Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Najpodesniji za akciju čišćenja nepodobnih u policiji bili su oni ljudi kojima - nije čista biografija. To je bio i ključ za odabir poslušnog kadra koju su ministar Danilo Šaranović i policijski čelnik Lazar Šćepanović koristili da stvore partijsku vojsku na rukovodećim pozicijama. &nbsp; Akcija se odvijala u dva pravca: preko ključnih ljudi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost naručivane su lažne negativne bezbjednosne provjere. Istovremeno, poslušnicima su iz dosijea brisani kopromitujući podaci ili nijesu ni unošene negativne ANB provjere. &nbsp; Tako su četvorica policijskih starješina postale udarni igrači u Šaranovićevom i Šćepanovićevom planu. Riječ je o Darku Vujoviću, doskorašnjem načelniku Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije. Povjerenje je dobio i Predrag Peđa Tanjević, načelnik Odjeljenja za antikorupciju, kao i Saša Milačić, šef obezbjeđenja premijera Milojka Spajića. Na listi povjerljivih ljudi našao se i Goran Jokić, načelnik regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“. &nbsp; VEZE SA SUMNJIVIM LICIMA Darko Vujović, načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije u MUP-u je i doskorašnji &nbsp;predsjednik Komisije za bezbjednosne provjere. Kako je sam Vujović predsjednik- odustao je da traži provjere sam za sebe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419030_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032419030_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95" data-rendition-name="original" width="858" height="977" loading="lazy" alt="OPASNE VEZE: Darko Vujović"> <figcaption>OPASNE VEZE: Darko Vujović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Imao je i dobar razlog: izvori Poratala ETV ističu da dosijei ANB ukazuju da je Vujović u kontinuitetu imao kontakte sa osuđenim licima i licima koja su bezbjednosno interesantna za ubistva, zelenaštvo, pranje novca, i krađe u inostranstvu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419034_db8d3ee63dbe8165df9a4979e26fce9f054ad8b77a066d37831c7f963df87d2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032419034_db8d3ee63dbe8165df9a4979e26fce9f054ad8b77a066d37831c7f963df87d2d" data-rendition-name="original" width="268" height="339" loading="lazy" alt="PROŠLOST KOJA OPOMINJE: Predrag Tanjević, osuđen za zloupotrebu službenog položaja"> <figcaption>PROŠLOST KOJA OPOMINJE: Predrag Tanjević, osuđen za zloupotrebu službenog položaja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I dok za Darka Vujovića nijesu tražene, za Predraga Tanjevića su tražene, pa onda - povučene inicijative za bezbjednosne provjere. Očito je da su Šaranović i Šćepanović shvatili da im nijesu potrebne posebne provjere da bi mogli da drže pod kontrolom Tanjevića kompromitujućim podacima iz njegove profesionalne biografije. &nbsp; U kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde za Predraga Tanjevića je upisano da je, kao načelnik CB Pljevlja, pravnosnažno osuđen 2019. godine za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; Tanjevića je za šefa Odjeljenja za antikorupciju postavio još ministar Filip Adžić, da bi poslije ,,kontrolu” preuzeo Danilo Šaranović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; -Šef Odjeljenja za antikorupciju koji treba da brine o integritetu policije, pravosnažno je osuđen na šest mjeseci zatvora, uslovno dvije godine, zbog zloupotrebe u službi. Registrovi su njegovi kontakti kao načelnika CB Pljevlja sa članovima OKG Šarića. ANB je registrovala da su članovi kriminalne grupe Šarića bili zaštićeni od rada i djelovanja policije dok je Tanjević bio u Pljevljima šef policije – ističu izvori Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419038_0084eccac0a1f27c9cd94430bd5cabe6fa96f4a3ce702e40201db3496e0ad95c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032419038_0084eccac0a1f27c9cd94430bd5cabe6fa96f4a3ce702e40201db3496e0ad95c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NARUČENE PROVJERE: Boris Milić, doskorašnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NARUČENE PROVJERE: Boris Milić, doskorašnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OBEZBJEĐENJE POD BEZBJEDNOSNOM MANOM I Saša Milačić, šef obezbjeđenja premijera Milojka Spajića, imao je problem sa podacima i evidencijama ANB-a. &nbsp; Prema izvorima ETV Milačić je dobio negativnu bezbjednosnu provjeru. No, u komunikaciji šefova ANB-a u doba Borisa Bata Milića negativna provjera je stopirana i nikada nije dostavljena MUP-u. &nbsp; -Podaci ANB ukazuju na višegodišnje kontakte i zajedničke aktivnosti Milačića sa više bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa koji su vezani šverca droge i akciznih roba, kao zelenašenja. Operativni podaci ANB-a ukazuju da je Saša Milačić bio umiješan u pokušaj zataškavanja krivičnog gonjenja sina, Podgoričanina Andrije Milačića koji je početkom jula prošle godine nanio teške tjelesne povrede dvadesetogodišnjem mladiću tokom tuče u blizini diskoteke ,,Omnia” u Budvi – ističu izvori ANB-a. I POLICAJAC I BIZNISMEN Na kraju, ali ne i najmanje važan, je Goran Jokić, načelnik regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419038_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025032419038_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='I BIZNISMEN I POLICAJAC: Goran Jokić, načelnik regionalnog centra ,,Centar"'> <figcaption>I BIZNISMEN I POLICAJAC: Goran Jokić, načelnik regionalnog centra ,,Centar"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U bazama podataka Uprave policije i ANB-a registrovani su brojni kontakti i sumnjive aktivnosti Jokića sa bezbjednosno interesantnim licima i članovima kriminalne grupe iz Bara. Istovremeno su registrovani i podaci koji ukazuju na krajnje sumnjiv način sticanja višemilionski vrijedne imovine u Baru i u Podgorici. &nbsp; Izostanak Jokićeve reakcije, kao načelnika jedinice ,,Centar“, u slučaju masobnog ubistva u Medovini nikada nije istražen. Protiv Jokića su porodice žrtava masakra u Medovini na Cetinju podnijele krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog nesavjesnog rada u službi, a na njegov račun stižu i nove kritike zbog gotovo identičnog zločina 1. januara ove godine koji se dogodio u Prijestonici. Čelnik Uprave policije Šaranović ostao je nijem na brojne prijave, kao i na podatke da uža porodica Jokića raspolaže značajnom imovinom: da drže restoran i apartmane u naselju Dobre vode, između Bara i Ulcinja, kao i novootvoreni restoran ,,Radgost” u Podgorici. &nbsp; Ministar nije reagovao i na informacije da Jokić ima vrlo sumnjivu diplomu sa Kosova. &nbsp; UPOTREBA I ZLOUPOTREBA ZAKONA Svojevremeno se ministar Šaranović javno obavezao da će nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane. &nbsp; Međutim, podaci koje je u više priloga objavio Portal ETV, pokazuju suprotno: funkcioneri Demokrata, Šaranović i Bečić, uz asistenciju čelnika Uprave policije Šćepanovića, svjesno su zloupotrebljavali neke odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324190312_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250324190312_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="(ZLO)UPOTREBA PROPISA: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>(ZLO)UPOTREBA PROPISA: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kako su rezultati bezbjednosnih provjera bili negativni za neke policisjke rukovodioce, Šaranović i Šćepanović su se dogovorili da ne dostavljaju bezbjednosnu provjere za neke lojalne ljude. Imali su i jasan motiv za takav potez. Kada se ne dostavi provjera u zakonom propisanom roku, smatra se da - ne postoje &nbsp;bezbjednosne smetnje. To je precizno navedeno u članu 162: ,,Mišljenje iz stava 5 ovog člana Agencija za nacionalnu bezbjednost dostavlja u roku od 90 dana. Ako Agencija za nacionalnu bezbjednost ne dostavi mišljenje u roku iz stava 6 ovog člana, smatraće se da ne postoji bezbjednosna smetnja iz stava 1, tačka 2, ovog člana po čl 162 st 6 zakona o unutrašnjim poslovima”. ZLOUPOTREBA MOĆI &nbsp; Iz svega navedenog jasno se vide razmjere zloupotrebe moći - Šaranović i Šćepanović su ovu zakonsku odredbu selektivno koristili. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324190312_861b750c66630b92d371c4caa0c9191c8c18ab6c354166232bd6ac39e7317505.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250324190312_861b750c66630b92d371c4caa0c9191c8c18ab6c354166232bd6ac39e7317505" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="NA METI POLITIKE: Crnogorska policija"> <figcaption>NA METI POLITIKE: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Preciznije: tamo gdje im je bio politički interes da ostave sebi lojalne policijske starješine, nijesu dostavljali bezbjednosne provjere. Tako su abolirani određeni policijski službenici čiji je dosije pun neugodnih podataka. Te su starješine postale apsolutno lojalne i radili su sve što bi im vrhovnici MUP-a i Uprave policije naređivali. &nbsp; Podaci da su naručivane negativne bezbjednosne provjere, ali i da su selektivno primjenjivane kompromitujuće i za Agenciju za nacionalnu bezbjednost koja se, pod vođstvom Borisa Milića, pokazala kao institucija čiji su resursi upotrijebljeni u političke svrhe. &nbsp; I u korist jedne stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom – Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

500x500

Frizirane biografije za partijsku vojsku

Aco Martinović, osumnjičeni za višestruko ubistvo na Cetinju, lišio je života najmanje 10 osoba, među kojima i dvoje djece porodice Vuletić i njihovog oca koji je vlasnik kafane u kojoj je boravio, kao i više članova svoje porodice - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na vanrednoj konferenciji za medije.
Ističe da su odmah po saznanju o događaju u Prijestonicu pošli direktor Uprave policije i sav operativni sastav.
- Radi se o situacionom događaju koji je posljedica neraščićenih međuljudskih odnosa, odnosno ne radi se o obračunu kriminalnih grupa - kazao je Šaranović.
Sužen je prostor oko Martinovića, &nbsp;a on je opasan jer je naoružan, te je ponovio apel građanima Cetinja da ne napuštaju svoje domove.&nbsp;
Šaranović je rekao i da je veliko prisustvo policije u svim naseljima na Cetinju kako bi se spriječilo izvršenje novih krivičnih djela.
Sav fokus policije je, kako ističe, na hapšenju Martinovića.
U Kliničkom centru Crne Gore, kako je rekao Šaranović, dvije osobe su operisane, dok su za dvije osobe operacije u toku.
- U ovom trenutku ne možemo da baratamo informacijama koje ne možemo da potvrdimo - naveo je Šaranović.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je ovo druga tragedija u dvije godine koja je pogodila Cetinje.
Šćepanović je rekao da je, u popodnevnim satima, oko 17:30 sati, u kafani "Velestovo" osumnjičeni Aco Martinović, nakon verbalne prepirke sa gostima sa kojima je boravio tokom čitavog dana, i na osnovu operativnih podataka u prvoj fazi istrage, atmosfera je bila u najboljem redu.
- A onda je došlo do incidenta između njega i još jednog lica. Čitav dan je pio alkoholna pica, a onda je pošao do kuće, uzeo oružje i lišio života četiri osobe na jednom lokalitetu. Nakon ovog izvršenog krivičnog djela, lice se udaljilo u nepoznatom pravcu da bi na tri utvrđene lokacije izvršilo krivično djelo u kojima je lišilo života članove porodice Martinović, člana svoje porodice i dvoje djece starosti deset i 13 godina... Pokušao je da ubije još četiri osobe koje su, po posljednjim informacijama, van životne opasnosti, a nakon toga je pobjegao sa vozilom koje smo pronašli- rekao je Šćepanović na konferenciji za medije.
Kako kaže, preduzeli su sve mjere i radnje u cilju lociranja i lišenje slobode Aca Martinovića.
- Raspoređeni su pripadnici Specijalne jedinice policije, Posebne jedine policije, službenici sa najsavremenijom opremom za lociranje u noćnim uslovima... Primarni fokus je da održimo i sačuvamo sigurnost građana, preduzećemo sve mjere i radnje da ne dođe do još većih posljedica - naglasio je Šćepanović.
Šćepanović je rekao da je Martinović 2005. godine izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje za šta je uslovno kažnjen.
- Takođe, 2022. godine pripadnici OB &nbsp;Cetinje su pretresom kod Martinovića pronašli vazdušnu pušku i drugo oružje i pronađen je dio ekploziva i tada je prvostepeno osuđen na tri mjeseca zatvora. Ova presuda nije konačno, odnosno on je ulođio žalbu i nije došlo do pravosnažnosti presude - rekao je Šćepanović.
On je ponovio apel prema građanima da ne puštaju Martinovića u kuće i ako ga vide da ga prijave odmah policiji.
Radi se, kako kaže, uviđaj na više lokacija na kojima je Martinović izvršio krvavi pir.
- Vrlo vjerovatno je lice naoružano jer sredstva izvršenja nijesmo pronašli u vozilu niti na licu mjesta na kojem je izvršeno krivično djelo. radi se o opasnosm licu s obzirom da je lišio života i člana svoje porodice, da je bezobziran i brutalan - rekao je Šćepanović, dodajući da je oružje koje koristi u ilegalnom posjedu.
Martinović se, kako dodaje, prema operativnim saznanjima, nalazi na Cetinju.
- Sužen je perimetar njegovog djelovanja, svi izlazni putevi iz Cetinja su blokirani. Uradićemo sve da ovo lice stavimo pod kontrolu. Učinićemo sve da ga uhapsimo - poručio je Šćepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCscGYicb2-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Šaranović: Martinović ubio najmanje 10 osoba, među kojima i dvoje djece; Šćepanović: On je na Cetinju, svi izlazni putevi blokirani

Tužiteljka Dajana Nikpaljević Knežević, kako tvrdi mlada Podgoričanka, majka malodobnog đeteta, koja godinama vodi bitku s crnogorskim institucijama da zaštiti svoje dijete od, prema njenim riječima, nasilnog oca, dva mjeseca ne postupa u predmetu po njenoj krivičnoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog nasilja u porodici, niti po zahtjevu za hitno angažovanje lica za podršku za njenu kćerku.
Zbog toga se danas obratila i rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Dušku Milanoviću od kojeg traži da je primi, te da se izjasni o postupanju tužiteljke Nikpaljević Knežević.
- ...ako ne može da se postupi u predmetu dva mjeseca, što smatram zaista nečuvenim. Tužiteljka u kontinuitetu daje informaciju da je predmet kod vještaka, ovdje se radi o nasilju nad djetetom od pet godina – napisala je ona, pored ostalog.
Pritužbu je uputila i rukovoditeljki Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepi Medenici, ali i Tužilačkom savjetu u kojoj ih je informisala da je postupajuća tužiteljka obmanjuje da je „predmet kod vještaka, a isti vještak“ njoj je saopštio da je nalaz završen još 18. februara. Ona je u ovom dopisu kategorična i da institucije štite njenog bivšeg supruga.
- Ovo je moje posljednje upozorenje institucijama da zaštite moju malodobnu kćerku i prestanu da zataškavaju predmet – napisla je ona u pritužbi.
Portalu ETV dostavila je i obavještenje koje je dobila od tužiteljke Nikpaljević Knežević 17. marta u kojem joj je saopštila da je predmet u fazi izviđaja.
- Osim toga, obavještavam Vas da u ovom trenutku nije moguće izvršiti uvid u predmetne spise, s obzirom da se isti nalaze kod vještaka po naredbi ovog tužilaštva, kao i da se još uvijek nijesu stekli uslovi za postavljanje lica za podršku djetetu – piše u dopisu tužiteljke.
Naša sagovornica ogorčena je i što je danas popodne, oko 18 sati, dobila poziv od psihijatra, koji joj je saopštio da po hitnom nalogu tužilaštva sjutra treba da dovede dijete na vještačenje.
- Tužilaštvo se sjetilo baš danas da naloži tu mjeru, nakon što sam im saopštila da ću obavijestiti medije. I to baš da mi dijete vještači tim vještaka koji je angažovan u parnici i koji je zaključio da je mojoj kćerki sigurno da boravi sa ocem. Ovo je nečuveno – ljuta je mlada Podgoričanka.
Neprihvatljivim smatra i postupanje Centra za socijalni rad zbog čega je uložila prigovor i zahtjev za izuzeće službenih lica zbog povrede prava djeteta i majke.
Zahtijeva i pokretanje unutrašnje kontrole rada službenika i utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti zbog nepostupanja po zakonu, reviziju svih odluka CSR-a donesenih u ovom predmetu, hitno saslušanje djeteta uz prisustvo nezavisnog stručnjaka, koji nije iz istog centra.
Portal ETV objavio je 12. marta priču o nedaćama ove Podgoričanke koja gomila zatvorske kazne zbog odbijanja da dozvoli kontakt kćerke sa ocem, jer se plaši za njeno zdravlje, i fizičko i psihičko.
- Ne mogu bivšem suprugu da predam naše dijete, iako je presudom naloženo da ona treba da boravi i kod njega. Kako da mu predam kćerku, kada se od njega vrati sa modricama i prestravljena. Jednostavno, ne mogu. Porazno je da pravosuđe, ali i socijalna služba u ovakvim slučajevima reaguju sporo, a na mom primjeru i na štetu moje maloljetne kćerke. To je neprihvatljivo i kosi se sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim normama. Crna Gora je potpisnica Istanbulske konvencije, ali naši pravosudni organi je ne poštuju – kazala je ona tada Portalu ETV.
Ona je bivšeg supruga prijavila i zbog prijetnji koje joj je u februaru upućivao u više navrata.
- Upućivao mi je prijetnje po život, a tužilac Marko Ivanović me nije ni saslušao, niti obavijestio o ishodu, nego je prekršajno kvalifikovao djelo i to sam saznala kada sam pošla kod njega da se interesujem za predmet – ispričala je ona.
Bila je kategorična da „kad institucije ne reaguju“ ona mora da se bori, kako zna i umije.
- ...jer kao majka nemam pravo da dozvolim da moja kćerka boravi kod oca koji je tuče, jer to može ostaviti dalekosežne, možda i nepopravljive posljedice po njenu sigurnost i psihičko zdravlje – kazala je ona, uz upozorenje da sud krši osnovna prava njenog đeteta.
Njen bivši suprug ranije je osuđivan zbog prijetnji našoj sagovornici i uhođenja, zbog čega mu je bila izrečena i mjera zabrane prilaska.

Tužiteljka obmanjuje podnositeljku prijave da se čeka nalaz vještaka, a izvještaj joj dostavljen prije dva mjeseca?!

Budvanska policija danas je pronašla i uhapsila D.S. (56) iz Kazahstana.
- D.S. je uhapšena shodno Naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Ona će sjutra, kako je navedeno, biti sprovedena Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost.

U Budvi uhapšena jedna osoba iz Kazahstana

Ako vlast u Srbiji bude iskreno željela da ide evropskim putem, mora mnogo odlučnije da uzme u obzir ono što govore mladi, čija mirna okupljanja spadaju u ljudska prava, izjavila je danas ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Po završetku sastanka šefova diplomatija članica Evropske unije (EU) u Luksemburgu, Fajon je novinarima rekla da se „na stanje u Srbiji gleda sa zabrinutošću jer je tamošnja situacija prerasla u krizu“.
Ona je kazala da se „ono što poručuju mladi u Srbiji mora uzeti ozbiljno na um i sa razumijevanjem“.
- Želimo snažnu i stabilnu Srbiju. Evropska unija treba više da se angažuje i da bude više prisutna u Srbiji. Jer tamo opada zanimanje za EU i opada povjerenje, posebno među mladima. Teško je vidjeti neku zastavu EU, što sve pokazuje - navela je Fajon.
Fajon je novinarima prenijela da je na sinoćnjem sastanku šefova diplomatija iz EU i sa Zapadnog Balkana u Luksemburgu srpski ministar Marko Đurić rekao da će nova vlada Srbije biti „još više proevropska“ i da će biti spremna za članstvo u Uniji već 2026. godine.
Fajon je takođe danas izjavila da zvanična Ljubljana prati situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH) i da su otvorene sve opcije u vezi sa mogućim uvođenjem sankcija predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku.
- Za sada pratimo situaciju. Pratićemo kako se odvija. Sa naše pozicije mogu reći da imamo sve opcije na stolu - rekla je Fajon posle sastanka ministara spoljnih poslova članica Evropske unije u Luksemburgu.
Fajon je dodala da sankcije Dodiku nisu bile tema na današnjem sastanku, prenijela je Slovenačka novinska agencija (STA).
- Treba poštovati pravo i nezavisnost sudova i tako ćemo u budućnosti delovati -kazala je šefica slovenačke diplomatije.
Fajon je rekla i da „ne vidi spremnost“ Dodika za razgovore i da navodi o otcjepljenju RS štete BiH na putu ka EU.
Njemačka i Austrija su 3. aprila uvele sankcije Dodiku i drugim najvišim zvaničnicima RS, navodeći kao razlog „napad na ustavni poredak BiH“.
Tužilaštvo BiH tereti Dodika za napad na ustavni poredak zato što je potpisao zakone, usvojene u entitetskom parlamentu 27. februara, kojima se na teritoriji RS zabranjuje djelovanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH. Te zakone je Ustavni sud BiH 7. marta stavio van snage.
Na usvajanje spornih zakona vlast RS se odlučila pošto je Sud BiH 26. februara proglasio Dodika krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i izrekao mu zatvorsku kaznu od godinu dana i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Slovenačka ministarka: U Srbiji je kriza, vlada mora da uzme u obzir poruke mladih

Na nama je da pamtimo nasljeđe Filipa Davida, da štitimo i širimo – kaže za Danas pisac i antologičar Srđan V. Tešin povodom odlaska jednog od najvažnijih i najangažovanijih pisaca našeg prostora, i svog velikog prijatelja koji je danas preminuo u Beogradu.
Svoje emotivno sjećanje na njega počinje fotografijom sa Dana Mirka Kovača, snimljene 2015. godine.
– Nas sedmoro smo za stolom, pričamo o Kovačevom delu: Miljenko Jergović, Laslo Vegel, Katarina Luketić, Borka Pavićević, Aleš Debeljak i Filip David. Kao moderator, trudim se da moja pitanja budu jasna i razgovjetna. I sad mogu da čujem Davidove tople i iskrene riječi o tome kako je, strepeći za njihove živote, ispratio Mirka Kovača i njegovu suprugu Bobu u jedan autobus koji je išao iz Beograda preko Mađarske u Hrvatsku – sjeća se Tešin.
– Svjedočio je David o tome kako je Kovača ispratio sa suzama koje su mu išle na oči, jer mu je u neizvjesnost odlazio jedan od najprisnijih prijatelja. Svi koji su u Rovinju slušali ovu ispovijest, mogli su da osjete koliko je čvrsto prijateljstvo bilo između ove dvojice velikih pisaca.
Nažalost, kako ističe Tešin, na ovoj rovinjskoj fotografiji više nema ni Borke, ni Aleša, a eto nema ni Davida.
– Imao sam tu sreću da sa svima njima godinama drugujem u Rovinju. Mirko nas je okupljao, kao i Kiš i Pekić, iz tog čuvenog kvarteta, kome je svojim intelektualnim poštenjem i vanserijskim pripovjedačkim talentom Filip David pripadao.
Filipa Davida upoznao sam početkom devedesetih. Bio je jedan od najglasnijih intelektualaca koji su stali u odbranu pjesnika Miroslava Nuneta Popovića, kome je prijetilo hapšenje zbog performansa u kojima se obračunavao s režimom Slobodana Miloševića. David i ja smo govorili na konferenciji za štampu organizovanu tim povodom.
Kasnije ga je David, sjeća se Srđan Tešin, objavljivao u Danasu u kom je uređivao dodatak posvećen literaturi, a nerijetko su se srijetali i na različitim tribinama.
– Objavljivao sam njegove priče u časopisima koje sam uređivao i u antologijama koje sam priređivao. David je bio apartna pojava srpske književnosti. Bio je jedan od onih retkih pisaca koji su dosljedno pratili nove glasove na književnoj sceni. Vrlo rado je čitao knjige pisaca najmlađih generacija, podržavao ih i promovisao. U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog.
Tešin se sjeća još jednog dirljivog događaja koji takođe mnogo govori o tome kakav je čovjek bio Filip David:
– U jednom od mejlova, rekao mi je kako se sjetio Borivoja Adaševića koji mu je, prije dvadesetak godina, poslao svoju prvu knjigu Ekvilibrista s posvetom uz jedno opširno pismo, ali David sa žaljenjem priznaje da je na to pismo zaboravio i da ga je pročitao tek poslij9e Adaševićeve prerane smrti: „Grijeh na moju dušu! I danas se kajem što mu nisam odgovorio, jer je riječ o očevidno darovitom momku koga sam tada možda i povrijedio svojom ignorancijom. Mnogo mi je žao zbog toga“.
Eto, tako je govorio i mislio Filip David, ističe Tešin, koji je podsticao i ohrabrivao pisce mnogih generacija u njihovoj darovitosti.
– I upravo tako želim da ga pamtim – prvenstveno kao jednog od najznačajnijih pisaca, kritičara i intelektualaca koji su stvarali na našem jeziku, ali prije toga kao čovjeka kome je hrabar i oštar kritički govor o etičkoj dimenziji umjetnosti bila životna misija. Na nama je da to Davidovo nasljeđe pamtimo, štitimo i širimo.

Srđan V. Tešin za Danas o Filipu Davidu: „U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog“

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: goran-jokic