vilmingtonu, u saveznoj američkoj državi Delaver, emitovala je američka televizija.
Bajden je ranije danas posjetio biračko mjesto u Vilmingtonu, gdje je čekao u redu za glasanje, prenijela je RIA Novosti.
Izbori u SAD biće održani u utorak, 5. novembra.
Bajden je ranije odustao od kandidature, a kandidat Demokratske stranke će umjesto njega biti Kamala Heris. Kandidat Republikanske stranke je Donald Tramp.
TASS je objavio da je mogućnost ranijeg glasanja do sada iskoristilo 43,3 miliona Amerikanaca.

Bajden iskoristio mogućnost ranijeg glasanja, fotografisan kako čeka u redu

Lokalni izbori u Kiseljaku, Kreševu, Fojnici i Konjicu, opštinama u Bosni i Hercegovini koje su početkom oktobra pogodile katastrofalne poplave i odgodile izbore, održavaju se danas.
Odgođeni izbori načelnike/gradonačelnike, kao i opštinska vijeća, sprovode se na 118 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 54.379 registrovanih birača.
Najviše glasača je u Konjicu, skoro 22.000, a najmanje u Kreševu, 3.940.
Kako je ranije saopšteno iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pomoću obrazaca dobijenih iz MUP-a će moći da glasaju i osobe kojima su uništena lična dokumenta, dok će na određenim lokacijama biti i mobilni timovi.
Nakon što su ove opštine pogođene poplavama i klizištima u noći sa 3. na 4. oktobar, u njima je odgođeno održavanje izbora, koji su se u većini zemlje održali 6. oktobra.
U hercegovačkoj opštini Jablanica, koja je najteže pogođena poplavama, još se čekaju uslovi za održavanje izbora.
Ukupno, u poplavama je nastradalo 27 osoba.
Prema podacima CIK BiH na lokalnim izborima je bilo ovjereno 296 političkih subjekata, od čega 110 političkih stranaka, a one su se borile za glasove 3,4 miliona glasača.
Na izborima su birana 142 gradonačelnika, odnosno načelnika opština, te isti broj skupština opština/gradova.
Građani su birali i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice u BiH. Prema Izbornom zakonu, ovo tijelo naknadno bira gradonačelnika.

Danas izbori u četiri opštine u BiH koji su bili odgođeni zbog poplava

Komentarišući izlazak predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali ne i iz same izvršne vlasti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da se desilo “upravo ono što je bilo očigledno na dan rekonstrukcije 44. Vlade”.
Ona je za Antenu M kazala da manjinske nacionalne partije i pojedinci iz manjinskih naroda u kvazi-građanskim vladajućim partijama nemaju uticaj na dešavanja, te da nijesu korektivni faktor.
- Bošnjačka stranka nije u stanju da zaustavi ni jednu odluku vladajuće desničarske koalicije. Tako će ostati do kraja mandata ove Vlade, a ministri iz manje brojnih naroda su ornament u vlasti. Njihovo mišljenje ne zanima njihove koalicione partnere - istakla je Bajramspahić.
Naglasila je da je teško da će konstituenti nove vlasti poštovati partnere iz partija koje zastupaju manje brojne narode, kada ih vide kao “lažne ljude, lažne vjere”.
- Vladajuća većina baštini te koncepte. To se potvrdilo juče spomenikom koji će nas zauvijek na to podsjećati. Bošnjačka stranka i ostali su saučesnici u tome i svemu što dolazi jer su dali podršku nacionalističkoj politici - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: BS i ostale partije manje brojnih naroda su saučesnici u svemu što dolazi

Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.
- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.
Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.
- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.
U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.
- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.
Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.
- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.
Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.
- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

Na Međunarodni dan dostojanstvenog rada govorimo o pravima radnika i dostojanstvenom životu zaposlenih.&nbsp;
 
Da li će održavanje ulaza poskupiti i kako građani komentarišu najavu poskupljenja?&nbsp;
 
Zašto ne bi trebalo praviti kompromise sa samim sobom?
 
Govorimo o snusu i električnim cigaretama koji su sve popularniji među mladima.&nbsp;
 
Sa članovima KVP Kapetan razgovaramo o posljednjoj realizovanoj ekspediciji, usponu na Veliki Atlas.&nbsp;
 
U Ulcinju predstavljen „Dolcinium“, prvi ekološki parfemski brend u istoriji cg „Južni sjever“.
 
Emitujemo dio intervjua sa Suadom Šehovićem koji možete gledati večeras u E glamu. 
 
E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima u terminu od 16h do 18h.

U ''E uživo'' o pravima radnika, poskupljenjima, alpinizmu i prvom crnogorskom ekološkom parfemskom brendu

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Povodom napada na ljekare Opšte bolnice Kotor, Ljekarska komora Crne Gore izrazila je najoštriji protest i apelovala na nadležne organe a da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada – bezbjednost.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar – hirurg – fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima- poručila je predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović.
Cerović je naglasila da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.&nbsp;
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv- istakla je.
Ljekarska komora Crne Gore ponavlja da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijeva od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.&nbsp;
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje- poručili su iz Ljekarske komore.

Cerović: Događaj u kotorskoj bolnici tužna slika crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: glasanje